-
Poštovani čitatelji i čitateljke Ambera, selam alejkum!
Elektronski broj koji pratite je osmi po redu u ovoj godini otkako smo zapo-
čeli sa izdavanjem elektronske verzije glasila Islamske zajednice u Repub-
lici Sloveniji, Amber. U međuvremenu izašao je i štampani broj povodom
Ramazanskog bajrama kojeg vam također toplo priporučujemo da proči-
tate.
Redakcija koja priprema Amber nastoji informisati članove Islamske zajed-
nice u Sloveniji, kao i ostale, o njenim aktivnostima kako bismo se svi za-
jedno motivisali na trud i zalaganje za još bolji napredak. Uz to trudimo se
ponuditi kvalitetne i zanimljive stručne tekstove, a u ovom broju govorimo o
Hidžri odnosno Novoj hidžretkoj godini koja će nastupiti 14. oktobra 2015.
godine nakon akšam-namaza.
Rubrika portret ponovo puni svoje redove predstavljajući vrijedne i zaslužne
džematlije. Ovaj put donosimo priču o h. Fati iz Jesenica koju zasigurno svi
poznajemo. Portret o njenoj ličnosti i zalaganjima u džematu Jesenice
pripremio je Munzir ef. Čelenka.
Muslimani obilježavamo Hidžru i pratimo hidžretski kalendar. Stoga vam na
ovom mjestu, u ime redakcije Ambera, želimo poželjeti svako dobro u 1437.
hidžretskoj godini uz poruku da stalno činite hajrate i dobra djela koja će
vas štititi i uzdizati vaš stepen bogobojaznosti. Ono zbog čega je Allah
posebno pohvalio Svoje vjerovjesnike jeste to što su činili veliki hizmet.
Allah ih je nadahnuo tome. Tako Allah i nas bodri, shodno svojim moguć-
nostima, da pohizmetimo islamu onoliko koliko možemo, jer hizmeti su
stalni i trebamo ih činiti sve dok nam Allah daje snagu za njih.
Potrudimo se da nam to bude vodilja i moto u narednoj godini.
Mahsuz selam,
Nevzet Porić, urednik Ambera
UVODNIK
-
AKTIVNOSTI V SEPTEMBRU 2015
-
V nedeljo, 6. septembra
2015, sta bila organizirana
že tradicionalno deseto
srečanje hadžijev oziroma
romarjev v Meko in ikrar
dova (molitev) za tiste, ki se
bodo romanja v Meko in
Medino udeležili letos.
V polnem mesdžidu v
Ljubljani so imami, ki so se
udeležili slovesnosti, izvedli
poseben program za
bodoče romarje.
V imenu hadžijev je prisotne
nagovoril imam Samir Jusić,
ki se bo letos udeležil
romanja v Meko. Zahvalil se
je Islamski skupnosti in
muftiju Grabusu za zaupano
priložnost, da pomaga
letošnjim romarjem na
njihovi častni poti.
Mufti prof. dr. Nedžad
Grabus je nagovoril zbrane
vernice in vernike. Tistim, ki
se letos odpravljajo na
romanje, je namenil
nekoliko nasvetov, kako naj
opravijo hadž, kako naj se
vedejo v času romanja in
kako naj najbolje preživijo
čas v svetih krajih.
Na koncu je imam Senad
Karišik za letošnje romarje
prebral ikrar dovo (molitev
ob odhodu na hadž) in
zaprosil Vzvišenega Boga,
da sprejme hadž vseh
bodočih romarjev iz
Slovenije.
Romarji, ki bodo letos
opravili hadž, so: imam
Samir Jusić, Admir Isić ,
Jamal Jibrin, Hanan Jibrin ,
Ilijaz Durgutović, Halida
Durgutović, Suljo Buljugić,
Bahtinur Ozkilic, Guzin
Ozkilic, Alush Arifi, Zada
Arifi, Sebiha Fazlić, Fikret
Avdić, Zejna Avdić , Hazima
Mulalić, Ferid Fazlić, Nijaz
Burnić, Rašo Tiganj, Dahmo
Mandžić, Rešida Mandžić
in Nadžip Rujović.
Deveto srečanje hadžijev in ikrar dova
Stran 4
Skupinska
fotografija
letošnjih hadžijev.
TEKOČE NOVICE
-
Leta 2013, natančneje 14. septembra 2013, je potekala svečanost po-
laganja temeljnega kamna za IKC oziroma džamijo v Ljubljani.
V preteklih dveh letih je na zemljišču na Kurilniški ulici postorjeno zelo
veliko in napredek je viden. Skozi fotografije vam želimo prikazati, kako
je sam projekt napredoval:
Dve leti od svečanosti polaganja temeljnega kamna za IKC
Stran 5
14. september 2013 14. september 2014
25. februar 2014 26. julij 2014
10. september 2015 14. september 2015
-
V soboto, 12. septembra
2015, je potekal prvi dan
mektebskega pouka. Otroci
so se ponovno vrnili v
mektebske klopi, med njimi
je veliko tistih, ki so se nam
letos pridružili prvič, zato
smo jim zaželeli posebno
dobrodošlico.
