Download - bet i armatura.pdf
![Page 1: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/1.jpg)
UVJETI ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA BETONA I ARMATURE
Građevinski fakultet u Rijecimr.sc. Davor Grandić, dipl.ing.građ.
![Page 2: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/2.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATURE
› MONOLITNOST, odnosno čvrsta veza između betona i armature jedna je od osnovnih pretpostavki proračuna armirnobetonskih konstrukcija
› na spoju tih dvaju različitih materijala (betona i čelika) uzima se da vrijedi uvjet kompatibilnosti εc = εs (koji može biti narušen nastankom pukotina, ali to ne mijenja pretpostavke proračuna nosivosti)
› promjena momenta savijanja u elementu naprezanom savijanjem odražava se i na promjenu sile u šipkama armature preko posmičnih naprezanja na spoju betona i armature
![Page 3: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/3.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATURE
› ako je prionljivost između betona i armature slaba ili je uopće nema, nije riječ o armiranobetonskoj gredi već o konstrukciji od betona koja je ojačana čeličnom zategom (slika, dolje)
› u gredi se formira tlačni luk koji se oslanja na ležajevima grede › u armaturi je vlačna sila konstantna po cijeloj duljini grede, što
ima za posljedicu velike deformacije i široke pukotine
![Page 4: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/4.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› kad se promatra prionljivost betona i armature treba razlikovati armaturu od glatkog i rebrastog čelika za armiranje (glatki čelik se više ne koristi, osim za rešetkaste nosače za gredice i predgotovljene betonske proizvode)
› kod primjene glatkog čelika prionljivost se ostvaruje ljepljenjem i trenjem između betona i čelika
› uraštanjem kristala cementa u neravnine armaturne šipke, adhezija i kapilarne sile pružaju praktički nedeformabilnu vezu ljepljenjem
› do razaranja adhezije dolazi kod vrlo malih relativnih pomaka između betona i čelika, nakon čega prionljivost ovisi samo o trenju
› poprečni tlakovi na armaturne šipke od opterećenja i od skupljanja betona pridonose boljoj prionljivosti
![Page 5: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/5.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› kod rebrastog čelika prionljivost se osim ljepljenjem i trenjem ostvaruje i mehničkim vezama preko rebara na površini šipke:
τt – posmik na spoju betona i šipke (ljepljenje, trenje)
σp – tlačno naprezanje na površini rebra
τp - posmik u betonu između dva rebra
![Page 6: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/6.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› odnos između naprezanja prionljivosti i sile koja se prenosi s betona na šipku, i obrnuto, može se dobiti iz uvjeta ravnoteže:
› ako se zanemari τt i ako se uvede pojednostavljenje b + c ≈ c i d”b ≈ db zbog toga što je b ≈ 0,1c, te a ≈0,05db može se napisati:
![Page 7: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/7.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› iz zadnjeg izraza se dobiva:
pp ca στ ≈
› eksperimentalnim putem istraženo je do kakvog oblika plohe sloma može doći, ovisno o odnosu a/c
![Page 8: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/8.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› kad je razmak rebara malen, za čupanje šipke mora se svladati otpor betona na posmik između dvaju rebara
› pri većem razmaku čupanje šipke nastaje ako se zdrobi i zbije beton ispred čela rebra, te svlada otpor betona na posmik po plohi sloma u obliku krnjeg stožca
![Page 9: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/9.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› dostigne li se vlačna čvrstoća betona, nastaju pukotine okomito na tlačne trajektorije, zbog čega se pojavljuje poprečni i uzdužni pomak
![Page 10: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/10.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› položaj šipke u elementu od velikog je značenja na prionljivost betona i armature
› kad su šipke vodoravno položene, a osobito u gornjoj zoni elementa, izlučuje se voda s donje strane šipke, što je nepovoljno za prionljivost
![Page 11: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/11.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› uzrok manjoj čvrstoći prionjivosti kad su šipke horizontalno postavljene nejednolika je prionljivost po opsegu šipke
› dobri uvjeti prionljivosti prema Eurokodu 2 (HRN ENV 1992-1-1) ostvareni su:a) sve šipke pod nagibom od 45° do 90° prema horizontali za
