Download - Ando Seminarski
-
7/24/2019 Ando Seminarski
1/20
Savremena arhitektura IV
Seminarski rad, tema:
Tadao Ando, uticaj na arhitekturu savremenice
Profesor:
Prof. Dr Vladimir Mako, d.i.a.
Saradnik u nastavi:
Dr Slavica Stamatovi d.i.a. Student:
Biljana anju!evi "#$%%
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
2/20
Sadr&aj:
%.%. 'vod
%.(. )i*ni &ivot, uticaj faktora na stvaranje kreativno+ +enija
%.. Trans-onovanje vrijednosti tradicije u nov ira/ uticaj )e 0or1ijea%.#. 2e-reentativna djela%.3. 'ticaj na dalji raoj svjetske arhitekture%.". 4avr!na rije*
)iteratura:
%. Tadao Ando5 Masao 6uru7ama Taschen (88#.(. Moderna arhitektura5kriti*ka istorija/ 0enet 6rem-ton. Tadao Ando5 masao 6uru7ama5editorial 9ustavo 9ili, Barcelona
#. 0ristijan or1er+ ;ulc5
-
7/24/2019 Ando Seminarski
3/20
Ando5uticaj na arhitekturu savremenice
%.%. 'vod
'mjetni*ki -okret -o -ravilu jeste re-reent socijalnih -rilika u odre?enom trenutku, -rimarnih
ideja dru!tva o odre?enim vrijednostima, kao i stanja ljudske misli. 0ao do1a sna&nih -okreta,
rali*ito+ karaktera, u ravoju arhitekture iuetno se isti*e @@ vijek. 0ao !to je o*ekivano,
-ravci koji su nastali u domenu moderne arhitekture sinhroniovano se ravijaju sa -okretima u
o1lastima slikarstva, skul-ture, filma Ali a raliku od dru+ih vidova umjetosti, na-redovanje
u arhitekturi 1lisko je -oveano sa tehnolo!kim, ekonomskim i uo-!te socijalnim na-retkom
odre?ene nacije.
*uvanje duha mjesta u struci -onato kao C+enius loci, -redstavlja na*ajan do-rinos u
konerviraju +raditeljsko+ nasle?a re+iona, *ime se -osti&e i veliki kvalitet u -odianju novih
o1jekata koji u kontinuitetu trans-onuju tradiciju. =-ak, nije ni malo lako us-je!no trans-onovati
duhovne vrijednosti tradicije u djelo koje odra&ava svoje so-stveno vrijeme i e-ohu. ;tavi!e,
*esto se u-ada u amke Cko-iranja istorijskih stilova, !to je determinisano kao eklekticiam.
0ao jedan od najus-je!nijih -rimjera a -ravo vrednovanje kulturolo!kih fenomena jeste
ja-anski arhitekta5Tadao Ando.
%.(. )i*ni &ivot, uticaj faktora na stvaranje kreativno+ +enija
2odjen u saki, %E#%.+od,kao jedan od 1rae 1lianaca. Shodno ja-anskoj tradiciji, imenovanje
neslednika vr!i se -o jednoj roditeljskoj liniji5u ovom slu*aju je to maj*ina, -a je Tadao od+ojen
od starane 1ake. va informacija ima veliki na*aj, uimajui u o1ir kako vas-itanje, moralni
sistem i fii*ko okru&enje uti*u na ravoj -ersonaliteta. Par *injenica i sfere li*no+ &ivota
mlado+ Anda ostavile su veliki tra+ i u kreativnom indetitetu ovo+ umjetnika. je+ova
starateljka 1aka, 1ila je -o1ornik -atrijahalno+ sistema koji je vas-itanju -otomaka -ristu-ao sa
velikom doom stoi*ke svijesti o -onosu. Takve moralne vrijednosti, usa?ene u ranomdjetinjstvu, -odraumijevaju ravijanje so-stvenih F1or1enihG sna+a jo! u najranijem stadijumu
&ivota. 0ao takve, ove eti*ke norme su sna&ne i ira&ajne, *ine da se njihove osnovne
karakteristike -renose i na dru+e o1lasti &ivota. Tako sam Ando ka&e da je 1avljenje 1oksom
tokom nje+ovo+ adolescentsko+ do1a imalo a -osledicu ravijanje svijesti o iraitoj
individualnosti i u stvarala*kom, arhitektonskom radu. Tadao je samouk i kao takav je unikatan u
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
4/20
struci. '*io je -rofesiju kro anatski rad. Po*ev!i kao tesar, -rerasta u diajnera enterijera, koji
ahvaljujui svom s-ecifi*nom na*inu ikaivanja -uno+ iraa materijala 1ro -ostaje -onat.
