Download - ANTITELA- IMUNOGLOBULINI
ANTITELA- IMUNOGLOBULINI
SPECIFIČAN IMUNOLOŠKI
ODGOVOR
OSOBINE AT: Čine 20% ukupnih proteina plazme Elektroforezom proteina seruma-
gama globulinska frakcija Nalaze se i u ekstravaskularnim
tečnostima, u egzokrinim sekretima i na B limfocitima
Hemijski sastav
AT su glikoproteini Sadrže: 82-96% polipeptida 4-18% ugljenih hidrata
Osnovna svojstva i funkcijeantitela
Antitela = Imunoglobulini(gamaglobulini)
Univerzalne skraćenice
Antitelo - Ab (u srpskom At)Imunoglobulin – IgAntigen - Ag
Uloga antitela Vezuju komplement Dovode do oslobađanja histamina i
drugih vazoaktivnih amina iz mastocita i bazofila
Na površini B limfocita:specifično prepoznaju Ag
GRAĐA ANTITELA Osnovna jedinica svakog AT- MONOMER Sastoji se od: četiri polipeptidna lanca koja su
međusobno povezana disulfidnim vezama (S-S) Redukcijom (S-S) u sulfhidrilne (-SH) delovanjem
merkaptoetanolom u jakom rastvoru uree monomer se raspada na:
dva identična laka lanca (L)-RMM 22000-23000 i
na dva identična teška lanca (H)-RMM 55000-70000
Gradja lakih i teških lanaca u monomeru
Teški lanci (H) imaju oko 440 aminokiselina Laki lanci (L) imaju oko 220 aminokiselina Laki i teški lanci su polipeptidni lanci Jedan kraj L i H lanaca ima aminokiseline sa
slobodnom amino grupom-N terminalna aminokiselina, tj. N- terminalni kraj monomera
Drugi kraj lanaca ima aminokiseline sa slobodnom karboksilnom grupom-C terminalna aminokiselina,tj.-C-terminalni kraj monomera
Teški lanci u monomeru Oba teška lanca u jednom
monomeru su identična Nazivaju se: Gama, Mi, Alfa, Delta, i Epsilon Razlikuju se po strukturi svojih
konstantnih regiona (otkriveno serološki i hemijskim metodama)
Laki lanci u monomeru U jednom monomeru laki lanci (L) su
identični dva kapa i dva lambda laka lanca Kapa lanaca ima 60- 70%, a lambda
lanaca 30-40% -2:1 Laki lanci se razlikuju po strukturi
svojih konstantnih regiona
Kakvi su polipeptidni lanci u jednom momomeru AT?
Polipeptidni lanci su identični Polipeptidni lanci različitih monomera
AT razlikuju se po redosledu aminokiselina i po antigenskim osobinama
Delovanje papaina na IgG monomer
U jednom monomeru po dva polipeptidna lanca su identična
Porter 1959. god. Monomer se cepa na tri identična
fragmenta: 2 identična Fab fragmenta-prema N
terminalnom karju 1 Fc fragment-prema C terminalnom kraju
Građa imunoglobulina
Fc
Fab Fab
Prepoznavanje Ag
Saradnja sa drugimkomponentama imunskog
sistema(uklanjanje Ag)
IMUNOLOŠKA SPECIFICNOST AT
Imunološku specifičnost određuju: Varujabilni deo lakog lanca-prema N
terminalnom karaju i varijabilni deo teškog lanca-prema N terminalnom kraju
Disulfidna veza između lanaca Cistein omogućava disulfidnu vezu
između lakih i teških lanaca U kapa lancu cistein je C terminalna
aminokiselina U lambda lancu je serin , a
predposlednja je cistein
GRADJA Fab FRAGMENTA
U jednom monomeru Fab fragment se sastoji : od jednog celog lakog lanca i dela teškog lanca koji se u Fab fragmentu naziva Fd fragment
Fc fragment monomera Predstavlja konstantni region
imunoglobulina od njega zavisi: Prolazak AT kroz placentu Sekretorna funkcija AT Sposobnost vezivanja komplementa Vezivanje AT za membranu mastocita i
bazofilnih leukocita i drugih ćelija U njemu se nalazi ugljenohidratni deo-
važan u sekreciji AT iz plazma ćelija I u vezivanju za površinu raznih ćelija