vrijeme betoniranjab) sve šipke s nagibom 0° do 45° prema horizontali za vrijeme
betoniranja koje su:- ugrađene u elemente čija debljina ne premašuje 25 cm u smjeru betoniranja - ugrađene u elemente debljine veće od 25 cm nakon betoniranja u donjoj polovici elementa ili udaljene najmanje 30 cm od svoje gornje plohe
› sve ostale uvjete prionljivosti treba smatrati umjerenim (lošijim)
![Page 12: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/12.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREVeza između betona i armature - prionljivost
› na slici su prikazani slučajevi dobre i umjerene prionljivostibetona i armature:
![Page 13: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/13.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREDeformacije u betonu između dviju pukotina
› monolitnost, odnosno kompatibilnost deformacija betona i armature narušava se nastankom pukotina (raspucano stanje ili stanje naprezanja II)
› između dviju pukotina dolazi do relativnog pomicanja između betona i čelika zbog popuštanja mehaničkih veza, deformacija betonskog zuba i sekundarnih pukotina
![Page 14: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/14.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREDeformacije u betonu između dviju pukotina
› zbog narušavanja monolitnosti pojavljuju se vlačna naprezanja u okolici kontaktne površine između betona i armature, što dovodi do otvaranja uzdužnih pukotina
› na slici su prikazane pukotine u elementu nastale zbog dostizanja vlačne čvrstoće pri savijanju (poprečne pukotine) i narušavanjem monolitnosti (uzdužne pukotine):
![Page 15: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/15.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREProračunske čvrstoće prionljivosti
› za proračun potrebne duljine sidrenja rabi se proračunska čvrstoća prionljivosti fbd koja se pri ispitivanju definira preko pomaka izvlačenjem:
bbd lu
Ff⋅=∆
=)1,0(
gdje je:
F(∆ = 0,1) – sila u šipki pri kojoj se pomiče slobodni kraj šipke
za ∆ = 0,1 mm
u = φ ⋅ π - opseg šipke
lb - duljina sidrenja
![Page 16: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/16.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREProračunske čvrstoće prionljivosti
› stvarna čvrstoća prionljivosti je i do dva puta veća od proračunske
› kod glatkog čelika dijagram τb - ∆ vrlo malo se mijenja zbog porasta pomaka ∆, zbog toga što se prionljivost pri većim pomacima održava samo trenjem
![Page 17: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/17.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREProračunske čvrstoće prionljivosti
› proračunska čvrstoća prionljivosti prema Eurokodu 2, ovisno o kakvoći betona, određena je tako da bude osigurana čvrsta veza između betona i armature, odnosno da nema klizanja šipke po betonu uz koeficijent sigurnosti γc = 1,5
› proračunska čvrstoća prionljivosti, prema Eurokodu 2, za dobre uvjete prionljivosti može se proračunati prema izrazima:
c
ctkbd
c
ckbd
ff
ff
γ
γ
05,0;25,2
36,0
=
= - za glatki čelik
- za rebrasti čelik
fck je karakteristična tlačna, a fctk;0,05 je karakteristična vlačna čvrstoća betona
![Page 18: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/18.jpg)
PRIONLJIVOST BETONA I ARMATUREProračunske čvrstoće prionljivosti
› u narednoj tablici dane su prema navedenim izrazima proračunane vrijednosti proračunskih čvrstoća prionljivostifbd (N/mm2):
› vrijednost dane u tablici odnose se na dobre uvjete prionljivosti
› za sve ostale slučajeve (umjereni (lošiji) uvjeti prionljivosti) vrijednosti iz tablice moraju se množiti koeficijentom 0,7
![Page 19: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/19.jpg)
SIDRENJE ARMATURE
› sidrenje aramture provodi se da bi se osigurala nosiva funkcija svake šipke pojedinačno i nosivost konstrukcijskih elemenata i nosive konstrukcije u cjelini
› duljina sidrenja proračunava se iz uvjeta ravnoteže (slika):
bbdydss luffAF ⋅⋅=⋅=
› iz čega se dobiva duljina sidrenja lb:
bd
yd
bd
ydsb f
fuf
fAl
⋅
⋅=
⋅
⋅=
4φ
![Page 20: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/20.jpg)
SIDRENJE ARMATURE
› sidrenje armature provodi se da bi se osigurala nosiva funkcija svake šipke pojedinačno i nosivost konstrukcijskih elemenata i nosive konstrukcije u cjelini
› duljina sidrenja proračunava se iz uvjeta ravnoteže (slika):
bbdydss luffAF ⋅⋅=⋅=
› iz čega se dobiva osnovna duljina sidrenja lb:
bd
yd
bd
ydsb f
fuf
fAl
⋅
⋅=
⋅
⋅=
4φ
gdje je fyd = fyk/γs proračunska granica popuštanja čelika
![Page 21: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/21.jpg)
