-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
1
Potovani,
aljem vam neto opazaka uz nacrt pravopisa. Moglo bi ih biti vie, no kako je
taj pravopis zamiljen kao relativno malen, ini mi se da je to to sam zapisao
dovoljno. Ono drugo bilo bi samo preciziranje za neke ue i rjee potrebe.
Kako e i mnogo drugih ljudi imati vie-manje iste primjedbe, moj popis
zapravo i nije velik no nadam se da e i on biti od koristi.
to se tie pitanja o spominjanju slobodno me spomenete kao jednoga od
sudionika u raspravi (kao pojedinca jer ne piem u ime svojega zavoda).
Lijep pozdrav
Alemko Gluhak
Zavod za lingvistika istraivanja HAZU
13. svibnja 2013.
stranice: pdf / Veenji list
Jezik pravopisnoga prirunika mora biti besprijekoran.
Ne smiju promai pogreke kao pogrena mjesta za enklitike i proklitike.
Nazivi slova hrvatske latinice su:
Zvjezdica (*) je pravopisni znak...
Znakovi za upuivanje su:
Proklitike ne smiju biti odvojene od rijei na koje se odnose,
VL str. 10,L
-io, bez obzira na to je li rije o: / posuenicama (...), / stranim rijeima (...) > bez
obzira nato je li rije: / o posuenicama (...), / o stranima rijeima (...).
VL str. 10,D
u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva na: (...) > (...) / na ea (...), / na eo (...).
itd. (i drugdje).
Mislim da bi trebalo izbjei birokratizme/birokroatizme kao biljeiti (ime), bar u
nekim sluajevima to izgled tako:
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
2
str. 5/7 Slova
Hrvatski jezik biljei se latininim pismom. > pie se
str. 7/10
... bez obzira na to kako se zavrni glas i biljei > pie, zapisuje
str. 9/11
Ne biljei se: a) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau ... > ne pie se
(Naravno, u tom sluaju imamo dvostruku uporabu rijei suglasnik: ona tu oznaava i
odreeni glas i slovo kojim se taj glas zapisuje.)
itd.
Takoer, birokratizam/birokroatizam jest temeljem, npr.:
Predgovor, odl. U pravopisnim..., str. 2/4:
Takva smo rjeenja mijenjali samo temeljem naela sustavnosti i ovjerenosti u
uporabi. > polazei od naela ...
Temeljem toga naela ou ovoj se radnoj inaici nalazenapomene. > Na osnovi toga
naela ...
Izrazit je birokratizam uporaba glagola itd. navesti, navoditi, naveden(i). (Jest da se sve
to itekako pojavljuje i u tekstovima hrvatskih jezikoslovaca ve desetljeima, ali
drimo se u takvim sluajevima veze s rijeima navod = citat, navodnici = znakovi
za citiranje itd.) Slino i za spomenuti, spomenut...
str. 3/5, odl. Preporuena...
Preporuena inaica ona je inaica za koju smatramo da temeljem navedenih naela
ima normativnu prednost (...). > da na osnovi tih naela
Zato jest dobro VELIKO I MALO..., PRVA RIJE... Velikim se poetnim slovom
pie: / a) prva rije u reenici i u navodu. (str. 12/14)
str. 5/7
SLOVA
U pisanju stranih imena i drugih stranih rijei katkad se upotrebljvaju i slova iz
drugih latininih pisama: bez katkad.
Dodati i jo poneka slova, npr. poljsko , spomenuti slova za pisanje
staroslavenskoga i praslavenskoga o .
Spomenuti da se takva posebna slova u abecediranju u hrvatskom tekstu smjetaju
na mjesta kao da nemaju dodataka na sebi. Dakle vedsko e ime Gteborg doi
u hrvatskom tekstu u abecediranju izmeu Got i Gozze i sl. (u vedskom
abecediranju dolazi na kraju abecede).
Dakle, u hrvatskom abecednom popisu nije vaan ni poredak slova u jeziku iz kojega
je uzeto ime ni kako se ta slova u tom jeziku itaju.