0ako Masao 6urujama ka&e u nje+ovoj mono+rafiji%, Ando je u*en da C*ak i drvo ima svoj
karakter,i ti mora! da +a ohra1ri! da ide u -ravom smjeru. (akon ve ste*eno+ imena kao
-rojektanta enterijera u svom rodnom +radu saki, Tadao se odlu*uje na hra1ar korak5
arhitektura ili revolucijaH Ivrsto u1ije?en u to da ako -romijeni kuu, mijanjae se i Clice
nacije, mladi entuijasta a-o*inje -ut oko svijeta, na-u!tajuci avi*aj, kako 1i sva neo-hodna
nanja stekao iskustveno, i direktno+ dodira sa tada!njom arhitektonskom scenom. aravno,
+otovo *etvoro+odi!nje -utovanje jeste -rekretnica u stvarala*kom &ivotu a-anca. '-onajui
se -rvo sa ruskim +raditeljstvom, atim finskim nasle?em, 4a-adnom
-
7/24/2019 Ando Seminarski
5/20
ne-ovoljnim uslovima Ju&asne s-arine ljeti, iraito hladne imeK, ravilo je sna&nu averiju
-rema socijalnom -oretku, o1licima konformima i svim -o!astima onovremeno+ Jdana!nje+K
dru!tva. a u!tr1 tokova moderniacije, Andov cilj jeste da tradicionalne vrijednosti svoje
kulture o-et vrati na -ri-adajue mjesto, ali ne ko-irajui -redhodnike, ve trans-onujui ono
naj1olje !to tradicija -oseduje, u svremeni ira.
edna od osnovnih oso1ina Andovo+ rada jeste inte+risanje -onate vrste >aiku -oeijeJvid
kratke lirske forme, stro+ih -ravila, od kojih je jedno5o1aveno nana*iti +odi!nje do1aK u
-oetiku svojih -rostora. Dru+i faktor -ri o1likovanju o1jekta jeste5ne1o. Ponate su nje+ove
studije u+lova, -od kojim recimo ula +rade uokviruje ne1eski svod. sim sim1oli*ke
vrijednosti koju -omenuti fenomen nosi, ono !to je vremenom -ostalo karakteristi*an motiv
Andovo+ arhitektonsko+ o1likovanja jeste -rodor svijetla kro krovni otvor. Ponati motiv
orijentalne tradicije, iraita su-rostavljenost tamno+ i svijetlo+, kro istoriju se nerijetko javljao
u mno+im vidovima umjetni*ko+ djelovanja. =stra&ujui na konkretnim -rimjerima sna+u
svjetlosti, Tadao je -omjerio +ranice u stru*nom -oimanju kovanice Lsvjetlost5sjenkaC.Jvdje se
i-ak osjea i ivjestan uticaj djela )uisa 0ana.K aravno, a ljude koji naju da *itaju jeik
arhitekture, -omenuto je od velike -omoi u raumijevanju samo+ -rostorno+ konce-ta koji
stvara lik arhitekte. 0ristijan or1er+ ;ulc, -ojam otvora ivanredno tuma*i: uo-!te uev, otvor
-redstavlja ono !to mjesto C&eli da 1ude u odnosu -rema svojoj okolini.= da, +oli 1etonski,
samo sa jednim otvorom !alje vi!e ne+o jasnu -oruku.
krenimo se konkretnim fii*kim oso1inama koje karakteri!u o1jekte ovo+ arhitekte.
Prvenstveno, materijali51eton kao -rimarni. iko do tada nije isticao ovaj material na tako
su-tilan i ele+antan na*in. Posmatra* +otovo da ne o-a&a -onatu te&inu koju ima 1etonski id5
na-rotiv, ono !to je naj-rijem*ivije oku jeste fina tekstura, *istota -ojavnosti monolitno+ ida,
koji kao jedine tra+ove ljudsko+ djelovanja ima ta*ke od sistema o-late. Ali ni ta*kasti element
nije u formi ira&en kao nus-ojava, ve akcentuje +eometriju samo+ -rostora a time i
harmoni*nost koju takav -rostor neminovno stvara. Masao 6urujama o-isuje Andovo djelo kao
C+eometriju ljudsko+ -rostora. =-ak moram istai li*no mi!ljenje da -rostorni konce-t koji ovaj
arhitekta us-je!no s-rovodi +odinama, jeste ne!to vi!e od -uko+
-
7/24/2019 Ando Seminarski
6/20
Dru+o5u-rkos !irokoj -rimjeni 1etona, vodi se iuetno ra*una o kontaktnim -ovr!inama *ovjeka
i o1jekta5sve one su na-ravljene od -rirodnih materijala kao !to je drvo, kako se ljudsko 1ie ne
1i ni na koji na*in osjealo od1a*enim i samo+ -rostora.