SIDRENJE ARMATURE
› potrebna duljina sidrenja proračunava se s pomoću izraza:
min,,
,, b
provs
reqsbanetb l
AA
ll ≥⋅= α
› gdje je:As,req – potrebna ploština presjeka armatureAs,req – stvarna (postojeća) ploština presjeka armaturelb,min – najmanja duljina sidrenja:
lb,min = 0,3lb ≥ 10φ ≥ 10 cm - za vlačne šipkelb,min = 0,6lb ≥ 10φ ≥ 10 cm - za tlačne šipke
αa – koeficijent kojim se uzima u obzir djelotvornost sidrenja:αa = 1,0 za ravne šipkeαa = 0,7 za vlačno naprezanih šipki s kukama, kutnim
kukama ili petljama
![Page 22: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/22.jpg)
SIDRENJE ARMATURE
› na slici su prikazane vrste i označene su potrebne duljine sidrenja:
![Page 23: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/23.jpg)
SIDRENJE ARMATURE
› u području sidrenja valja predvidjeti poprečnu armaturu za prihvaćanje sila cijepanja u sljedećim slučajevima– kada se sidri vlačna armatura, a nema poprečnog tlaka koji
bi nastao u području ležaja (npr. u slučaju neizravnog oslanjanja grede)
– kod svih sidrenja tlačnih šipki
› najmanja ploština presjeka poprečne armature u smjeru usporednom s ravninom u kojoj leži uzdužna armatura iznosi 25% usidrene šipke (vidjeti sljedeću sliku)
![Page 24: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/24.jpg)
SIDRENJE ARMATURE
› ukupna ploština presjeka poprečne armature dijeli se na predviđeni broj poprečnih šipki:
stst AnA ⋅=Σgdje je:
n – broj poprečnih šipki jednoliko raspodijeljenih unutar duljine sidrenja
Ast – ploština presjeka jedne šipke poprečne armature
![Page 25: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/25.jpg)
SIDRENJE ARMATURE
› kod tlačnih šipki poprečna armatura mora obuhvatiti šipke, a na kraju duljine sidrenja mora se postaviti koncentrirano
› za sidrenje zavarenih mreža od rebrastih šipki koristi se isti izraz za potrebnu duljinu sidrenja lb,net kao i za šipke
› ako u području sidrenja mreža postoje zavarene poprečne šipke potrebna duljina sidrenja lb,net može se smanjiti množenjem faktorom 0,7
![Page 26: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/26.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURE
› nastavljanje armature, tlačne ili vlačne, u načelu valja izbjegavati
› ako se ono ne može izbjeći, provodi se u presjecima koji su, po mogućnosti, najmanje naprezani
› nastavljanje armature treba izvesti tako da se osigura:– sigurno prenošenje sile iz jedne šipke u drugu– monolitnost zaštitnog sloja u području nastavljanja, odnosno
da ne dođe o odvajanja zaštitnog sloja– da širine pukotina ne prijeđu graničnu vrijednost
![Page 27: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/27.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURE
› nastavljanje armature može s izvesti:
– preklapanjem– zavarivanjem na sučeljak– preklapanjem i lučnim zavarivanjem– mehanički preko spojnice
› za primjenu zavarivanja čelik za armiranje mora biti zavarljiv
![Page 28: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/28.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
› kad je moguće treba preklope:
– postaviti izmaknuto, ne bi se trebali nalaziti u područjima velikih naprezanja
– postaviti u svakom presjeku simetrično i paralelno prema vanjskoj površini elementa
![Page 29: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/29.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
› svijetli razmaci u području nastavljanja armature preklapanjem dani su na slici:
*inače se duljina preklopa mora povećati za iznos koji prekoračuje svijetli razmak 4φ
![Page 30: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/30.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
› potrebna duljina preklopa određuje se s pomoću izraza:
min,1, snetbs lll ≥⋅= α
gdje je:
lb,net – potrebna duljina sidrenja
ls,min ≥ 0,3αaα1lb ≥ 15φ ≥ 200 mm – najmanja duljina preklopa
αa – koeficijent kojim se uzima u obzir djelotvornost sidrenja
α1 – koeficijent za određivanje potrebne duljine preklopa
![Page 31: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/31.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
α1 = 1 za tlačno naprezane šipke ili kada se nastavlja manje od 30% vlačno naprezanih šipki u jednom presjeku i kada je a ≥10φ, a b≥5φ
α1 = 1,4 za šipke vlačno naprezane u slučajevima:
I. kada se u jednom presjeku nastavlja 30% šipki ili više
II. kada se nastavlja manje od 30% šipki u jednom presjeku, ali su razmaci na narednoj slici manji od a = 10φ i/ili b = 5φ
α1 = 2 za šipke naprezane na vlak kad se nastavlja više od 30% šipki, a razmaci a i/ili b manji su od navedenih u uvjetu II.