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
3
Oblici Lj, Nj moraju se pisati za DLjI, GOLjP, NjDR Dubrovake ljetne igre, Graanski
odbor za ljudska prava, Njemaka Demokratska Republika. Ako piemo tako, znamo
da su Lj, Nj dvoslovi, to jest da nisu to po dva slova.
str. 7/9
GLAS
Uoimo da su jedno/jedno, neko/neko suoblici razliitih porijekla. Koji bi uope bio
kriterij za to da se jedan od njih izostavi, zato ba taj?
GLAS
Dodati primjer u toki b, za talijanizme ir.
GLAS j
Uz tzoku c dodati i ime Koreja.
str. 8/10
toka e)
U primjerima bonsai, fengui, Dubai za nas to krajnje i nije oznaka za glas /i/, nego
se tu radi o dvoglasima: /bonsaj/, /fenguj/, /dubaj/.
GLASOVI U DODIRU JEDNAENJE PO ZVUNOSTI
str. 9/11
Jednaenje po zvunosti ne biljei se (...) c) u rijeima stranog podrijetla koje poinju s
ad-: adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat, / d) u rijeima stranoga podrijetla koje
poinje s sub- iza kojega slijedi glas p: subpapilaran, subpolaran.
O sluajevima kao athezija moglo bi se raspravljati (ali adstrat ustaje), no za sub-
svakako treba dodati neto o slujaevima kada nije sub+p..., dakle supkutura,
supstrat, supstitucija...
sstr. 11/13
ISPADANJE SUGLASNIKA
U toki c) staviti mlado patke a ne mlado od patke
str. 10/12
toka b) o t i d u dak, -tak, -dac, -tac:
Spomenuti izgovor, da se pisano bitci izgovara kao /bicci/ ili kao /bici/ (a ne kao bit-
ci)
str. 10/12
DVOGLASNIK ie
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
4
Mogu je i oblik procijep i procjep.
str. 12/14
PRVA RIJE U REENICI I U NAVODU
Dopuniti: prva rije u reenici i u onomu navodu koji je puna reenica. (Ili slino.)
Primjer: On je rekao: Mislim da to nema smisla. > On je rekao da to nema smisla.
str. 12/14
IMENA
Jest da smo navikli na sluajeve tipa Bik Koji Sjedi, ali ozbiljno treba razmisliti o
potrebnosti ili nepotrebnosti takva gomilanja velikih slova, pogotovo kod opisa
tipa zemlja izlazeega sunca. Dakle, racionalnije mi se ini Lijepa naa, Zemlja
izlazeega Sunca (pa i sunca, zato ne!, pa i zemlja izlazeega sunca, ako to
smatramo samo nekom vrstom opisa), Zemlja tisuu jezera itd. (primjeri na str.
13/15,D) pa ak i Sjedinjene amerike drave, Dugo selo, Novi vinodolski. No to je
tema drugaija nego praktini pravopis.
Za primjere za osobna imena... pod b) dodati u objanjenju da se prenose i neslovni
znakovi, tono onako kako je u izvornomu pisanju (dakle izostavnik, spojnica i
to li se ve moe pojaviti, pa i usklinici i drugo)
Maarten 't Hart (Nizozemac, paziti na apostrof da bude dobro okrenut, kao zarez, da
ne ispadne kao lijevi polunavodnik!)
Okot p'Bitek (ugandski knjievnik, pisao na jeziku luo i na engleskomu)
N'Djamena (glavni grad ada)
Robert Ri'chard (glumac)
Ice-T
Negdje treba dodati da se imena ljudi zaista uvijek piu tono onako kako si ti ljudi
piu imena, dakle da Hrvati imaju u svojim imenima i nehrvatska slova: Ren,
Devid
str. 13/15
ZEMLJOPISNA IMENA
Ne govorimo samo o imenima drava. Treba razlikova ime zemlje, Hrvatska, od
imena drave, Republika Hrvatska. Dakle, ime Hrvatska nije nikakav ustaljeni
skraeni lik prema imenu drave Republika Hrvatska to su razliita imena:
ime zemlje, ime drave.
str. 14/16
toka e)
Treba razlikovati hrvatske egzonime od citatnih imena. Nije dobro u isti popis dati
Visla, Temza, Sena i Guadalquivir. Takve sluajeve treba odvojiti.