V mektebu Ljubljana so bile
v soboto in nedeljo vse
učilnice polne. Zaradi
povečanega števila vpisanih
otrok smo letos prvič
oblikovali skupine po
razredih in uvedli
popoldanske skupine.
K mektebu vabimo vse tiste,
ki se nam želite naknadno
pridružiti. Dobrodošli ste
kljub temu, da je vpis
potekal že prvi konec tedna
v septembru.
Na naši spletni strani si
lahko pod zavihkom mekteb
pogledate urnik, tokrat pa
vam začetek mekteba
predstavljamo skozi
fotografije:
tako je tudi mesto kjer
spoznavajo nove prijatelje,
kakovostno preživljajo prosti
čas med vikendom, se sku-
paj udeležujejo organ-
iziranih izletov, tekmovanj,
obiskov različnih kulturnih
ustanov prav tako tudi
obiskujejo druge mektebe
po Sloveniji.
Pridružite se nam!
Vsi tisti, ki se želite pridružiti
mektebu, ste toplo vabljeni,
ne glede na to, da je uradni
vpis že mimo.
Letos so otroci v Ljubljani
razdeljeni v skupine po raz-
redih ne glede na prethodno
znanje.
Mekteb je mesto kjer otroci
dobijo prve osnove in vse
ostalo znanje o veri prav
Začetek mektebskega pouka
Pridružite se nam v mektebu
Stran 6
Fotografije
učencev mekteba
v Ljubljani.
-
Ljubljanski mufti prof. dr.
Nedžad Grabus je v
ponedeljek, 21. septembra
2015, v svojem uradu
sprejel goraždanskega
muftija Remzijo Pitića.
Mufti Grabus je avgusta
obiskal muftija Pitića v
Goraždu, zato mu je mufti
Pitić tokrat vrnil obisk.
Pogovarjala sta se o
morebitnem sodelovanju
med Mešihatom Islamske
skupnosti v Republiki
Sloveniji in goraždanskim
muftijstvom, posebej v
povezavi z izobraževalnimi
projekti. Mufti Pitić je v
preteklem obdobju pokazal
zanimanje za projekt
gradnje džamije v Ljubljani,
zato ga je mufti Grabus
podrobno seznanil z deli na
projektu gradnje Islamskega
kulturnega centra v
Ljubljani.
V spremstvu generalnega
sekretarja Nevzeta Porića je
mufti Pitić obiskal gradbišče
Islamskega kulturnega
centra v Ljubljani in si
ogledal, kako napredujejo
dela na tem projektu. Tu je
prosil Vsemogočnega Boga,
da se projekt čimprej
zaključi.
evropski kontekst. V džamiji
bo lahko hkrati molilo deset
tisoč vernikov. Gre za
džamijo, ki je bila zgrajena
leta 1904, še v času
Sovjetske zveze. Z obnovo
in rekonstrukcijo džamije so
začeli leta 2005, leta 2011
je bila popolnoma porušena
in na istem mestu je zdaj
zgrajena moskovska
lepotica.
Gradnja je stala 170
milijonov ameriških
dolarjev. Večino denarja so
prispevali posamezniki.
Največji donator je
Dagestanec Suleiman
Kerimov, ki je, po tem ko je
leta 2007 preživel
prometno nesrečo v Franciji,
prispeval 100 milijonov
ameriških dolarjev.
Slavnostnega odprtja
mošeje so se udeležili
predsedniki Vladimir Putin,
Recep Tayyip Erdogan in
Mahmud Abas, ki so
nagovorili zbrano množico.
V sredo, 23. septembra
2015, se je mufti prof. dr.
Nedžad Grabus udeležil
svečanosti ob otvoritvi
največje džamije v Evropi, ki
so jo zgradili muslimani v
Moskvi.
Na povabilo ruskega muftija
Sheikha Ravila Gainutdina,
da se udeleži svečanosti ob
otvoritvi velike džamije v
Moskvi, se je mufti Grabus z
veseljem odzval, saj gre za
velik dosežek in pomembno
vpetost muslimanov v
Mufti Grabus sprejel goraždanskega muftija Remzijo Pitića
Svečana otvoritev velike džamije v Moskvi
Stran 7
Džamija, ki bo
služila dvomilijonski
moskovski Islamski
skupnosti, ima šest
nadstropij in obsega
površino več kot 19
tisoč kvadratnih
metrov. Džamija je
opremljena s
sedmimi dvigali in
vso drugo potrebno
opremo, dostopna
je tudi gibalno
oviranim osebam.
Višina glavne
kupole je 46
metrov, njen premer
pa meri 27 metrov.
http://www.islamska-skupnost.si/novice/2015/09/mufti-grabus-sprejel-gorazdanskega-muftija-remzijo-pitica/
-
V četrtek, 24. septembra
2015, je bila v jutranjih
urah v športni dvorani
Slovan v Ljubljani
opravljena bajramska
molitev. Molitve se je
udeležilo približno štiri tisoč
vernikov.
V imenu muftija prof. dr.
Nedžada Grabusa je
bajramsko molitev vodil in
zbrane vernike nagovoril
hafiz Špendi Fidani.