″Zglob″ ili ″šarka″ na monomeru Pri vezivanju sa Ag područje koje se
naziva″ zglob″ ili ″šarka″ donekle se otvara, da bi se uspostavila bolja veza sa Ag
Na tom mestu nalazi se veliki broj prolinskih ostataka
Prolin sprečava da polipeptidni lanac dobije konfiguraciju heliksa
Prostorni izgled polipeptidnih lanaca u monomeru
Polipeptidni lanci nisu u vidu linearnog niza aminokiselina
Unutarlančanim disulfidnim vezama predstavljeni su u globularne regione tj. Domene
Struktura imunoglobulina
VLCDR1
CDR2CDR3
VH VHVL
CDR1CDR2
CDR3
CL CLκλ
α (α1 α2)
Klasa (izotip)
IgA(1,2)
V (varijabilni) regionVL i VH
γ (γ1 γ2 γ3 γ4) IgG(1,2,3,4)
δ IgDC (konstantni) region
CL i CH
CH CH ε
µIgEIgM
Domeni teškog lanca Označavaju se kao: varijabilni domen teškog lanca- VH Konstantni domeni teškog lanca-
CH1, CH2, CH3, CH4 CH1-CH3 imaju: IgG, IgD, IgA CH1-CH4 imaju IgM i IgE
Domeni lakog lanca
Varijablni VL Konstantni CL Sadrže od 100 do 110 aminokiselina
Delovanje pepsina na IgG
dobija se: jedan " F (ab) 2 "molekul
I mali peptidi "F(ab) 2 "molekul sadrži: 2 Fab fragmenta i region –″zgloba ili
šarke″, sa očuvanim disulfidnim vezama između teških lanaca
KLASE IMUNOGLOBULINA
5 KLASA: IgG, IgM,IgA, IgE, IgD Klase su definisane antigenskim
razlikama u konstantnom regionu teških lanaca
IgG i IgA imaju podklase- na osnovu malih razlika u konstantnom delu teških lanaca
Izotipovi antitela Antigenske razlike, tj razlike u teškim
lancima koje određuju klase i podklase AT, kao i različit tip i podtip lakog lanca (postoji više podtipova lambda lanaca, dok za kapa nije karakteristično) određuju izotipove AT.
Idiotipovi Varijabilini domen AT kojim se on
vezuje za antigensku determinatu- po njemu se AT razlikuje od ostalih varijabilnih domena ostalih AT
To su paratopi
Podela AT na klase Na osnovu: strukturnih razlika Antigenskih razlika Razlika u RMM Koeficijentu sedimentacije (S) Razlika u naboju Sadržaju ugljenih hidrata Razlika u biološkim svojstvima
Antitela(podela)
Membranska(prepoznavanje Ag i pokretanje HIO)
Pet klasaIgM i IgD(na naivnim B)
IgG, IgA i IgE(na memorijskim B)
Svi monomeri
Sekretovana(uklanjanje Ag)
Četiri klaseIgMIgGIgAIgE
sIgA – dimerIgM – pentamer
AVIDNOST
JAČINA VEZE IZMEĐU Ag i AT
IgG ANTITELA Čine 75-80% ukupnih serumskih
imunoglobulina, Ima ih i ekstravaskularno Upravljena su protiv bakterija, virusa i
drugih uzročnika, kao i protiv njihovih toksina
Javljaju se samo u monomernom obliku Nazivaju se kasna AT- u primarnoj
imunološkoj reakciji javljaju se posle IgM AT
Nosioci su humoralnog imuniteta posle preležane bolesti ili vakcinacije
OSOBINE IgG ANTITELA Prolaze kroz placentu (prirodni pasivni
iminitet) IgG2 podklasa najsporije prolazi kroz
placentu Stvaraju se u trećem mesecu života
(posnatalno) Fiksiraju komplement: specifično mesto
vezivanja u CH2 domenu teškog lanca Podklasa IgG4 aktivira komplement
alternativnim putem Makrofagi poseduju receptore za vezivanje
Fc fragmenta IgG1 i IgG3 u CH3 domenu
IgM ANTITELA Čine 5-10% ukupnih antitela u
serumu Nalaze se u obliku pentamera-pet
monomera povezanih J lancem Najavidnija AT Rana AT-u primarnoj imunološkoj
reakciji Norm izo AT protiv Ag na
eritrocitima čoveka
Osobine IgM antitela Ne prolaze kroz placentu Prva AT koja se mogu stvarati u toku
razvoja jedinke Kod intrauterine infekcije ploda,
mogu se dokazati u trećem trimestru trudnoće