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
5
str. 14/16
IMENA STANOVNIKA
Osim drava treba spomenuti zemlje onda imamo i sluajeve tipa Bavarac (jer ne
moemo ime Bavarske ba utrpati u skupinu pokrajina).
Dalo bi se raspravljati je li negacijski prefiks takav da potire veliko slovo u
sluajevima neeuropljanin/Neeuropljanin, nehrvat/Nehrvat. Moe se shvatiti ovako:
Nehrvat jest pripadnik nekojega drugoga naroda (nije reeno kojega), ali jest
nekakav pripadnik naroda. U tom sluaju imamo zgodno razlikovanje Nehrvat
za takve pripadnike drugih naroda i nehrvat npr. za osobu koja promie
nehrvatske ideje i sl.
Tu u napomeni treba moda dodati, iz pedagokih razloga, da talijan za kruh, francuz
za klju oito ne oznaavaju pripadnike naroda, nego su to rijei za stvari, dakle
zato se i piu s malim poetnim slovom. Uoimo da to ide i za postupke, bolesti
i slino: papa, daun, kron.
str. 15/17
OSTALA IMENA, toka h) i i)
Svaki redni dogaaj dogaaj je sam po sebi, i ima svoje ime. Zato smatram da je i
Dubrovake ljetne igre ime (za sve manifestacije, ili za jedne jedine, o kojima se u
dotinomu sluaju govori), i da je ime i ezdesetetvrte dubrovake ljetne igre (tu je
meni dubrovake sada malo), i da je ime i 64. dubrovake ljetne igre (znamenke
nemaju razlikovanje kao malo i veliko slovo, pa je 64. samo po sebi veliko
slovo).
str. 18/20
neslubeni i kolokvijalni nazivi pripadnika...
str. 18/20
toka g)
Treba razdvojiti hrvatskekratice od nehrvatskih na jednu stranu dipl.in., prof.,
dipl.pr., dipl.ek., dr.med., doc., red.prof., izv.prof., na drugu hijeroglifske i
hibridne kao mr.sc., dr.sc., dipl.ing., dipl.iur.., dipl.oec. i ono nakazno bacc. i sline
neloginosti koje su se uvalile u posljednje desetljee-dva (uz one koje imamo
ve desetljeima, kao dipl.oecc., itaj /diplec/ :-) ).
Takoer,za te kratice kao dipl.in. moe se naglasiti da se piu bez razmaka, ili barem
da se mogu pisati bez razmaka (dakle ili s razmakom ili bez razmaka).
str. 19/21
nazivi horoskopskih znakova
Horoskopski znakovi piu se s velikim slovom, a pripadnost malim.
Roen je u znaku Riba, dakle on je riba. Naao europski jarac kinesku kozu.
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
6
str. 19/21
toka z) o okomitomu nabrajanju
Mislim da treba ostaviti i mogunost da se pri okomitomu nabrajanju na kraju retka
pie zarez. Naime, ako je nabrajna jedinica reenica, pisali bismo toku. Po toj
logici, moemo u obinu nabrajanju pisati i zarez, jer radi se o obino pretvorbi
Imamo na raspolaganju: prvo, drugo, tree. >
Imamo na raspolaganju:
= prvo,
= drugo,
= tree.
str. 21/22
PRIDJEVI
Meu primjerima u popisu od brakorazvodni... svakako dodati imovinskopravni (od
imovinsko pravo), jer nai praktiari pravnici, suci i razni slubenici po
upravnim i kojekakvim drugim tijelima uglanvom nemaju pojma o tomu.
U taj se popis moe dodati, zbog frekventnosti imena Novi Zagreb, i pridjev
novozagrebaki.
Svakako treba dodati slavonskobrodski.
str. 22/24
toka b), skupina honkonki...