Zbrane vernike sta pred
molitvijo nagovorila
ljubljanski župan gospod
Zoran Janković in mufti prof.
dr. Nedžad Grabus. Oba sta
se strinjala, da je prišel čas,
ko se bodo muslimani
kmalu poslovili od športnih
dvoran in začeli opravljati
molitve v objektu, ki je
predviden za to dejavnost.
Mufti Grabus se je županu
Jankoviću posebej zahvalil
za pomoč pri realizaciji
projekta Islamskega
kulturnega centra v
Ljubljani, izpostavil je
njegovo ljudskost ter
politično korektnost in
vizionarstvo. Izrazil je
zaskrbljenost za to, kako
določeni mediji širijo
islamofobijo in pozval
vernike na strpnost,
spoštljiv odnos do vseh ljudi
in odgovorno delovanje.
Kurban bajram v Ljubljani
Stran 8
Bajram namaz že
vrsto let poteka v
športni dvorani
Slovan na
Kodeljevem.
-
Muslimani vsako leto
obeležujejo velik dogodek iz
zgodovine islama − hidžro. Hidžra ni samo selitev
zaradi uznemirjanj iz enega
mesta v drugo oziroma
selitve muslimanov iz
Mekke v Medino. Hidžra je
veliko več kot to. Zgodila
predvsem zaradi ohranjanja
vere, življenja in svobode.
Med drugim je hidžra med
muslimani najbolj znana po
tem, da je to začetek
računanja časa, torej
hidžretskega leta.
Kakorkoli govorimo o
dogodku, ki je spremenil tok
človeške zgodovine in
človeštvu prinesel nove
vrednosti, katerih sporočila
bodo trajno vtkana v
generacije muslimanov.
Poleg svojih zgodovinskih
dejstev, ki jih hidžra nosi s
seboj, ponuja tudi vsebine
in vrednosti, ki so
pomembne za vsakodnevno
življenje. Tako je hidžra
univerzalna pot vsakega
muslimana in način
njegovega vsakodnevnega
življenja, ki se uresničuje na
več načinov.
Sama beseda hidžra in vse
njene izpeljanke se v
Kur’anu omenjajo več kot
tridesetkrat. V veliki večini
primerov se omenja v
pomenu selitve iz enega
mesta v drugo.
Med drugim Kur’an
natančno govori tudi o
vzrokih in motivih hidžre, pa
tudi o njenem poteku in
dogodkih.
izogiba grehom. ”
Ko ohranimo pravilno
verovanje (iman), ki ga
spremlja izogibanje grehov
ter prepovedanih in slabih
dejanj, in se pri tem na vso
moč trudimo boriti zoper
svoje strasti in vse druge
negativnosti, lahko upamo
na Njegovo pomoč in milost
(rahmet). Lahko bi rekli, da
je to na določen način
formula za uspeh na tem in
drugem svetu.
V znani hutbi (govoru)
poslanca Muhammed, a.s.,
na oprostilnem hadžu je
dejal: ”Želite, da vas
obvestim o tem, kdo je
vernik, mu’min? To je tisti,
ki varuje imetje in življenje
drugih ljudi in musliman je
tisti, ki drugim ljudem
prizanaša s svojim jezikom
in rokami. Mudžahid je tisti,
ki se zaradi pokornosti
Bogubori proti sebi,
mudžahir pa tisti, ki se
svoje mesto in v svoj čas
oziroma v svojo hidžro.
Del naše hidžre je na prvem
mestu pravilno verovanje
(iman) in ravno po tej
temeljni hidžri sledita drugi
dve vrsti, in sicer tista v
pravem zgodovinskem
pomenu, katere sporočila so
zajeta v Kur’anu in sunetu,
ter usklajevanje besed z
dejanji. Pomemben del naše
hidžre je, da želimo
drugemu več kot sebi, saj
so muslimani, ki so živeli v
Medini, velikodušno sprejeli
muslimane iz Meke, delili z
njimi dom, bogastvo in
usodo. Samo osebni interes
ni v duhu hidžre in
enotnosti.
Hidžra prinaša nove
vrednosti, je nova priložnost
za dobro in med drugim je
tudi priložnost za opuščanje
slabih navad in grehov.
A Kur’an tega dogodka ne
omenja samo v navedenem
kontekstu, temveč prehaja
tudi na jezikovni pomen
besede hidžra. Omenja tudi
druge hidžre kot npr. hidžro
Ibrahima, a.s. Tako je hidžra
sunet (praksa) vseh
Allahovih poslancev. Ajete
(stavke) o hidžri je potrebno
razumeti v splošnem in
univerzalnem pomenu
(‘am), kar bi pomenilo, da
se z zgodovinskega mesta
dogodka postavimo na
HIDŽRA — muslimansko novo leto
Stran 9
1. muharrema
(14. oktober
2015), po
sončnem zahodu,
nastopi novo
1437. hidžretsko
leto.
