Download - Cudna Mi Cuda Kreativni
^UDNA MI
^UDA
prva zbirka tekstova za nastavu
po~etnog ~itawa i pisawa
u 1. razredu osnovne {kole
2
3
Vodi~
zadatak
crtamo i bojimo
pi{emo
re{avamo
doma}i zadatak
re~nik
biramo zadatak
4
P~ele
P~ele predu medene `ice
izme|u livade i ko{nice.
Dobrica Eri}
Pove`i p~elice s ko{nicom onako kao {to je zapo~eto.
Nacrtaj p~ele na livadi.
[ta je to ko{nica?
Da li zna{ kako nastaje med?
5
6
Kuca ka`e
Kuca ka`e VAU, VAU!
Maca ka`e MIJAU, MIJAU!
Petô u {qiviku
rekô KUKURIKU!
Narodna pesma
{qivik ‡ vo}wak u kojemrastu {qive
Pomozi maci da stigne do korpe. Pomozi kuci da do|e do ku}e.
Nacrtaj macu, kucu ili petla.
Kako se ogla{avaju neke druge `ivotiwe ? Napi{i.
Koja te od tih `ivotiwa podse}a na budilnik? Za{to?
7
8
Pro~itaj {aqive pitalice. Odgovore zapi{i punom re~enicom.
Ko bez konca najlep{e prede?
Pitali mi{a:
„U kojem se selu najboqe `ivi?¤
„U onom gde nema ma~aka¤, odgovori mi{.
Objasni za{to je mi{ tako odgovorio.
Odgovore prika`i crte`om.
9
Na moru
Pomozi brodu da doplovi u luku. Pomozi ~amcu da do|e do ciqa.
Mina i Na|a su na moru.
Na|a sa mamom skupqa {koqke.
Mina sa tatom roni.
Najvi{e se raduju kada ugledaju morsku zvezdu i je`a.
Nacrtaj porodicu na moru.
[ta Mina i Na|a rade na moru?
[ta ti najvi{e voli{ da radi{ na moru?
10
11
Upecaj {to vi{e ribica i od
slova koja su na wima napisana
sastavi re~i i re~enice.
QI
A
[
M
K
O
P
R
E
Z
D
J
U
SL
12
Iza svakog imena tajna je skrivena
Vi{wa Belka quqa{ka
Dragan Maza klackalica
Zvezdana [arov vrte{ka
Napi{i {ta zna~i tvoje ili neko drugo ime.
Nastavi da crta{ onako kako je zapo~eto.
{
i
13
Sanovnik
Neka se probude deca!
Tuma~imo san:
Ko je sawao zeca tr~a}e ceo dan.
Ko je sawao mrava ima}e posla dosta.
Ko je sawao reku pre}i }e preko mosta.
Dragan Luki}
Nacrtaj jedan svoj san.
Napi{i {ta naj~e{}e sawa{.
Opi{i jedan svoj san.
iii
{{
14
15
Zavrzlama
Zamislite, deco, jao!
Rep u mleko mi{u pao.
A on jadan nije znao,
pa ga skoro progutao.
Sve misle}i za svoj rep:
„Gle rezanac, {to je lep!¤
Miroslav Anti}
zavrzlama ‡ zbrka, zabuna
Sa ~ime je mi{ pome{ao svoj rep?
[ta mi{ zamalo nije uradio sa svojim repom?
Da li se i tebi nekad dogodila zavrzlama?
Re{i rebus.
Nastavi da crta{ onako kako je zapo~eto.
16
{
i
17
Bekstvo
Kada ma~or brkove su~e,
mi{evi u rupu tr~e!
Nacrtaj mi{a.
Nau~i da izgovori{ brzo:
Mi{ uz pu{ku, mi{ niz pu{ku.
Za{to mi{evi be`e u rupu kada
ma~or su~e brkove?
$iii
${{
i{
18
Eci, peci, pec
Eci,
peci,
pec,
ja sam
mali
zec;
ti si
mala
prepelica,
eci,
peci,
pec.
Razbrajalica
U kojim igrama koristi{ razbrajalice?
Napi{i svoju omiqenu razbrajalicu.
$i{
$i{
19
20
Mrav
Upade mrav u kap rose:
„Upomo}, davim se! Upomo}!¤
Skupi{e se mravi, posavetova{e se
i odo{e po slamku da spasu druga.