Treba biti hongkonki, rilankanski ili rilanki (ne bi trebalo iriti tvorbu kakva je
njujorki, jer bi trebalo biti njujorki).
str. 22/24
toka c), trea skupina
Primjeri baltoslavenski, euroatlantski nisu istoga tipa kao antituberkulozni. Oni su tipa
kao austrougarski, bosanskohercegovaki: to su baltiki i slavenski, europski i atlantski.
U prvoj je skupini takav ugrofinski to je od ugarskoga do finskoga (pa
pojednostavnjeno: ugarski i finski), kao indoeuropski (to nije europski na indijski
nain), kao denekavkaski (to je od nadeneanskoga do kavkaskoga).
Za prefiksoid euro- ima mnogo primjera, pa moe posluiti npr. eurozastupnik, za
zastupnika u Europskom parlamentu. (Primjeri kao eurokuka i slini ine mi se
bedastima, to je jedan od rezultata inflacije rijei s prefiksoidom euro-.)
str. 22/24
PISANJE SA SPOJNICOM
Uz toku a):
fiziko-kemijski itd.
Jasno je da imamo fiziko-kemijski za fiziki i kemijski te fizikokemijski za fizika kemija
itd., ali imajmo na umu da knjige i lanci nisu popularni i znanstveni, nego se
odnose na popularizaciju znanosti, popularnu znanost, dakle do su
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
7
popularnoznanstveni lanci i knjige. Takoer, tu bi trebalo dodati znanstvena
fantastika > znanstvenofantastini.
Uz toku d):
Moda dodati da se ne pie 18-okaratni, 10-erokatnica, ega ima (naroito u
teletekstima Nove tv).
str. 23/25
toka k) zamjenica nastala od sastavnice ne i zamjenice: netko, neto, nekoji, neiji,
nekakav.
Moda bi bilo dobro u zagradama dodati, iza ne: (to ovdje nema nijenu ulogu)
str. 24/26
BROJEVNE RIJEI
Treba dati nominativne likove imenica: milijarda, biijarda, trilijarda itd.
str. 25/27
GLAGOLI JEDNORJENICE
Toka f) dodati iza nje i kondicionalne oblike bismo, biste, bi (to nisu aoristi: eto,
razlikuje se biebi).
str. 25/27
GLAGOLI VIERJENICE
Uz toku b) (a zapravo i drugdje) treba dati do znanja to su izgovorne cjeline, a u toj
toki posebno treba istai da ono to sepie kao drhtat e ima izgovor /drhtae/.
str. 25/27
PISANJE SA SPOJNICOM
Napomena
Mislim da nije potrebno mijenjati meuznak za sluajeve kao hoe-nee i hoe ne
e, to jest mislim da se i u drugomu sluaju treba pisati spojnica: hoe - ne e, htjela
ne htjela itd.
str. 28/30
nazivi novanih jedinica
Moda dodati dinar, no naziv je i domai i nedomai (Irak, Jordan, Tunis, Alir, prije
i neke druge zemlje). Domai pak je u Dubrovniku i drugdje (pa i dinari i poludinar)
i u Hrvatskoj sedamdesetak godina, od poetka 20ih do uvoenja kune.
str. 29/31
PISANJE IMENA
toka b)
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
8
Treba odvojiti egzonime (Bombaj, Peking, Tokio) od onoga to nisu egzonimi ili moda
nisu egzonimi.
Pisanje imen velika je tema i ne moe se svesti na odnos latinicairilica.
Pravilo treba biti:
U pravilu, osobna i druga imena iz drugih jezika piu se tono onako kako se piu u
tim jezicima ako se ti jezici piu latinicom, ili onako kako se pie po konkretnim
transliteracijskim pravilima za konkretan jezik (za jezike koji se piu irilicom ili
kojim drugim pismom slovnim (grkim, gruzijskim, armenskim, hebrejskim...)
ili drugaijim (devanagarijem, etiopskim...), ili po alternativnom latininom
pisanju dotinih jezika (kineski, japanski), itd.