V SREDIŠČU: HIDŽRA
-
U literaturi za hidžru se
koristi živopisna metafora
kojom se rasvjetljava
nenadmašni značaj seobe
prvih muslimana iz Meke i
Medine. Ta glasovita
metafora glasi: "Ono što je
izlazak sunca u prirodi to je
hidžra u životu muslimana".
Sama riječ u arapskom
jeziku je etimološki vezana
za glagol hadžere, koji u
prijevodu znači izaći.
Hidžra se dogodila 622.
godine po Isau, a.s.
Muhamed, a.s., je bio
prisiljen napustiti svoj rodni
grad Meku i otići tamo gdje
neće biti u opasnosti.
Izlazak (hidžra) trajao je tri
mjeseca, a posljednji su
Meku napustili Poslanik
Muhammed, a.s., i njegov
najvjerniji prijatelj Ebu Bekr,
a odmah za njima i Alija,
jedan od najjačih
Poslanikovih uzdanika.
Grad Medina, ili Jesrib kako
se tada zvala, ponudila mu
je utočište i Poslanik, a.s., je
napustio noću svoj grad i
preselio se u Medinu u kojoj
je ostao živjeti do svoje
smrti.
Seoba Muhammeda, a.s., iz
Meke u Medinu 622. godine
opće je poznata pod
pojmom hidžra. Ipak, hidžra
nije obična seoba i
emigracija, jer su motivi
napuštanja svojih domova i
odlaska u novu i nepoznatu
sredinu kod Poslanika
Muhameda a.s. i njegovih
savremenika bili inspirirani
najvećim duhovnim
vrijednostima
izlazak islama iz sfere duha
u svijet zakona i propisa koji
reguliraju odnos čovjeka
prema Bogu, samome sebi i
drugim ljudima.
Prenosi se da je dolazak u
Medinu označen
neopisivom radošću njenih
stanovnika. Kako su
prolazili kroz bašče i
palminjake, kuće,
dočekivala su ih nasmijana,
radošću okupana lica ljudi,
žena i djece. Mnoge ruke su
Muslimanski kalendar je
lunarni, mjesečev kalendar i
godina ovog kalendara je
deset danakraća od godine
sunčevog kalendara.
Ovakav način računanja
vremena usvojen je za
vrijeme halife Omera, neka
je Allah s njim zadovoljan, a
za početak računanja
vremena uzeta je hidžra -
preseljenje Muhameda, a.s.,
iz Meke u Medinu.
U svom civilizacijskom
smislu hidžra predstavlja
hvatale povodac
Poslanikove deve koja se
zvala Kasva i čuli su se
najtopliji pozivi da se
Poslanik smjesti kod njih.
Svi se, i tadašnji ashabi i
kasnije generacije
muslimana i svi
muslimanski historičari,
slažu u jednom: Medina
nikada, ni prije ni poslije
toga dana, nije doživjela
veće radosti i veselja.
izvršio među njima
predstavlja vrhunac
solidarnosti i saradnje
nastale na ideji duhovnog i
moralnog bratstva među
ljudima.
Hidžra povezuje dvije obale
života. Prvu obalu čine ljudi
koji se nesebično žrtvuju za
ideale i bore protiv idola,
drugu obalu personificiraju
pomagači u dobru, izdašni
dobročinitelji koji na putu
Božijem daruju svoje
imetke braći po vjeri.
Pravedni halifa Hazreti
Omer među brojnim bitnim
događajima islamske
povijesti izabrao je hidžru
Muhammeda, a.s., i
njegovih ashaba iz Meke i
Medinu kao najvažniji
trenutak od kojeg
muslimani već punih
četrnaest stoljeća i 34
decenije računaju svoje
vrijeme po lunarnom
kalendaru.
Do hidžre su muslimani
Meke bili skupina vjernika
nadahnutih jakim vjerskim
osjećanjima, poslije hidžre
muslimani Medine su
organizirana i dobro
povezana zajednica u svim
oblicima života.
Muslimani koji su izvršili
seobu, muhadžiri, primljeni
su s poštovanjem i ljubavlju
od svojih medinskih
pomagača, ensarija, a
bratimljenje koje je
Poslanik islama i formalno
ZNAČAJ HIDŽRE
Stran 10
Vjernici su ostavljali
svoje domove i
imetke, žrtvovali su
prolazna materijalna
dobra za neprolazne i
univerzalne vrijednosti
vjere u Jednog Boga,
stoga je hidžra
najveća vododjelnica i
prekretnica u historiji
islama.
-
Iz mnogih muhadžirskih i ensarijskih srca i grudi izlijevali su se stihovi dobrodošlice
poslaniku Muhammedu, a.s., uz pratnju bubnjeva i defova, stihovi koje je islamska
tradicija do dan-danas očuvala od zaborava.
PUNI MJESEC NAS OBASJA
OD SENIJETU´L – WEDDA
KEVSEROM POJIMO DUŠE
DOK CEKAMO AHMEDA.
TI KOJI SI OD ALLAHA
CIJELOM SVIJETU POSLAN
DOŠ´O SI DA RUŽICNJAKOM
NAMIRIŠEŠ OVAJ DAN.
DOŠ´O SI DA GRAD
MEDINSKI
OSVIJETLIŠ K´O VIRLUNA
AMBEROM TI CVALI PUTI
ZBORE TI SRCA PUNA.