Dalje, Ando je majstor -re-onavanja vrijednosti same lokacije +radje. n to manevrisanjeokru&enjem naiva5majstorstvo +radili!ta5site craft.# =uenta kom-ati1ilnost o1jekata sa
okru&enjem je uo*ljiva kod svake nje+ove +ra?evine, ne1itno da li rije* o o1jektu individualno+
stanovanja, kolektivno+, ili +radi javne funkcije. 'ostalom, to je -rimarni faktor -ri kreiranju
samo+ konce-ta5kako !to 1olje od+ovoriti ahtjevima lokacije i ahtjevima klijenta.
Ando ne dijeli -rostor -rema funkciji. 0ao oso1a anta+onisti*ko+ stava -rema svijetu
konformima, lju1av -orodice jeste momenat od su!tinske va&nosti -ri -rojektovanju stam1enih
-rostora. erijetko se nailai u nje+ovim radovima na -rimjere multifunkcionalnih -rostorija,+dje se hodne linije korisnika neminovno susreu. Takav istu- u savremenom -ristu-u
-rojektovanju jeste djelo koje iiskuje veliku hra1rost i svakako tjera na odavanje -o*asti.
Pomenuta *injenica, samo kao jedna u niu, -otkre-ljuje te&nju arhitekte da -romjenom svijesti o
*inu stanovanja, direktno uti*e na mentalitet dru!tva. Ako na-ravimo malu retros-ektivu
vidjeemo da se namjera mijenjanja dru!tveno+ -oretka -omou arhitekture i ranije javljala, a
ivor i -okreta* je naravno5)e 0or1ije. 6iloofska -ot-ora ovo+ djelovanja le&i u tei Pja&ea
JPia+etK, koji ka&e5&ivot stvara Lmostre i modeleC,Cmi -ostajemo ono !to *inimoC.3=-ak, Tadao
nije L-rodu&ena rukaC !vajcarsko+ ma+a, ve jedan od utemeliva*a ese1no+ -ravca u
arhitekturi, koji je 6ran*esko Dal 0o determinisao kao5kriti*ki re+ionaliam. Ali -otkrije-imo
re*eno konkretnim -rimjerima o1jekata.
%.#. 2e-reentativna djela
J0ako iscr-na analia o-usa a-ansko+ arhitekte ahtijeva -rostor, !iri od -redvi?eno+ a ovaj
rad, navodim re-reentativne -rimjere -ojedina*nih ti-ova o1jekata, u na-omenu da je 1o+
veliko+ uticaja lokaliteta, svaki Andov -rojekat neavisna -rostorna konce-cija.K
4 MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%
'%N% (U)-"*+,ST"N,JA .ROSTOR AR!,T"'TURA-6& 02
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
7/20
Prvo a-a&eno djelo jeste kua u niu u Sumio!iju, saka. =sta i-aj nije ni nalik kui u niu. 9oli
1etonski id. edini otvor5uska vrata koja evociraju arrheti- -rostora5-einu. 6asada nai+led,
ne-rijateljski nastrojena *ak i -rema samom korisniku stam1eno+ -rostora. =-ak, nije cilj da se
stvori -uka od1ojnaost, ve da se misli -reusmjere. Ali +djeH
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
8/20
0ua u
niu5
Sumio!i/ -rednja fasada/ Tadao Ando5Masao 6uru7ama
To je krucijalno -itanje, *iji od+ovor -redstavlja sinteu ja-anske kulture, Andovo+ li*no+
do-rinosa i &elja samo+ naru*ioca o1jekta5klijenta. Prou*avajui s-ise o radu ovo+ arhitekte,
nailai se na rali*ita +ledi!ta. Medjutim, kao najcjelovitiji o-is cjeloku-no+ djela -o mom
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
9/20
mi!ljenju, isti*e se tekst teoreti*ara arhitekture 6ran*esko Dal 0o5a5Tadao Ando/4avodljivost
arhitekture."' -omenutom djelu se rad arhitekte svrstava u domen kriti*ko+ re+ionalima. To
na*i da su metode koje Ando -rimjenjuje nadma!ile i savladale amke uniformifanosti koje
otvara univeralnost -rinci-a, -roklamovanih djelovanjem struje moderne arhitekture. vo se u
-rvom redu odnosi na =nternacionalni stil, -lejadu stvaralaca koji su slijedili ideju formalima.