Uoimo da ime Petar Ilji ajkovski ima i prijevod i uobiajeno itanje, jer on je Ptr
Il'i ajkovskij. Dotina transliteracija ruskoga potjee zapravo od naega
Vatroslava Jagia, to znai da zapravo sve transliteracije svih irilica zapravo
na neki nain imaju veze s Jagiem.
str. 31/33
KRATICE
Kratice tipa b.b., dipl.in. bolje je pisati bez razmaka; uoimo praksu d.o.o.: imamo est
znakova, to je ionako mnogo, pa ako dodamo jo dva razmaka, imali bismo
osam znakova, i sad zamislimo npr. ABC d. o. o. Tako j.k.d. itd.
Treba uoiti da dipl.ing., mr.pharm., mr.sc., dr.sc. i sl. nisu kratice hrvatskih rijei
imamo hijeroglifsko pisanje, da se pie jedno, a ita drugo.
Uz kraticu dr. moe se dodati podatak da ona ovisno o kontekstu oznaava ili
doktora znanosti ili diplomiranoga doktora primjerice, lijenika, veterinara.
(Ne treba se sramiti rijei lijenik, koju doktori medicine istiskuju iz
hrvatskoga rjenika zamjenjujui ju sklopom doktor medicine, kao to se zubari
srame rijei zubar i tvrde nam da je to nekakav priueni vaditelj zuba, to li, i
inzistiraju na kobasici doktor dentalne medicine. Kamo su nestali stomatolozi?!
Zato se srame i toga naziva? Ili svi misle da dizalo nije toan naziv, jer se ono i
sputa pa ele preciznost i u nazivima struka? Poseban je problem
inzistiranje na rijei doktor umjesto lijenik a doktor je razgovorna rije za
takvo znaenje, i oslovna rije za lijenike i druge doktore.)
SKRAENICE (pokrate)
Ako bi se radio poseban rjenik kratica i skraenica (kakav je primjerice u Matiinu
pravopisu ili onaj Milene ic Fuchs i Stjepana Babia), bolje bi bilo razdvojiti
hrvatske od nehrvatskih.
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
9
Skraenice se shvaaju kao rijei itaju se ili po pojedinim slovima pa su onda rijei
s naglaskom na zadnjem slogu (IHJJ = /ihajeje/), ili kao rijei koje su napisane
tako, s naglaskom ve kako se prilagode (HAZU = /hazu/, MUP = /mup/), ili se
radi o kombinacijama slova i slogova i slinima (INA (Industrija nafte) = /ina/,
NAMA (= narodni magazin) = /nama/).
Za skraenice treba rei da se u pravilu itaju s hrvatskim nazivima slova, bez obzira
na njihovo porijeklo. Iznimke su one koje su takorei shvaene kao imena pa su
preuzeta po izgovoru u polaznomu jeziku, kao npr. BBC kao /bibis/ iz
engleskoga, VW kao /fauv/ iz njemakoga, PSG kao /pese/ iz francuskoga.
Treba svakako naglasiti da se skraenice ne itaju s engleskim nazivima slova,
dakle da nije PTSP /pitiespi/, da nije BMW /biemdablju/.
str. 33/35
PISANJE INICIJALA
Sluaj S. S. Kranjevi nema dvoslovo (dvoslovo ili dvoslov bili bi lj, nj, d), to su
dva slova.
Kada imamo tako dva slova ili vie njih, mogue je i pisanje bez razmaka: S.S.
Kranjevi, A.G. Mato (pa onda i A.G.M.) itd.
Treba spomenuti i kraenje tipa Vl. Nazor, Stj. Babi, Stj. Radi.
str. 33/35
PRAVOPISNI ZNAKOVI
BJELINA
Bjelina (razmak) ne pie se meu sastavnicama nadnevaka kada su sve sastavnice
napisane znamenkama: 24.12.1998. 24.XII.1998. 24.12.98. 24.XII.98. (ali s
bjelinama: 24. prosinca 1998.). To su hijerarhizirani podatci, isto kao za odjeljke u
knjigama tipa 3.10.2., 3.10.2
Toka f)
Za raspon nema bjelina: str. 535, 1994.2003., I.VIII. razred.
Ali ovako: Zagreb, 1845. Rijeka,1903. (s bjelinama!)
Toka h)
Izmeu mjesta stotica i tisuica ne pie se bjelina (razmak), nego se moe pisati manji
razmak (krai nego onaj koji je izmeu rijei!).
