Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
45
5. Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića u Osijeku
5.1. Sažetak
Suvremeni razvoj društva, mnogobrojni izazovi, brze promjene tehnologije i sve brže
zastarijevanje informacija zahtijevaju stalnu prilagodbu pojedinaca i kontinuirano
ulaganje u razvoj znanja i vještina kako bi zadovoljili zahtjevima dinamičnog i
turbulentnog okruženja. Razvijene zemlje su davno prepoznale važnost i značenje
kvalitetnog odgoja i obrazovanja koja potiču proaktivnost, inovativnost i kreativnost
pojedinca te razvijaju, odnosno njegovo poduzetno ponašanje, jer na taj način
osiguravaju sposobnost pojedinca za nošenje sa izazovima suvremenog društva.
U tom procesu značajnu ulogu ima formalno obrazovanje koje kao temelj
cjeloživotnog učenja započinje predškolskim odgojem. U Hrvatskoj predškolski odgoj
u odnosu na ostala područja formalnog obrazovanja dobiva najmanje pozornosti i još
je uvijek premalo inicijativa koje podržavaju učenje i razvijanje sposobnosti od
najranije dobi. Uz navedeno tek nešto više od 1/3 djece pohađa ustanove
predškolskog odgoja, koje u većini provode tradicionalni pristup direktnog
podučavanja djeteta. 1
Predmet ovog poslovnog plana je otvaranje dječjeg vrtića zasnovano na Montessori
metodi na području grada Osijeka od strane investitora Ivne Sarić.
Montessori metoda je jedinstven pristup tehnici podučavanja pri čemu se naglasak
stavlja na osiguravanje poticajne okoline koja povećava dječju prirodnu radoznalost i
omogućava mu kroz igru spontano učenje otkrivanjem. Osnovno polazište ove
metode je uvažavanje individualnosti svakog pojedinog djeteta učeći ga operativnim
znanjima u područjima života u kojima će kasnije sudjelovati kao odrasla osoba.
Osnovna razlika između Montessori metode i tradicionalnog predškolskog odgoja je
odsustvo direktnog angažmana odgajatelja i odgoj temeljen na realnim životnim
1 Prema podacima Odsjeka za informatičke poslove Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, na području Županije
je 2011. Godie prebivalo 18.013 djece predškolskog uzrasta. To su djeca rođena između 31. ožujka 2005. godine i 28. veljače 2011. godine, a imaju prebivalište na području Osječko-baranjske županije. Od toga je broja redovitim programom predškolskog odgoja i programom predškole bilo obuhvaćeno 6.155 djece, što iznosi 34,17% ukupne populacije predškolskog uzrasta rođenog na tom području i u tom razdoblju, odnosno 65,83% djece toga uzrasta nije bilo obuhvaćeno organiziranim programima predškolskogodgoja. Dostupno na : http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdf (05.11.2012.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
46
okolnostima (na primjer ne postoje igračke u obliku na koje smo navikli u dječjim
vrtićima).
Nevjerojatno brze promjene koje se događaju u današnjem svijetu navode nas da u
djeci počnemo njegovati želju za učenjem od najmlađe dobi koja će trajati čitavog
života te im pomoći da postanu samosvjesne, samopouzdane i odgovorne osobe.
Upravo želja da se ovakav vid predškolskog obrazovanja približi i osječkoj djeci
glavni je motiv za pisanje poslovnog plana.
Tržište dječjeg vrtića Inga predstavljaju roditelji djece od 3 do 6 godina života koji
svojoj djeci žele omogućiti drugačiju metodu odgoja od tradicionalne koja je prisutna
u svim gradskim i privatnim dječjim vrtićima u Osijeku.
Upravo primjenu Montessori metode Ivna Sarić podrazumijeva kao svoju najvažniju
konkurentsku prednost u odnosu na ostale vrtiće, koja će od djece stvarati ljude koji
će se lakše i kompetentnije nositi sa izazovima svijeta u kojem žive.
Planirano ulaganje za otvaranje dječjeg vtića iznosi 433.298 kn od čega poduzetnica
posjeduje 190.859 kn ušteđevine, a ostatak financiranja planira riješiti podizanjem
kredita u Zagrebačkoj banci na rok od 10 godina u iznosu od 242.439 kn. Navedena
sredstava su potrebna za adaptaciju kuće u kojoj će se otvoriti dječji vrtić.
U naselju Uske njive ne postoji gradski dječji vrtić niti grad Osijek ima planove za
izgradnju novog. Smještaj djece u dječje vrtiće financira se iz uplate roditelja i
subvencije od strane lokalne samouprave. Osnovni razlog dobivanja subvencija je
lokacijske naravi odnosno subvencije se isplaćuju ako na određenoj lokaciji ne
postoji gradski dječji vrtić. Upravo Uske njive predstavljaju takvu lokaciju te Ivna Sarić
računa da će grad Osijek subvencionirati mjesečno 840 kn po djetetu što je i
potvrđeno u preliminarnim razgovorima sa čelnim ljudima zaduženim za predškolski
odgoj u gradu Osijeku.
Kapaciteti dječjeg vrtića Inga su 25 djece u prvoj godini poslovanja, a u drugoj 50.
Radi dobivanja realnije slike budućeg poslovnog pothvata financijski plan izrađen je
na načelu minimaliziranja prihoda i maksimaliziranja troškova. Tako je za prvu godinu
planiran upis 15, a za drugu 30 djece.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
47
Osim osnovnih prihoda, koje čine uplate roditelja i subvencije grada Osijeka, dječji
vrtić će ostvarivati i ostale prihode od radionica te će oni zajedno iznositi u prvoj
godini poslovanja 463.200 kn, a u drugoj 826.400 kn.
Troškovi smještaj djece najvećim dijelom se odnose na izdatke vezane za zaposlene
i oni predstavljaju najveći udio u troškovima. U prvoj godini poslovanja predviđa se
zapošljavanje dva odgajatelja od kojih je jedan poduzetnica Ivna Sarić i uključivanje
stručnih suradnika koji će pratiti napredak i razvoj djece koji će biti plaćani na temelju
Ugovora o djelu, dok se u drugoj godini planira zapošljavanje još dva dodatna
odgajatelja.
Za prvu godinu poslovanja predviđaju se troškovi od 431.220 kn, a za drugu 803.880
kn.
Prema projekcijama financijskog dijela poslovnog plana prva godina poslovanja
završava sa gubitkom u iznosu od 9.658 kn, dok se u drugoj očekuje dobitak od
41.529 kn. Poslovni pothvat bilježi pozitivan novčani tijek u prvoj i u drugoj godini
poslovanja, s mogućnošću destabilizacije novčanog tijeka zbog diskontinuiteta uplate
subvencija od strane grada.
Ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića je djelomično do slabo atraktivna poslovna
prilika što planirani poslovni pothvat čini jako zahtjevnim i rizičnim.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
48
5.2. Obrazovanje i njegov značaj za razvoj suvremenog društva
Obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno učenje. Obrazovanjem se u
određenoj mjeri razvijaju pojedine intelektualne i psihomotorne sposobnosti. Pri tome
kognitivno učenje podrazumijeva učenje spoznajnih svojstava (opažanjem,
mišljenjem, pamćenjem) dok se pod psihomotornim učenjem podrazumijeva učenje
motornih vještina te razvoj pojedinih vrsta spremnosti. (Pastuhović, 1999.)
Obrazovanje osigurava konkurentnost gospodarstva jer stvara kvalitetne ljudske
resurse. Obrazovanjem se omogućava stjecanje znanja, vještina, stavova i
vrijednosti koji su pojedincu potrebni za ostvarivanje radnih i društvenih uloga.
U današnje vrijeme znanje predstavlja kamen temeljac uspjeha svakog pojedinca,
poduzeća i nacionalnog gospodarstva. Velike promjene u okolini koje se odnose na
globalizaciju, tehnološke inovacije, urbanizaciju dovode do nužnosti razvoja novih
vještina jer postojeće znanje i iskustvo nisu dovoljni za osiguranje opstanka i razvoja
društva.
Znanja iz jednog područja se prelijevaju u druga znanstvena područja, a navedeno
traži u ljudima razvoj novih kompetencije da znaju kombinirati različita znanja i
primjeniti ih u životu. Kompetencije koje danas poslodavci trebaju i traže su na
primjer: usmena i pismena komunikacija, timski rad, kreativnost, vještine zamišljanja,
snalažljivost i sposobnost prilagođavanja promjenama, a ista se u većini slučajeva
ne podučavaju u školama.
Sve više se govori o potrebi za poduzetničkim obrazovanjem i njegovom značaju pri
čemu se prema Kourilsky (1995., citirano kod Oberman Peterka, 2008.) poduzetničko
obrazovanje može definirati kao prepoznavanje prilika, upravljanje resursima i
rizicima te stvaranje poslovnog pothvata.
Alberti (1999., citirano kod Oberman Peterka, 2008.) poduzetničko obrazovanje
definira kao strukturirani, formalni prijenos poduzetničkih znanja i to koncepata,
vještina i mentaliteta koje pojedinci koriste za vrijeme pokretanja poslovnih pothvata
ili razvoja rastu orijentiranih poduzeća.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
49
Za razliku od navedenih autora, koji na poduzetničko obrazovanje gledaju kao na
obrazovanje koje je usko vezano za pokretanje poduzeća, drugi autori na
poduzetničko obrazovanje gledaju šire, ne dajući mu isključivo i samo ekonomsku
relevantnost. Sjǿvoll i Skåland (2005., citirano kod Oberman Peterka, 2008.)
poduzetničko obrazovanje podrazumijevaju kao proces snabdijevanja pojedinaca
konceptima, kreativnošću i vještinama potrebnim za prepoznavanje prilika koji su
drugi predvidjeli, te imati pronicljivost, samopoštovanje i znanje za djelovanje tamo
gdje drugi oklijevaju. Poticanje poduzetništva također znači i imati viziju budućnosti
sa puno mogućnosti.
Naziv magistarskog rada „Poduzetnička inicijativa u predškolskom odgoju“ analizira
mogućnost primjene alternativne metode u predškolskom odgoju, koja može pomoći
u razvoju poduzetničkih vještina, osobina i ponašanja (prilog 1), a koje su potrebne
za snalaženje i opstanak u današnjem svijetu.
5.3. O poduzetnici
Ivna Sarić je odgajateljica u dječjem vrtiću „Sjenčica“ u Osijeku te majka
dvanaestogodišnje Dine. Nakon smrti muža uvidjela je da kuća u kojoj ona i njezina
kći žive je prevelika za njihove potrebe. Kako trenutačno nisu gospodarski pogodna
vremena za prodaju nekretnina, Ivna je odlučila kuću iskoristiti za nešto drugo. Stan
od 60 m2 koji je do tada iznajmljivala, sasvim je bio dovoljan za potrebe života nje i
njezine kćeri.
Prije pet godina, kao član eksperimentalnog tima Centra za predškolski odgoj u
Osijeku završila je u Zagrebu edukaciju za Montessori odgajatelja. Centar je planirao
osnovati posebna odjeljenja unutar dječjih vrtića u Osijeku koja bi primjenjivala
Montessori metodu. Na žalost sve je ostalo na riječima.
Prošle godine prilikom posjete sestri u Zagrebu, odlučila je posjetiti vrtić „Srčeko“ u
kojem se primjenjuje Montessori metoda. Unutrašnjost objekta i atmosferu koju je
uvidjela vratilo ju je u vrijeme entuzijazma koje je imala završetkom Montessori
edukacije. Povratkom u Osijek analizirajući svoju sadašnju situaciju, počela ju je
intrigirati ideja o otvaranju privatnog dječjeg vrtića u Osijeku koji primjenjuje
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
50
Montessori metodu. Kompleksnost današnjeg načina života, prevelike grupe i manjak
ulaganja Centra za predškolski u opreme dječjih vrtića činilo ju je neispunjenom na
njezinom radnom mjestu i žudila je za promjenom.
Kuća u kojoj su stanovali činila se idealnom za ovaj pothvat. Kroz svakodnevne
kontakte sa roditeljima i okolinom, te sagledavanjem cjelokupne životne situacije u
kojoj se našla iz dana u dan njezina ideja ju je sve više obuzimala te je odlučila
ispitati mogućnost otvaranja Montessori dječjeg vrtića u svoj kući u naselju Uske
njive.
Ivna je svjesna da kao odgajatelj u vrtiću nema dovoljno znanja i vještina potrebnih
za pokretanje poslovnog pothvata. Zbog toga je odlučila i formalno se educirati u
Centru za poduzetništvo u Osijeku gdje tijekom 2013. planira odslušati seminare na
temu: Započnite vlastiti posao, Alternativni marketing i Financijsko – ekonomsko
poslovanje.
Kako bi održala korak sa današnjim Montessori programima i opremom dogovorila je
stalno mentorstvo gospođe Sanje Rebić, osnivačice privatnog dječjeg Montessori
vrtića „Srčeko“ u Zagrebu. Uz mentorstvo, Ivna Sarić će biti i korisnik usluga njihove
edukacije za potrebe verificiranja ostalih odgajatelja po Montessori metodi. Dječji
vrtić „Srčeko“ je jedan od Centara izvrsnosti gdje se održava edukacija za Montessori
odgajatelja koji su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za
provedbu istog. Uz formalnu edukaciju u svoj poslovni pothvat angažirat će
prijateljice Nataliju Lovrić, vlasnicu privatnog poduzeća i Matiju Mlakar zaposlenu na
rukovoditeljskom radnom mjestu unutar velike kompanije. Obje osobe posjeduju
formalna znanja za vođenje posla i zainteresirane su za dobrobit ovog poslovnog
pothvata zbog dugogodišnjih dobrih prijateljskih odnosa za Ivnom.
Poduzetnica Ivna Sarić je u kolovozu postala član Hrvatskog Montessori društva u
Zagrebu koji propagira i njeguje ideju razvoja Montessori načina života. U razgovoru
sa Predsjednicom Hrvatskog Montessori Društva gospođom Marija Hobla, Ivna je
saznala da na području grada Osijeka aktivno u radu društva sudjeluje 70 članova
koje planira upoznati u Zagrebu na redovitom druženju članova koje se održava
jednom godišnje
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
51
5.4. Opis ideje
„Put na kojem slabi postaju jači je onaj isti na kojem jaki postaju savršeni.“2
Ovaj poslovni plan opisuje osnivanje privatnog dječjeg vrtića Inga u naselju Uske
njive u Osijeku koji će obavljati djelatnost predškolskog odgoja temeljenog na
Montessori metodi odgoja.