0ako je to -osti+aoH Ve -omenutim na*inom oso1eno+ -ristu-a svakom novom lokalitetu5u
-ot-uno uva&avanje kulturnih vrijednosti okoline i fii*kih karakteristika -ostojee+ -rirodno+
okru&enja. =a-k Ando se ne odri*e re*nika moderne arhitekture, na-rotiv, koristi +a da 1i iraio
svoju kritiku -rema uniformisanju estetike i dehumaniaciji arhitekture kao umjetnosti. ' tekstu
0eneta 6rem-tona navedene su rije*i samo+ ahitekte o modernism tekovinama: Ali oni
J-rostoriK i-ak mo+u da stimuli!u -riku-ljanje svojih vlastitih najdu1ljih unutra!njih o1lika i
nova otkria. To je cilj ono+a !to ja ovem moderna arhitektura. Ta vrsta arhitekture mijenja se uskladu sa krajem u koji se usa?uje i raste na rali*ite, -ose1ne, individualne na*ine. Ali, madad je
atvorena, uvjeren sam da je ona kao metodolo+ija otvorena -rema univeralnosti.
0uom u niu ira&en je svojevrstan -reir -rema +lo1alno -otro!a*kom dru!tvu koje se
rukovodi mi!lju da je novac mjerilo sve+a, -a i umjetnosti. Ve -omenuta monumentalna fasada
i-ak je -aravan. evjerovatno 1o+ato -rostorno iskustvo krije se ia nje. Sam Ando ka&e da
L!irina -rostora nema nikakve vee sa veli*inom -rostorije.CN =a ulaa nailaite na -rostor
dnevne so1e, satim atrijumski dio5dvori!te,i koje+ se -ristu-a servisnom i sanitarnim 1loku, dok
je s-avaa so1a -ostavljena na s-ratu. Da 1i do nje sti+ao, *ovjek mora da -ro?e dvori!te, -o-ne
se vanjskim ste-enicama i u dva aokreta od %N8 ste-eni Jna kraju i -o*etku ste-eni!taK, sti&e do
one odmora. Pun kru+ kretanja o-isan u jednostavnoj kom-oiciji kue, koja je u o1a -ravca,
horiontalno i vertikalno -odijeljena u -ravilne djelove5treine. .Oentralnom djelu ovo+ o1jekta5
dvori!tu nedostaje va&na kom-onenta5krov.Da 1i i dnevne so1e do!li do toaleta -o ki!nom danu
6 TADAO ANDO-+A3OD)J,3OST AR!,T"'TUR"-FRAN"S'O DA) 'O5 M,)O( ."RO3,-,STOR,JA MOD"RN" AR!,T"'TUR" 7ANTO)O*,JA T"'STO3A-'NJ,*A &8
9 'R,T,', R"*,ONA),+AM-SA3R"M"NA AR!,T"'TURA , 'U)TURN, ,ND"T,T"T-MOD"RNA AR!,T"'TURA 7'R,T,'A ,STOR,JA8 '"N"T FR"M.TON- 02
: MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
10/20
-otre1an vam je ki!o1ran.edno dvori!te 1e krova -ostaje tako svojevrstan s-omenar sa slikama
*lanova -orodice na suncu,ki!i,vjetru....Drsko ar neH ajvea tema ove kue jeste lju1av
-orodice.Po Andu lju1av je funkcija odsutnosti. )judi vole ono !to im nedostaje. vo je i
direktna aluija na *istotu 1etonskih iidova, koji u-ravo svojom 1es-rekornom, ujedna*enom
-ovr!inom ravijaju -rostor a ivanrednu em-atiju -osmatra*a5kao -latno na kome tek tre1a
slikati.