Dok su tra`ili slamku,
kap rose se osu{ila.
T. Agajev
U {ta je mrav upao?
Ko je `eleo da pomogne mravu? Kako?
Kako bi ti pomogao mravu?
rosa ‡ sitne kapqice vode
Nastavi da crta{ onako kako je zapo~eto.
21
22
Recept za pekmez
1. Kupi ili uberi vo}e.
2. O~isti i izmeri vo}e.
Dodaj {e}er.
3. Kuvaj dok se ne zgusne.
4. Sipaj pekmez u tegle.
5. Nama`i pekmez na hleb
ili na pala~inke.
Prijatno!
Pa`wa! Pekmez se pravi uz pomo} odraslih.
$pi{i
$pi{i
23
Koji pekmez najvi{e voli{ da jede{?
Da li si nekad pomagao/pomagala nekome da napravi pekmez? Kako?
Objasni za{to je va`no da pekmez kuva{ samo uz pomo} odraslih.
24
Gozba
Bio kozi ro|endan,
pa je goste zvala:
ma~ku, psa i kvo~ku
i dva prasca mala,
i u tawir svakom
mladog li{}a dala.
Gosti rekli jadni:
— Hvala, nismo gladni.
M. Anti}
Nau~i pesmu napamet.
Odgonetni zagonetku.
Ima{ ga u kwizi,
ima{ i na nozi.
S prole}a u {umi
slast je svakoj kozi.
Koje je `ivotiwe koza pozvala na ro|endan?
[ta je koza gostima ponudila da jedu?
Za{to su gosti rekli da nisu gladni?
$~~~$~~~Nastavi da pi{e{ onako kako je zapo~eto.
25
26
Je`i}
Drve}e, trava i cve}e pitaju je`i}a:
„Za{to vetar nas povija i wi{e,
a tvoje iglice ni da takne?¤
Je`i} odgovori:
„Boji se da }e se ubosti¤.
T. Agajev
Re{i zagonetku.
On je kao loptica,
sa hiqadu bodqica.
A tolike bodqice
nose ~et’ri no`ice.
Nacrtaj je`i}a u travi.
^ega se vetar boji?
Da li je`i} mo`e da ubode vetar? Objasni.$eee
$~~~
27
28
Je`
Sklup~ao se mali je`
pa tu mirno spava,
boc, boc iglicama,
ne diraj ga ru~icama,
bode, bode je`,
bi}e suza – be`!
Nepoznat autor
^emu je`u slu`e bodqe?
$o~i
$te~e29
Koga ili {ta bi ti ~uvao/~uvala kao malo vode na dlanu ili o~i u glavi? Za{to?
Ka`e se
^uva ga kao malo vode na dlanu.
^uva ga kao o~i u glavi.
30
Te`ak zadatak
Zadao Nikola Pavlu ovaj zadatak: „Na jednom drvetu bilo je deset ptica.
Do|e lovac i ubije ~etiri.
Koliko je jo{ ptica ostalo na drvetu?¤
„[est¤, odgovori Pavle.
„Nije, nisi pogodio¤, nasmeja se Nikola.
Ilustruj ovaj te`ak zadatak.
[ta ti misli{, koliko je ptica ostalo na drvetu?
Objasni za{to Pavle nije bio u pravu.
$pe~e
$to~i
31
la32
Pada sneg
Ura, deco, pada sneg!
Bela {uma, beo breg,
bela staza, bela reka,
bela vrana, beo zeka,
beo ~ovek, beo brk ...
hajd’ u igru, br`e trk!
Petar Stoki}
Nacrtaj sebe kako se igra{ na snegu.
[ta ti voli{ da radi{ kad padne sneg?
Opi{i jedan zanimqiv do`ivqaj na snegu.
– Gde se to dogodilo?
– Kada se dogodilo?
– Ko je jo{ bio s tobom?
– Opi{i {ta se dogodilo.
– Kako si se tada ose}ao?
Odgonetni zagonetku.
Bele koke
s neba pale,
na{a vrata
zatrpale.
la la
la
33
34
Nezgoda
Bila sam na igrali{tu. Po~ela je da pada ki{a.
Htela sam da napravim kolut oko {ipke. [ipka je
bila klizava i ja sam pala pravo u baru. Krenula sam
ku}i mokra i blatwava.
Brinula sam zbog onoga {to }e mi re}i roditeqi.
De~ji rad
Zajedni~ko prepri~avawe teksta.
$pala
$~elo
35
36
Cve}ar
Cve}ar svima
deli sre}u.
I sam `ivi
u svom cve}u.
Wegove su
`ute lale
ba{ dostojne
svake hvale.
Laza Lazi}
Napi{i nazive cvetova koje zna{.
^ime se bavi cve}ar?
lala
lola
37
Dopuwalka
Auuu, auuu – on zavija
i repinu dugu svija.
Kad mu gladan stomak kr~i,
celu {umu taj pretr~i.
Kad pojede{ beli luk,
pogodi}e{, to je ___ ___ ___ .
Simeon Marinkovi}
Nacrtaj jo{ neku `ivotiwu
koja ima duga~ak rep.
maza
z%ima
38
Nacrtaj sat koji bi `eleo da ima{.
Za{to qudi koriste satove?
Sat mla|eg brata
Stariji Petrov brat
ima ru~ni sat.
Da Petar ima sat,
bio bi stariji brat.
— Al’ on je mla|i brat
i jo{ nema sat.
— Kad treba sat bratu,
brat zamoli tatu.
Naravno, Petrov tata
mo`e malo bez sata.
Tako i mla|i brat
ima ru~ni sat.
\uro Damjanovi}
$sat
$~as
39
40
Slon i mi{
Ode slon u bioskop i sede ispred
mi{a. Ovaj od wega ne vidi ni{ta
i po~e da izviruje levo, pa desno.
Ne vredi, i daqe ni{ta ne vidi.
Naquti se mi{, ustade i sede u red
ispred slona. Potom se okrenu
ka wemu i procedi:
– Sad }e{ da vidi{ kako je kad neko
sedi ispred tebe!
Iz kwige viceva
Da pukne{ od zeke
Gde su se nalazili slon i mi{? [ta su radili?
Napi{i omiqenu {alu.
[ta je sme{no u {ali o mi{u i slonu?
${ala
mi{
41
42
nevin ‡ onaj koji nije kriv
Lisica pred sudom
Izveli lisicu pred sud i optu`ili je zato
{to je krala koko{ke iz jednog seoskog
koko{iwca.
– Nevina sam, ~asna re~ – po~ela je lija da
{tek}e. – Mogu i da doka`em. U to doba
nalazila sam se u drugom koko{iwcu!
– A ima{ li svedoka? – upita sudija.
– Svedoka sam pojela!
\ani Rodari
Za{to je lisica izvedena pred sud?
Kako je lisica poku{ala da doka`e da je nevina?
[ta je sme{no u ovoj pri~i?
$vvv
$jjj
43
44
Kaktus koji ra|a bombone
Kraj prozora je stajao kaktus.
Nikad nije cvetao. Odjednom procveta
i prekri se bombonama. Bombone su
bile u {arenim papiri}ima. Visile
su poput grozdova. Qudi su ih otkidali
i jeli dok nisu pojeli sve.
Kaktus se naquti i pokri bodqama.
Eh, da su qudi bar jednu bombonu
zakopali u zemqu, nikao bi novi kaktus
koji ra|a bombone.
V. Krotov
Da li bi voleo da ima{ ovakav kaktus? Za{to?
Ako bi zasadio bombonu sa ovog kaktusa, da li bi stvarno izrastao novi
kaktus? Objasni.
[ta misli{ o qudima koji su pojeli sve bombone?
45
46
Bombona
Pitali majmuna:
„[ta je to bombona?¤
On se zamisli
i re~e:
„To je banana
bez pantalona¤.
Rade Obrenovi}
Nau~i pesmu napamet.
Nacrtaj bananu koja nosi
pantalone.
47
^okolada
Sakrio zeka ~okoladu ispod jelke
i napisao: „Ovo nije ~okolada!¤
Slede}eg dana vrati se do drveta
i vide da ~okolade vi{e nema.
Na|e samo papir na kom je pisalo:
„Je` je nije uzeo¤.
iz kwige viceva
Da pukne{ od zeke
Za koji praznik stavqamo poklone pod jelku?
Ko je pojeo ~okoladu? Objasni.
48
Mrav i tre{wa
pri~a po nizu slika
Napi{i pri~u po slikama.