Razlozi osnivanja privatnog dječjeg vrtića temeljenog na Montessori principima su:
nepostojanje ovog oblika pedagoške metode u predškolskim ustanovama na
području grada Osijeka
kompleksnost današnjeg doba traži nova znanja i vještine, a djeca koja ta
znanja počnu usvajati već od predškolske dobi imaju veće mogućnosti za
hvatanje u koštac za životnim izazovima
nepostojanje dječjeg vrtića u naselju Uske njive
želja Ivne Sarić za promjenom
Montessori pedagogija dobila je ime prema Mariji Montessori (1870 - 1952.) koja je
rođena u Chiaravalleu u Italiji. Bila je neobično nadarena i prva je žena liječnik u
Italiji. Svoj život je posvetila zastupanju prava djeteta i dokazivanju njegovih
izvanrednih intelektualnih sposobnosti. U okviru istraživačkog rada na psihijatrijskoj
klinici u Rimu radila je na odjelima sa slaboumnom djecom. Nije se radilo o mentalno
retardiranoj djeci u današnjem smislu, nego o djeci koja se nisu mogla uklopiti u
obitelj i školu i bila su smještena na posebne odjele na kojima su bila zatvorena u
posebnom prostoru. Slaboumnost je prije svega shvaćala kao pedagoški problem te
je na temelju opažanja razvila poseban pribor i načine podučavanja koji su takvoj
djeci pomogli da uključe u redovno školovanje.
U nastavku školovanja i rada izučavala je pedagogiju, psihologiju i antropologiju
nastojeći otkriti „tajnu djeteta“. Zaključila je da će djeca ostvariti svoje prirodne
potencijale i razviti se u neovisne, odgovorne i plemenite osobe ako dobiju slobodu
2 Phillips, S. (1999), Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 145.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
52
samostalno izabrati s čime se žele baviti u životu te ako je okolina u kojoj žive
urađena u skladu sa njihovim razvojnim potrebama3.
Pedagogija Marije Montessori se temelji na znanstvenom promatranju spontanog
učenja djece, poštivanju osobnosti svakog djeteta te na poticanju njihove
samostalnosti i vlastitog djelovanja. Temeljno načelo je pomoći djetetu u svim
životnim razdobljima u tjelesnom, umnom i duševnom odrastanju. Upute Montessori
pedagogije slijede prirodni fiziološki i psihički razvoj djeteta s ciljem razvoja kretanja,
osjećanja, spoznavanja i mišljenja. Odgojem se potiče umni, duševni i tjelesni razvoj
djeteta temeljen na vlastitim snagama.
Montessori pedagogija primjenjiva je u radu i sa djecom s teškoćama u razvoju.
Montessori terapija razvija se u Dječjem centru u Münchenu od 1970. godine kroz
Integracijske grupe koje vode Montessori zdravstveni pedagozi. Temelje se na
načelima sprječavanja poremećaja karaktera djece s poteškoćama u razvoju i
optimalno poticanje njegovog cjelokupnog razvoja.
Najvažniji elementi Montessori pedagogije jesu prikladno opremljena okolina s
posebnim Montessori razvojnim didaktičkim priborom uz educiranog Montessori
odgajatelja. Kako bi se ispunila očekivanja koja Montessori metoda ostvaruje nužno
je poštovanje strogih mjerila za izgled okoline i pravila koja se moraju ispuniti u
Montessori ustanovama.
Prema Phillips (1999.) okolinu koja je pripremljena prema potrebama djeteta i nudi
sve što djetetu treba za tjelesnu, umnu, duhovnu i duševnu prilagodbu Maria
Montessori zove pripremljena okolina. Takva okolina odnosi se na način
strukturiranja opreme i pribora dječjeg vrtića u određenom redu koja dijete vodi od
lakših ka težim vježbama, od konkretnog pribora ka apstraktnijem odnosno od
jednostavnije ka zahtjevnijoj razini. Oprema uvijek treba biti jednaka, a pribor izrađen
po pravilima AMI-ja 4 čije standarde moraju poštovati proizvođači pribora.
3 Phillips, S. (1999), Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 8
4 AMI ( Associatin Montessori Internacionale) je organizacija sa sjedištem u Amsterdamu koju je utemeljila M. Montessori radi
čuvanja, širenja i razvoja ideje i načela njezine pedagogije.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
53
Osnove dobro pripremljene Montessori okoline čine prostor, pribor i odgajatelj5:
Montessori prostor se uređuje stolovima i stolcima primjerene veličine koju djeca
mogu samostalno nositi i razmještati po prostoru. Radne površine za individualni rad
su površine stolova i maleni tepisi, uloženi u posebne stalke da ih djeca mogu lako
uzimati. Bitna odrednica uređenja Montessori prostora su predmeti iz stvarnog života
na primjer: slike prirodnih ljepota, biljke, kućni ljubimci i sl. Unutar navedenih
prostorija ne postoje slike i predmeti koji su uobičajeni u tradicionalnim dječjim
vrtićima (slike i likovi iz crtića, bajki te igračke). Prostor treba imati dovoljno mjesta za
slobodno kretanje djece, hodanje i plesanje, a pribor unutar prostora se smješta u
police koje su vidljive svakom djetetu. Montessori prostor podrazumijeva postojanje
samo jednog primjerka pribora za pojedinu vježbu koji se nakon upotrebe vraća na
točno određeno mjesto u prostoru (slika 6).
Slika 6. Montessori okolina i materijali
Izgled Montessori sobe Materijal za razvoj matematičkog područja
5 Phillips, S. (1999), Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 57. – 79.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
54
Materijali za razvoj matematičkog područja
Izvor: http://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.html (18.01.2011.)
Montessori pribor je poseban didaktički pribor čiji je najveći svjetski proizvođač
Nienhuis6. Izrađen je od najboljih sirovina drveta, ljepila, boja i metala. Originalan
Montessori prostor se dopunjava primjerenim priborom u odnosu na kulturološko
područje gdje se nalazi Montessori dječji vrtić no također prema pravilima koja je
postavila Maria Montessori.
Phillips (1999.) dalje navodi da su kriteriji prema kojima je pojedini pribor odabran za
pojedinu vježbu sljedeći:
dostupnost (dijete ne ovisi o odrasloj osobi i samo može uzeti pribor),
poticanje aktivne djetetove djelatnosti (potiče dijete na aktivan rad
odnosno da koristi osjetila, ruke i misli),
6 U izradi pribora M. Montessori je pomagao Albert Nienhuis po kojem je pribor dobio ime
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
55
primjerenost potrebama i sposobnostima djeteta (vježbe prate razvojne
potrebe (od jednostavnih postaju složenije, od konkretnih sve apstraktnije)
što vodi dijete razvoju vještina i znanju)),
mogućnost uočavanja pogreške u radu (dijete samostalno uočava svoje
pogreške i ispravlja svoj rad).
U Montessori dječjem vrtiću svaka grupa mora imati potpun pribor za sva područja
vježbi – vježbe praktičnog života, poticanje osjetilnih sposobnosti, poticanje govora,
matematika i kozmički odgoj, koje će kasnije biti detaljnije opisane.
Montessori odgajatelj mora razviti sposobnost indirektnog vođenja, dopustiti djetetu
da samo gradi svoju osobnost, nalazi svoj osobni ritam, samo odlučuje i postaje
neovisno i mora biti svjestan da je on ovdje samo zbog djeteta i prema tome treba
uskladiti svoje ponašanje. Odgajatelj mora biti vedra i dobro raspoložena ali i
suzdržana i mirna osoba. Najvažnija osobina koju Montessori odgajatelj mora imati je
dosljednost jer djeca svoje ponašanje prilagođavaju ponašanju odraslih.
Montessori odgajatelj obučen je da razvija povjerenje kod djece, suzdržan je u pravo
vrijeme, dopušta samostalnost, ali ima pregled nad situacijom kako bi mogao
djelovati ako je potrebno. Uloga Montessori odgajatelja se ne može odglumiti, ona
mora biti proživljena i svaki odgajatelj mora imati bitne odrednice karaktera kako bi
mogao postati Montessori odgajatelj.
Priprema pojedinca za Montessori odgajatelja odvija se kroz razvijanje strpljivosti,
prihvaćanja, poštovanja i jednake brižnosti za svu djecu, sa stalnom težnjom za
kontinuiranim usavršavanjem. Stručna priprema podrazumijeva stjecanje znanja o
razvojnim stupnjevima djeteta, o načinu upotrebe pribora i načinu vođenja bilješki
temeljenih na pojedinom stupnju razvoja djeteta. Montessori odgajatelj predstavlja
svojevrsnu sponu između djeteta i okoline. Kazna i pohvala na uobičajeni način ne
postoje, jer dijete čini greške dok ne dostigne pravi stupanj svog razvoja, a ispravan
rad samo znači da ga je dostiglo i ne treba ga hvaliti. Montessori odgajatelj je
svojevrstan usmjerivač djeteta te njegova uloga nije dominantna na kakvu nailazimo
u tradicionalnom odgoju.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
56
Osnovne razlike između Montessori i tradicionalnog načina odgoja prikazane su u
tablici 5.
Tablica 5: Razlike između Montessori i tradicionalnog odgoja
Izvor: http://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.html (15.01.2011.)
Montessori metoda je metoda indirektnog rada jer se djetetu ne namiče direktno
poučavanje. Unutar dječjih vrtića ne postoji podjela u dobne skupine već se djeca
nalaze u mješovitim grupama od 3 do 6 godina gdje manja djeca uče od starije a
starija utvrđuju svoje znanje pomažući mlađima. Djeca utvrđuju svoj tempo rada i
utvrđuju ono što su naučila ponavljanjem vježbi uz značajan unutrašnji osjećaj
uspjeha. Radeći u Montessori okolini djeca razvijaju osjećaj ponosa zbog vlastitog
rada na temelju kojega grade samopouzdanje, osjećaj povjerenja i radost učeći o
realnim životnim stvarima. Ne igrajući igrice sa zamišljenim likovima i stvarajući
apstraktne pojmove koji nisu prisutni u stvarnom životu djeca započinju proces
obrazovanja od najmlađe dobi.
Izvođenje Montessori programa se provodi kroz tzv. vježbe koje su podijeljene u
skupine (Phillips, 1999) :
- vježbe praktičnog života
Montessori odgoj Tradicionalni odgoj
odjeljenja heterogene dobi odjeljenja homogene dobi
samokontrola pogreške odgajatelj kontrolira
motivacija osobnim razvojem motivacija odgajateljem
iskustveno učenje odgajatelj podučava
odgajatelj je promatrač i usmjeruje dijete odgajatelj je u središtu i dominira
učenik formira svoj "ciklus aktivnosti" "ciklus aktivnosti" se odvija po rasporedu
sloboda kretanja i rada određena mjesta rada za stolom
Samodisciplina odgajatelj disciplinira
uzajamno pomaganje odgajatelj pomaže
individualni tempo rada odgajatelj određuje tempo
sloboda samostalnog otkrivanja odgajatelj predaje
naglasak na konkretnom naglasak na apstraktnom
nekoliko prekida rada neprestano prekidanje rada
realni život „igranje uloga"
djeca biraju vježbe odgajatelj određuje rad
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
57
- vježbe za razvoj osjetilnosti
- vježbe govora
- vježbe matematike
- vježbe kozmičkog odgoja
Prilikom upisa u Montessori vrtić dijetu se prvo nude Vježbe praktičnog života u
kojima su pojedini elementi djetetu već poznati jer su dijelovi djelatnosti koje dijete
svakodnevno vidi kod kuće. Određene su kulturom u kojoj dijete odrasta te
omogućavaju djetetu razvojni put za percepciju oblika, boja, uočavanja, pamćenje i
mogućnost izvođenja slijeda operacija.
Dijete se osposobljava da samostalno brine o sebi, za svoju okolinu i za druge ljude,
a obuhvaćaju: svlačenje, oblačenje, čišćenje, glačanje, posluživanje stola, uljudnosti,
brisanje prašine, otvaranje i zatvaranje vrata, pažljivo kretanje kroz prostor u kojemu
drugi rade i sl. Na primjer, vježbe vezane za hranu predstavljaju grabljenje žlicom u
kojoj djeca presipavanju, prelijevaju iz jedne posude u drugu ili iz veće u manju i
poslužuju hranom drugu djecu a potiče se razvoj samostalnosti u hranjenju.
Uloga odgajatelja da tijekom izvođenja vježbi pokazuje što se radi ukoliko se hrana
prospe ili prolije. Način na koji dijete izvodi vježbu se ne komentira osim što se prema
interesu djeteta izvođenje ponavlja dok dijete samo ne ovlada potrebnom vještinom.
Vježbe praktičnog života spontano se prenose u svakodnevnicu djeteta, a
samostalnost u brizi za sebe i svoju okolinu temeljni su znakovi neovisnosti.
Nakon vježbi praktičnog života uvode se vježbe za razvoj osjetilnosti koje
predstavljaju skup vježbi koje omogućavaju razvoj svih šest osjetila (njuha, vida,
sluha, okusa, opipa, miris) pri čemu ruka predstavlja osnovni organ inteligencije.
Prilikom uvođenja ovih vježbi započinje izraženija upotreba Montessori didaktičkog
materijala.
Na primjer za poticanje sposobnosti razlikovanja vidom postoje četiri drvena bloka sa
valjčićima za umetanje pri čemu se u svaki blok umeće po 10 valjčića od kojih svaki u
slijedu mijenja jednu od dimenzija – od najtanjeg do najdebljeg, od najvišeg do
najnižeg, kao i kombinacija dimenzija. Pri tome je dijete potaknuto da zapazi
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
58
kontraste dimenzija te valjčiće stavi natrag u pripadajuće rupice u drvenom bloku. U
samom priboru dana je provjera učinka – ako nije dobro radilo, pogreške su djetetu
jasno uočljive i lako ih je ispraviti, a samostalan rad sa sva četiri bloka istovremeno
kada su svi valjčići izmiješani traži priličnu umješnosti i strpljenje.
Vježbe govora potiču dijete na razgovor, imenovanje i opisivanje, na slaganje riječi
uz pomoć slova i uvježbavanje pisanja te na pismeno izražavanje vlastitih misli i
čitanje. Ove vježbe započinju sa slikama, potom se djeca služe brojalicama,
pjesmicama, slikovnicama i stihovima.
Na primjer sposobnost djeteta da se u govoru razluči pojedini glas potiče se
korištenjem malih predmeta koji su grupirani u cjeline od po tri tako da predmeti
jedne grupe u nazivu imaju određeni glas na početku, druge grupe negdje unutar
riječi odnosno predmeti treće grupe imaju taj glas na kraju riječi (npr. k-uća, k-apa, lo-
k-ot, Mi-ki, vla-k), koje dijete na upit odgajatelja treba otkriti te se nakon toga u
pretincu sa slovima od brusnog papira otisnutim na drvenim pločicama pronalazi
slovo „k“ i pokazuje djetetu.