Posnatalno prisustvo IgM AT-pokazatelj intrauterine infekcije
IgM-pentamer
Ostale osobine IgM antitela U monomernom obliku nalazie se na
površini B-limfocita Najbolje fiksiraju komplement- klasičnim
putem IgM AT su: ABO hemaglutinini, Heterofilni hladni aglutinini, Tifusni O-aglutinini Reumatoidni faktor
IgA antitela-serumska Čine 10-20% ukupnih serumskih
imunoglobulina, ne prolaze kroz placentu U serumu su monomeri i imaju manji
odbrambeni značaj od IgM i IgG AT Ne fiksiraju komplement klasičnim- već
alternativnim putem- od C3 komponente To su facilitirajuća AT- vezivanjem za
strane Ag na ćeliji- sprečavaju njihovu destrukciju (citotoksičnim T limfocitima ubicama), kao i lizu posredovanu komplementom
Postoje dve podklase :IgA1 i IgA2
Sekretorna antitela IgA klase Najčešće su dimeri ili trimeri Sadrže J-lanac i sekretornu
komponentu ili transportni deo-stvara glandularni epitel-olakšava transport IgA AT u sekrete
IgA ATstvaraju plazma ćelije koje se nalaze u subepitelijalnom sloju mukoznih žlezda i membrana
J (joing) lanac nastaje u sekretornim ćelijama sluzokože- vezuje dimer ili trimer IgA AT
Sekretorni IgA
Ostale osobine sekretornih IgA AT
Ne vezuju komplement Čine primarnu odbranu organizma i predstavljaju barijeru kod lokalnih
infekcija Pored vezivanja za unete Ag
sprečavaju prodor stranih supstanca dublje u organizam domaćina- tj. generalizaciju infekcije
IgD antitela U serumu ih ima u tragovima To su monomeri Čini imunoglobulinske molekule na
površini B limfocita Značajan u diferencijaciji B limfocita IgD AT pokazalo je izvesnu aktivnost
prema insulinu kao Ag, penicilinu, nuklearnom Ag
Receptori za Ag na B limfocitu
IgE antitela Imaju značajnu ulogu u rekacijama
preosetljivosti ranog tipa-reagini U ovim rekacijama ne vezuju se
direktno za Ag-alergen koji je izazvao preosetljivost
Vezuju se za sopstvene ćelije- mastocite i bazofilne ćelije
To su homocitotropna AT
Ostale osobine IgE antitela IgE AT se vezuju za mastocite i bazofilne
ćelije Fc fragmentom Pri ponovnom unosu alergena reguju sa
slobodnim Fab fragmentima Vezivanjem za bar dva Fab fragneta
susednih IgE AT –degranulacija ćelija-oslobađaju se vazoaktivni amini
To su monomeri Mogu se naći i u sekretima sluzokoža
Funkcije sekretovanih imunoglobulina
vezane za Fab:Neutralizacija antigena
vezane za Fc:Aktivacija komplementa (IgG, IgM)Opsonizacija (IgG)Ćelijska citotoksičnost zavisna od antitela (IgG)Odbrana od helminata i preosetljivost I tipa (IgE)
na posebnim anatomskom mestima:Mukozna imunost (IgA)Neonatalna imunost (IgG, sIgA)
I
Funkcije sekretovanih antitela
Sve klase(IgG, IgA)
IgG
IgG
IgG,I IgA
Neonatalnaimunost
IgA
Mukoznaimunost
IgM, IgG
Najvažnije osobine sekretovanih antitela
IgM
Sekretovani oblik Afinitet
Nizak
Koncentracija userumu (mg/ml)
1,5
Značaj uodbrani od patogena
Najznačajnije At u prvimdanima infekcije
(prvo se sekretuje)
IgG Viši 13,5(duži poluživot)
Najznačajnije Atu cirkulaciji i tkivima
(najviše efektorskih funkcija)
IgA
IgE
Viši
Viši
3,5(na mukozama)
0,05(na mastocitima)
Najznačajnije At namukozama i u sekretima
Specijalizovano At zaodbranu od parazita
(alergije)
Količinaantitelauserumu
I
Primarni i sekundarni humoralni odgovorPrvi susretsa patogenom
IgM, IgG
Ponovni susretsa patogenom
IgG
Više IgGeventualno IgM
eventualno IgA i IgE
IgM
Vreme (nedelje)