DOŠ´O SI DA MIROM SIJEŠ
NAŠE DUŠE ZASPALE
GRUDI KOJIM ZEMLJU SIJEŠ
BAŠCAMA TI LISTALE.
DOŠ´O SI DA LJUBAV
BRATSKA
IZ ZLOBE NAS IZVEDE
RUKE TI SE POZLATILE
AHMEDE, MUHAMMEDE.
TALEAL BEDRU ALEJNA
MIN SENIJETIL VEDA
VEDŽEBE ŠUKRU ALEJNA
MA DEALILLAHI DA
EJUHEL MEB USU FINA
DŽITE BIL EMRIL MUTA
DŽITE ŠERREFTEL MEDINA
MERHABEN JA HAJREDA
ENTE ŠEMSUN ENTE
BEDRUN
ENTE NURUN ALA NUR
ENTE MISBAHU SSUREJJA
JA HABIBI JA RESULI
Ilahija Puni mjesec nas obasja
Stran 11
-
Poslanikova džamija u
Medini je ne samo najveća
znamenitost grada Medine
već je i drugo najsvetije
mjesto u islamu.
Ova džamija je druga
najveća džamija na svijetu
(odmah poslije Mesdžidu-l-
harama u Meki).
Najatraktivniji dio ove
džamije je zelena kupola
iznad džamije ispod koje se
nalazi mezar Poslanika
Muhammeda, a.s., a
izgrađena početkom 12.
stoljeća. Područje u džamiji
između poslanikovog
mimbera i njegovog Mezara
se zove Revda (Dženetska
bašča). Ovako je nazvana
na osnovu vjerodostojnog
hadisa: "Prostor između
moje kuće i mog mimbera je
jedna od dženetskih bašči.“
Ovaj hadis prenose i Buhari
i Muslim od Ebu
Hurejre. Džamija je
izgrađena uz kuću
Muhammeda, a.s., na
mjestu gdje se doselio
nakon Hidžre u Medinu
622. godine po Isa a.s. (1.
god. po Hidžri).
Originalna džamija je bila
bez krova i imala je
dimenzije 30 m x 35 m.
Zidovi su građeni od
mješavine slame i blata. U
džamiju se ulazilo kroz troja
vrata Babu Rahman na
jugu, Babu Džibril na
zapadu i Babu al-Nisa na
istoku. Osnovni plan ove
džamije je prihvaćen kod
izgradnje drugih džamija
širom svijeta. Namaz se
obavljao u zasjenjenom
području na jugu, a prvi
mihrab je bio okrenut
prema sjeveru u pravcu
Kudsa (Jerusalema). Kada
je stigla naredba od Allaha,
dž.š., da se kibla okrene
prema Meki džamija je
reorijentirana prema jugu. U
to vrijeme ova džamija je
služila kao središte
zajednice, sud i vjerska
škola.
izgrađeni od crnog i bijelog
kamena. Na postolju
svakog stuba se nalaze
rešetke kroz koje se
sistemom za klimatizaciju
regulira temperatura unutar
džamije. Od deset minareta
koliko ih danas džamija ima
šest ih je viših od 100 m.
Džamija ima 85 vrata i 27
pokretnih kubeta, koja se
otvaraju poslije ikindija
namaza.
Najnovije renoviranje
džamije je urađeno za
vrijeme vladavine kralja
Fahda i od tada džamija sa
dvorištem zauzima površinu
od oko 350.000 m².
Džamija ima pravokutni
oblik i raskošno je ukrašena
višebojnim mramorom i
kamenom. Stupovi su
izrađeni od bijelog mramora
sa mesinganim kapitelima
na kojima stoje lukovi
Srce džamije Revda se od
ostalog dijela džamije
razlikuje i po tome što su u
njoj čilimi zelene boje za
razliku od crvenih čilima
kojim je pokriven sav ostali
prostor džamije. Lijepo je u
Revdi klanjati dva rekata ili
više zavisno od gužve koja
je na tom mjestu poprilično
velika.
Muhammeda, a.s. Džamija
je dobila dimenzije 100 x
300 m. Novi zidovi su
izgrađeni na kamenim
temeljima sa krovom od
tikovine koji je stajao
na kamenim stupovima.
Zidovi džamije su bili
ukrašeni mozaicima slični
onima koje se i danas
mogu vidjeti u poznatoj
Umejdskoj džamiji u
Damasku ili Al Aksa
džamiji u Jeruzalemu koje
je izgradio isti halifa.
Dvorište je bilo okruženo
galerijom sa četiri strane, a
izgrađene su i četiri munare
na uglovima džamije.
Abesidski halifa el-Mahdija
(775-785) između 779. i
781. godine je proširio
sjeverni dio džamije te je
također dodao 20 novih
vrata na džamiji, osam na
istočnoj, 8 na zapadnoj i 4
na sjevernoj strani džamije.
Sedam godina kasnije,
zbog sve većeg broja
muslimana džamija je
proširena i njena površina
je tada
udvostručena. Nakon
preseljenja Muhameda,
a.s., na Ahiret islamski
vladari nastavili su širiti i
uljepšavati džamiju.
Umejdski Kalifa El-Walid
ibn Abd el-Malik (705-715)
je 707. godine, renovirao je
i znatno povećao džamiju
sjedinivši je sa mezarom
Poslanikova džamija u Medini
Stran 12
-
Fotografije Poslanikove džamije u Medini
Stran 13
-
Hidžaz željeznica (turski:
Hicaz Demiryolu) je
uskotračna pruga (1.050
mm), koja je polazila iz
Damaska (u današnjoj Siriji)
zatim išla preko Ammana (u
današnjem Jordanu) da bi
na kraju završila u Medini (u
današnjoj Saudijskoj
Arabiji), kroz područje
Hejaza s ograncima prema
Haifi na Sredozemnom
moru. To je bio dio mreže
turskih željeznica,
sagrađenih kako bi se
produžila postojeća linija
između Istanbula i
Damaska, a koja je
počinjala na stanici
Haydarpaşa na azijskoj
strani Istanbula i išla sve do
Medine. Inače pruga je
trebala da dođe i do drugog
svetog grada Meke ali je
radove od Medine do Meke
prekinuo početak I.
svjetskog rata.
Glavna svrha Hidžaz
željeznice bila je uspostaviti
vezu između Carigrada,
glavnog grad Osmanskog
Carstva i Hejaza u Arabiji
mjesta najvažnijih svetišta
islama i svetog grada Meka.
Dužnost svakom muslimana
je da bar jednom u životu
obavi hadž. Drugi važan
razlog je bio unaprijediti
ekonomsku i političku
integraciju udaljenih
arapskih pokrajina u tursku
državu a i da bi se olakšao
prijevoz vojnih snaga u
slučaju potrebe.
Izgradnja pruge predložena
je još davne 1864. godine
da bi se olakšala putovanja
hodočasnicima kroz
pustinju u karavanima deva,
koja su ponekad trajala
preko četrdeset dana.
Medine duge točno 1322
km. Emir Hussein ibn Ali
smatrao je željeznicu kao
prijetnju arapskim lokalnim
vlastima u Hejazu. Od svojih
početaka željeznica je bila
cilj napada lokalnih
arapskih plemena u čemu
su nekada bili posebno
uspješani iz razloga što
Turci nisu bili u mogućnosti
Željeznička pruga je dosegla
Medinu 1. septembra 1908.
godine na godišnjicu
stupanja sultana na
prijesto. Određeni
kompromisi su morali biti
izrađeni kako bi se završila
do ovog datuma. Godine
1913. je otvorena nova
stanica u središtu Damaska
kao početna točka linije do
da kontroliraju područje šire
od milju sa obje strane
pruge. Zbog navike lokalnih
arapskih plemena da
drvene pragove sa pruge
koriste kao gorivo za loženje
neki dijelovi pruge su
položeni na željezne
pragove.
izgrađena je i pruga od
Berlina do Bagdada tzv.
Bagdadska željeznica
nekako u isto vrijeme. Obje
pruge su međusobno
povezane i usmjerene na
jačanju osmanske turske
vlasti nad arapskim
provincijama carstva.
Druga namjera je bila
zaštititi Hejaz i druge
arapske pokrajine od
britanske invazije.
Željeznica je započeta
1900. godine za vladavine
osmanskog sultana Abdul
Hamida II., a izgrađena je
uglavnom od Turaka s
njemačkim tehničkim
savjetnicima i uz njihovu
podršku. Javni upis zajma
za financiranje izgradnje
otvoren je diljem islamskog
svijeta. Željeznica je imala
status vakufa odnosno
vjerske zadužbine. Uz
njemačku podršku
Hidžaz željeznica
Stran 14
Hidžaska željeznica, od Damaska do Medine, čiju je izgradnju sultan Osmanskog carstva
Abdul Hamid II nazivao ostvarenjem njegovog sna, gotovo je nepoznanica u memoriji
bosanskohercegovačkih muslimana, pa i u intelektualnim krugovima, iako su i naši preci,
kao vakifi, donirali njenu gradnju u prvim godinama 20. vijeka zajedno s muslimanima iz
cijelog svijeta kad ih je sultan pozvao na to.
-
Početak Hidžaz željeznice u Damasku, početna stanica
Stran 15
Put Hidžaz željeznice
Svečano otvorenje u Medini 1908. godine
Radovi na željeznici. Prema historijskim podacima na željeznici je radilo
oko 75 hiljada ljudi.
-
Hadži Fata rođena je 1930.
godine u Bosanskoj
Gradišci. Jedna je od troje
djece Muje Suhonjića. Babo
joj je preselio u Drugom
svjetskom ratu (1942.) i
ostaje siroće u 12 godini.
Na Jesenice dolazi 1950.
godine kod svoga starijeg
brata i zapošljava se u
željezari Jesenice. Kako
kaže: "Stanovala sam u
barakama na Straži ali mi je
posao bio jako lijep i dobro
plačen."