Matematički pribor omogućuje djetetu da spozna brojevne veličine primjenjujući
vježbe matematike upotrebljavajući pribor kao što su: brojevni prutovi, brojke od
brusnog papira, kutije s vretenima, kocke od obojenih kuglica i sl.
Vježbe matematike započinju slaganjem plavo-crvenih prutova i brojenjem njihovih
dijelova, kako bi dijete pojmilo količine od 1 do 10. Pojedine računske operacije
uvježbavaju se igrama zbrajanja, oduzimanja i množenja prutićima obojenih kuglica i
pločama.
Budući da se u vježbama kozmičkog odgoja pokrivaju područja zemljopisa, zoologije,
botanike, povijesti, umjetnosti, etike, ekologije, evolucije, astronomije i informatike
odgajatelji trebaju pripremiti pribor i opremu u skladu sa pojedinim kulturnim
obilježjima prostora. Pod priborom koji se koristi u te svrhe spadaju: globusi,
zemljopisne karte, zastave, životinje, biljke, slike povijesnih razdoblja, reprodukcije
djela velikih slikara i audio zapisi velikih skladatelja, narodne nošnje, sortiranje
otpada te rad na računalu. Kozmički odgoj traži vezu sa svim područjima humanog
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
59
života, te razvija toleranciju i razumijevanje za druge kulture predočavajući mu
svemir, Zemlju, biljke, životinje i ljude.
Navedene vježbe predstavljaju prikaz koncepta rada u Montessori odgojnim
skupinama i imaju strukturirani redoslijed polazeći od pretpostavke stupnja razvoja
djece temeljenog na općim pedagoškim načelima7: od lakšeg k težem, od
jednostavnog k složenom, od konkretnog k apstraktnom i od cjelovitog k
pojedinačnom.
Uz navedeni osnovni program dječji vrtić Inga omogućit će dodatne aktivnosti
roditeljima - Montessori škola za roditelje, glazbena radionica, vježbanje za žene i
grupu „Majka i dijete“. Za navedene aktivnosti vrtić će ostvarivati dodatne prihode
Montessori filozofija propagira uključenost roditelja u odgojno obrazovni proces.
predškolske djece jer smatra da roditelji uz formalne institucije imaju najznačajniju
ulogu u odgoju djece.
5.5. Misija i vizija
Misija dječjeg vrtića Inga je postati institucija koja će odgajati djecu da budu u stanju
suočiti se sa stvarnošću današnjeg života, primjenjujući Montessori metodu, u kojoj
“ljubav nije ovisnost, a disciplina nije podređenost“ 8.
Vizija dječjeg vrtića Inga je postati centar izvrsnosti primjene Montessori metode u
Hrvatskoj, kao primjer načina života šire zajednice.
8 Phillips, 1999, str 6. (citirano kod Montessori, M.: Frienden und Erzienhung, herder, Friburg, 1973., str., 36.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
60
5.6. Lokacija
Dječji vrtić Inga bit će smješten u naselju Uske njive koje se nalazi u jugo-istočnom
dijelu grada Osijeka. Uske njive su među novijim naseljima u gradu Osijeku, gdje
većinom živi mlađa populacija. U njihovoj blizini su smještene gusto naseljene
gradske četvrti: Jug II, Stadionsko naselje i Sjenjak. Naselje je spojeno na osječku
zaobilaznicu koja dobro povezuje sve dijelove grada. Pored naselja su i sportski
tereni: nogometni stadion Gradski vrt, Gradski bazeni i dvorana Gradski vrt.
Po urbanističkom planu izgradnje grada Osijeka naselje Uske njive nije dobilo sve
elemente za urbani način življenja, te se očekuje daljnje investiranje u njega. Od
najvažnijih objekata koji nedostaju su osnovna škola, dječji vrtić i crkva. Zadnji veći
projekt implementiran je u tom dijelu grada 2010. godine uvođenjem redovne
gradske autobusne linije koja spaja Uske njive sa ostalim dijelovima grada.
Kuća koju Ivna Sarić posjeduje sastoji se od 652 m2, a uključuje stambeni dio kuće
(220 m2), podrumske prostorije, garažu te veliku okućnicu (332 m2). Za otvaranje
dječjeg vrtića potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećeg objekta i njegovu
prilagodbu pedagoškoj ustanovi.
Maria Montessori kao začetnica ove ideje postavila je izuzetno stroga mjerila za
izgled okoline u Montessori ustanovama. Okolina treba biti pripremljena potrebama
djeteta i nuditi sve što djetetu treba za tjelesnu, umnu, duhovnu i duševnu prilagodbu.
Okolina je uređena je da ispunjava stvarne, trenutačne potrebe djeteta i dopušta rast
njegove ličnosti.
Prema početnoj projektnog dokumentaciji, za potrebe prilagodbe prostora potrebno
je 240.000 kn, koje Ivna planira financirati dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz
kredita banke. Specifikacija ulaganja nalazi se u financijskom dijelu poslovnog plana.
U dječjem vrtiću Inga planira se napraviti dvije velike prostorije, garderoba, uredski
prostori, sanitarije, uređenje dvorišta dok će se podrumske prostorije koristiti kao
spremišta.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
61
Čelni ljudi u gradu Osijeku svjesni su potrebe izgradnje dječjeg vrtića u naselju Uske
njive, međutim za navedeno nema dovoljno financijskih sredstava. Stoga su realne
pretpostavke da će poduzetnička inicijativa biti prihvaćena te da će trošak vrtića biti
subvencioniran od strane Grada Osijeka koji trenutačno subvencionira privatne
vrtiće, a osnovni kriterij temeljem kojeg se subvencije odobravaju je nepostojanje
gradskog vrtića u neposrednoj blizini vrtića koji traži subvenciju. Prema
informacijama koje je Ivna skupila u razgovoru sa voditeljem Odbora za odgoj i
obrazovanje grada Osijeka, ovaj projekt već u početnoj fazi nailazi na veliko
odobravanje i za njih predstavlja dobro rješavanje potreba zatvaranja mreže vrtića u
tom dijelu grada.
Lokacija dječjeg vrtića Inga na lokalitetu naselja Uskih njiva predstavlja povoljnu
odrednicu ovog poslovnog pothvata s obzirom na gustoću naseljenosti, te
zainteresiranost grada Osijeka za suradnju kroz subvencioniranje dijela troškova.
5.7. Organizacija poslovanja
Privatni dječji vrtić Inga osnovat će Ivna Sarić koja će ujedno biti ravnatelj i odgajatelj.
Uz nju će bit zaposlena još jedna odgajateljica, te četiri honorarna suradnika u prvoj
godini, dok će zbog otvaranja dodatne grupe polaznika u drugoj godini poslovanja biti
zaposlena još dva dodatna odgajatelja.
Kao što je navedeno osim Ivne u dječjem vrtiću će u prvoj godini raditi još jedna
odgajateljica za koju je potrebno izdvojiti sredstva za edukaciju kako bi mogla steći
naziv verificiranog Montessori odgajatelja. Formalna edukacija traje godinu dana,
stoji 12.000 kn. Rad uz Ivnu Sarić i rad u pripremljenoj okolini, drugoj odgajateljici će
predstavljati idealnu kombinaciju za kvalitetno savladavanje potrebnog gradiva u
procesu edukacije za Montessori odgajatelja. Osim temeljne edukacije, Montessori
odgajatelji kontinuirano prolaze različite seminare i školovanja kako bi dobili ideje za
uređenje okoline koja se mijenja u mjesečnom ritmu. Svakog mjeseca se ostvaruje
novi projekt uređenja okoline u kojoj djeca borave – Svijet oko nas, Priroda i društvo,
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
62
Životinje, Kontinenti stoga su potrebne kreativne ideje za organizaciju opreme i
materijala te savladavanje vježbi.
Uz navedeno, u dječjem vrtiću Inga će na bazi Ugovora o djelu biti uključeni i stručni
suradnici (psiholog, edukator-rehabilitator, pedagog i medicinska sestra) koji
procjenjuju rad i napredak djece, te sustavno prikupljaju i vode izvještaje o procjeni
programa rada u dječjem vrtiću i napretku djece što predstavlja i zakonsku obavezu.
Budući da Montessori dječji vrtići u odgojne skupine uvrštavaju i djecu s posebnim
potrebama u rad svog vrtića Ivna će uključiti i asistente koji će toj djeci omogućiti
skrb. Asistenti su najčešće studenti ili apsolventi pedagogije, rehabilitacije ili
medicine koji pružaju tehničku pomoć djeci s posebnim potrebama kako bi lakše
ostvarila uključenost u rad skupine. S obzirom da Montessori dječji vrtići njeguju
uključivanje zajednice u odgoj i obrazovanje djece, u rad ovog vrtića bit će uključeni i
volonteri iz pedagoške struke koji će na taj način dobiti mogućnosti stjecanja iskustva
u odgoju temeljenom na Montessori metodi što će im pružiti konkurentsku prednost
kada jednog dana stupe na tržište rada.
5.8. Tržište dječjeg vrtića Inga
Analiza tržišta podrazumijeva analizu kupaca, dobavljača i konkurencije.
5.8.1. Kupci
Kako bi se još bolje upoznala sa navikama, vrijednostima i stavovima roditelja Ivna je
odlučila napraviti informativni intervju (prilog 2.) s roditeljima djece u vrtiću u kojem je
zaposlena.
Temeljem navedenog Ivna je identificirala da su kupci usluga predškolskog odgoja
roditelji djece u dobi od rođenja do polaska u školu, odnosno šeste godine koje
karakterizira:
stanovanje u neposrednoj blizini budućeg vrtića Inga: naselja Uske njive,
Sjenjak, Stadionsko naselje i Jug 2
svjesnost o važnosti cjeloživotnog učenja
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
63
Proces donošenja odluka o upisu djeteta u vrtić nije jednostavan te se većina
roditelja dobro informira prilikom upisa. Međutim, obzirom na vrlo mali broj privatnih
vrtića u Osijeku, te dobro razvijenu mrežu gradskih vrtića, odluka o upisu djeteta u
tradicionalni dječji vrtić u Osijeku još je uvijek isključivo vezana za blizinu mjesta
stanovanja, preporuke okoline, odnosno reputaciju pojedinog vrtića koji se, često,
temelji samo na kvaliteti rada pojedinog odgajatelja unutar njega.
Donošenjem odluke o upisivanje djeteta u dječji vrtić Inga roditelji dobivaju djecu
koja su više zainteresirana za učenje, koja su kreativnija, neovisnija i sa senzo-
motorički višim stupnjem razvoja te sa izraženijim poštivanjem reda i uvažavanje
drugih. Navedeno predstavlja bolji temelj za cijeli život i za prvu iduću stepenicu u
tom razvoju a to je osnovna škola, što u današnje vrijeme zaokupljenosti vlastitim
obvezama i ubrzanim stilom života roditeljima značajno pomaže u odgoju njihova
djeteta.
Kao potencijalne nove kupce svojih usluga Ivna Sarić navodi:
roditelje nezadovoljne kvalitetom usluge u postojećim vrtićima,
roditelje iz ostalih dijelova grada Osijeka koji prepoznaju važnost Montessori
metode u razvoju njihove djece,
roditelje djece koja imaju poteškoće u razvoju.
Opasnosti koji proizlaze iz nepoznavanja nove metode pedagogije odnosno noviteta
u ponudi osječkih vrtića Ivna Sarić planira riješiti kvalitetnom edukacijom tržišta
odnosno pomno odabranim marketinškim aktivnostima koji će biti predstavljeni u
dijelu Marketing plan.
S obzirom na kapacitet kuće ukupan mogući broj upisane djece je 25 u prvoj godini
poslovanja, odnosno 50 djece u drugoj godini poslovanja. Uzimajući u obzir da je
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
64
prosječan broj upisane djece u dječje vrtiće u Osijeku 2.8009 navedeni tržišni
segment obuhvaća do 2% ukupnog tržišta dječjih vrtića Osijeka.
Iako se radi o naizgled malom postotku ukupnog broja djece, Ivna je svjesna da će
teško doći do ovih brojki u prvim godinama rada. Prve godine je potrebno posvetiti
povećanju vidljivosti vrtića tj. potrebno je upoznati tržište s postojanjem vrtića Inga, s
Montessori metodom i njenim prednostima te će se projekcija prihoda i troškova radit
na bazi 15 djece u prvoj i 30 djece u drugoj godini rada.
5.8.2. Dobavljači
S obzirom na pravila pri opremanju Montessori okoline i korištenju didaktičkih
sredstava Ivna Sarić će koristiti se preporukama Hrvatskog Montessori društva i istu
će nabaviti preko ugovornih dobavljača: „Astreja plus d.o.o.“, Vladimira Varićaka
11/1, 10010 Zagreb (dobavljač Nienhuis pribora, jedinog koji se primjenjuje u
Montessori vrtiću) te „Svijet didaktike d.o.o.“, Pantovčak 104/D, 10000 Zagreb.
Kao ugovorne dostavljače hrane iskoristit će svoje dosadašnje dobre odnose sa
ugostiteljskim poduzećem „Smolčić“ koji je restoran za dostavu hrane na području
grada Osijeka .
Ostatak obroka, potrošni materijal i sitni inventar dječji vrtić Inga će nabavljati od
strane trgovačkih lanaca, vodeći računa o kvaliteti i cijeni pojedinih namirnica tijekom
godine.
5.8.3. Konkurencija
Na području Osječko-baranjske županije djeluje 25 ustanova predškolskog odgoja (s
ukupno 50 organizacijskih jedinica na zasebnim lokacijama) čiji su osnivači
Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave, pravne i fizičke osobe te vjerske
zajednice. Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97. I 107/07)
9http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_o
sjecko_baranjske_zupanije.pdf (05.11.2012.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
65
županije odlučuju o potrebama i interesima građana na svom području za
organiziranjem i osnivanjem programa predškolskog odgoja.