49
50
Ku}a u ku}i u ku}i
U jednoj velikoj zgradi, me|u stanovima,
be{e mala ku}a. U woj brat napravi
ku}icu za sestru. U woj sestrica
napravi ku}icu za lutke...
V. Krotov
[ta je bilo posle?
Oboj ku}e odgovaraju}om bojom.
Naranxasta ku}a je naj{ira.
@uta je najvi{a. Crvena je posledwa.
Izme|u `ute i naranxaste je plava.
Zelena je pored crvene.
51
Moderan
Sne{ko
U ulici na{oj
napravili
Sne{ka,
mesto lonca
na glavi
{ubara mu
te{ka,
mesto metle
u ruci
tranzistor mu
svira,
pa ga mnogi
pozdravqaju
skidawem {e{ira.
Dragi{a Pewin
Nacrtaj ovom modernom Sne{ku druga ili drugaricu.
Zbog ~ega je ovaj Sne{ko moderan?
Objasni kako pravi{ Sne{ka Beli}a.
[ta se doga|a sa Sne{kom kada ogreje sunce? Napi{i pri~u o tome.
52
53
Napi{i re~enice pravilnim redosledom.
Posle smo se grudvali.
Odjurio sam sa drugarima u park.
Radostan sam se vratio ku}i.
Pravili smo Sne{ka Beli}a.
Pao je sneg.
54
Pro~itaj.
SankeL
ete,lete
sanke, letekao
str
ele,
uza
ne
itanke na{e san
kebel
e.
Popuni ukr{tenicu.
1. Donosi deci poklone
za Novu godinu.
2. Sa wima na snegu
dosadno nije – to su...
3. Duboka obu}a za sneg.
4. Bela zvezdica na dlan
ti pala, zagrejala se
i nestala.
1.
2.
3.
4.
55
Oboj mi{a onako kako je zadato.
Neobi~an mi{
Glava mi je `uta.
Telo mi je naranyxasto.
O~i su mi crvene.
Wu{ka mi je crna.
Noge su mi zelene.
Rep mi je plav.
Koji je tvoj omiqeni mi{ iz crtanog filma?
56
Poledica
Niz uli~nu nizbrdicu
napravismo poledicu.
Nai{la je jedna mama,
klizala se malo s nama.
Za wom sti`e brkat tata
i eno ga, ve} red hvata.
Ded je ne{to progun|ao,
poledicu obi{ao.
Jedino je Mira pala,
klizati se nije znala.
Ali nije zaplakala. Mom~ilo Te{i}
Nacrtaj u pet slika {ta se dogodilo u pesmi Poledica.
57
Ko se jedini nije klizao? [ta misli{ za{to?
Da li si se nekad klizao/klizala na ledu? Kako si se tada ose}ao/ose}ala?
58
Putovawe
Re{io autobus
Da obi|e globus
BRUM
Pravo iz gara`e
Krenuo da sma`e
Drum
Ve} kod semafora
Pade mu s motora
[raf
A nadomak druma
Pu~e mu i guma
PAF
Dragomir \or|evi}
Napi{i pri~u o jednom svom zanimqivom putovawu.
Pitawa koja ti mogu pomo}i da napi{e{ pri~u:
Kuda si putovao? Kada? S kim? Kojim prevoznim
sredstvima? [ta je na tom putovawu bilo zanimqivo?
Kako si se tada ose}ao/ose}ala?
59
60
Prona|i u slede}im nizovima re~i i zaokru`i ih.
ranac acranacranranacacran
kofer ferkoferfekokofererk
torba rbatobatorbabartorba
Sastavi i napi{i {to vi{e re~i
od re~i put.
PUTovati
PUTOVATI
auto
t
o
a
u
t
o
a
u
a
u
t
o
t
o
voz
v
o
v
o
v
o
z
o
z
o
z
v
o
z
brod
d
b
r
o
b
r
o
d
r
b
r
o
d
b
ot
Igramo se re~ima
61
More
Sprema se pa~e
sprema se prase.
Kuda to idu?
— Na more! Zna se.
Suncobran vuku,
ki{obran vuku
i druge stvari
i ~amac stari.
Vide ih ze~e,
pa skromno re~e:
— I ja bih s vama,
sunce me pe~e!
Ra{a Peki}
Ko se sve spremao da ide na more? [ta su sve poneli?
Opi{i jedan do`ivqaj s mora.
Mlinar Pekar Prodavac
Ora~ Seja~ @etelac
62
Hleb
Mnogo qudi treba da se trudi pre nego {to hleb zamiri{e i zarudi.
Koji qudi?
Ora~, ratar, seja~, `etelac, kombajner, mlinar, pekar, prodavac.
Kako se trude?
Oru, drqaju, seju, `awu, vrhu, mequ, mese i peku, prodaju.
Vladimir Andri}
Napi{i {ta rade qudi na slikama.
63
Nacrtaj ono {to najvi{e voli{ da jede{, a {to se pravi od bra{na.
Koji se od navedenih poslova rade samo na selu, a koji mogu i u gradu?
Napi{i {ta se sve pravi od bra{na.
Re{i zagonetku.
Bez ko`e u|e, s ko`om iza|e. (i}ep u belh)
64
ilustracija
Ze~ja posla
Tajnom {umskom pre~icom
zeka je sa ze~icom
i{ao pod ruku
i mu~io muku.
Sve do vrha u{iju,
a to nije malo,
zaqubqen je bio,
samo, to je krio.
Tek na kraju pre~ice
stade ispred ze~ice:
Ti si, re~e, lepa
kao {argarepa!
Pavle Jankovi} [ole
Za{to je zec krio da je zaqubqen u ze~icu?
Za{to je zec rekao da je ze~ica lepa kao {argarepa?
65
Lav i mi{
Lav je bio umoran. On le`e u hlad da se odmori i zaspa. Prolaze}i tuda, mi{
re{i da pretr~i preko lava. Me|utim, lav se probudi i {~epa mi{a.
– Je li, malecki? Zar se ti, kod tolike {irine, usu|uje{ da preko mojih le|a
pravi{ put? [ta }emo sada, govori?! – viknu lav.
– Mo}ni lave – odgovori mi{ umiqato. – Mnogo sam pogre{io, priznajem.
Molim te da mi oprosti{. Nikada vi{e ne}u to da u~inim! Ovo je prvi
i posledwi put. Uostalom, pomisli: kakva bi to slava bila za lava da ubije mi{a?
Lav se nasmeja i pusti mi{a zdravog i ~itavog.
Posle nekoliko dana lav se nesre}no uhvati u jaku mre`u koju su postavili
lovci. Nije mogao da se izvu~e, pa je rikao od jada i srxbe.
To je ~uo mi{. Odmah je dotr~ao. Kada je ugledao svog dobrotvora u mre`i, nije
gubio vreme. Po~eo je da grize u`ad i malo-pomalo na~inio dovoqno veliki
otvor kroz koji se lav izvukao i tako izbavio.
– Kakve se ~udne stvari doga|aju na ovom svetu! — re~e lav. — Ko bi ikad
pomislio da i mi{ mo`e da spase lava od smrti?!
Ezop
Kako je mi{ pomogao lavu?
Za{to lav nije verovao da mu mi{
mo`e pomo}i?
Mo`e li u stvarnom `ivotu slabiji da
pomogne ja~em? [ta ti misli{? Objasni.
Kakve su ove `ivotiwe?
veliki mali
66
67
Prepri~aj basnu „Lav i mi{¤ prate}i slike.
68
Oboj dugu.
Dugine boje
Duga je jedna od najlep{ih
prirodnih pojava.
Ponekad mo`emo
da je vidimo
kad za vreme ki{e
sija sunce.crvena
`uta
zelena
plava
qubi~asta
69
Nova godina
Zaokru`i sve ono {to ima veze s Novom godinom.
70
Napi{i {ta bi sve `eleo da
dobije{ od Deda Mraza.
Nacrtaj novogodi{wu jelku.
71
Beograd
Beograd ima balkone cvetne,
da te ulep{an uvek sretne.
Mostove ima budne po no}i
u svako doba da mo`e{ do}i.
Da ti ruke pru`i,
da ti srce da,
jedini na svetu
Beograd to zna.
Nepoznat autor
Beograd je glavni grad na{e zemqe.
Simbol grada Beograda je ptica vrabac.
Napi{i nazive gradova za koje si ~uo.
Ako o nekom gradu zna{ ne{to zanimqivo, napi{i ne{to o tome.