U željezaru dolaze i mnogi
učenici na praksu te među
njima upoznaje svoga
budućeg supruga Faika
Zaimovića za kojeg se udaje
1952. godine. Sa Faikom
imaju petero djece, dva sina
i tri kćerke i to: Edbin,
Mirsad, Elvira, Edina i
Samija. S ponosom ističe
četvoro unučadi i četvoro
praunučadi.
U 38. godini života hadži
Fata ostaje bez svoga
životnog druga, saputnika
Faika, koji je preselio u 42.
godini života. Ističe lijep
život sa svojim suprugom
koji ju je poštovao. Od
1973. godine je samohrana
majka sa petoro djece. Na
upit kakav je bio život
samohrane majke sa petoro
djece kratko odgovara:
"Gorak i čemeran."
"Hvala Allahu uspjela sam
ih odgojiti u ljude i žene.
Nikom na putu nisu bili.
Paze me jako lijepo.
Svakom bi poželjela ovakvu
pažnju od svoje djece. Što
se tiče vjere tu nisam baš
zadovoljna ali eto uzdam se
u Allaha da će ih On uputiti
na pravi put. Uvijek sam u
životu bila muslimanka bez
obzira na situaciju, nadam
se da će me u tome
slijediti."- ističe hadži Fata.
da ne daje toliko para za
zekat ali hadži Fata je
ostala ustrajna i bit će dok
može, kako i sama kaže.
Kaže da i dan-danas daje
vitre za djecu jer se boji
taksirata.
Hadži Fata se priprema za
ahiret i kaže da joj najveća
želja sa dinom i imanom
preseliti na budući svijet.
Novac je ostavila djeci za
ukop da oni nemaju brige.
Ovo dovoljno govori o vjeri
Tri puta je bila na hadžu.
"Prvi put me šalje džemat
Jesenice. Ja vjerujem da je
tu utjecao moj Muftija
Nedžad ef. Drugi i treći put
sam išla o svom trošku."-
sjeća se hadži Fata.
Hadži Fata i u 85. godini
života redovno posti
ramazan. Jedna je od onih
čestitih džematlija koji
redovno plaćaju zekat. Za
zekat spominje kako su je
pokušali odvratiti od toga
nase hadži Fate Zaimović.
Na kraju je uputila poruku
svima nama, posebno
mladima: "Poručila bih im
da se vrate vjeri, da se vrate
ummetu i da se spuste na
zemlju, tj. da se ne ohole i
neka posmatraju šta se sve
dešava oko nas."
Molimo Allaha da joj podari
dobro zdravlje, hairli i
berićetan život na ovom
svijetu, a nagradu i džennet
na budućem. Amin.
Član Islamske zajednice je
bila u džematu Ljubljana
sve dok se nije pokrenuo
džemat na Jesenicama. Od
tada do danas je redovni
član IZ u džematu Jesenice.
U razgovoru ističe
specifičnost džemata i da
nije lahko biti hodža našem
narodu. Spominje druženja
omladine u njenom stanu.
Sa posebnom ljubavlju
spominje današnjeg muftiju
prof. dr. Nedžada Grabusa i
ističe da ga je najviše
voljela od svih imama.
Kako kaže, bio joj je drag
kao rođeni sin. Posebno se
obradovala kada je Muftija
došao na čelo IZ u Sloveniji.
Raduje se svakom
njegovom uspjehu u radu.
Prati redovno dešavanja u
IZ, a kako kaže "moj" mi
Muftija Nedžad ef. navrati
pa mi i on kaže. Sjeća se
još i Sakib ef. Halilovića. U
džematu je sudjelovala u
radu ali i naglašava kako
se uvijek borila za prava
imama u džematu.
Posebno se raduje izgradnji
džamije u Ljubljani za koju
uplaćuje donacije i kaže:
"Džamija, džemat i imam
su potrebni narodu kao
žednom voda."
“Džamija, džemat i imam našem narodu su potrebni kao žednom voda.«
Stran 16
PORTRET: h. Fata Zaimović
Pripremio: Munzir ef. Čelenka
-
U subotu, 19. septembra
2015. godine, upriličeno je
predbajramsko druženje za
žene u organizaciji ŽZ
Zemzem.
Druženje je bilo i prvo nakon
ljetne pauze i uvod u nasta-
vak druženja za žene koja
će se održavati svaku zad-
nju subotu u mjesecu.
Ovom prilikom prigodno
predavanje održala je mual-
lima Izudina Karišik i pods-
jetila prisutne na značaj
Kurban bajrama, obaveze
oko kurbana, očuvanja tra-
dicije i njegovanja različitih
adeta vezanih za bajramske
dane.
Muallima Sumeja Fidani
predstavila je plan rada i
aktivnosti za žene u nared-
nom period.
Druženje se je nastavilo u
restoranu Rajvosa uz
prigodnu bajramsku večeru
i međusobni razgovor.
Ovom prilikom želimo na-
javiti i naredno predavanje i
druženje za žene koje će se
održati u subotu, 17. okto-
bra 2015. godine, s počet-
kom u 17. sati u Pržanu, C.
Andreja Bitenca 70, Ljubl-
jana.