![Page 32: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/32.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
› za prihvaćanje sila cijepanja u području preklopa bit će dovoljna postojeća poprečna armatura koja se tu nalazi iz drugih razloga ako su promjeri nastavljenih šipki manji od 16 mm ili kad se u presjeku nastavlja manje od 20% šipki
› kada se nastavljaju šipka promjera većeg od 16 mm, tada ukupna ploština presjeka poprečne armature ne smije biti manja od ploštine presjeka As jedne nastavljene šipke (ΣAst ≥ 1,0 As)
![Page 33: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/33.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
› nastavljanje zavarenih mreža izvodi se na mjestu smanjenih naprezanja ( ≤ 80% maksimalnih)
› dopušteni postotak nastavljanja glavne armature u jednom presjeku:100% za omjer presjeka mreže i razmaka žica (šipki) As/s ≤ 1200 mm2/m60% ako je As/s > 1200 mm2/m i kada nastavljena mreža leži unutarnenastavljenih
› nastavke višeslojnih mreža treba razmaknuti za 1,3 ls› duljina preklopa zavarenih mreža određuje se po izrazu:
min,,
,2 s
provs
reqsbs l
AA
ll ≥⋅⋅= α
![Page 34: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/34.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
0,2800
4,00,1 2 ≤+=≤sAsα
› minimalna duljina preklopa (st je razmak zavarenih poprečnih žica):
tbs sll ≥≥= mm 2003,0 2min, α
› dodatna poprečna armatura u području preklopa mreža nije potrebna
![Page 35: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/35.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem
› nastavljanje ukupne poprečne armature izvodi se u jednom presjeku
› najmanje dvije uzdužne žice trebaju ležati unutar preklopa› u tablici su dane najmanje vrijednosti za duljinu preklopa
poprečne armature (sl je razmak uzdužnih žica):
![Page 36: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/36.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature zavarivanjem na sučeljak
› zavaruje se elektrootporom s pomoću specijalnog uređaja› mogu se nastavljati šipke različitih profila, ali odnos površina
nastavljenih šipki ne smije biti veći od 1,5› visoka kvaliteta nastavka› lučno zavarivanje šipki ponekad se izvodi za promjere šipki veće
od 20 mm
![Page 37: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/37.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATURENastavljanje armature preklapanjem i lučnim
zavarivanjem
› izvodi se na preklopljenim šipkama ili s pomoću vezica
› duljina zavara iznosi za jednostrano zavarivanje 10φ, a za zavarivanje s dvije strane 5φ
› pri nastavljanju na preklop krajeve šipki valja tako postaviti da se šipke u nastavku poprečno ne deformiraju
![Page 38: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/38.jpg)
NASTAVLJANJE ARMATUREMehaničko nastavljanje armature preko spojnice
› postoje razni tipovi i proizvođači spojnica
› spojnice moraju imati certifikat sukladnosti, čime se dokazuje uporabljivost proizvoda za predviđenu namjenu
![Page 39: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/39.jpg)
OBLIKOVANJE ARMATURE
› armatura se u konstrukcijskim elementima oblikuje kao ravna ili povijena, s kukama ili bez njih
› prema Eurokodu 2 daju se minimalne vrijednosti promjera trna za oblikovanja kuka, kutnih kuka i petlji:
![Page 40: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/40.jpg)
OBLIKOVANJE ARMATURE
› za zavarene armature i mreže koje se oblikuju nakon zavarivanja, vrijede minimalne vrijednosti trna oko kojeg se povijaju, dane u sljedećoj tablici:
Zavar Zavar
prethodna tablica
![Page 41: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/41.jpg)
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
› zaštitni sloj proteže se između vanjske plohe armature (uključujući i spone) i najbliže vanjske betonske plohe
![Page 42: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/42.jpg)
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