Na području grada Osijeka osnivači dječjih vrtića su Centar za predškolski odgoj koji
je vlasnik 26 dječjih vrtića, fizičke osobe koje su vlasnici 4 dječja vrtića i 1 dječji vrtić
posluje u sklopu vjerske zajednice.10
Prosječan broj upisane djece iznosi 2.800 ovisno o razdoblju tijekom godine, a djeca
su raspoređena su u 149 odgojnih skupina. Primarni programi jasličke dobi (od 6
mjeseci do 3 godine života) polazi ukupno 433 djece u 22 skupine, dok predškolski
odgoj (djeca od 3 do 6 godina života) pohađa ukupno 2.515 djece u 125 odgojnih
skupina. Organizirani program „Predškole“ pohađa se neposredno prije polaska u
osnovnu školu, a u Osijeku ga je tijekom 2010. godine pohađalo ukupno 193 djece u
4 dječja vrtića. S obzirom na sve veću uključenost djece s poteškoćama u razvoju u
normalne odgojne skupine zabilježen je porast broja takve djece u vrtićima, no često
ne prelazi 1-2 djece u cijelom vrtiću. Jedino u dječji vrtiću „Kosjenka“ postoji posebna
skupina djece sa posebnim potrebama (ADHD sindrom hiperaktivnosti, sljepoća i
autizam ) gdje ih dio pohađa normalnu odgojnu skupinu uz pomoć asistenata, a dio u
sklopu posebne odvojene grupe unutar vrtića. Trend pokazuje nužnost aktivnijeg
uključivanja djece s poteškoćama u razvoju u rad normalne odgojne skupine i to u 13
dječjih vrtića u Osijeku koje su u vlasništvu Centra za predškolski odgoj i Dječjeg
vrtića Dugine boje, a isto podupire i država (kroz financiranje asistenata) i društvo u
cjelini. Montessori dječji vrtići od samog početka njeguju uključivanje djece s
posebnim potrebama u normalne skupine, a svojim odgojnim metodama postižu
znatno bolje rezultate od tradicionalnih vrtića.
Ostali programi koja polaze djeca osječkih vrtića su:11
Vjerski odgoj : 100 djece
Eko program: 318 djece
10 Najveći broj dječjih vrtića izgrađen je za vrijeme mandata gradonačelnika Ivice Fekete tijekom 70.-tih i početkom 80.-tih
godina prošlog stoljeća. Osim mreže vrtića Osijek je tada ostvario i druge značajne projekte u izgradnji kao što su. Promenada,
Copacabana, Pampas, Zrinjevac, naselje Sjenjak. Izvor;: http://essekeri.hr/bio/85-ivica-fekete (19.11.12.)
11 Izvor: www.vrtićiosijek.hr, 22.02.2011.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
66
Engleski jezik: 350 – 400 djece
Dvojezični cjelodnevni program engleskog jezika: 44 djece
Od ukupnog broja djece njih 30% uključeno je u dopunske sadržaje što nije uključeno
u mjesečnu cijenu vrtića.
Osim navedenih dječjih vrtića kojima upravlja grad Osijek postoje 1 vjerski dječji vrtić
i 4 dječja vrtića čiji su osnivači fizičke osobe. Uz spomenute osnivače: grad, vjersku
zajednicu i fizičke osobe u gradu Osijeku postoji i dječji vrtić za nacionalne manjine –
„Bobita“ koji posluje u sklopu Prosvjetno kulturnog centra Mađara, a čiji je osnivač
Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Vrtić se
nalazi u Krbavskoj ulici te se u njemu prosječno odgaja 50 djece mađarske
nacionalne manjine s područja cijele Osječko-baranjske županije.
U daljnjem tekstu navedena su obilježja vjerskog i privatnih dječjih vrtića jer oni
predstavljaju direktnu konkurenciju dječjem vrtiću Inga.
Dječji vrtić „Marija Petković“ čiji se program temelji na vjerskim načelima smješten je
u samostanu u Bakarskoj ulici u Osijeku. Vrtić je podružnica centralnog vrtića u
Zagrebu, a vlasništvo je „Družbe sestara kćeri milosrđa“. Vrtić radi u dvije skupine, a
pohađa ga prosječno 40 djece u redovitom 10-satom programu. Osim predškolskog
odgoja, vrtić pruža i jaslički program i program ranog učenja engleskog jezika.
Tijekom 2011. ukupno je bilo zaposleno 8 zaposlenika - ravnatelj, 3 odgajatelja,
tajnik, kuhar i pomoćno osoblje. Postoji veliki interes za upis u ovaj vrtić, za kojeg
roditelji već nakon rođenja djeteta, upisuje djecu na listu čekanja neovisno o
udaljenosti stanovanja.
Dječji vrtić „Dugine boje“ nalazi se u Reljkovićevoj ulici, a osnivač je Ksenija
Mihajlović u čijem vlasništvu je i dječji vrtić „Duga“ koji se nalazi nadomak Osijeka u
mjestu Bijelo Brdo. U vrtiću djeluju 3 odgojne skupine koje primjenjuju tradicionalan
pristup odgoju, s prosječno 40 djece u jasličke i predškolskog uzrasta od kojih 27
pohađa 10-satni program, a njih 13 pohađa 6-satni program. Također u ovom vrtiću
je prisutan program Predškole, ranog učenja engleskog jezika, plesna i kreativna
radionica. Broj zaposlenih tijekom 2011. je bio 8 ( od toga 1 ravnatelj, 1 psiholog, 3
odgajatelja, 1 psiholog, 1 medicinska sestra i 1 spremačica).
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
67
Dječji vrtić „Mali princ“ je osnovala Marijana Karpati sa sjedištem u Višnjevcu, i
područnim odjelima u Osijeku, A. Paradžika 3 te u prigradskom mjestu Antunovac i
Batini. U osječkoj podružnici vrtić pohađa 25 djece u jednoj odgojnoj skupini, dok
ukupan broj upisane djece sa područnim odjelima iznosi 60. Vrtić nema jasličku
skupinu a ima program Predškole i program ranog učenja engleskog jezika. Vrste
programa koje nude su: poludnevni, poludnevni s ručkom i cjelodnevni boravak, a od
dodatnih programa imaju: program predškole i rano učenje stranog jezika. Ukupan
broj zaposlenih u 2011. na sve 4 lokacije je iznosio 21 (od toga 1 ravnatelj, 14
odgajatelja, 1 administrativni djelatnik i 5 spremačica).
Dječji vrtić „Heidi“ je osnovala Hajdi Bosanac u kojem se nalaze dvije odgojne
skupine sa prosječno 12 djece koja pohađaju redovan program bez dodatnih
posebnih programa i Predškole. Vrtić ima jasličku skupinu. Tijekom 2011. u vrtiću su
bila zaposlena 2 odgajatelja i 1 ravnatelj.
Iako se radi o prostornoj udaljenost te iz tog razloga ne predstavlja konkurenciju
dječjem vrtiću Inga bitno je navesti da je jedini dječji vrtić u Osječko baranjskoj
županiji koji primjenjuje Montessori metodu odgoja Montessori dječji vrtić „Sunčev
sjaj – Nazaret“ u Đakovu. U njemu je rad organiziran u 5 odgojnih skupina s
prosječno 80 djece. Vrtić uz Montessori metodu svoj rad bazira na vjerskom odgoju,
(u dječjem vrtiću Inga neće se primjenjivati vjerski odgoj ). Vrtić raspolaže jasličkom
skupinom, nema program Predškole, a u posebne programe ranog učenja engleskog
jezika uključeno je 20 djece. Tijekom 2011. u ovom dječjem vrtiću je bilo zaposleno
14 zaposlenika (od toga 1 ravnatelj, 9 odgajatelja, 1 defektolog, 1 tajnik, 1 kuhar i 1
spremačica).
Kao mogući oblik javno privatnog partnerstva tijekom 2013. godine iz dostupnih
informacija Ivna Sarić je saznala da se udruživanjem Centra za predškolski odgoj i
privatne škole „Gaudeamus“ planira realizirati projekt udruživanja kroz ustupanje na
korištenje pola zgrade dječjeg vrtića „Radost“ u Zagrebačkoj ulici 10. U intervjuu sa
gospodinom Sašom Šakić Ivna je saznala da u sklopu udruživanja škola Gaudeamus
planira implementirati svoju metodu odgoja koju primjenjuje u sklopu Integrativne
radionice škole Gaudeamus (prilog 3). Navedena poduzetnička inicijativa predstavlja
pozitivan iskorak u predškolskom odgoju grada Osijeka, te je navedeno pozitivno
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
68
ocjenjeno i u samom Gradskom poglavarstvu. Projekt je trenutačno u fazi pripreme, a
Ivna Sarić temeljem toga vjeruje da postoji dovoljan kritičan broj roditelja koji svojoj
djeci žele omogućiti drugačiji oblik predškolskog odgoja.
5.9. Okruženje
Centar za predškolski odgoj ima dobro pokrivenu mrežu dječjih vrtića po gradskim
naseljima. Važnost lokacije pri donošenju odluke za upis u pojedini dječji vrtić od
strane roditelja u novije vrijeme se smanjuje. U prilog tome ide veća mobilnost
roditelja i zainteresiranost za pojedinu metodu. Primjer tome su roditelji koji djecu sa
zapadnog i ostalih dijelova grada dovoze u vjerski vrtić Marije Petković na Jugu 2, što
je prilično udaljeno od mjesta stanovanja a prvenstveno zbog uključivanja vjerskog
sadržaja u program odgoja.
Unatoč tome, važno je da se dječji vrtić Inga nalazi u blizini gusto naseljenih gradskih
četvrti koja imaju veliki broj obitelji sa mlađom djecom. U dječjem vrtiću u susjednom
naselju Sjenjak godinama postoji lista čekanja te zbog ograničenosti kapaciteta dio
djece mora biti odbijen. Jedan od razloga liste čekanja je u tome što su roditelji počeli
prepoznavati važnost angažmana odgajatelja koji i u tradicionalnom odgoju koriste
različite metode koje će djeci omogućiti razvoj različitih vještina i znanja, a drugi je
blizina mjesta stanovanja.
Povijest Montessori dječjih vrtića u Hrvatskoj
Začeci i objavljivanje radova o Montessori pedagogiji u Hrvatskoj počinju u vrijeme
rada i života M. Montessori početkom 20-tog stoljeća12. Prvi dječji vrtić otvoren u
Hrvatskoj koji je primjenjivao Montessori metodu je bio današnji „Montessori vrtić“ u
sklopu škole Barunica Dédée Vranyczany u Zagrebu na adresi Dolac 9. Dječji vrtić je
svoja vrata otvorio davne 1934. godine. Izraženiju rasprostranjenost dječjih vrtića u
12 Izvor: www.hdm.hr (12.01.2011.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
69
Hrvatskoj koja primjenjuju Montessori pedagogiju u svom radu nailazimo tijekom
devedesetih godina prošlog stoljeća.
U Hrvatskoj Centri za usavršavanje Montessori odgajatelja su dječji vrtići „Srčeko“ i
„Montessori“ u Zagrebu. Edukacija za Montessori odgajatelja zahtjeva zvanje
magistar/magistra društvenih znanosti, smjer pedagogija.
Hrvatsko Montessori Društvo (HMD) osnovano je 15. studenog 2000. čija je
predsjednica gospođa Marija Hijacinta Hobla koje ima za cilj uspostavljanje i
odražavanje suradnje sa stručnim osobama, institucijama i udrugama u zemlji i
inozemstvu. Osim navedenog, bave se organizacijom i stručnim usavršavanjem iz
područja Montessori pedagogije.
U Hrvatskoj dječje vrtići koji primjenjuju Montessori pedagogiju možemo razvrstati u
dvije skupine 13:
a) Dječji vrtići koji ostvaruju isključivo Montessori program:
Dječji vrtić Montessori, Zagreb
Dječji vrtić Srčeko, Zagreb
Dječji vrtić u sklopu škole Barunice Dédée Vraniczany, Zagreb
Dječji vrtić Sunčev sjaj - Nazaret, Đakovo
Dječji vrtić Cekin, Slavonski brod
Dječji vrtić Mali cvijetak, Split
Dječji vrtić Montessori dječja kuća, Split
b) Montessori program u gradskim vrtićima je organiziran na način da unutar
gradskih dječjih vrtića postoji jedna do dvije odgojne skupine gdje se djeca
odgajanju po načelima Montessori pedagogije, dok je u ostalim odgojnim
skupinama prisutna tradicionalna metoda odgoja:
Dječji vrtić Jarun, Zagreb
Dječji vrtić Vrbnik, Zagreb
Dječji vrtić Vjeverica, Zagreb
Dječji vrtić Bukovac, Zagreb
13 http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.html ( 11.01.2011.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
70
Dječji vrtić Jabuka, Zagreb
Dječji vrtić Siget, Zagreb
Dječji vrtić Sopot, Zagreb
Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić, Slavonski Brod
Dječji vrtić Požega, Požega
Dječji vrtić Zvjezdica mira, Rijeka
Dječji vrtić Radost, Poreč
Osim dječjih vrtića u našoj zemlji postoji Montessori škola Barunice Dedee
Vraniczany u Zagrebu koju su 2003. godine građanskom inicijativom osnovali roditelji
djece koja su pohađala Montessori vrtiće a koji su željeli da im djeca nastave
obrazovanje po Montessori metodi14.
U Hrvatskim dječjim vrtićima „Vrbik“, „Srčeko“ i „Montessori“ postoje integracijske
skupine. U pravilu u jednu grupu od 23-oje zdrave djece uključeno je troje do četvero
djece s teškoćama u razvoju. Djeca individualno rade i njihova se postignuća
individualno procjenjuju. Zdrava djeca u integracijskoj skupini oplemene svoja
ponašanja i šire svoje spoznaje uz djecu s teškoćama. Djeca iz Montessori vrtića su
socijalno inteligentnija u odnosu na one koje se odgaja samo u krugu zdrave djece
jer u ovakvoj okolini nauče svrhovito pomoći, ali i primiti pomoć.
Za razliku od Osijeka, u sklopu zagrebačkih gradskih vrtića postoji 11 odgojnih
skupina koje primjenjuju Montessori metodu predškolskog odgoja15. Razmatrajući
zašto u nekom od osječkih ne postoji takav princip Ivna Sarić je saznala da se
osječki Centar za predškolski odgoj godinama bori isključivo sa podmirivanjima
troškova te da za razvojne potrebe nije bilo dovoljno sredstava. Unatoč tome što su
tri odgajatelja već prošla edukaciju po Montessori metodi nedostatna financijska
sredstva nisu omogućili nabavku opreme i pribora po Montessori metodi.
14 http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_pedagogija.html (15.01.2011.)
15 Izvor: www.hdm.hr (11.01.2011.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
71
5.10. Konkurentska prednost
U većini vrtića na području grada Osijeka primjenjuje se metoda tradicionalnog
odgoja djece predškolske dobi i svi ti vrtići su programski vrlo slični. Jedino vjerski
vrtići i vrtići koji imaju dopunski programi nadopunjuju tradicionalni metodu odgoja
program različitim sadržajima (kao što je to učenje stranih jezika, različite kreativne
radionice, sportske radionice i sl.). Bitna karakteristika kvalitete odgoja vrtića
determinirana je isključivo ljudskim faktorom i angažmanom pojedinih odgajatelja, te
zbog toga nekoliko dječjih vrtića (Sjenčica, Marija Petković, Latica) ima liste čekanja
jer roditelji teže u te vrtiće upisati svoju djecu („zbog dobrih teta u vrtićima“). Često su
navedeni vrtići i značajnije udaljeni od mjesta njihova stanovanja.