Dobrodošle su sve žene
koje žele korisno provesti
slobodno vrijeme.
izvedeno nekoliko ilahija i
obraćanje imama Amira
Hasanovića, koji je održao
prigodno predavanje i
upoznao prisutne sa
dosadašnjim aktivnostima i
stanjem u džematu, kao i
planom za naredni period.
U subotu, treći dan
Bajrama, organizovano je
bajramsko druženje za sve
uzraste u italijanskoj Gorici.
Zadnji dan Bajrama, u
mesdžidu Nova Gorica
upriličeno je bajramsko
druženje za polaznike
mektepske nastave i
podjela bajramskih
paketića. Okupljenim
polaznicima mekteba i
roditeljima obratio se Amir
ef. Hasanović, a polaznice
mekteba izvele su i
nekoliko ilahija. Bajramske
paketiće su djeci uručili
Amir ef. Hasanović i
predsjednik Izvršnog
odbora Edhem Burzić. Sa
dječijom radošću okončane
su i bajramske aktivnosti u
džematu Nova Gorica.
Povodom Kurban bajrama
u džematu Nova Gorica
upriličeno je nekoliko
svečanosti sa kojima su
obilježeni mubarek
bajramski dani.
Bajram-namaz se klanjao u
mesdžidu, a u njemu je
prisustvovalo oko 400
džematlija. S obzirom na
toliki broj klanjača nakon
dugog vremena, bajram-
namaz se klanjao i ispred
mesdžida. U isčekivanju
bajram-namaza upriličen je
program u kojem je
Bajram u Novoj Gorici
Predbajramsko druženje za žene u Ljubljani
Stran 17
IZ DŽEMATA
Podjela bajramskih paketića polaznicima mekteba u Novoj Gorici
-
Odora strpljivosti krasi samo
odabrane i istaknute
vjernike. Oni se nedaćama
suprostavljaju otvoreno,
čvrstim htijenjem i odluč-
nošću. Stoga, ako ti i ja,
nismo strpljivi, šta nam je
činiti? Ima li kakvo drugo
rješenje za nas osim
strpljenja?
Život jednog od velikana
našeg ummeta bio je pozor-
nica na kojoj su se stalno
smjenjivale tegobe i meg-
dan koji su samo pohodile
nesreće. Kad god bi se
jedne muke riješio, dolazile
bi druge, još teže i bolnije.
No, strpljenje je bilo njegovo
oružje, a njegov štit pouz-
danje u Allaha, dž.š.
Tako postupaju plemeniti
ljudi. Bore se protiv nesreće,
sve nedaće pobjeđuju i pre-
preke savladavaju.
Jedna grupa ashaba otišla
je kod Ebu Bekra, r.a., koji je
bio jako bolestan.
“Hočeš li da pozovemo
ljekara?”, kazali su.
“Ne, već me je obišao.”
“Pa šta ti je rekao?”
“Kazao je: Ja činim ono što
želim.’’ (Ovim je Ebu Bekr
alaudirao na Allaha, dž.š.,
Koji se ovako opisuje u suri
El-Burudž).
Zato budi strpljiv, u tome te
Allah pomaže. Budi strpljiv,
strpljenje je uže do spasa,
jer void ka dobru. Strpljenje
donosi nagradu, zbog njega
se grijesi potiru. Stoga, budi
strpljiv kad naiđu teška vre-
mena I oluje I nedaće nas-
rnu na tebe. Pomoć dolazi
samo nakon strpljivosti.
smijeh jer on upućuje na
širokogrudnost, toplu dušu,
plemenitost, otvoren duh i
dobrotu.
Jedan pjesnik kaže:
“Čovjek sklon smijehu
raduje se poklonu,
Ushićen je svakom prijatel-
jskom susretu.”
Smrknuto lice i mrzovolja
dokaz su nezadovoljnog i
uznemirenog čovjeka koji
nikad nije dobrog
raspoloženja.
Osmijeh vrijedi samo onda
kada proizlazi i izbija iz ljud-
kse prirode prepune do-
brote. Cvijeće i šume smi-
ješe se, rijeke i mora, nebo i
zvijezde i ptice. Ono što re-
meti njegovu nasmijanu
sliku može biti pohlepa i zlo.
Život je umijeće, a umijeće
se može naučiti. Zato je
čovjeku najbolje naučiti
kako će u svoj život unositi
cvijeće, mirise i ljubav.
Umjereni smijeh lijek je za
sve brige I tugu. To je neo-
bično moćna sila koja obve-
seljava ljudski duh i unosi
vedrinu u srce. Ebu Derda je
kazao: “Želim nasmijati
čovjeka, kako bi rasteretio
njegovo srce.”
Smijeh je trenutak kada se
duša najviše ispuni, vrhunac
spokoja i veselja. Ipak smi-
jeh treba biti umjeren kao i
sve ostale stvari.
Arapi su pohvalno gledali na
Strpljenje je blago
Nasmiješi se, osmijeh je sunnet!
Stran 18
Osmijeh pri
susretu sa bratom
jeste sadaka.
(Hadis)
SAVJETI
Preuzeto iz knjige Ne tuguj, autora Aid el-Karnija