Dru+i o1jekat individualno+ stanovanja koji je od ka-italno+ na*aja jeste kua 0oshino. vo je
a raliku od -rethodno+, o1jekat reidencijalno+ ti-a, ali je metod tretiranja koji stvara arhitekta
ne-romijenjen. -et 1eton, formira ovo+ -uta dvije kutije. ' njima su jasno diferencirane
funkcije, -ose1no akcentovane tatami so1e5a molitvu i meditaciju, terasa koja -oveuje dva
1loka i u isto vrijeme slu&i kao -ro!irena dnevna so1a u sun*anim danima. no !to karakteri!e
ovu kuu jeste Cku-anje u svjetlosti njenih unutra!njih -rostora. Pose1ni krovni otvori5-rorei u
1ukvalnom smislu daju dramati*ne slike unutra!njosti koja nikad ne odaje isti utisak 1o+
-a&ljivo oda1rane -oicije -ro-u!tanja svjetlosti. '-rkos tome, sam -rostor je u neku ruku
konstantno mra*an. Prava rije* je -arali!ii, jer Ando te&i us-oravanju osnovnih &ivotnih
funkcija i -reusmjerenju ljudske svijesti ka svijetu meditiranja, duhovno+ mira kojim se -o
ja-anskom -oimanju jedino mo&e dostii adovoljstvo. Dakle, realan svijet jeste samo
me?ustanica, koja tre1a da -odstakne na molitvu, -romi!ljanje, metafii*ke domene na!e+
-ostojanja. 0ao misaono 1ie *ovjeka ne smije sa1laniti nikavo isku!enje materijalno+ svijeta.
6ran*esko Dal 0o ka&e: 0oristei najsvedenije +estove i nake Ando evocira osjeaje i utiske,
-odsti*ui *ula i um da se odu-ru ne*istoj avodljivosti.E
Dio koji je naknadno dodat o1jektu je atelje, *iji s-oljni id u osnovi o-isuje *etvrtinu kru+a. =
ovdje su -rostori dramatiovani u-otre1om svjtlosnih Ctraka koje u-adaju u unutra!njost -utem
-rocje-a ime?u idova i -lafonske konstrukcije. Ando -osjeduje jo! jednu iuetnu, a rijetku
oso1inu5svaka nado+radnja o1jekta a nje+a je us-je!an -oduhvat. To na*i da su nje+ovi radovi
uvije formalno avr!eni, jer vrlo *esto ih do-unjava i vraa se -rojektima *ak i nakon nekoliko
decenija -o avr!etku i+radnje -rvo+ dijela o1jekta. no !to je 1itno na-omenuti, a ti*e se
-rostorno+ konce-ta ove kue, jeste da ona ona*ava -o*etak nove eta-e u radu arhitekte, +dje
;T ADAO ANDO-+A3OD)J,3OST AR!,T"'TUR"-FRAN"S'O DA) 'O5 M,)O( ."RO3,-,STOR,JA MOD"RN" AR!,T"'TUR" 7ANTO)O*,JA T"'STO3A-'NJ,*A &8-:4 02
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
11/20
on -olako -ro1ija svoje 1etonske kutije. ne -ostaju manje krute, sno-ovi svjetlosti *ine
atmosferu misti*nom i na neki na*in iaivaju straho-o!tovanje, +otovo okultnu sliku -rostora. =
u formi se arhitekta oslo1a?a, -a se 1etonski id -olako ivija, -rila+o?avajui se uslovima
terena. =-ak kulminacija le-r!avih -okreta i linija desie se kasnije, ali ovaj moment je nak da
autor mo&e 1iti dosledan se1i a da ne-restano uvodi nove elemente u svoj arhitektonski
voka1ular. Ponovno akcentovanje vrijednosti >aiku -oeije i ovdje se uo*ava. Preko +olo+
1etonsko+ ida, osjea se strujanje vjetra i sno-ova ki!e kada je o1la*no na-olju, svjetlost u
sun*anim danima daje istom materijalu sasvim novu -ojavnost, a +odi!nja do1a su od najvee+
na*aja. Tako jedan element do&ivljava -sihi*ku multi-likaciju u svijesti -osmatra*a, !to je na*in
o&ivljavanja inertno+ 1etonsko+ ida.
Po+led na 9uest house kue
0oshino5Tadao Ando >ouses and >ousin+
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
12/20
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
13/20
Po+led na dnevnu so1u kue 0oshino5Tadao Ando5 Masao 6uru7ama
' sferi kolektivno+ stanovanja, Tadao nije *esto 1io an+a&ovan, ali jedan -rojekat je dovoljno
sna&an da nadomjesti manjak radova ovakvo+ ti-a. 2ije* je o naselju 2oko, koje se ravijalo u
o1liku # kom-leksa, koja se nalae u 0o1eu, a-an. Prva faa je najmanja, avr!ena -rije -ar
decenija, *etvrta faa se +radi i danas. 0ao !to je -rethodno re*eno arhitekta voli da kontinualno
o1ra?uje odre?ene -rojekte, kao da hoe da ka&e da je sam -roces kreiranja -rostora u su!tini
1eskrajan ni -onovnih reviija i nado+radnje, koji iiskuje stalnu -a&nju. no !to je
karakteristi*no a 2oko =, ==, === i =V jeste da se nalae na lokaciji sa o!trim u+lom -ada terena od
+otovo "8 ste-eni, !to je iaov, sa kojim 1i se, -rinaete, mali 1roj +raditelja u-ustio u 1or1u.