Stoljeće znanja, procesi globalizacije, nove tehnologije, oblici komunikacije te vrijeme
isprepletenih i promjenjivih vrijednosti imaju utjecaj na sustav odgoja i obrazovanja.
Nužno je povećanje njegove kvalitete u funkciji kulture življenja, gospodarstva i
društva temeljnog na znanju i demokratskim načelima. Montessori metoda je različita
u odnosu na tradicionalne odgojne oblike jer polazi od individualnosti svakog
pojedinog djeteta omogućavajući mu razvoj u poticajnoj okolini tvoreći od njega
samostalnu, kreativnu osobu sklonu učenju od najranijih dana njegova života.
Grad Osijek u smislu racionalizacije svojih troškova nema u planu daljnje proširenje
mreže vrtića, jedino je moguće eventualno zatvaranje jednog od četiri postojeća u
naselju Jug II kako bi se racionaliziralo poslovanje. Navedena informacija je tek u
formi ideje međutim ona također predstavlja potencijalno moguću priliku za razvoj
javno privatnog partnerstva16 nekog od poduzetnika kroz iznajmljivanje postojećeg
prostora i pokretanje poslovnog pothvata otvaranja dječjeg vrtića.
Primjenjujući Montessori metodu u dječjem vrtiću Inga stanovništvu grada Osijeka
bit će ponuđena nova koncepcija odgoja koja će od djece stvarati ljude koji će se
lakše i kompetentnije nositi sa izazovima svijeta u kojem žive. Primjenom navedene
16 Javno privatno partnerstvo je dugoročan odnos između javnog i privatnog partnera gdje privatni partner od javnog partnera
preuzima obvezu projektiranja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture, a u svrhu pružanja javne usluge iz okvira
nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduvjeta za pružanje javnih usluga iz okvira
njegovih nadležnosti, ili pružanje javne usluge krajnjim korisnicima iz okvira nadležnosti javnog partnera dostupno na :
http://www.ajpp.hr/ (13.09.2012.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
72
metode i uređenje zgrade vrtića koji su u suglasnosti sa Montessori društvom dječji
vrtić Inga ostvaruje konkurentske prednosti u odnosu na ustanove koje obavljaju istu
namjenu.
Unatoč tome što niti jedan vrtić u Osijeku ne primjenjuje Montessori metodu, Ivna je
kao prvog konkurenta identificirala dječji vrtić „Sjenčica“ u neposrednoj blizini zbog
postojanja listi čekanja koje su rezultat kvalitetnog odgoja te niže cijene koštanja.
Kao drugog konkurenta vidi vjerski vrtić „Marije Petković“ gdje roditelji plaćaju višu
cijenu, a odgoj se temelji na vjerskim načelima.
5.11. Marketing plan
Marketing plan predstavlja instrument koji pomaže poduzetniku da planira i organizira
poduzetničke resurse i kapacitete kako bi se postigli marketinški ciljevi. On
poduzetnika stalno potiče da razmatra odnos njegovih proizvoda/usluga i ciljnih
tržišta njegovog poduzeća. Uobičajeno se prikazuje kroz marketing mix - proizvod,
cijenu, distribuciju i promociju:
5.11.1. Proizvod/usluga
Proizvod/usluga, koju opisuje ovaj poslovni plan predstavlja predškolsku instituciju
temeljenu na Montessori metodi. Kao što je i u poglavlju 5.8. navedeno, vlasnica ove
institucije, Ivna Sarić, svjesna je da većina osoba s kojima je komunicirala nije
upoznata s Montessori metodom što predstavlja ozbiljnu poteškoću i izazov koje će
nastojati nadoknaditi kroz sustavno educiranje potencijalnog tržišta.
Glavna pitanja na koja je Ivna naišla prilikom razgovora s ljudima o naumu otvaranja
dječjeg vrtića Inga po Montessori metodi bila su:
Da li je Montessori metoda odgoja svojevrstan kult ili bunt?
Da li je to religiozni način odgoja?
Zašto bih ja plaćao višu cijenu kada sam i ja završio normalni vrtić i što mi fali?
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
73
U Osijeku nema dovoljno zainteresiranih za navedeno jer je grad siromašan.
Kako ću kod kuće odgajati svoje dijete ako ga u vrtiću odgajaju posebno?
Naravno, Ivna je naišla i na ljude koji razumiju o čemu se radi, shvaćaju važnost
različitih edukativno didaktičkih metoda u predškolskom odgoju i koji bi voljeli da
njihova djeca imaju prilike upisati se u vrtić koji će svoju djelatnost temeljiti na
osobnom razvoju djeteta.
5.11.2. Cijena
Dječji vrtić Inga planira inkorporirati dvije vrste programa za mješovitu odgojnu
skupinu.
Program A: cjelodnevni program 7 – 10 sati dnevno
Program B: poludnevni program 4 – 6 sati dnevno
U navedenu cijenu su uračunati troškovi plaća zaposlenika, prehrane djece, energije
i komunalije, tekuće održavanje, troškovi kredita kojeg će poduzetnica podići za
potrebe adaptacije kuće i troškovi nabavke Montessori materijala i opreme.
Prema informacijama od voditelja odjela predškolskog odgoja u gradu Osijeku
ekonomska cijena gradskih dječjih vrtića iznosi 1.400 kn. Grad Osijek je prošle
godine donio odluku o formiranju cijene vrtića za roditelje na temelju njihovih
primanja, a one iznose:
Tablica 6: Cijene dječjih vrtića u Osijeku17:
17 http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808
Primanja po članu
obitelji
Udjel u cijeni 10-satnog
programa
Udjel u cijeni
poludnevni s ručkom
Udjel u cijeni
poludnevni bez ručka
do 1.000,00 kn 500,00 kn 400,00 kn 300,00 kn
od 1.000,01 kn 640,00 kn 520,00 kn 400,00 kn
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
74
Na navedene cijene roditelji dodatno mogu ostvariti popust ukoliko ispunjavaju jedan
od sljedećih uvjeta:
Tablica 7: Popust na cijene dječjih vrtića u Osijeku18:
Roditelji, kojima je rješenjem Centra za socijalnu skrb odobrena novčana pomoć, te
im je to jedini izvor prihoda obitelji, sudjelovat će u cijeni programa dječjih vrtića i
jaslica u iznosu od 50,00 kn.
Razliku između ekonomske cijene i cijene koju plaćaju roditelji subvencionira grad u
iznosu od 60 % odnosno 840 kn mjesečno po djetetu. Navedeni iznos subvencija
dobivaju i privatnim dječjim vrtićima u Osijeku (Dugine boje, Mali princ i Regoč).
Unatoč odluci o subvencioniranju vrtića u iznosu od 60 % ekonomske cijene, za
potrebe ovog rada uzeli smo u obzir subvenciju u apsolutnom iznosu od 840 kn
mjesečno po djetetu.
Osnovni kriterij u ostvarivanju subvencija je lokacijske naravi odnosno grad
subvencionira vrtiće u onim naseljima gdje ne postoji gradski vrtić. Troškove
izgradnje, opreme, didaktičkih sredstava i troškove održavanja snose osnivači, dok
18 http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808
Ako upisuju drugo dijete u vrtić
10% niža cijena
Ako su samohrani roditelj s visinom primanja po članu
obitelji do 1.000 kn
40% niža cijena
Ako su samohrani roditelj s visinom primanja po članu
obitelji od 1.000,01 kn
30% niža cijena
Ako je jedan od roditelja gluhonijem ili invalid s utvrđenim
invaliditetom 80% i više
60% niža cijena
Za treće i svako sljedeće dijete kada su sva djeca
polaznici Centra za predškolski odgoj Osijek
besplatno
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
75
se subvencija najviše odnosi na pokrivanje plaća djelatnika i dio materijalnih
troškova.
Cijena koštanja za roditelje u dječjem vrtiću Inga bi bila19:
Program A: 1.600 kuna mjesečno za jedno dijete
Program B: 1.300 kuna mjesečno za jedno dijete
Cijene u zagrebačkim Montessori vrtićima iznose od 1.900 – 3.000 kn mjesečno po
djetetu.
Uzimajući u obzir gospodarsku situaciju u Osijeku te iznos koji roditelji trebaju platiti
za svoje dijete, dječji vrtić Inga nije cjenovno konkurentan. Cijene u privatnim dječjim
vrtićima u Osijeku za cjelodnevni boravak su od 850 kn (Mali princ i vjerski vrtić
Marija Petković) do 1.000 kn (Dugine boje), dok je cijena poludnevnog boravka od
600 kn (Mali princ) do 850 kn (Dugine boje). Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati
sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića. Tijekom 2010. godine 67,40% izvora
prihoda svih vrsta osnivača dječjih vrtića čine sredstva jedinica lokalne
samouprave20. Ukupno prihod ustanova predškolskog odgoja 2010. u Osječko –
baranjskoj županiji je iznosilo 80 milijuna kn. Osim jedinica lokalne samouprave
financiranje se vrši i iz proračuna općina i Republike Hrvatske. Sredstva ostvarena iz
uplata roditelja-korisnika usluge iznose 31% u odnosu na ukupna sredstva.
Vjerske i privatne vrtiće financiraju u različitim iznosima jedinice lokalne samouprave
i to u rasponu od 0% - 80% 21, a roditelj financiraju boravak u rasponu od 20% - 87%
a ostalo su troškovi osnivača, prikaz financiranja dječjih vrtića u Osječko baranjskoj
županiji prikazan je u prilogu 4.
19 Kalkulacija cijene koštanja nalazi se u financijskom dijelu ovog poslovnog plana
20http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_o
sjecko_baranjske_zupanije.pdf (05.11.2012.)
21http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_o
sjecko_baranjske_zupanije.pdf (05.11.2012.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
76
5.11.3. Distribucija
Aktivnosti čuvanja djece spadaju u uslužne djelatnosti pri čemu djeca moraju doći na
određeno mjesto da bi se usluga ostvarila što predstavlja direktnu prodaju22 u koju
nisu uključene ostale strane. U smislu promatranja distribucije kao dijela marketing
plana ne postoji mogućnost dublje analize.
5.11.4. Promocija
Ivna je svjesna da kreiranje imidža dječjeg vrtića Inga mora početi znatno prije
pokretanja pothvata. Uz osobne kontakte i vlastiti angažman, kojim će, pogotovo na
samom početku, Montessori ideju prenositi građanima Osijeka, Ivna će koristiti i
druge marketinške aktivnosti koje će obuhvaćati jasne, sažete i razumljive podatke o
Mariji Montessori, začetnici ove pedagogije i koristima koje će djeca i roditelji imati
uključivanjem u dječji vrtić Inga .
Budući da se potencijalni kupci usluga dječjeg vrtića Inga (mlađe osobe)
svakodnevno koriste Internetom, Ivna Sarić se odlučila za komunikaciju sa tržištem
putem izrade Internet stranice i otvaranje Facebook profila. Trošak pokretanja
Internet stranice procjenjuje se na 10.000 kn, dok će administriranje i održavanje web
stranice i Facebook profila raditi sama. Uz uobičajene redovne informacije Ivna će
web stranicu koristiti i kako bi bila u vezi s roditeljima obavještavajući ih o novostima i
promjenama u radu vrtića te napredovanju njihove djece kroz pojedine aktivnosti
snimajući kratke epizode iz svakodnevnih dječjih aktivnosti. U smislu zaštite prava
djece ovi sadržaji će biti dostupni isključivo roditeljima čija djeca idu u vrtić i koji će
izvršiti registraciju na internetskoj stranici vrtića i u vrtiću dobiti korisničko ime i
lozinku. Uz navedeno roditelj će u knjigu „Koliko smo dobri“ upisivati dojmove o
razvoju svoje djece, a navedeni komentari će također služiti u promotivne svrhe.
22 Pod navedenim se podrazumijeva da kupac prilikom kupovine proizvoda/usluge mora doći na određeno mjesto (roditelji
trebaju dovesti djecu u vrtić kako bi se moglo govoriti o kupovine usluge). Za razliku od navedeno postoji i prodaja preko
posrednika (npr distributeri određenih proizvoda proizvodnih poduzeća)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
77
Izradu vizualnog identiteta povjerit će tvrtki „Nimar“ iz Osijeka. Vizualni identitet će
obuhvaćati izradu logotipa i prospekta sa osnovnim informacijama o dječjem vrtiću
Inga. S obzirom da se Montessori okolina i didaktička sredstva bitno razlikuju od
tradicionalnog dječjeg vrtića njihove slike će biti izrađene u fotografskom studiju
„Fine“ . Trošak izrade logotipa i prospekata procjenjuje se na 6.000 kn. Osim
navedenih promotivnih aktivnosti Ivna Sarić će svojim vlastitim angažmanom
osigurati dostupnost informacija o radu njezina vrtića i kroz dnevne novine: Glas
Slavonije, regionalna izdanja Jutarnjeg i Večernjeg lista dostavljajući im priopćenja za
medije. Planira se i promocija vrtića putem besplatnog poslovnog časopisa BIZdirekt
koji izlazi u nakladi od 12.000 primjeraka i koji čitaju uglavnom ljudi, koji predstavljaju
tržišni segment kojeg Ivna Sarić nastoji opslužiti svojom uslugom predškolskog
odgoja (mladi zaposleni ljudi koji imaju djecu su i čitatelji Bizdirekta i potencijalni
korisnici usluge vrtića Inga).
Tijekom mjeseca svibnja 2013. , prije uobičajenog vremena upisa djece u vrtić (koji je
početkom lipnja), Ivna Sarić planira organizirati prezentaciju dječjeg vrtića Inga u
dječjem kazalištu u Osijeku na način da će scenski predstaviti didaktička sredstva i
materijale s kojim će djeca raditi. U ovu svrhu organizirat će dolazak 2 roditelja iz
Zagreba i njihove djece kako bi se osječki roditelji upoznali sa navedenim konceptom
u direktnom kontaktu. Osobnim kontaktima kroz svoj krug prijatelja i poznanika te
roditelje djece u dječjem vrtiću u kojem je zaposlena nastojat će privući dovoljnu
masu potencijalnih kupaca. Osim navedenog u tu svrhu planira napraviti i stručni dio
predavanja kojeg će uz nju poduprijeti dva psihologa i Montessori odgajatelji dječjeg
vrtića „Tratinčica“ iz Zagreba. Nakon prezentacije uslijedit će prikaz filma i druženje.