Pisanje toke za odjeljivanje stupnjeva 103 nije povezano samo s financijskim
poslovanjem i u obinu tekstu pisat emo npr. da Hrvatska ima 4.500.000
stanovnika.
Meutim, treba dodati da se za godine ne pie ni razmak ni toka: 1995., 2013.
Takoer, treba dodati da se za potanske brojeve u Hrvatskoj (i u mnogim drugim
zemljama) ne piu razmaci dakle 20000 Dubrovnik, 49282 Konjina, 32230
Vukovar. (ini mi se da se u ekoj razdvaju prve tri znamenke od zadnjih
dviju.)
Toka i)
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
10
Moda dodati napomenu da se minus za negativni broj pie priljubljeno uz broj: 5,
10o, to jest povezati s tokom k) za nepisanje bjeline na str. 34/36.
Toka k)
Za temperaturne stupnjeve trebalo bi u pisanju u opemu jeziku biti da se oznaka
stupnja pie priljubljeno uz broj: 22o (ita se dvadeset dva stupnja), 22oC (ita se
dvadeset dva stupnja Celzija/Celzijeva, ili dvadeset dva Celzijeva stupnja). Naime, ide
se po logici istoj kao za lune stupnjeve, minute i sekunde (pa onda tako i za
takvo zapisivanje sata, minuta i sekundi u opemu jeziku): 55 o 32'2'', 10h15'25'',
10h15'25''. Povezati s tokom l) za nepisanje bjeline.
Toka l)
U opemu jeziku znak postotka (i promila) pie se priljubljeno uz broj: 5%, 120%.
str. 34/36
(nepisanje bjeline/razmaka)
Toka l)
Mogue je (u opemu jeziku) i pisanje 180o20'50'', dakle bez bjelina, usp. t. k) za
pisanje bjelina.
str. 34/36
TOKA
Toka b)
Primjer s nadnevkom treba preurediti, jer se u nadnevcima napisanima samo
znamenkama ne piu bjeline/razmaci: Roen je 6.XI.1989. godine.
Toka d)
Treba odvojiti hrvatske kratice od nehrvatskih (dr.sc.), i naglasiti da se kratice od
dviju ili vie sastavnica piu bez razmaka: dipl.in.
Toka f)
Primjer 1991.1995. treba napisati tako, bez razmaka lijevo i desno od crtice (duge
crte, rasponske crte
Toka h).
Treba naglastii da se drugi autor i ostali ne piu u obratnom poretku, dakle
Babi, S., B. Finka, M. Mogu. 1971. Hrvatki pravopis. Zagreb : kolska knjiga.
Takoer, tu i na drugim mjestima treba naglasiti da je to samo jedan od vie moguih
naina pisanja bibliografskih podataka, da ima i drugih naina. (Od detalja:
dvotoje izmeu mjesta izdanja i izdavaa ima bjelinu i lijevo i desno.)
str. 35/37
USKLINIK
toka b)
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
11
Primjer ba i nije najspretniji Umjesto Hvala lijepo! treba rei Hvala lijepa! jer je
imenica hvala enskoga roda.
Naime, u sluaju Hvala lijepo! to lijepo nije imenica, to je prilog.
ZAREZ
str. 37/39
Napomena Ako se umetnuta...
Grafiki treba razdvojiti primjere, pa ispred Ako se (...) napie bez zareza (...) treba
staviti poluredak razmaka.
str. 37/39
toka d)
U primjeru treba promijeniti rije ili ga izostaviti, jer ima pogrenu uporabu svuda:
U hodniku, u sobi, u predsoblju, svuda se osjea svje miris.
Tu treba biti svugdje. Ilo bi ovo: Kroz hodnik, kroz sobe, kroz presoblje, svuda se iri svje
miris.
(Dakle nije kuda se osjea miris, nego je gdje se osjea miris.)
str. 40/42
ZAGREDE
iljaste zagrade nisu znakovi , to su znakovi vee i manje (ili znakovi podrijetla i
sl.). Prave iljate zagrade ue su i visoke su koliko i ostale zagrade, () [] itd.
str. 41/43
Toka c) uputa na bibliografski podatak...