Tako?e o kvalitetu -ristu-a i+radnji jasno +ovore *injenice da su Andove +rade 1e o!teenja
-retr-jele neke na*ajne emljotrese u emlji daleko+ rijenta. 1jekat je strukturalno -odijeljen
na -odjedinice od kojih svaka svojim krovom kreira terasu a jedinicu inad. vdje su istaknuti iajedni*ki -rostori svih stanara Jevokacija 0or1ijeovo+ =dealno+ +rada i Marselja.K
Po+led na naselje 2oko =5-rva faa kom-leksa u 0o1eu5Tadao Ando 5Masao 6uru7ama
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
14/20
2eli+ija je od -amtivijeka 1ila -o+odna trasa a -odianje -ravih remek5djela arhitekture. na su
uostalom 1ila o+ledalo na-retka civiliacije u odre?enom do1u, -okaatelj nivoa -rosvjetljanja
nacije. ' domenu sakralne arhitekture Ando je stvorio iuetna djela i te!ko je odlu*iti koje od
njih -osjeduje najvee kvalitete. Shodno tome, dajem se1i a -ravo da inesem svoje su1jektivno
mi!ljenje. >ram na vodi, ostrvo Aaji, a-an, -redtavlja manifestaciju majstorske -rimjene
jednostavnih, *istih materijala, shodno uslovima -odne1lja, *ime se -osti&e efekat duhovno+
uvi!enja, 1e o1ira na reli+iona uvjerenja. Prvo nailaite na 1etonski id. 0ada +a ao1i?ete,
na?ete se is-red dru+o+, akrivljeno+ koji usmjerava va!u -utanju. Pod no+ama krcka -ijesak, a
inad samo *istina ne1a. a kraju o1lo+ ida je otvor, a onda... ri1njak lotosa koji -oiva da
-ravo aronite u nje+a. vo nije varka... aime, ste-eni!te koje vodi do svetili!ta -resijeca
eli-soidni ri1njak -o kraoj osovini, vodei u centar kom-o7icije. Ta*nije is-od nje+a u
viuelnom smislu. 0ako ka&e Masao, dvorana svetili!ta, cino1er 1oje, oku-ana je svjetlom usvako do1a dana, a -ut do nje -reko -ijeska, 1etona, vode, okru&eni u me?uvremenu drveem,
stvara dojam -ostojanja raja na na!oj -laneti. ' arhitektonskom smislu, -ohvalno je da je osim
na -rimjenu rali*itih materijala u cilju stvaranja -otre1ne atmosfere, Ando o1ratio -a&nju i na
vijek trajanja o1jekta. Sam isti*e da savremena arhitektura tr*i a kom-eticijom i sjajem
trenutka, a nje+ov 1eton, kako +a vrijeme 1ude ru!ilo -redae ri1lnjak drveu, *ime se vea sa
okolinom nee i+u1iti ve oja*ati. 4vuk vode, 1oja ne1a koja se reflektuje u 1aenu, usmjereno
kretanje vjernika kro vodu, stvaraju emocionalnu !emu sna&no+ iraa, !to je najad i cilj
svako+ sakralno+ o1jekta. Sjetimo se 2ajtovih rije*i, koje +ovore da je svaki arhitekta
svojevrtsan -rorok. Ando se definitivno ukla-a i u taj konce-t -osmatranja struke. vaj -eriod
stvarala!tva, koji o1uhvata neko LsrednjeC do1a djelovaja, je ve do1a oslo1a?anja linije,
-ovr!ine, -a i otvora, kako 1i se utisak sveto+ mjesta, li!eno+ o+rani*enja -ro!irio i osnove ka
trodimenionalnoj -redstavi i o1rnuto. Orkva svjetla je dru+i o1jekat +dje je -rirodno 1o+atstvo5
svjetlost iskori!teno do maksimuma, kao i sna+a sim1ola u uloi -okreta*a ljudskih ajednica, ali
i-ak hram na vodi je sintea vee+ 1roja faktora, *iji su -otencijali -odjednako do1ro
u-otrije1ljeni.
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
15/20
>ram na vodi, eli-sasti ri1njak i ao1ljeni id koji +a o+r?ije sa -rilane strane5Tadao Ando
Masao 6uru7ama
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
16/20
Po+led na centralno ste-eni!te koje -olovi ri1njak i vodi do +lavne dvorane svetili!ta5Tadao
Ando Masao 6uru7ama
9ore-omenuta Orkva svijetla je veliko djelo i jo! jedno+ ralo+a5ona je doka da i o-re*ni
stavovi dvaju kultura mo+i iroditi kvalitetne umjetni*ke tvorevine, naro*ito ako se radi o -olju
djelovanja arhitekture. 0oliko +od -reirao stil &ivota a-adnja*ko+ dru!tva, Ando je -re-onao
sna+u sim1ola koje -osjeduje ista, -a je samo jednim otvorom u o1liku krsta u idu na-ravio
unikatan o1jekat. ednostavnost je to !to *ini ovu crkvu ne-onovljivom. 0ako ka&e ;ulc:
Lsavremeno -luralisti*ko dru!tvo +dje se rani sistemi vrednovanja mije!aju i uti*u jedni na
dru+e -ostavlja velike ahtjeve du1ini namjernosti. Sto+a tre1a da -onajemo i dru+e sisteme
vrednovanja, koji su rali*iti oda na!e+ li*no+ sistema kako 1i se os-oso1ili da -romijenimo svojstav, kada je -otre1no i o-ravdano. Me?utim rani sistemi vrednovanja moraju i da imaju
ajedni*ka osnovna svojstva, kako se 1i se i1je+li ina*e neminovni suko1i u dru!tvu. %8Daljom
analiom -otvrdilo 1i se da Ando ima -odjednako sna&an -ristu- o1jektima rali*itih reli+ija koji
1$ '%N% (U)-"*+,ST"N,JA .ROSTOR AR!,T"'TURA 91 02
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
17/20
*esto reultira remek5djelima. =-ak , u-rskos rasko!nom talent samouko+ arhitekte, *ak = Ando
ima Clijeva skretanja. aime, nje+ujui vrijednosti vernakularne arhitekture i najsavjesnijem
karakteru se mo&e desiti oma!ka5da skline u vode komercijalnih djela -o-ularnoih u !irim
dru!tvenim masama.
Takav slu*aj odi+rao se na ila+anju a-ansko+ -aviljona u Sevilji. Drvena +ra?evina -restavlja
direktnu asocijaciju na drvee a-ana, kao stu1a kulture nacije. va -rili*no im-likativna forma
djeluje kao jeftin trik kojim se ili -ovla?uje masi, ili se -redstavlja emlja samo da 1i se -ojavila
na ilo&1i. 6ran*esko Dal 0o o tome ka&e: koji +od da im je ralo+, ovi ustu-ci navodnom
-o-ularnom ukusu djeluju tako Ce+oti*no i C-rimitivno da je te!ko amisliti da je u -itanju
isti Ando koji je u dru+o vrijeme i na dru+im mjestima ostvarivao onako -refinjen dijalo+ s
istinskom tradicijom.%%' su!tini sama konstrukcija ne 1i djelovala tako tra+i*no da je stvorio iko
dru+i do Ando,*ovjek koji je udahnuo &ivot amrloj tradiciji a-ana. je+ovi o1jekti, +otovo svi,
se do&ivljavaju kao vrhunac iraa ja-anske estetike u *ijem centralnom mjesti stoji -ranina.
Ba! kao !to i kue arhitekte -oivaju da se u fii*kom na?e Cni!ta a u duhovnom svijetu -otra&i
Csve.
