Download - 4_K1_Razvoj kriminologije
-
Razvoj kriminologije
-
Kriminologija
zajedniki naziv za sve krivine nauke (kriminologija, krivino pravo, kriminalna politika) Klasicistike teorije
samostalna nauka Pozitivistike teorije
nauka o drutvenoj reakciji na kriminalitet- Simboliki interakcionizam
20.11.2013 2
-
Razvoj kriminologije I
Babylon
Hellenistic civilization
Roman Empire
Period srednjeg vijeka
Klasina kola
20.11.2013 3
-
Starovjekovni period
Hamurabijev zakonik
XVIII vijek p.n.e.
Babylon
stub 2,62 m
282 lana
SVRHA: zatita drutvenog sistema kroz onemoguavanje nasilja monijih nad slabijim (isticano naelo pravednosti);
STROGE KAZNE: smrt, igosanje, rezanje udova, protjerivanje;
UZROK ZLOINA: zla sila kod poinitelja, gdje je neophodno kazniti ga da bi se izbjegla osveta, odnosno da bi se obezbjedila satisfakcija rtve;
RTVE: zakon usmjeren ka rtvi, gdje se insistira na nadoknadi tete priinjene krivinim djelom.
20.11.2013 4
-
Hellenistic civilization
Platon (429 BCE347 BCE)
Pohlepa ljudske prirode kriminalitet
Kazna preventivna funkcija
Zaetnik individualizacije, Zloin je posljedica unutranjih inilaca, zbog ega kaznu treba prilagoditi stanju psihe konkretnog uinioca.
20.11.2013 5
-
Hellenistic civilization
Aristotel (384 BCE 322 BCE)
Prirodni zakoni: zatita univerzalno prihvaenih vrijednosti;
Umjetni zakoni: njima se ostvaruju jednakost i pravednost.
ovjek ne bi postao zloinac ako bi shvatio da od krivinog djela ima vie tete nego koristi zaetnik utilitarizma, u oblasti suzbijanja zloina.
Zloin: posljedica moralne pokvarenosti pojedinca u odreenim drutvenim uslovima ivota.
20.11.2013 6
-
Roman Empire
Centralni znaaj Zakona, koji su razvijeni na bazi idovskog spiritualizma i grkog naturalizma.
Temelj za Rimsko pravo, koje je u mnogim segmentima osnova evropskog kontinentalnog prava.
Ciceron (106 BCE- 43 BCE): jedan od uzroka zloina jeste nekanjivost, zbog ega je insistirao na neizbjenosti kazne;
Seneka (4 BCE- AD 65): obzirom da je zloin izraz greke u pojedinca, kao glavni cilj kanjavanja istie popravljanje.
20.11.2013 7
-
Srednjevjekovni period
Poetak 5. vijeka do sredine 18. vijeka (kaznenopravna periodizacija)
Heterogenost i diskonituitet
Inspirisana srednjevjekovnom filozofijom i slubenim svejtonazorom katolike crkve i svjetovnih dravno-politikih krugova (Evropa)
Filozofija kanjavanja kao u starom vijeku sa izmjenjenom metafizikom pozadinom
20.11.2013 8
-
20.11.2013
Saint Augustin
(354.-430.)
- O boijoj dravi
- Rasprave o zlim djelima i
kanjavanju krivaca
- crkveni pisac - cilj kazne -
ispatanje i iskupljenje za uinjeno zlodjelo
- protivi se smrtnoj kazni
9
-
Srednjovjekovni period Toma Akvinski (1225.-1274.) Summa Theologica
zalae se za relativnu kaznenu pravdu - tj. kanjavanje za djela koja ugroavaju ljudsko drutvo a samim tim su usmjerena protiv boije volje Naelo kazne kao odmjerene odmazde (model zasluge i reciprociteta); Kazna usmjerena na poinitelja ad personam (tijelo osuenika-tamnica due); Kazna treba ostvariti katarziki (proiavajui) uinak u odnosu na duu osuenika; Zastupljen i utilitaristiki koncept ad omnem- djelovati prema svima
20.11.2013 10
-
Srednjevjekovni period izvori za prouavanje
Pisani izvori:
Leges barbarorum, 5.-9. vijek (Codex Eurici, Lex Salica, Lex Ribuaria, Lex Alamanorum...)
Kapitularije i zbirke lokalnih pravnih obiaja (Sachenspiegel, 1230., Schwabenspiegel, 1275., Prohiron, 9.vijek, Ruska pravda, 1016., prevodi Codex Iustinianus- glosatori, 1100.-1250. i postglosatori, 1250.-1450.)
Prve vee kodifikacije (Constitutio criminalis Bambergensis, 1507., Constitutio criminalis Carolina (CCC), 1532., Tripartit, 1514., Nueva Recopilacion, 1566.)
20.11.2013 11
-
20.11.2013
Period srednjeg vijeka
Kaznena politika feudalnog doba
1. Sve ideje o kriminalitetu ranijeg perioda potpuno potisnute i zanemarene
2. Ne postoje pisani zakoni
3. titi se interes vladara i drave, religija, moral, linost i svojina
4. Dominantna jurisdikcija crkve - primjena kanonskog
prava
5. Hipertrofija vjerskih inkriminacija
6. Nejednakost pred sudom
7. Inkvizicioni postupak
8. Primjena surovih kazni
12
-
20.11.2013
Period srednjeg vijeka
Prve rasprave o kriminalitetu kasnog feudalnog doba
Njemaka - Karpzov
- predlae primjenu empirikih metoda u krivinom pravu
Francuska - Ejro
- istie se naprednim idejama za efikasnije procesno pravo
Holandija - Mateus
- uvoenje pravno sintetikih metoda u krivino pravo
Italija
- prve kritike na raun glosatora
Rusija
- donosi se nova zbirka zakona Uloenje iz 1648. godine
13
-
Period XVII i XVIII vijeka
Duhovna prekretnica - kraj evropske srednjovjekovne historije;
Nastavak procesa renesanse, posebno razvijenog sredinom XVI vijeka;
Preduslov politikih, krivinopravnih pa i antikriminalnih promjena u doba revolucija;
Promjene u Engleskoj i Francuskoj;
20.11.2013 14
-
Isticanje drutvenih inilaca u problemima kriminaliteta !?
Zloin gubi metafiziku i relig. osnovu
Shvatanje dutvene
uslovljenosti kriminaliteta;
Uspostavljanje buroaskih
drava;
Slabljenje crkvene vlasti
20.11.2013 15
-
Moderno buroasko pravo
Zloin se institucionalizira u pravnoj normi (oblik dravne represije prema pojedincu);
Institucionalno opravdanje represije:
Pravna norma
Moralna osuda
20.11.2013 16
-
Prirodno pravo
De Jure Belli ac Pacis (1625.)- O pravu rata mira
Kazna mora biti u srazmjeri sa izvrenim deliktom;
Nepravedna su ona djela koja su protivna drutvenom ivotu...
predlae da se kazna formira tako da ima uticaj na popravljanje krivca
zastupa teoriju PRIRODNOG PRAVA
20.11.2013 17
Hugo Grotius
(1583.-1645.)
-
Filozofija empirizma i racionalizma Leviathan (1651.) i The Elements of Law,
Natural and Politic (1650.) Elementi prava, prirode i politike
...ovjek je po prirodi sklon da kodi drugome i da se antidrutveno ponaa...
bellum omnium contra omnes rat svih protiv svih
* protiv je muenja i iroke primjene smrtne kazne
* kritikuje nesrazmjernost izmeu teine kazne i teine krivinog djela
* zalae se za stroge zakone koji e odravati red u drutvu koje je sastavljeno od egoistinih pojedinaca
20.11.2013 18
Thomas Hobbes
(1588.-1679.)
Bacon, F. (1561.-1626.), Descartes, R. (1596.-1650.), Spinoza, B. (1632.-1677), Locke, J. (1632.-1704.), Hume, D. (1711.-1776.), ...
-
20.11.2013
Duh zakona
* kritikuje sudsku i samovolju
zakonodavaca
* zalae se za humanizaciju krivinog postupka, a protiv je svireposti u kanjavanju, formalizma i apstraktnosti krivinog zakona
* krivini zakon mora biti u duhu istorijskih, drutvenih i drugih specifinosti zemlje
Napredne ideje u periodu renesanse i
humanizma
Charle Montesquieu
( 1689 - 1755 )
19
-
Napredne ideje u periodu renesanse i
humanizma
20.11.2013
* izraava svoje protivljenje
prema feudalnom
apsolutistikom krivinom
pravosuu, vjerskoj intoleranciji
i mranjatvu
* zalae se za individualizaciju
kazne i njeno prilagoavanje
sklonostima krivca koje je
ispoljio prilikom vrenja
krivinog djela Francois Voltaire
(1694 - 1788)
20
-
Filozofija prosvjetiteljstva
Du Contrate Social, Principes du droit politique (1762.)
...ovjek je savreno bie koje se kvari u drutvu, im zapadne u ekonomsko i politiko ropstvo...
... zloin je pokuaj pojedinca da ponovno uzme slobodu, koje se svojevoljno odrekao...
20.11.2013 21
Jean-Jacques
Roussesau
(1712.-1778.)
Charles de Montesquieu (1689.-1755.), Voltaire, F. (1694.-1778.), Helvetius, C.A. (1715.-1777.), ...
-
Filozofija klasinog njemakog idealizma
Grundlegung zur Metaphysik der Sitten (1785.) i Kritik der praktischen Vernunft (1788.)
Doprinosi izgradnji tzv. Filozofije kazne, metafiziki pojam pravednosti, tj. ...onu drugu vrstu pravednosti koju nam je Bog objavio i koja je neposredno u vezi s kaznama i nagradama u drugom svijetu...
Klasini retributivni koncept kazne
20.11.2013 22
Immanuel Kant (1724.-1804.) Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.-
1831.): Prirodno pravi i znanost o dravi (1819.)
-
Filozofija i utilitaristiki koncept kanjavanja
An Introduction to the Principles of Morales and Legislation (1780./1789.)
... Ljudska bia su racionalna i sebina stvorenja koja tee to veoj koristi...
...odluke o pojedinanim oblicima ponaanja donose se na temelju procjene boli ili zadovoljstva koje mogu donijeti...
20.11.2013 23
Jeremy Bentham (1748.-1832.)
-
klasina kriminalnopolitika koncepcija
Dei delliti e delle pene (1764.)
Pravo drave na kanjavanje izvrilaca KD Potreba zatite pojedinca od samovolje dutva uz isticanje drave kao opteg interesa.
...prirodna svrha najmudrijih zakona da svim ljudima omogue uivanje prednosti koje ivot prua i da suzbije sve ono to te prednosti postupno usredotouje na mali broj ljudi, stvarajui kod jednih vrhunac moi i sree a kod drugih krajnju nemo i bijedu...
20.11.2013 24
Cesare Beccaria (1738.-1794.)
-
Temeljna politikoprvana naela kanjavanja (Beccaria, C.)
1. Liberalistiko naelo pravne drave;
2. Naelo socijalne drave;
3. Naelo jednakosti pred zakonom;
4. Naelo zakonitosti;
5. Naelo ogranienja kaznenopravne prisile.
20.11.2013 25
-
Teorija kanjavanja (Beccaria, C.)
Utvrivanje preciznih kriterija za izbor vrste i mjere kazne; Vrsta poinjenog krivinog djela;
teta koja se nanese drutvu (a ne namjera poinitelja);
Specijalno- i generalnopreventivna svrha kanjavanja (otklanja retributivni koncept kazne);
Jasni i jednostavni zakoni Kazna - Izvjesnost i neizbjenost, hitnost primjene,
analogna zloinu
20.11.2013 26
-
Period XIX vijeka
Tri temeljna krivinopravna koncepta/kole:
1. Klasina kola
2. Pozitivistika antropoloka kola
3. Pozitivistika socioloka kola
20.11.2013 27
-
20.11.2013
Francuska buroaska revolucija
OSNOVNI PRINCIPI
JEDNAKOST ZAKONITOST SLOBODA
DEKLARACIJA PRAVA GRAANINA I OVJEKA, 26.08.1789.
1. Odgovornost se ne moe protezati na uvjerenja 2. Zakonom se propisuju samo neophodne nune kazne
3. Kanjavanje samo ako to zakon predvia
4. Kazna srazmjerna teini djela
5. Svi graani su jednaki u smislu zatite i kanjavanja
6. Individualizacija kazni
7. Smrtna kazna bez muenja
28
-
Klasina kriminologija
Svi ljudi, pa i kriminalci, slobodno biraju izmeu puta kriminala i konformizma, zavisno od toga, u koji put vjeruju da e im donijeti vie dobiti;
Uinitelji krivinih djela nisu rtve svoje okoline;
Uinitelji nisu nemoni i na njih ne utiu natprirodne sile;
Svako krivino djelo je posljedica slobodne volje, uinjeno je sa razumom, a motivacija je uslovljena prije svega naelom bola i ugodnosti.
20.11.2013 29
-
Klasina kola
Utemeljitelj naela: Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali
Prvi upotrijebio izraz Kriminalpolitik
Zakonska prijetnja kaznom temeljni koncept generalnopreventivne teorije kanjavanja
20.11.2013 30
Anselm von Feuerbach
(1738.-1794.)
-
Znaaj klasine kole
1. Naelo zakonitosti;
2. Institucije krivinog prava;
3. Kazna treba da ostvari zastraujue i retributivno djelovanje;
4. Kazna jedina krivinopravna sankcija;
5. Krivino djelo polazite za uspostavljanje znanstvenih i zakonodavnih sadraja KP;
6. Krivino pravo skup apstraktnih sadraja.
20.11.2013 31
-
Karakteristike krivinog prava klasine kole
Krivini zakon se dijeli na dva dijela
O kaznama ( Opti dio )
O krivinim djelima i kaznama ( Posebni dio )
Humano kanjavanje
Novi kazneni reim za maloljetnike
Krivna odgovornost sauesnika
Instituti: krivina odgovornost, umiljaj i nehat uneseni u Posebni dio KZ-a
Krivino djelo i kazne- iskljuivo pravni fenomeni
Sud izrie zakonom striktno utvrene kazne
20.11.2013 32
-
Humanizacija kaznene politike klasine kole
Sistem fiksiranih kazni ( jednaka slobodna volja = jednaka krivina djela = jednaka krivina odgovornost = jednake kazne )
Ukidaju se tjelesne kazne
Suen pravni okvir primjene smrtne kazne
Izvrenje smrtne kazne svedeno na nekoliko oblika
Uvoenje kazne lienja slobode
Priroda kazne mora odgovarati prirodi izvrenog krivinog djela
Jednakost pri izricanju kazni
Kazne odreene SAMO zakonom
Izvrenje kazni javno i u mjestu poinjenja krivinog djela
20.11.2013 33
-
20.11.2013
CILJEVI KAZNENE POLITIKE KLASINE KOLE
Cilj kazne:
1. ODMAZDA- sa aspekta onoga ko kanjava
2. ISPATANJE - sa aspekta onoga ko se kanjava
KANJAVA SE ZATO TO SE GRIJEILO A NE ZATO DA SE NE BI GRIJEILO
Kaznom se uspostavlja poremeen sistem pravde i to:
1. Boanske
2. Moralne
3. Zakonske
34
-
20.11.2013
NAJZNAAJNIJI PROPUSTI UENJA KLASINE KOLE
Krivina djela i kazne predstavljeni iskljuivo kao pravni fenomeni
Krivac egzistira van realnosti u metafizikim postavkama o krivinim djelima i kaznama - zanemaruje se linost krivca
Kroz uenje o Slobodnoj volji potpuno zanemareni uzroci za pojavu kriminaliteta
Kaznena represija je osnova u kriminalno-politikoj borbi na suzbijanju kriminaliteta
Drutveni karakter kriminaliteta potpuno izostavljen
Ne postoje preduslovi za nauno istraivanje kriminaliteta
35
-
20.11.2013
NEOKLASINA KOLA KRIVINOG PRAVA
Postepeno se udaljava od dogmatskih i metafizikih rjeenja klasine kole ali i dalje zadrava indeterminizam
Zahvaljujui njoj stepenuje se krivina odgovornost:
Odgovornost
Smanjena odgovornost
Puna neodgovornost
Prvi put u krivinom pravu se pominju instituti: pokuaj, sauesnitvo, povrat, sticaj.
Negativna karakteristika- sistem odmjeravanja slobodne volje apstraktan i nerealan
36
-
Razvoj kriminologije II
-
Rana pozitivistika kriminologija
Rana pozitivistika istraivanja
Pozitivizam u kriminologiji
Cesare Lombroso
Gabriel Tarde
Raffaele Garofalo
Franz von Liszt
Enrico Ferri
Znaaj pozitivizma u kriminologiji
Osnovna obiljeja razvoja u XX vijeku
20.11.2013 38
-
Pozitivizam u kriminologiji
Rezultati ranih empirijskih istraivanja ukazuju na determinaciju ljudskog ponaanja - razliiti egzogeni i endogeni faktori
Problem kriminaliteta sve znaajniji drutveni problem - neefikasna aktuelna politika suzbijanja kriminaliteta
20.11.2013 39
-
Rana pozitivistika kriminologija
Giambaptista della Porta (1535-1615)
The human phisiognomy (1586.)
Johan Kaspar Lavater (1741-1801)
Les fragments physiognomiques (1775.)
Franz Josef Gall (1758-1828)
The Anatomy and Physiology of the Nervous System in General, and of the
Brain in Particular (1791.) Johan Kaspar Spurzheim (1776-1832)
Jean Etienne Dominique Esquirol
Mental maladies: A treatise of insanity (1845.)
Henry Maudsley (1835-1918)
Responsibility in Mental Disease (1874.) Cherles Goring (1870-1919)
The English Convict (1913.)
20.11.2013 40
-
Rana pozitivistika kriminologija
Auguste Comte (1798-1857)
Course de philosophie positive (1830.)
Drutvena fizika- naune metode za prouavanje drutvenih pojava, kao pretea Sociologije
20.11.2013 41
-
STATISTIKA KRIMINALITETA
Adolphe Qutelet (1796-1874)
Phisique sociale ou essai sur le dveloppement des facultes de lhomme (1835.)
Andr Michel Guerry (1802-1866)
Essai sur la statistique morale de la France (1833.)
20.11.2013 42
-
Cesare Lombroso (1836-1909) Luomo delinquente, Milano 1876. The Female Offender, London 1895.
Stigmati degenracije- evolucioni atavizam
Anatomske anomalije
Fizioloke anomalije
Psiholoke anomalije
Kriminalna tipologija
Epileptini kriminalci
Duevno bolesni kriminalci
Roeni kriminalci
Sluajni kriminalci
20.11.2013 43
-
Gabriele Tarde (1843-1904)
La criminalit compare, Paris 1886.
La philosophie pnale, Lyon 1890.
Kriminalna tipologija
Profesionalni zloinac
Zakon imitacije socioloko-psiholka determinacija kriminalnog ponaanja
Dva oblika imitacije: moda (u gradu) i navika (na selu)
Nii na drutvenoj ljestvici redovno oponaaju one koji su na viem stepenu
Predlae radikalnu reformu kaznene politike
20.11.2013 44
-
Raffaele Garofalo (1852-1934)
Criminologia, Napoli 1885.
Kriminalna tipologija
Prirodni i zakonski kriminalitet
Kriminalce dijeli na: ubice
nasilne kriminalce
kradljivce
Kriminalna etiologija
Uinitelj krivinog djela ima moralnu smetnju, koja ima organsku osnovu i prenosi se nasljeem
(osnove Darwinove teorije- preivljavanje najsposobnijih)
20.11.2013 45
-
Franz von Liszt (1851.-1919.)
Internationale Kriminalistoische Vereinigung IKV (1889.) Assossiation Internationale de Droit Penal AIDP (1924.)
Primarni egzogeni faktori (socioloki), dok endogenim (unutranjim, u osobi poinitelja) pridaju sekundarni znaaj;
Utemeljitelj savremene svrhe kanjavanja (ne peccetur), koja se u naelu orjentira na specijalnu prevenciju;
...kazna treba poinitelja popraviti, ako je popravljiv, ili mu
u suprotnome oduzeti, zauvijek ili privremeno, fiziku mogunost za injenje daljnjih zliina (izdvajanje iz drutva)...
Fenomenologija poinitelja: Popravljivi (akutni)
Nepopravljivi (hronini)
20.11.2013 46
-
Franz von Liszt
Zadaci i metode kaznenopravne znanosti, (1900.), Berlin
1. Pedagoki zadatak: obrazovati kriminalistikog praktiara 1. Juristiko-loginom podukom (Kazneno pravo)
2. Praktino-tehnikim kolovanjem (Kriminalistika)
2. Znanstveni zadatak: kauzalno razjasniti 1. Zloin (Kriminologija)
2. Kazna (Penologija)
3. Politiki zadatak: razvijanje zakonodavstva radi suzbijanja zloina, posebno ali ne iskljuivo, kaznom i s njom srodnim mjerama (Kriminalna politika)
20.11.2013 47
-
Enrico Ferri (1856-1929)
Sociologia criminale, Torino 1884.
Faktorski pluralizam etiologija kriminaliteta
Antropoloki faktori (organska i psihika konstitucija i line osobine kriminalca)
Kosmiki faktori
Socijalni faktori
Kriminalna tipologija
Roeni kriminalci (delinquenti nati)
Duevno bolesni kriminalci (delinquenti pazzi)
Kriminalci iz strasti (delinquenti per passione)
Sluajni kriminalci (delinquenti doccasione)
Kriminalci iz navike (delinquenti abituali) 20.11.2013 48
-
Enrico Ferri (1856-1929)
Sociologia criminale, Torino 1884.
Sistem mjera socijalne zatite
...ako je ponaanje uinioca potpuno odreeno navedenim iniocima, on ne moe biti moralno odgovoran, niti kriv, pa drutvo nema pravo da ga kanjava. Ipak poto je njegova djelatnost antisocijalna, drutvo na nju mora reagovati. U tom, po drutvo, opasnom stanju je ne samo osnov reagovanja, ve i kriterijum za izbor sankcije...
Preventivne mjere (policijske ili indirektne- ante delictum)
Reparatorne mjere (uklanjanje posljedica KD-a)
Represivne mjere (zatvor, protjerivanje, novane kazne- post delictum)
Eliminatorne mjere (za najopsanije zloince- uklanjanje iz drutva)
20.11.2013 49
-
Najznaajnije postavke
Krivino djelo i poinitelj realne drutvene i individualne pojave !
Poinitelj KD u centru panje kaznenog prava !
Poinitelj prilikom izvrenja nije slobodan na njega djeluju egzogeni i endogeni faktori !
Kazna ne smije biti JEDINO sredstvo otklanjanja opasnosti upitna individualizacija !
20.11.2013 50
-
Znaaj pozitivizma u kriminologiji
Reakcija na strogu Klasinu kolu
Nove teorije o uzrocima kriminalnog ponaanja
Primjena pozitivnog metoda u prouavanju kriminaliteta
Usmjerenost na uinitelja KD
Novi koncepti kaznene politike
20.11.2013 51
-
Osnovna obiljeja razvoja kriminologije u XX vijeku
Tri koncepta/pravca
Neoklasicizam
Pokret drutvene odbrane
Kriminalnopolitiki razvoj u drugoj polovini XX vijeka
20.11.2013 52
-
Neoklasicizam 1. Zakonitost kaznenog djela i kazne Conditio sine qua non
2. Relativni (in)determinizam moralna odgovornost osnov kaznene odgovornosti
3. Opasnost poinitelja - osnov za drutvenu odbranu
4. Uvoenje smanjene uraunljivosti
5. Naelo individualizacije prilikom izricanja kazne (jedina KS)
6. Primjena sigurnosnih mjera (neuraunljivi, BSU, povratnici...)
7. Poseban tretman za maloljetnike (odgojne mjere)
20.11.2013 53
-
Pokret drutvene odbrane
Vei znaaj znastvenih disciplina o ovjeku u kaznenom zakonodavstvu;
Pozornost na mjerama sa individualiziranim sadrajima koji odgovaraju opasnosti poinitelja;
Prevencija kriminaliteta- pomo poinitelju;
Humanizacija kaznenog prava;
Pitanje kriminaliteta ne moe se rjeavati samo kaznenim pravom.
20.11.2013 54
-
Kriminalnopolitiki razvoj u drugoj polovini XX vijeka
Pomak teita sa represivnog na preventivni (kaznenopravni kriminalnopolitiki)
Globalizacija savremene PSK
Isticanje optih civilizacijskih vrijednosti; Upuivanje na vanost znanstvenog pristupa fenomenu
kanjivih ponaanja; Saradnja na sviom nivoima PSK
Afirmacija nerepresivnih, dravnih i izvandravnih socijalnih djelatnosti u PSK
20.11.2013 55
-
Literatura Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 147-165)
Kriminologija, Milutinovi, M., Beograd, 1988., (str. 85-104);
Kriminologija, Mlaenovi, R., Sarajevo, 1982., (str. 46-86);
Kriminologija, Petrovi, B., Meko, G., Sarajevo, 2004., (str. 23-28 i 45-60);
Kriminoloko naslee, Ignjatovi, ., Beograd, 1997., (str. 7-8 i 37-114);
Krivino pravo- opti dio, Srzenti, N., Staji, A., Lazarevi, Lj., Beograd, 1998., (str. 33-62);
O zloinima i kaznama, Beccaria, C., ( prevod Antum Cvitanovi), Zagreb, 1988.;
Criminology, Siegel, J., L., Thomson Learning, London, 2006., (str. 6-9);
Politika suzbijanja kriminaliteta, Horvati, , Cvitanovi, L., Zagreb, 1999., (str. 50-91)
Svrha kanjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Cvitanovi. L., Zagreb, 1999., (str 193-226)
Prevencija kriminaliteta, Krivokapi, V., Sarajevo, 2006., (str. 27-35)
20.11.2013 56