Sintaksa primjera nije ba najbolja, nasilno se ree ritam reenice. Dobro bi bilo
ovako:
Feuer istie (1992:157) da se teorija anra bolje moe primijeniti na film.
Ili ovako:
Feuer istie da se teorija anra bolje moe primijeniti na film (1992:157).
str. 41/43
SPOJNICA
Uope kroz tekst treba paziti na enklitike, ali sluaj Spojnica (-) je pravopisni
znak... zaista je nedopustiv, jer ono to je u zagradama, to je kao reenica:
izgleda kao kratka crtica dakle enklitika je dola iza umetnute reenice!
Tako i drugdje, npr. u odjeljku CRTICA.
Kao i na drugomu mjestu, dobro bi bilo naglasiti da se ne pie 18-okaratni, 10-
eroktnica i slino.
Takoer, ne dopada mi se primjer 22-inni.
Dok nije dolo veliko neznanje koncem osamdesetih, znalo se to je palac i col palac
u standardnomu jeziku (kao stopa, lakat, milja (jer nije majl), col u
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
12
obrtnikomu argonu (vodoinstalateri itd.), dakle kao kvailo i kuplung. Nema
Inka i Inice, to su Pali i Palica!
Treba naglasiti da se u itanju znak spojnice ne naziva minusom, dakle nije adresa
veveve te minus kom haer, nego je veveve te spojnica/crtica kom haer.
str. 42/44
toka j), napomena
Staviti hrvatski poredak: boomboni Ki-Ki (a ne Ki-Ki bomboni).
str. 43/45
KOSA CRTA
iza toke b) moe se dodati jo i toka c), da se u nizu kosom crtom odjeljuju odlomci
iz teksta, dakle slino kao sa stihovima.
Takoer, uoimo niz spojnica crtica kosa crta. Je li zaista rasponska crta
crtica? Jest da i takav naziv ima svoju tradiciju, jest da imamo spojnica za
spajanje (ali nemamo stanka za crticu, dugu crtu, a i to ima svoju tradiciju).
str. 44/46
IZOSTAVNIK
toka c) Pozdravi Jutro! enja! nove su rijei, i ne treba ih pisati s izostavnikom.
toka d) Ne treba pisati izostavnik kada govorimo o godinama: 80ih godina =
osamdesetih godina (kaemo tako, i znamo iz konteksta da se radi o 1980im
godinama).
Uz to moe se dodati da se u nadnevcima ne piu nitice:
nije dobro: 03.05.1999., 03. 05. 1999., 03. 05. '99., 03. 05. 99.
nije dobro: 03.05.2009., 03. 05. 2009., 03. 05. '09., 03. 05. 09.
dobro je: 3.5.1999., 3.V.1999., 3. svibnja 1999., 3.5.99., 3.V.99. (i 3. svibnja 99.)
dobro je: 3.5.2009., 3.V.2009., 3. svibnja 2009., 3.5.9., 3.V.9.
Takoer, ne piu se nitice i izostavnici u rasponima godina:
nije dobro: 1903.05., 1903.'05., 1903.'5.
nije dobro: 1914.'18.
dobro je: 1903.5. , 1914.18.
(naravno, dobro je i 1903.1905., 1914.1918.)
Uoimo da se tako, spojeno, bez razmaka/bjelina, pie na mnogo mjesta (zanemarimo
eventualne pogreno dopisane nitice): u meteorolokoj prognozi HDMZ na
HT1, na obrascima komunalnih, telekomunikacijskih i drugih usluga, na
potvrdama na takvim uplatnicama (pota, Fina...), na potanskim igovima, u
-
Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.
13
raunalnim operativnim sustavima (gdje bude i na izbor razni tipovi pisanja, pa
bez nitica, pa s njima, itd.).
str. 44/46
ZVJEZDICA
U primjeru u podcrtnoj biljeki pie: Vidi Bai 2008: 45. To je samo jedan od
naina pisanja takva podatka, moe se pisati i bez bjeline: Bai 2008:45.