er -oicija ni*e+a je su!tina ja-anske kulture.%(
%.3. 'ticaj na dalji raoj svjetske arhitekture
>aiku -oeija, -a&nja ismjerena na okru&enje5+odi!nja do1a, -eriode smjene dana i noi, u
kojima svjetlost samim -risustvoom stvara o*aravajue, -refinjene slike, daje &ivot tami -rostora
a meditaciju. Andov -rinci- je svestran i temeljan. C=najmljujui latentnu mo mjesta, Ando
va+a 1rojne faktore, +eo+rasfku orijentaciju, ivore vjetra i svjetlosti, -adanje ki!e, oticanje
vode, susjedne idove, starost susjednih struktura i tok ljudsko+ sao1raaja. %o i-ak, -ored
re*eno+, kola-si su mo+ui. Ali to svakako ne uti*e u veoj mjeri na na*aj -ojedinih djela a
svremeno dru!tvo. akon najo-!tije analie nje+ovo+ o-usa, aklju*uje se da je rijetka -ojava da
11 TADAO ANDO-+A3OD)J,3OST AR!,T"'TUR"-FRAN"S'O DA) 'O5 M,)O( ."RO3,-,STOR,JA MOD"RN" AR!,T"'TUR" 7ANTO)O*,JA T"'STO3A-'NJ,*A &8-:4 02
1# MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%-1 02
1& MASAO FURUYAMA-TADAO ANDO-TAS!"N #$$4%-1& 02
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
18/20
samouk umjetnik -ostane nenadma!an u nekim o1lastima. 0ada je rije* o o*uvanju -rirodno+
konteksta, vrednovanju kulturolo!ko+ 1o+atstva tradicije i vernakularne +radnje, Ando to
svakako jeste. i u-ravo te oso1ine su od -resudno+ na*aja a dalji ravoj do+a?aja. aime, -o
dodjeli 1rojnih me?unarodnih -rinanja i o1lasti arhitekture Andu, nje+ova amisao -olako
-o*inje da se realiuje. Mijenja se lice nacije. Afirmacija sve vee+ 1roja a-anskih arhitekata
-ostaje *est slu*aj u svijetu savremene arhitekture. = nema vi!e *u?enja kada se recimo Pritker
Prie dodijeli T7oo =to5u. Da na-omenem, -rethodna re*enica nije vid diskriminisanja
orijentalnih arhitekata, ne+o samo +ovori o *injeni*nom stanju koje odra&ava de!avanja u
dru!tvu nakon veliko+ -ro1oja ja-anske kulture na teritoriju 4a-ada u vidu lika i djela Tadao
Anda. S-ecifi*an na*in -oimanja &ivota uo-!te, svojstven samo njima, -reko arhitekte dolai do
svijesti *ovjeka u ostatku svijeta. 2anolikost kojom je tom -rilikom Ando adivio svijet ima
du+oro*ne -osljedice. = danas je do1a koliije dvije, nekada o-re*ne kulturne struje. Svjedocismo nastanka mno+ih Ckom-romisa, sa -rimjesama jedne i dru+e strane, koji ljudima
dana!njice mo+u da -onude dosta. A u kom smisluH Vrednovanjem kulturnih tekovina rijante,
u kom1inaciji sa savremenim metodama +radnje mo&e se doi to sintee koja je trenutno
vjerovatno najvi!i vid ljudsko+ na-redovanja. r+anski -ristu- arhitekturi jeste ravijen od
strane 2ajta, ali nje+ovo anemarijvanje fenomena sovijalnih uslova stanovanja i-ak +a je
o+rani*ilo na -rimjenljivost u domenu reidencijalnih o1jekata. 2e*eno naravno nije o-!ta
karaketistika 2ajtovo+ djela, koje je mno+o vi!e od Cvila u -rirodi, ali recimo da Andov -ristu-
-rirodi ima -odjednaku sna+u, u neminovno rali*ito estetsko is-oljavanje. 41o+ to+a, u-rkos
fundamentalnoj sli*nosti metda sa onim Ameri*ko+ majstora, anac je -rimjenom dru+ih tehnika
o-onent 2ajtu, -redstavlja naslednika 0or1ijea. a-ominjem da je Ando ravio kriti*ki
re+ionaliam kao vi!i stadijum modern arhitekture uva&avajui sve njene vrijednosti.
%.". 4avr!na rije*
-us ja-ansko+ arhitekte nije se o+rani*io samo na -odruje djelovanja rijentalne kulture.
Poi+ao je o1jekte i u SAD5u, -ar iuetno na*ajnih u
-
7/24/2019 Ando Seminarski
19/20
harmonije5kru+a. Shodno navedenom,te!ko je u -ar redova o1uhvatiti ranolik o-us ovo+
arhitekte. Ali recimo da je ono na *emu mu du+ujemo najvei ahvalnost *injenica da je
svremeno dru!tvo, a1ludjelo vrijednostima novca = materijalnih stvari, us-io da -odsjeti na
-ostojanje nekih uvi!enih stvari5lju1av -orodice, vrijednosti na!ih so-stvenih kultura, na*aj
metafiike u &ivotu ravijeno+ ljudsko+ 1ic. 'kratko, Ando je vratio *ovjeku e-itet: misaono
1ie. Ta -ohvala se u dana!njem toku dekonstrukcije nai+led o-et +u1i, ali to je -ri*a a neko
dru+o mjesto i vrijeme. 0ako je jo! uvijek &iv, nadajmo se da e a-anac jo! niki -ut adiviti
svijet. ' svakom slu*aju nje+ova djela su 1esmrtna.
Tadao AndoBiljana Janjuevi 64/11
-
7/24/2019 Ando Seminarski
20/20
Orkva svijetla5-o+led na oltarski dio i otvor u o1liku krsta5Tadao Ando Masao 6uru7ama
Tadao AndoBilj J j i 64/11