› Najmanja debljina zaštitnog sloja treba biti takva da se osigura:- siguran prijenos sila prionljivošću- da ne dođe do odlamanja betona- propisana zaštita od požara - zaštita armature od korozije
![Page 43: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/43.jpg)
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
› zaštita armature od korozije ovisi o stalnom postojanju alkalne sredine, što se postiže propisanom debljinom (zaštitnog sloja) i djelotvornim njegovanjem betona
› potrebni zaštitni sloj ovisi i o uvjetima okoliša i o kakvoći betona
› prvo se mora odrediti najmanja debljina zaštitnog sloja› ona se treba povećati za određenu veličinu (∆h), koja ovisi o
veličini i vrsti elementa, o vrsti konstrukcije, o izvedbi i provjerikakvoće, kao i o razradbi pojedinosti
› rezultat je nazivna veličina zaštitnog sloja, koja mora biti dana u nacrtima armature
![Page 44: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/44.jpg)
TRAJNOST BETONSKIH KONSTRUKCIJA U MORSKOJ OKOLINI
PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA S OBZIROM NA TRAJNOST
› za siguran prijenos sila prionljivošću te za osiguranje propisane zbijenosti betona debljina zaštitnog sloja promatranih šipki ili natega ne smije biti manja od:
› - φ ili φn
› - ili (φ + 5 mm) ili (φn + 5 mm), kada je dg > 32 mm› gdje je:› φ promjer betonskog čelika, natega ili cijevi (naknadno
napinjanje)› φn usporedni promjer snopa šipki› dg promjer najvećeg zrna agregata.
![Page 45: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/45.jpg)
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
› u određenim slučajevima može postavljanje potpovršinskearmature biti potrebno da se izbjegne raspucavanje betona ili da se ograniče pukotine
› kad se rabi potpovršinska armatura zaštitni sloj treba odrediti kao i za spone ili poduzeti osobite mjere zaštite (npr. premaz)
› za predgotovljene elemente dodatak debljine zaštitnog sloja iznosi općenito 0 mm ≤ ∆h ≤ 5 mm, ako se te vrijednosti mogu jamčiti u okviru provjere pri izradbi i ako je to potvrđeno u okviru provjere kakvoće (za izvedbu na mjestu dodatak iznosi 5 mm ≤ ∆h ≤ 10 mm)
› za beton koji se ugrađuje na neravnu podlogu najmanju debljinu zaštitnog sloja treba općenito povećati
› na primjer, za beton koji se ugrađuje izravno na zemlju, najmanja debljina zaštitnog sloja treba biti veća od c ≥ 75 mm
![Page 46: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/46.jpg)
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
› Za beton koji se ugrađuje na uređenu površinu zemlje uključujući i betonsku podlogu najmanja debljina zaštitnog sloja treba biti veća od c ≥40 mm.
› Betonske površine predviđene za arhitektonsko oblikovanje, kao npr. strukturirana površina ili prani beton, također zahtijevaju povećanje zaštitnog sloja.
› Radi zaštite od požara bit će potrebno ponekad i povećati zaštitni sloj
![Page 47: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/47.jpg)
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
Razredi izloženosti ovisno o uvjetima okoliša prema Eurokodu 2
Razred izloženosti Primjeri za uvjete okoliša
![Page 48: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/48.jpg)
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
Najmanja debljina zaštitnog sloja za obični beton (Eurokod 2):
Razred izloženosti
![Page 49: bet i armatura.pdf](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012316/55cf9b47550346d033a56b02/html5/thumbnails/49.jpg)
› Za pločaste elemente i za razreda izloženosti od 2 do 5 može se uzeti smanjenje debljine zaštitnog sloja za 5 mm.
› Smanjenje za 5 mm smije se također izvesti kada se radi o betonu razreda C 40/50 ili više, i to za armirani beton u razredu izloženosti 2a do 5b, a za prednapeti beton za klasu izloženosti od 1 do 5b. Međutim, najmanja debljina zaštitnog sloja ne smije biti manja od one dane za klasu izloženosti 1
› Za razred izloženosti 5c treba rabiti zaštitne premaze radi sprečavanja neposrednoga dodira s kemijski škodljivim tvarima.
ZAŠTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE