Download - 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE
![Page 1: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/1.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
�� •• Vangradski putevi iVangradski putevi i�� •• Gradske saobraGradske saobraććajniceajnice
Po funkcionalnom značaju i ulozi u prostornoj organizaciji grada, putna mreža u gradu se deli na primarnu i sekundarnu:
Elementi primarne putne mreElementi primarne putne mrežžee Elementi sekundarne putne mrežeElementi sekundarne putne mreže-- gradski autogradski auto--putevi................. (GA)putevi................. (GA) -- pristupne ulice ................... (PU)pristupne ulice ................... (PU)-- gradske magistrale................. (GM)gradske magistrale................. (GM) -- parkirališta ........................ (P)parkirališta ........................ (P)-- gradske saobragradske saobraććajnice............ (GS)ajnice............ (GS)-- sabirne ulice............................. (SU) sabirne ulice............................. (SU)
Funkcionalne karakteristike:Funkcionalne karakteristike:Dva osnovna zadatka saobraćajnica su
-- Da omoguće daljinska kretanja iDa omoguće daljinska kretanja i-- Da obezbede neposredan pristup lokacijiDa obezbede neposredan pristup lokaciji •
![Page 2: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/2.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICESISTEMI PUTNE MRESISTEMI PUTNE MREŽŽE I PRINCIPI U PLANIRANJUE I PRINCIPI U PLANIRANJU
-- radijalno radijalno –– koncentrikoncentriččnini
-- ortogonalniortogonalni
Kod formiranja sistema putne mreže neophodno je poštovati sledeće principe:
-- Putna mrePutna mrežža mora biti uskladjena sa urbanistia mora biti uskladjena sa urbanističčkom nadgradnjomkom nadgradnjom..-- SaobraSaobraććajnice koje ajnice koje ččine putnu mreine putnu mrežžu organizuju se po hijerarhijskom principuu organizuju se po hijerarhijskom principu..-- Potrebe organizovanja JGS su bitan kriterijum za komponovanje pPotrebe organizovanja JGS su bitan kriterijum za komponovanje putne mreutne mrežžee..-- Moraju se poMoraju se pošštovati prirodni uslovi odnosno ogranitovati prirodni uslovi odnosno ograniččenjaenja..
![Page 3: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/3.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
-- Magistralne saobraMagistralne saobraććajnice (GAajnice (GA--GM) treba voditiGM) treba voditi uz ivice radnih zona proizvodnihuz ivice radnih zona proizvodnih delatnostidelatnosti..
-- Prostorne skupine homogenih namena treba daProstorne skupine homogenih namena treba da budu povezane saobrabudu povezane saobraććajnicama koje su ajnicama koje su tangencijalno polotangencijalno položžene u odnosu na njihene u odnosu na njih. .
-- SaobraSaobraććajnice primarne putne mreajnice primarne putne mrežže treba dae treba da budu namenjene iskljubudu namenjene isključčivo protoivo protoččnomnom saobrasaobraććaju.aju.
-- Kod svih saobraKod svih saobraććajnica sa povrajnica sa površšinskiminskim raskrsnicama neophodno je utvrditi ritam raskrsnica.raskrsnicama neophodno je utvrditi ritam raskrsnica.
![Page 4: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/4.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICETEHNIČKI PRINCIPI U PROJEKTOVANJU: NIVO USLUGE
![Page 5: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/5.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
MERODAVNE BRZINEOSNOVNA BRZINAOSNOVNA BRZINA
RARAČČUNSKA BRZINAUNSKA BRZINA
PROJEKTNA BRZINAPROJEKTNA BRZINA
Primenjuje se kao i kod vangradskih saobraPrimenjuje se kao i kod vangradskih saobraććajnicaajnica,, ali samo na saobraali samo na saobraććajnicama ranga GAajnicama ranga GA
ii GM, gde postoji potpuna kontrola pristupa.GM, gde postoji potpuna kontrola pristupa.
![Page 6: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/6.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
PROJEKTNI ELEMENTI I KRITERIJUMI U TRASIRANJUPROJEKTNI ELEMENTI I KRITERIJUMI U TRASIRANJU
IZBOR I DIMENZIONISANJE POPREIZBOR I DIMENZIONISANJE POPREČČNOG PROFILANOG PROFILA
Poprečni profil predstavlja polaznu projekciju saobraćajnice.
Sastoji se od zbira funkcionalnih i konstruktivnih elemenata koji zavise od
- kategorije saobraćajnice
- strukture korisnika i
- eksploatacionih pokazatelja
![Page 7: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/7.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
ELEMENTI KOLOVOZA ZA KOLSKI SAOBRAELEMENTI KOLOVOZA ZA KOLSKI SAOBRAĆĆAJ:AJ:
Trake za kontinualnu voTrake za kontinualnu vožžnjunju ts = 250 + Vr (cm) n = Qm/Qi
Trake za sporu voTrake za sporu vožžnju ( GA, GM )nju ( GA, GM ) tsp = 250 + 50 + Vs(cm) Vs - brzina sporog vozila u km/h
Trake za ubrzanje i usporenjeTrake za ubrzanje i usporenje tad = 3,50 m,uz obavezno vizuelno razgraničenje od glavnog kolovoza
Trake za prestrojavanjeTrake za prestrojavanje tm = 3,00 m, osim kod kružnih raskrsnica gde je tm= ts
IviIviččne trakene trake ti = 0,50 – 1,00 m samo na saobraćajnicama ranga GA i GMTrake za zaustavljanjeTrake za zaustavljanje
Služe za poslovno i prinudno zaustavljanje vozila.
tz = 2,50 m za saobraćajnice ranga GA i GM
tz = 1,50 m za dugačke mostove i tunele
tz = 2,00 m za saobraćajnice sa ivičnom izgradnjom
Trake za parkiranjeTrake za parkiranje
Predstavljaju uslovno dopušten element kod saobraćajnica lokalnog dometa (SU)
tp = 2,00 (2,50) m
![Page 8: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/8.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
ELEMENTI KOLOVOZA ZA JGSELEMENTI KOLOVOZA ZA JGS
Tramvajske trake Tramvajske trake -- ttTT
Kao poseban funkcionalni elemenat javljaju se kod samostalnih traka za tramvajski saobraćaj. Sastoje se iz kolovoznog dela za gornji stroj i obostranih ivičnih zaštita, što sve zavisi od primenjenog tipa i širine tramvajskih kola.
Poželjno je da se kod novogradnji predvidi širina normalnog koloseka od 1,435 m i konforna kola širine 2,80 m, kao i da tramvajski kolovozi budu projektovani sa širokim zaštitnim trakama, na kojima se mogu organizovati stajališta.
Tramvajske stanice Tramvajske stanice –– TRAMTRAMOrganizuju se ili kao posebno uredjen deo tramvajskog kolovoza u okviru jedinstvenog prostora za tramvaj ili kao njegova delimična proširenja.
Autobuske trake Autobuske trake -- ttBB
Projektuju se na GS i SU, za vodjenje brzih linija JGS (Q > 50 BUS/h).
tB = 3,50 m.
Autobuske stanice Autobuske stanice –– BUSBUStBUS = 3,00 m (min 2,50 m)
![Page 9: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/9.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICEELEMENTI KOLOVOZA ZA BICIKLISTIELEMENTI KOLOVOZA ZA BICIKLISTIČČKI I PEKI I PEŠŠAAČČKI SAOBRAKI SAOBRAĆĆAJAJ
BiciklistiBiciklističčke trake ke trake -- ttbb
Projektuju se kao sastavni deo protočnog kolovoza na saobraćajnicama manjeg značaja (SU, PU), ukoliko je 400 < Qb < 1000 bic/dan. tb = 1,00 m.
BiciklistiBiciklističčke staze ke staze –– bbss
Predstavljaju samostalne puteve koji se rade u regulacionom pojasu značajnijih saobraćajnica (GS). Mogu biti i potpuno nezavisne od njih.
PePeššaaččke stazeke stazeČine obavezan sastavni deo poprečnog profila kod svih kategorija gradskih saobraćajnica. Mesto im je uz urbanističke sadržaje.
RAZDELNE TRAKERAZDELNE TRAKE-- Srednje razdelne trakeSrednje razdelne trake,, standardni su element kod značajnijih gradskih saobraćajnica.
Kod GA i GM, kod kojih se očekuje saobraćajno opterećenje Q > 10000 PA/dan po smeru i režimom kontinualnih tokova min tr = 2,00 m.
Kod GS i SU, da bi se u zonama površinskih raskrsnica formirale niše za leva skretanja i obezbedili prostori za zaštitu pešaka i smeštaj svetlosne signalizacije minimalna širina razdelne trake iznosi:
tr = tm + 2,00 = 5,00 m (4,50 m)
-- IviIviččne razdelne trakene razdelne trake
tri = 2,00 m, za trake sa parternim zelenilom
tri = 4,00 m, za trake sa visokim rastinjem i drvoredima
![Page 10: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/10.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
PROJEKTNI ELEMENTI SITUACIONOG PLANAPROJEKTNI ELEMENTI SITUACIONOG PLANAKružne krivine – isto kao i kod vangradskih puteva
Prelazne krivine – isto kao i kod vangradskih puteva
Preglednost u krivinamaPreglednost u krivinamaKod kolovoza sa jednosmernim saobraćajem – dužina preglednosti je jednaka dužini zaustavnog puta za forsirano kočenje.
Kod kolovoza sa dvosmernim saobraćajem – dužina preglednosti je jednaka dvostrukojdužini zaustavnog puta za forsirano kočenje.
ProProšširenje kolovoza u krivinamairenje kolovoza u krivinama
Uzima se u obzir samo ukoliko je ukupno potrebno proširenje veće od 30 cm.Ova potreba se javlja kod dvosmernih saobraćajnica sa R < 150 m i kod praktično svih fizički oivičenih kanala za leva i desna skretanja na površinskim raskrsnicama.Na jednosmernim saobraćajnicama i veznim rampama proširenje obavezno trebaizvršiti u krivinama R < 60 m, a u ostalim slučajevima samo ako je širina pratećezaustavne trake manja od 2,00 m.
R
at
s
2
2
=
![Page 11: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/11.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
Vertikalne krivine Vertikalne krivine –– min Rvmin Rv isto kao i kod vangradskih saobraćajnica.
PreporuPreporuččene vrednostiene vrednosti za gradske saobraza gradske saobraććajnice su:ajnice su:
Za konveksne vertikalne krivine
NIVELACIONI ELEMENTI U TRASIRANJUNIVELACIONI ELEMENTI U TRASIRANJU
PoduPodužžni nagibini nagibi:: min imin iNN = min i= min ihidhid odnosno za savremene zastore normalne rapavosti = 0,5%.
max imax iNN ima bitnog uticaja na eksploatacione efekte. Mogu se usvojiti sledeće
granične vrednosti:
U zonama površinskih raskrsnica mora se izvršiti ublažavanje ovih nagiba.
Za konkavne vertikalne krivine
![Page 12: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/12.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICEVODJENJE NIVELETEVODJENJE NIVELETEU gradskim uslovima niveleta je najčešće uslovljena urbanističkim nasledjem, odnosno potrebom da se nivelacija prilagodi planiranim arhitektonskim i komunalnim sadržajima.
Na putnim potezima sa površinskim raskrsnicama moraju se nivelaciono uskladiti odnosi ukrsnih saobraćajnica. Tada se vodjenje nivelete mora podrediti i uslovima za bezbedno obavljanje saobraćaja u konfliktnoj zoni raskrsnice.
![Page 13: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/13.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICEZBIRNI PRIKAZ PROJEKTNIH USLOVAZBIRNI PRIKAZ PROJEKTNIH USLOVA
![Page 14: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/14.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
Primenu + q+ qpp treba usloviti samo za brze gradske saobraćajnice GAGA i GMGM i to u rasponu do 3R3Rminmin ,
kod ostalih saobraćajnica do 2R2Rminmin .