Navedena prezentacija će imati karakter Otvorenih vrata dječjeg vrtića Inga, a
planirani troškovi prezentacije iznose 8.000 kn.
Procjena troškova marketinških aktivnosti za dječji vrtić Inga prije upisa prve grupe
polaznika iznosit će 24.000 kn. struktura troškova se odnosi na troškova pokretanja
internetske stranice, izrade promotivnih materijala i organizacije Otvorenih vrata u
dječjem kazalištu. Ivna Sarić pokriće navedenih troškova planira izdvojiti iz vlastitih
sredstava.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
78
6. Je li ideja otvaranja Montessori dječjeg vrtića dobra poslovna prilika?
Nakon prikupljanja podataka iz primarnih i sekundarnih izvora, a prije pisanja
poslovnog plana razmotrit ćemo da li je ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića u
Osijeku ujedno i dobra poslovna prilika. U ovu svrhu upotrijebit će se Timmonsov
model četiri sidra i Mullinsov model sedam domena atraktivnosti prilike. Timmons je
razvio model četiri sidra kao blic-alat pomoću kojeg se relativno brzo mogu ocijeniti
osobine prilike, odnosno da li je neka ideja ujedno i dobra poslovna prilika koja ima
potencijal pretvoriti se u isplativ pothvat.
Slika 7. Rezultati analize „četiri sidra“ za ideju otvaranja Montessori dječjeg vrtića.
Otvaranje Montessori
dječjeg vrtića Inga
Vrijednost za
klijenta
Zadovoljava li bitnu
potrebu za koju je
netko voljan platiti?
Tržište i isplativost
Montessori metoda
jedinstven je pristup
tehnici podučavanja pri
čemu se naglasak
stavlja na osiguranje
poticajne okoline koja
povećava dječju
prirodnu radoznalnost i
omogućava mu kroz
igru spontano učenje
otkrivanjem. Rizik se
očituje u
neprepoznavanju
navedenog od strane
roditelja.
Odgovara li posao
poduzetniku?
Djelomično da Djelomično da
Djelomično da
Zahtjeva daljnju
analizu
U uvjetima velikih
promjena u načinu
života, promjenom
načina predškolskog
odgoja moguće je
pripremiti djecu da se
lakše nose sa
izazovima današnjice.
Rezultat nije odmah
mjerljiv. Rizik
predstavlja loša
gospodarska situacija.
U Osijeku veći dio
predškolskog odgoja
pokriva mreža dječjih
vrtića u vlasništvu
Grada, od privatnih
dječjih vrtića jedino
vjerski vrtić M.
Petković ima
popunjene kapacitete.
Otvaranje dječjeg
vrtića zahtjeva velika
ulaganja i
prilagođavanje kuće,
ulaganje u opremu i
know how. Rizik
predstavlja
“nepovjerenje“ prema
privatnim vrtićima i
visoka početna
ulaganja.
Poduzetnica ima
interes, želju, potrebne
resurse i potrebnu
kvalifikaciju za
pokretanje dječjeg
vrtića po Montessori
metodi. Rizik
predstavlja nedostatak
upravljačkog znanja i
te zapošljavanje
ukupno 6 zaposlenika.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
79
Analiza ideje pomoću Timmonsov modela je ukazala je na slijedeće:
- otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga stvara vrijednost za klijenta pružajući
drugačiji pristup odgoju djece predškolske dobi, međutim veliki rizik
predstavlja nepoznavanje navedene metode među roditeljima i tradicionalno
veće povjerenje u gradske vrtiće. Potreban je značajan angažman i vrijeme da
se tržište upozna sa Montessori pedagogijom.
- s obzirom na promjenjive izazove današnjice u kojoj se traže sve više nova
znanja, Montessori pedagogija nudi mogućnosti različite pedagogije
pripremajući djecu za izazove u realnom životu. Rezultat koristi koju kupci
dobivaju nije odmah mjerljiv jer se radi o dugoročnom procesu odgoja. Rizik u
ovom kontekstu se odnosi na lošu gospodarsku situaciju (manje raspoloživog
dohotka, čuvanje djece povjerava se rodbini), povećanje broja nezaposlenosti
(roditelji čuvaju svoj djecu), nesređenost tržišta ( čuvanje djece obavljaju žene
„na crno“), te navika upisivanja djece u „gradske“ vrtiće.
- tržište ustanova predškolskog odgoja u Osijeku uglavnom je pokriveno
gradskim vrtićima te nekolicinom privatnih u kojima je zastupljena
tradicionalna metoda odgoja. Zainteresiranost za upis u privatni dječji vrtić
najizraženija je u vjerskom vrtiću Marije Petković gdje postoji lista čekanja.
Postojanje Montessori dječjih vrtića u Hrvatskoj s jedne strane i malog broja
uspješnih privatnih vrtića u Osijeku s druge strane navodi na zaključak da
tržište predškolskih ustanova u Osijeku nije prezasićeno (svi privatni vrtići
primjenjuju tradicionalnu metodu odgoja, sva djeca u Osijeku se mogu upisati
u dječji vrtić), te je upitno prepoznavanje alternativne metode odgoja od
strane tržišta koja će osigurati profitabilnost poslovnog pothvata. Uz
navedeno, troškovi pokretanja ovog poslovnog pothvata su visoki.
- poduzetnica je zainteresirana za otvaranje Montessori dječjeg vrtića, međutim
ovdje su prisutna dva rizika: nedostatak upravljačkog znanja za vođenje posla
(poduzetnica je do sad radila samo kao odgajateljica) i nepostojanje tima.
Timmonsov model četiri sidra pokazuje da ova ideja ima potencijal postati poslovna
prilika, no potrebno ju je detaljnije istražiti kako bi se stvorila preciznija slika o ideji,
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
80
tržištu, timu, financijskog opravdanosti i održivosti pokretanja poduzetničkog
pothvata. Iz tih razloga ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića biti će analizirana i
kroz Mullinosov model sedam domena atraktivnosti prilike i financijski plan.
Mullinsov model sedam domena atraktivnosti poslovne prilike dublje prikazuje
analizu tržišta, industrije (promatrajući ih na makro i mikro razini) i tima mjereći
njihovu ne/atraktivnosti u odnosu sa poslovnom prilikom.
Makro razina tržišta podrazumijeva dobivanje šire slike o veličini tržišta i trendovima
koji se na njemu predviđaju. Tržište ustanova predškolskog odgoja u Osijeku u 2010.
godini ostvarilo je ukupan prihod od 80 milijuna kuna, dok je ukupan broj kupaca oko
5.000 (odnosi se na broj roditelja čija djeca pohađaju dječje vrtiće). Mogućnost rasta
navedenog tržišta izgledna je u budućnosti čemu doprinosi bolja gospodarska
situacija kroz povećanje raspoloživog dohotka, veća zaposlenost, podizanje svijesti o
važnosti znanja (razvijeniji gradovi od Osijeka imaju Montessori dječje vrtiće –
Zagreb, Split, Poreč), zakonski obavezan predškolski odgoj i postojanje još 5.500
djece u Osijeka koja su predškolskog uzrasta, a nisu upisana u ustanove
predškolskog odgoja.
Poimanje tržišta na mikro razini podrazumijeva dobivanje šire slike o postojanju i
karakteristikama tržišnog segmenta koje će poduzeće opsluživati, točnije odnosi se
na roditelje koji bi svoju djecu upisali u Montessori dječji vrtić. Budući da nije
napravljeno detaljno istraživanje, pretpostavka je da bi se od ukupnog broja upisane
djece 2.700 djece u jednoj godini, 2% djece moglo upisati u Montessori dječji vrtić
što bi bilo dovoljno za popunjavanje kapaciteta. S obzirom na ograničenu
raspoloživost kapaciteta daljnje povećanje tržišnog segmenta ne bi imalo utjecaj na
profitabilnost. Također, nije moguć jednostavan prijelaz na drugi tržišni segment
(tradicionalna metoda odgoja) jer se radi o specifičnoj metodi odgoja koja
podrazumijeva posebno uređenje okoline, upotrebu opreme i edukaciju za
Montessori odgajatelja što zahtjeva velika financijska sredstva. Temeljem gore
navedenog zaključujemo da je tržište u odnosu na poslovnu priliku otvaranja
Montessori dječjeg vrtića djelomično atraktivno.
Gledajući industriju na mikro razini zaključujemo da je atraktivna u odnosu na
poslovnu priliku što se ogleda u postojanju kompetencija poduzetnice kroz
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
81
višegodišnje radno iskustvo u predškolskom odgoju i posjedovanje licence za
Montessori odgajatelja, koje joj omogućavaju razvijanje drugačijih i konkurentnih
načina obavljanja posla, intelektualno vlasništvo i resurse koja druga poduzeća teško
imitiraju u kratkom roku. Naime, novi potencijalni poduzetnici koji žele otvoriti dječji
vrtić koji svoju koncepciju temelji na Montessori ili nekoj drugoj alternativnoj
pedagogiji trebaju završiti edukaciju za što je potrebno vrijeme i sredstva koja
poduzetnica Ivna Sarić već posjeduje.
Analiza industrije na makro razini podrazumijeva analizu atraktivnosti i profitabilnosti
određene industrijske grane u kojoj poduzeća nude slične proizvode i usluge koja je
objašnjena Porterovim modelom 5 snaga konkurentnosti (prijetnja ulaza novih
konkurenata, suparništvo među postojećim poduzećima, pregovaračka snaga kupca,
pregovaračka snaga dobavljača i postojanje supstituta) (slika 8.)
Slika 8. Porterov model konkurentskih snaga
Prijetnja ulaska
novih konkurenata
u industriju:
SLABA
Pregovaračka
snaga kupca:
UMJERENA DO
JAKA
Opasnost od
supstitucijskih
proizvoda
UMJERENA DO
JAKA
Poduzetnički pothvat : Otvaranje
Montessori dječjeg
vrtića
Stupanj rivaliteta
među postojećim
konkurentima:
JAK
Pregovaračka
snaga dobavljača:
UMJERENA DO
JAKA
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
82
Prijetnja ulaza novih konkurenata je slaba. Naime, Osijek ima dobro pokrivenu
mrežu gradskih dječjih vrtića. Jedino u naselju Uske njive, gdje se planira otvoriti
Montessori dječji vrtić Inga, ne postoji gradski dječji vrtić. U prilog navedenom idu i
visoki troškovi izgradnje i/li adaptacije prostora te cijene koštanja koja je u naseljima
koja nemaju gradski vrtić subvencionirana od stane grada što značajno utječe na
visinu cijene koju plaćaju roditelji. Dječji vrtić Inga računa s ovom olakšicom.
Većina dječjih vrtića u gradu Osijeku je u vlasništvu grada osim četiri ustanove gdje
postoji privatna inicijativa. S obzirom na navedeno ne možemo govoriti o klasičnom
tržišnom natjecanju, no suparništvo među postojećim poduzećima je jako jer
postojeća mreža gradskih vrtića je dobro razvijena te ima nepovoljan utjecaj na
razvoj privatne inicijative u ovoj djelatnosti . (najviše s aspekta sufinanciranja cijene
smještaja djece, odnosno subvencija).
Oprema i samo uređenje vrtića je definirano standardima Montessori udruženja koji
navodi da sva oprema mora biti isključivo od proizvođača Nienhuis dok ostala
oprema, hrana i pomoćni materijal mogu biti nabavljeni iz različitih izvora. S obzirom
na navedeno možemo govoriti o umjerenoj do jakoj pregovaračkog snazi
dobavljača.
Pregovaračka snaga kupaca se ogleda u mogućnosti pritiska roditelja u pogledu
poboljšavanja kvalitete ili snižavanja cijene. Budući da su profitabilnost poslovnog
pothvata ovisi o malom upisane djece (njih 15 - 30 roditelja) vrlo je bitno
zadovoljstvo roditelja kvalitetom odgoja kako bi njihova djeca pohađala dječji vrtić
Inga. Budući na tradiciju upisa, i postojanje dobro razvijene mreže gradskih vrtića te
malog broja roditelja snaga kupaca je umjerena do jaka.
Supstitute uslugama predškolskog odgoja predstavlja čuvanje djece kod kuće od
strane samih roditelja ili rođaka (besplatno). U uvjetima loše gospodarske situacije
(pada zaposlenosti i pada dohotka) u porastu je ovakav oblik čuvanja. Supstitute
ustanovama predškolskog odgoja također predstavlja i angažiranje žena za čuvanje
djece. Nastavno na navedeno utjecaj supstituta je umjeren do jak.
Uzimajući u obzir da su prijetnja od ulaska novih konkurenata na tržište slaba,
suparništvo među postojećim vrtićima jako, pregovaračke snage kupca i dobavljača
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
83
te utjecaj supstituta umjerene do jake, te da poduzetnica posjeduje kompetencije,
specifičnu metodu odgoja i resurse koje je teško imitirati u kratkom periodu
zaključujemo da je industrija predškolskog odgoja u Osijeku djelomično atraktivna za
ulazak novih pothvata.
Sljedeća domena Mullinsovog modela procjene prilike je domena tima, koji se
procjenjuje s obzirom na: usklađenost osobnih afiniteta tima sa prilikom (misija,
osobne želje i kapacitet preuzimanja rizika), poznavanje ključnih faktora uspjeha i
posjedovanje temeljnih kompetencija, a koji osiguravaju konkurentsku prednost na
tržištu.
Poduzetnica uz, veliku želju i interes za otvaranje dječjeg vrtića Inga, ima i mrežu
poznanstava koja bi joj mogla pomoći. U svoj pothvat mora zaposliti i 3 odgajateljice i
angažirati 4 stručna suradnika na Ugovor o djelu te privući studente završnih godina
Pedagoškog fakulteta da rade kao asistenti. Tim u ovom trenutku poduzetničkog
procesa ne postoji, već je isključivo vezan na poduzetnicu.
S obzirom da je poduzetnica duži niz godina radila kao odgajatelj u dječjem vrtiću
poznati su joj ključni faktori uspjeha u navedenoj djelatnosti. Međutim ovdje je
potrebno navesti da su vrtići u Osijeku, većinom u gradskom vlasništvu, te da nema
uobičajenih tržišnih zakonitosti (ponuda, potražnja, prilagodba cijena u odnosu na
potražnju, stvaranje konkurentske prednosti itd.).
Ključni faktori uspjeha u ovoj djelatnosti odnose se na: osobnost odgajatelja (koji
svojim osobnim vrijednostima verbalnom i neverbalnom komunikacijom utječe na
razvoj istih kod djeteta), poštivanje prava djeteta i roditelja (pravo na sigurnost,
zaštitu, zdravu prehranu, privatnost, izbor prijatelja), partnerstvo s roditeljima u
odgoju (različite radionice za roditelje i djecu koje organizira vrtić) te opremljenost
unutarnjeg i vanjskog okruženja vrtića.
Analizirajući navedene ključne faktore uspjeha, proizašle iz iskustva u tradicionalnom
odgoju, te specifičnosti Montessori metode možemo zaključiti da budući poslovni
pothvat većinom posjeduje kompetencije, kojima može zadovoljiti navedene ključne
faktore uspjeha, te na temelju tih kompetencija graditi vlastitu konkurentsku prednost.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
84
Promatrajući tim i njegovu povezanost sa prilikom indikativno je da u ovom trenutku
poduzetnica sama te ostale članove tima tek namjerava zaposliti. Uspješnost
poslovnog pothvata izuzetno ovisi o kvalitetnom timu. Kako poduzetnica nema drugih
iskustava u kojima je mogla steći znanje o upravljanju timom navedeno predstavlja
rizik za poslovni pothvat te povezanost tima s prilikom predstavlja kao neatraktivnu.
Mullinsov model sedam domena atraktivnosti prilike pokazao je da su tržište i
industrija djelomično atraktivni, a da je povezanost tima sa prilikom neatraktivna
najviše iz razloga ne postojanja tima što zajedno promatrano smanjuje optimizam i
očekivanja koja je poduzetnica imala na početku, karakterizirajući ideju kao
djelomično do slabo atraktivnu poslovnu priliku.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
85
7. FINANCIJSKI PLAN
Financijski plan dječjeg vrtića Inga dat će projekciju temeljnih financijskih izvješća
poduzeća – bilance stanja, računa dobiti i gubitka i novčanog tijeka za prve dvije
godine poslovanja. Prihodi i rashodi se razlikuju zbog povećanja broja upisane djece
u prvoj i drugoj godini poslovanja.
Polazna stavka financijskog plana je proračun troškova ulaganja te proračun
troškova i prihoda poslovanja a s ciljem utvrđivanja veličine ulaganja.
7.1. Struktura ulaganja u dječji vrtić Inga
Polazna stavka financijskog planiranja poslovnog poduhvata je sveobuhvatan i
detaljan popis svakog pojedinog ulaganja u nabavu roba i usluga bez kojih nije
moguće pokrenuti planirani posao.
Zbroj svih troškova, od nabave opreme do ulaganja u građevine predstavlja ukupan
iznos ulaganja (tablica 8).
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
86
Tablica 8. Struktura ulaganja u dječji vrtić Inga (oprema, namještaj i sitni inventar
Ukupno ulaganje u otvaranje dječjeg vrtića Inga iznosi 433.298 kn.
Za potrebe otvaranja dječjeg vrtića potrebno je prilagoditi obiteljsku kuću. Od
potrebnih radova u kući je potrebno napraviti: proširenje natkrivenog dijela terase,
rušenje zida kuće kako bi se od dvije postojeće manje sobe napravila jedna velika,
proširenje i izgradnja sanitarnog čvora, izmjena rasvjetnih tijela, rukohvate te
rb opis kom kn/kom iznos u kn
Montessori namještaj i pribor Neinhuis
1. Police
Police sa otvorima 120*35*88 10 2.125 21.250
Police sa otvorima 122*35*103 10 1.870 18.700
Police sa otvorima 42*35*80 8 1.597 12.776
Police sa otvorima 20*30*20 5 897 4.485
2. Stolice 15 498 7.470
3. Stolovi
Stolovi mali drveni 70*50*75 4 990 3.960
Stolovi jednostuki 4 1.078 4.312
Stolovi picnic 3 1.655 4.965
4. Kreveti sa 3 kompleta posteljine 15 1.250 18.750
5. Garderobni ormarići 5/1 3 1.859 5.577
6. Montessori materijal Delux Kit 4 1 29.589 29.589
7. Montessori materijal junior 1 12.692 12.692
8. Montessori materijal senior 1 11.897 11.897
9. Tepih 60*80 13 172 2.236
Ukupno Montessori namještaj i pribor 158.659
Pomoćni namještaj i sitan inventar
10. Računalo 1 4.000 4.000
11. Stol za ured 1 1.000 1.000
12. Stolice za ured 4 300 1.200
13. Sitni inventar 2.000
Ukupno pomoćni namještaj i sitan inventar 8.200
14. Renoviranje kuće 239.590
Ostalo
15. Marketinške aktivnosti 1 24.000
16. Trošak obrade kredita 1 2.849
Sveukupno: 433.298
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
87
soboslikarske radove. Troškovnik građevinskih radova poduzeća „Lekoterm“ nalazi
se u prilogu 5. ovog poslovnog plana, a troškovi adaptacije iznose 239.590 kn.
Ulaganje u otvaranje dječjeg vrtića Inga iznosi ukupno 433.298 kn. Poduzetnica Ivna
Sarić raspolaže vlastitim sredstvima u iznosu 190.859 kn. Razlika će biti financirana
kreditnim izvorima. (tablica 9.)
Tablica 9. Izvori financiranja poslovnog pothvata u kunama
Rb Izvori i vrste sredstava Iznos
1. Vlastita sredstva
Ušteđevina 190.859
- sredstva za nabavku opreme 166.859
- sredstva za marketinške aktivnosti 24.000
Ukupno vlastita sredstva 190.859
2. Kreditna sredstva
Adaptacija kuće 239.590
Trošak obrade kredita 2.849
Ukupno kreditna sredstva 242.439
Sveukupno ulaganje 433.298
Poslovni pothvat bit će financiran iz vlastitih i kreditnih sredstava u omjeru 44%:56%.
Vlastitim gotovinskim sredstvima poduzetnica će financirati nabavku opreme i
marketinške aktivnosti. Iznos od 242.439 kn koji je potreban za potpunu prilagodbu
kuće i troškove obrade kredita poduzetnica će financirati hipotekarnim kreditom u
Zagrebačkoj banci d.d. (tablica 10.).
Tablica 10. Kreditni uvjeti Zagrebačke banke d.d.
Iznos kredita: 242.439 kn
Kamatna stopa: 8% godišnje, promjenjiva
Rok otplate: 10 godina
Način otplate: mjesečne rate
Osiguranje kredita: hipoteka, mjenice, zadužnica
Poček: Nema
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
88
Proračun otplate kredita nalazi se u prilogu 6. ovog poslovnog plana
7.2. Proračun troškova
Proračun troškova prikazuje mjesečne i ukupne godišnje troškove za prve dvije
godine poslovanja dječjeg vrtića Inga.
Kalkulacija plaća je napravljena na bazi zapošljavanja dva odgajatelja u prvoj godini
poslovanja, a u drugoj na bazi četiri. Uz redovne zaposlenike poduzetnica planira
angažirati 4 honorarna suradnika koje će plaćati temeljem Ugovora o djelu. Planirani
mjesečni angažman honorarnih suradnika će biti 8 sati u prvoj i 12 sati mjesečno u
drugoj godini poslovanja. Proračun troškova za plaće zaposlenika i angažiranje
honorarnih suradnika prikazani su u tablicama 11. i 12.
Tablica 11. Kalkulacija plaća za prvu godinu poslovanja
Radno mjesto Broj izvršitelja
Broj sati mjesečno
Bruto plaća
Neto plaća
Ukupni godišnji
neto iznos
Ukupna godišnja
bruto plaća
Ukupni mjesečni
bruto iznos
Montessori odgajatelj 2 180 6.090 4.200 100.800 146.160 12.180
Rad stručnih suradnika na Ugovor o djelu za prvu godinu poslovanja
Ostali suradnici
Broj izvršitelja
Broj sati mjesečno
Bruto iznos
Neto iznos
Ukupni godišnji
neto iznos
Ukupni godišnji
bruto iznos
Ukupni mjesečni
bruto iznos
Rad stručnih suradnika 4 8 1.883 1.000 48.000 90.384 7.532
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
89
Tablica 12. Kalkulacija plaća za drugu godinu poslovanja
Radno mjesto
Broj izvršitelja
Broj sati mjesečno
Bruto plaća
Neto plaća
Ukupni godišnji
neto iznos
Ukupna godišnja
bruto plaća
Ukupni mjesečni
bruto iznos
Montessori odgajatelj 4 180 7.250 5.000 240.000 348.000 29.000
Rad stručnih suradnika na Ugovor o djelu za drugu godinu poslovanja
Ostali suradnici
Broj izvršitelja
Broj sati mjesečno
Bruto iznos
Neto iznos
Ukupni godišnji
neto iznos
Ukupni godišnji
bruto iznos
Ukupni mjesečni
bruto iznos
Rad stručnih suradnika 4 12 2.448 1.300 62.400 117.504 9.792
Uz troškove zaposlenika prikazani su i ostali troškovi poslovanja u tablici 13. za prvu i
drugu godinu poslovanja.
Tablica 13. Proračun troškova
Rb Naziv troška
1. godina 2. godina
Trošak Ukupno godišnje
Trošak Ukupno godišnje
1 Bruto plaće zaposlenika 12.180 kn 146.160 kn 29.000 kn 348.000 kn
2 Rad stručnih suradnika (bruto) 7.532 kn 90.384 kn 9.792 kn 117.504 kn
3 Električna i toplinska energija 2.000 kn 24.000 kn 3.000 kn 36.000 kn
4 Voda 700 kn 8.400 kn 1.500 kn 18.000 kn
5 Telefon, mobitel, Internet 200 kn 2.400 kn 400 kn 4.800 kn
6 Hrana 6.480 kn 77.760 kn 14.040 kn 168.480 kn
7 Promidžbene aktivnosti 500 kn 6.000 kn 500 kn 6.000 kn
8 Edukacija 1.000 kn 12.000 kn 2.000 kn 24.000 kn
9 Održavanje kuće i okućnice 500 kn 6.000 kn 500 kn 6.000 kn
10 Računovodstvo 1.000 kn 12.000 kn 1.000 kn 12.000 kn
11 Osiguranje kuće 300 kn 3.600 kn 300 kn 3.600 kn
12 Potrošni materijal 500 kn 6.000 kn 1.000 kn 12.000 kn
13 Montessori materijal 500 kn 6.000 kn 1.500 kn 18.000 kn
14 Trošak kredita 1.543 kn 18.516 kn 1.458 kn 17.496 kn
15 Zakup 1.000 kn 12.000 kn 1.000 kn 12.000 kn
Sveukupno 35.935 kn 431.220 kn 66.990 kn 803.880 kn
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
90
U prve dvije godine poslovanja najveći dio troškova odnosi se na plaće zaposlenih i
plaćanje honorarnih zaposlenika temeljem Ugovora o djelu koje u prvoj godini
poslovanja sudjeluju s 55% u ukupnim troškovima, a u drugoj s 58% u odnosu na
ukupne troškove.
Sljedeći najveći trošak je trošak prehrane djece koji u ukupnim troškovima sudjeluje s
18 % u prvoj godini poslovanja. Ostali troškovi odnose se na režijske troškove,
troškove financiranja (kamate) te ostale troškove poslovanja (edukacija, pomoćni
materijal), oni ukupno zauzimaju trećinu troškova.
Trošak prehrane djece sadrži 5 obroka: doručak, ručak (kuhani obrok) te tri užine.
Dječji vrtić Inga kuhanim obrokom će snabdijevati Smolčić ugostiteljstvo, restoran
Vesna, po cijeni od 15 kn po obroku (prilog 7.)
U prikazanom trošku hrane uračunati su doručak i užine tako da ukupni trošak
dnevne prehrane po 1 djetetu iznos 18 kn u prvoj godini poslovanja i 19,50 kn u
ostalim godinama. Porast cijene prehrane je temeljen na stalnim porastima cijena
hrane.
Druga godina poslovanja ima najveće troškove jer se upisuje dodatna grupa djece te
je uz povećanje svih troškova značajno izražen trošak nabave nove Montessori
opreme. Nova oprema u iznosu 30.000 kn nabavlja se upravo zbog planiranog
udvostručenja broja upisane djece.
Amortizacija osnovnih sredstava je obračunata linearnom metodom.
Trošak kredita predstavlja trošak kamata na kredit, dok su voda i energija režijski
varijabilni troškovi.
Potrošni materijal predstavlja trošak sredstva za čišćenje, uredskog materijala I sl.
Trošak edukacije se udvostručuje u drugoj godini zbog edukacije dodatna dva
odgajatelja po Montessori metodi.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
91
7.2.1. Cijena smještaja
Cijena smještaja u dječjem vrtiću Inga napravljena je temeljem procjene mjesečnih
troškova smještaja djece koje snose osnivači, gradske vlasti i roditelji čija djeca
pohađaju vrtić.
Kapacitet djece u vrtiću Inga je 25 u prvoj godini, a 50 djece u drugoj godini. Za
potrebe dobivanja što objektivnijih informacija o projiciranju poslovnog pothvata
procjena prihoda bit će prikazana na bazi 15 djece u prvoj i 30 djece u drugoj godini
za cjelodnevni program (7–10 sati dnevno). Procjena prihoda se temelji na
ekonomskoj cijeni smještaja djece u vrtićima koji su dobiveni stavljanjem u odnos
troškova i planiranog broja djece u prvoj godini poslovanje (15):
Uzimajući u obzir troškove dobivamo ekonomsku cijenu smještaja i ona iznosi 2. 430
kn. Sudjelujući u troškovima grad pokriva dio troškova u iznosu od 840 kn, što znači
da je cijena za roditelje 1.600 kn. (tablica 14.)
Tablica 14. Kalkulacija cijene po jednom djetetu za cjelodnevni boravak
Kalkulacija cijene po jednom djetetu za cjelodnevni boravak
Ukupni mjesečni troškovi 35.935 kn
Broj djece 15
Ekonomska cijena smještaja = ukupni mjesečni
troškovi / broj djece 2.430 kn
Subvencija 840 kn
Cijena smještaja koju roditelji plaćaju = ekonomska
cijena smještaja – subvencija 1.590 kn
Osim cjelodnevnog program u trajanju 7–10 sati dnevno, omogućen će biti i upis
djece na poludnevni program 4 -6 sati dnevno.
Prihodi vrtića činit će uplate roditelja i subvencije jedinica lokalne samouprave
odnosno grada Osijeka i prihodi od ostalih aktivnosti (Montessori škola za roditelje,
glazbena radionica, vježbanje za žene i grupu „Majka i dijete“)
Ukupni prihodi od osnovne djelatnosti za prvu godinu poslovanja će iznositi 439.200
kn, dok će za drugu biti 878.400 kn (tablica 15.)