POPREPOPREČČNI NAGIBI I VITOPERENJE KOLOVOZANI NAGIBI I VITOPERENJE KOLOVOZAKao i na vangradskim putevima odredjuju se iz uslova bezbednosti i odvodnjavanja, qqpp = 2,0%= 2,0%max qmax qpp = 6,0%= 6,0% - za brze gradske saobraćajnice i denivelisane raskrsnice
max qmax qpp = 4,0%= 4,0% - za ostale saobraćajnice
Primenljive vrednosti nagiba rampi vitoperenja kreću se do 0,5%,0,5%, a na denivelisanim
raskrsnicama do max imax irr = 1,0%.= 1,0%.
![Page 15: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/15.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICEGEOMETRIJSKO OBLIKOVANJE RASKRSNICAGEOMETRIJSKO OBLIKOVANJE RASKRSNICAIzvodi se projektnim linijama odredjenih geometrijskih zakonitosti, čiji oblici i tok treba da prate strujanja vozila na širem području raskrsnice.
Direktni tokovi se vode u punoj širini i broju kroz područje raskrsnice. Sve devijacije radi proširenja kolovoza treba da budu obavljene kontinualnim linijama sa krivinama koje odgovaraju računskoj brzini glavnog toka. Manipulativne trake u zoni postrojavanja treba da budu izdvojene iz protočnog dela kolovoza po uslovima koji odgovaraju brzini Vs = 0,8 (0,7) Vs = 0,8 (0,7) ··VrVr, kako po linijama vodjenja tako i po širini.
Principi voPrincipi vođđenja direktnih i manipulativnih traka enja direktnih i manipulativnih traka
kod trokrake raskrsnicekod trokrake raskrsnice
Mogući načini vođenja osnovnih kolovoza u zoni raskrsniceMogući načini vođenja osnovnih kolovoza u zoni raskrsnice
a)a) Kod raskrsnice u kriviniKod raskrsnice u krivini
b)b) Kod četvorokrakih raskrsnica u pravcuKod četvorokrakih raskrsnica u pravcu
c)c) Kod trokrakih raskrsnica u pravcuKod trokrakih raskrsnica u pravcu
![Page 16: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/16.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
Minimalne širine kolovoznih elemenata u kanalisanoj raskrsnici Minimalne širine kolovoznih elemenata u kanalisanoj raskrsnici sa jednotračnim kolovozimasa jednotračnim kolovozima
TmTm = 3 sec= 3 sec Ds = 3Ds = 3··Vs/3,6 (m)Vs/3,6 (m) Vs = (0,7 Vs = (0,7 –– 0,8)0,8)··VrVr
Standardni elementi geometrije manipulativnih trakaStandardni elementi geometrije manipulativnih traka
![Page 17: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/17.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICEOIVIČENJE KOLOVOZAOIVIČENJE KOLOVOZA
Kolovozne površine u raskrsnicama se omeomeđđuju iviuju iviččnjacima h = 12 cmnjacima h = 12 cm, koji sem konstruktivne funkcije imaju i funkciju fizičkog i vizuelnog usmerivača saobraćaja.
Zbog toga geometrijski oblici ivičnih linija treba da odgovaraju tragovima vozila koja vrše manevar promene pravca.
Oivičenja kolovoza na poziciji levih i desnih skretanja izvode se trocentričnom krivinom, koja najbolje aproksimira krivu tragova.
Konstrukcija ove krive je obavezna da bi se izvršilo pravilno markiranje vodeće linije, proverila širina kanala za leva skretanja i oblikovao kapljasti završetak razdelnih ostrva.
RR22 min = 7,0 mmin = 7,0 m RR22 max = 15,0 mmax = 15,0 m preko toga AA11 : R: R22 : A: A22 = 1= 1 :: 11 :: 11
![Page 18: 20. GRADSKE SAOBRACAJNICE](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022052215/5571f37249795947648e09b0/html5/thumbnails/18.jpg)
GRADSKE SAOBRAĆAJNICE
OSTRVA ZA KANALISANJEOSTRVA ZA KANALISANJE