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
92
Tablica 15. Procjena prihoda za prvu godinu poslovanja u kunama
1. godina poslovanja
Broj djece
Ukupni prihodi od roditelja (1.600 kn po
djetetu)
Subvencije (840 kn po djetetu )
Ukupni mjesečni prihod
Rujan 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Listopad 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Studeni 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Prosinac 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Siječanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Veljača 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Ožujak 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Travanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Svibanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Lipanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Srpanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Kolovoz 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn
Ukupno godišnje: 288.000 kn 151.200 kn 439.200 kn
Tablica 16. Procjena prihoda za drugu godinu poslovanja
2. godina poslovanja
Broj djece
Ukupni prihodi od roditelja
Subvencije (840 kn)
Ukupni mjesečni prihod
Rujan 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Listopad 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Studeni 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Prosinac 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Siječanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Veljača 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Ožujak 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Travanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Svibanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Lipanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Srpanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Kolovoz 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn
Ukupno godišnje: 576.000 kn 302.400 kn 878.400 kn
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
93
Prihode od ostalih aktivnosti predstavljaju prihodi od radionica „Majka i dijete“,
glazbene i kreativne radionice te Montessori škola za roditelje. Pretpostavlja se da
će u prvoj godini radionice pohađati 10 osoba po cijeni od 200 kn po radionici
mjesečno, dok se za drugu pretpostavlja da će 20 osoba pohađati radionice .
Temeljem navedenog planira se ostvarivanje 24.000 kn u prvoj a 48.000 kn u drugoj
godini poslovanja
Tablica 17. Procjena prihoda iz ostalih prihoda ( radionice) za prvu i drugu godinu poslovanja
Ostali prihodi 1. godina 2. godina
mjesečno godišnje mjesečno godišnje
Radionice 2.000 24.000 4.000 48.000
7.3. Bilanca
Bilanca se radi da bi se dobio popis imovine (aktiva) i obaveza (pasive) te, na temelju
toga, glavnica poduzeća u određenom vremenskom trenutku. (Bangs, 1998.)
Tablica 18. Bilance za prve dvije godine poslovanja u kunama
AKTIVA 1. godina 2. godina
A) DUGOTRAJNA IMOVINA 0 0
1. NEMATERIJALNA IMOVINA 0 0
2. MATERIJALNA IMOVINA 348.035 330.117
Ulaganja u tuđu materijalnu imovinu (građevinski objekt) 239.590 191.672
Postrojenja i oprema 108.445 138.445
B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 117.060 263.058
1. Zalihe potrošnog materijala 39.669 50.567
2. Potraživanja 52.300 106.600
Potraživanja od kupaca u zemlji 3.200 6.400
Potraživanja od države i drugih institucija 12.600 25.200
3. Novac u banci i blagajni 9.291 74.291
UKUPNA AKTIVA
465.095 593.175
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
94
PASIVA
A)KAPITAL I REZERVE 10.342 51.871
Temeljni kapital 20.000 20.000
Preneseni gubitak 0 -9.658
Dobit / gubitak tekuće godine -9.658 41.529
B) DUGOROČNE OBVEZE 412.149 387.906
Obveze za kredite domaćih banaka i financijskih institucija
218.196 193.953
Ostale dugoročne obveze (ulaganja osnivača) 193.953 193.953
C) KRATKOROČNE OBVEZE 42.604 153.398
Obveze prema dobavljačima 22.892 114.606
Obveze za plaće 12.400 25.200
Obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja 7.312 13.592
UKUPNA PASIVA 465.095 593.175
Aktiva dječjeg vrtića Inga sastoji se od dugotrajne materijalne imovine koju čine
ulaganja u tuđu materijalnu imovinu (prilagodba kuće), oprema i kratkotrajne zalihe
potrošnog materijala (Montessori materijal) te potraživanja i novac na računu. Za
ulaganje u tuđu materijalnu imovinu obračunata je linearna stopa amortizacije koja
godišnje iznosi 47. 918 kn. Kratkotrajna potraživanja čine potraživanja od Grada za
subvencije i potraživanja od roditelja za obračunate a neplaćene članarine.
Pasivu čini temeljni kapital i ostvarena dobit iz poslovanja, te dugoročne i kratkoročne
obveze. Dugoročne obveze čine 89% ukupne pasive. Kratkoročne obveze čine
tekuće, redovne mjesečne obveze za plaće i nabavu potrošnog materijala I
dobavljače režija. Obveze prema dobavljačima rastu znatno rastu u drugoj godini
zbog nabave nove Montessori opreme, što poduzetnica planira financirati iz tekućeg
poslovanja.
7.4. Račun dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja
poduzeća kroz određeno vremensko razdoblje i sadrži prikaz prihoda i rashoda te
ostvarenog financijskog rezultata za promatrano razdoblje. Račun dobiti i gubitka za
prve dvije godine poslovanja dječjeg vrtića Inga prikazan je u tablici 19.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
95
Tablica 19. Račun dobiti i gubitka za prve dvije godine poslovanja u kunama
Opis 1. godina 2. godina
1. POSLOVNI PRIHODI 492.000 925.400
Prihodi od roditelji 316.800 575.000
Prihodi od subvencija 151.200 302.400
Ostali prihodi 24.000 48.000
2. POSLOVNI RASHODI 483.158 856.929
2.1. Materijalni troškovi 122.160 252.480
Režijski troškovi ( el. i toplinska energija, voda) 32.400 54.000
Troškovi hrane 77.760 168.480
Ostali troškovi ( potrošni materijal i Mon. M)) 12.000 30.000
2.2. Troškovi osoblja 236.544 465.504
Neto plaće 148.800 302.400
Doprinosi, porez i prirez na porez iz plaća i na plaće 87.744 163.104
2.3. Amortizacija 70.454 70.545
2.4. Ostali troškovi poslovanja 54.000 68.400
3. FINANCIJSKI PRIHODI 0 0
4. FINANCIJSKI RASHODI 18.500 16.560
Kamate na kredit 18.500 16.560
5. UKUPNI PRIHODI 492.000 925.400
6. UKUPNI RASHODI 501.658 873.489
8. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) -9.658 51.911
9. POREZ NA DOBIT (20%) 10.382
10. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA (C-D) -9.658 41.529
Shodno planiranom povećanju upisanog broja djece zabilježen je porast prihoda
proporcionalno tome i rashoda.
U drugoj godini rastu varijabilni troškovi – trošak prehrane djece i režijski troškovi.
Također, raste i trošak rada što je u skladu s planiranim novim zapošljavanjem 2
odgajateljice.
U prvoj godini ostvaren je gubitak u iznosu od 9.658 kn koji će se pokriti dobitkom u
drugoj godini poslovanja.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
96
7.5. Novčani tijek
Novčani tijek predstavlja financijski izvještaj koji prikazuje priljeve i odljeve u
poduzeću. Tablice 20 - 21. prikazuju novčani tijek dječjeg vrtića Inga kroz prve dvije
godine poslovanja.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
97
Tablica 20. Projekcija novčanog tijeka za prvu godinu u kunama
prije otvorenja rujan Listopad studeni prosinac siječanj Veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz
1. PRILJEV 26.000 38.600 38.600 38.600 78.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600
Priljevi od uplate roditelja 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000
Priljevi od subvencija 0 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600
Ostali priljevi (radionica) 2.000 2.000 2.000 2.000 42.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000
Zajam 242.439
Ušteđevina 190.859
UKUPNI PRILJEVI 26.000 38.600 38.600 38.600 78.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600
2. ODLJEV
Montessori pribor i oprema 193.708
Adaptacija kuće 239.590
Kupovina dodatne opreme (namještaj) 40.000
Bruto plaće 0 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180
Rad stručnih suradnika (bruto) 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532
Električna i toplinska energija 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000
Voda 700 700 700 700 700 700 700 700 700 700 700 700
Telefon, mobitel, Internet 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200
Hrana 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 5.500 5.500
Promidžbene aktivnosti 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500
Rata kredita 3.636 3.623 3.609 3.596 3.582 3.569 3.555 3.542 3.528 3.515 3.502 3.488
Uređenje kuće i okućnice 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500
Edukacija 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000
Zakup 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000
Ostalo (potrošni materijal, Mon. Mat., osig.rač) 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300
UKUPNI ODLJEVI 25.848 38.015 38.001 37.988 77.974 37.961 37.947 37.934 37.920 37.907 36.914 36.900
3. PRILJEVI-ODLJEVI (1-2) 152 585 599 612 626 639 653 666 680 693 1.686 1.700
Saldo prethodnog mjeseca 0 152 737 1.336 1.948 2.574 3.213 3.866 4.532 5.212 5.905 7.591
SALDO KUMULATIV 737 1.336 1.948 2.574 3.213 3.866 4.532 5.212 5.905 7.591 9.291
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
98
Tablica 21. Projekcija novčanog tijeka za drugu godinu u kunama
rujan Listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz
1. PRILJEV 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200
Priljevi od uplate roditelja 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000
Priljevi od subvencija 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200
Ostali priljevi (radionica) 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000
UKUPNI PRILJEVI 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200
2. ODLJEV
Montessori pribor i oprema 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500
Adaptacija kuće
Kupovina dodatne opreme (namještaj) 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 0 0 0 0 0 0
Bruto plaće 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000
Rad stručnih suradnika (bruto) 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792
Električna i toplinska energija 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000
Voda 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500
Telefon, mobitel, Internet 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400
Hrana 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 11.500 11.500
Promidžbene aktivnosti 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500
Rata kredita 3.474 3.461 3.448 3.434 3.421 3.407 3.394 3.380 3.367 3.353 3.340 3.326
Uređenje kuće i okućnice 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500
Edukacija 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000
Zakup 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000
Ostalo (potrošni materijal, osig.rač) 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300
UKUPNI ODLJEVI 74.006 73.993 73.980 73.966 73.953 73.939 68.926 68.912 68.899 68.885 66.332 66.318
3. PRILJEVI-ODLJEVI (1-2) 3.194 3.207 3.220 3.234 3.247 3.261 8.274 8.288 8.301 8.315 10.868 10.882
Saldo prethodnog mjeseca 0 3.194 6.401 9.621 12.855 16.102 19.363 27.637 35.925 44.226 52.541 63.409
SALDO KUMULATIV 6.401 9.621 12.855 16.102 19.363 27.637 35.925 44.226 52.541 63.409 74.291
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
100
Projicirani novčani priljevi sastoje se od uplata subvencija Grada, uplata roditelja te
prihoda od radionica.
Kreditna i vlastita gotovinska sredstva korištena su prije prvog mjeseca poslovanja
jer se njima financiralo ulaganje.
U prosincu prve godine u priljev ulazi povrat PDV-a od adaptacije kuće (40.000 kn)
koji će se iskoristiti za financiranje nove Montessori opreme.
Novčani tijek za prve dvije godine poslovanja dječjeg vrtića Inga je pozitivan a rizik i
njegovu destabliziaciju može poremetiti nekontinuirana uplata subvencija od strane
grada Osijeka.
7.6. Zaključak poslovnog plana
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga ukazuje da je navedena
ideja predstavlja djelomično do slabo atraktivnu poslovnu priliku.
Prema Timmonsovom modelu četiri sidra kao glavni rizici poslovanja navedeni su:
vrijeme potrebno za edukaciju tržišta o Montessori metodi, nemogućnost trenutačne
mjerljivosti zadovoljstva klijenata, visoki troškovi ulaganja, nedostatak upravljačkog
znanja poduzetnice za vođenje poslovanja te trenutačno nepostojanje tima.
Upotreba Timmonsovog modela zbog njegove ograničenosti i pojednostavljenosti je
zahtijevala daljnju analizu vrednovanja poslovne prilike i u tu svrhu je upotrebljen
Mullinsov model sedam domena atraktivnosti prilike.
Mullinosov model prikazuje da su tržište i industrija djelomično atraktivni, dok se kao
najizraženiji rizik također definira nepostojanje tima što ideju o otvaranju Montessori
dječjeg vrtića karakterizira kao djelomično do slabo atraktivnu poslovnu priliku.
Navedena dva modela bi se trebala koristiti prije pisanja poslovnog plana kako bi
poduzetnik provjerio je li ideja ujedno i poslovna prilika te na koji način je potrebno
uskladiti ostale dvije pokretačke snage poduzetničkog procesa (tim i resurse) kako bi
se pokrenuo poduzetnički pothvat.
Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga
101
Temeljem prikupljenih podataka u poslovnom planu prikazano je da tržište
predškolskog odgoja u Osijeku vrlo dobro pokriveno mrežom gradskih dječjih vrtića,
da je samo 1/3 djece upisana u vrtiće, da su cijene smještaja u gradskim i privatnim
vrtićima niže od planiranih 1.600 kn koja bi bila u Montessori dječjem vrtiću, da
privatna poduzetnička inicijativa postoji u malom broju ustanova te da troškovi
ulaganja u prilagodbu postojeće kuće su visoki.
Poslovni pothvat u prvoj godini ostvaruje gubitak od 9.658 kn iz razloga što troškovi
otvaranja (prilagodba nekretnine, nabavka opreme i visoki udio izdataka za plaće
(55% u prvoj godini)) prelaze planirane prihode. Povećanje prihoda za prvu godinu
poslovanja gotovo nije moguće povećati podizanjem cijene smještaja jer je već iznos
od 1.600 kn mjesečno po djetetu znatno iznad cijene u privatnim i gradskim vrtićima
(od 640 do 1.000 kn za cjelodnevni boravak).
Iako će se u drugoj godini, temeljem upisa većeg broja djece (njih 30), prihodi
povećati, uz redovne mjesečne materijalne troškove rastu i rashodi zbog nabavke
nove opreme i edukacije dodatna dva Montessori odgajatelja.
Unatoč ostvarenju gubitka u prvoj godini poslovni pothvat bilježi pozitivan novčani
tijek u prve dvije godine poslovanja. Navedenom ide u prilog što roditelji odmah na
početku plaćaju cijenu smještaja za tekući mjesec. No, budući da se dio troškova
pokriva iz subvencija grada Osijeka, moguće je da grad neće redovno mjesečno
uplaćivati novac čime se može narušiti pozitivan novčani tijek.
Upotrebom Timmonsovog i Mullinsovog modela vrednovanja poslovne prilike, ova
prilika je ocijenjena kao djelomično do slabo atraktivna. Nastavno na navedeno,
gubitak u prvoj godini poslovanja te mogućnost destabiliziranja novčanog tijeka
ukazuju da je ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića vrlo zahtjevna i te da je
ulaganje u ovakav poslovni pothvat rizično.