72
Bo`i} {tapom bata
Jedan od najve}ih hri{}anskih praznika je Bo`i}. Slavi se u porodici.
Deca se naro~ito raduju jer tada dobijaju poklone.
To je dan qubavi, dobre voqe i radosti.
O Bo`i}u postoji mnogo pesama.
Evo jedne bo`i}ne pesme.
Bo`i} {tapom bata:
nosi suva zlata,
od vrata do vrata.
Na ~ija }e vrata
dat blagoslov, zlata?
Na na{a }e vrata
prosut {aku zlata!
Narodna pesma
Dopuwalka:
Napi{i kako se pozdravqamo na Bo`i}. Hristos se ______________
73
Opi{i kako se u tvojoj porodici proslavqa Bo`i}.
Ako se u tvojoj porodici ne slavi Bo`i}, napi{i kako se proslavqa neki
drugi praznik.
74
Au, {to je {kola zgodna
Re{i zagonetke.
Druge zove,
sebe ne ~uje.
Korice ima – no` nije
listove ima – drvo nije.
Napi{i imena drugova iz {kole s kojima se najvi{e dru`i{.
Kako to {kola le~i lewost i samo}u? Da li je {kola stvarno zgodna?
Objasni za{to tako misli{.
Kako si se ose}ao na po~etku {kolske godine, a kako se ose}a{ sada?
Au {to je {kola zgodna
Le~i lewost i samo}u
KÔ da mi je ku}a rodna
[teta {to ne radi no}u
Kad nisam u svojoj {koli
Mene moja du{a boli
Nema one dru`ine
Da delimo u`ine
Au {to je {kola sjajna
U klupama par do para
Svaki {apat svaka tajna
Jednu novu qubav stvara
Kad nisam u svojoj {koli
Mene moja du{a boli
Nema one s kikom
Koju ne dam nikom
Qubivoje R{umovi}
75
Re{i rebuse.
76
Cvr~ak i mravi
U vreme velike letwe `ege le`ao je
cvr~ak u hladu i svirao. Posmatrao je
mrave kako vuku teret pod vrelim
suncem, }utke i ne `ale}i se.
– Zar ne znate ni{ta boqe – obratio
im se cvr~ak – nego da radite bez
prestanka?
– Moramo da radimo – odgovori{e
mu mravi – jer samo tako }emo uspeti
da sakupimo dovoqno hrane i ogreva za
hladne dane.
– Kakve hladne dane! – uzviknu
cvr~ak, pa sko~i i po~e da igra i peva. –
Ko jo{ da misli na hladne dane kad je
leto tako lepo, sun~ano i puno plodova!
Dovoqno je da se samo okrene{
i uzme{ sve {to po`eli{.
– Ko leti peva, zimi }e se smrzavati
– odgovori{e mravi. Po`eleli su
i sami da igraju, ali nije bilo vremena.
Morali su da rade, a cvr~ak osta
u poqu sviraju}i.
Pro|e leto. Opade li{}e. Dunu
vetar i sneg pokri zemqu. Mali
veseqak vi{e nije igrao, niti svirao.
Duvao je u prste i drhtao od zime, ali
nigde ni skrovi{ta
da se ogreje, niti
kakvog zrnca da
utoli glad.
77
Snaga ga je izdavala i mraz mu se
uvla~io u telo. Cvr~ak nije imao svoju
ku}u niti ikoga od onih koji su ranije
u`ivali u wegovoj svirci. Iznemogao
od gladi i hladno}e, cvr~ak pade u sneg.
Jo{ koji trenutak i...
U tom ~asu nai|e grupa mrava koji su
opazili iznemoglog, uko~enog svira~a
kako bez svesti le`i u snegu. Bili su
to oni isti mravi koji su tokom leta
sakupqali hranu i popravqali ku}u.
Sa`alili su se na nesre}nog skitnicu
i odneli ga u svoj topli dom.
Kada se odmrznuo i oporavio, cvr~ak
je shvatio da je spasen i bezbedan. Vi{e
nije bilo va`no da li napoqu duva
ledeni vetar i da li jo{ uvek veje sneg.
U domu wegovih vrednih prijateqa
mrava bilo je dovoqno hrane i toplote
za sve, pa cvr~ak zamoli da ga puste da
ostane. I dok je skitnica svirao
i pevao, mali{ani su igrali i veselili
se do mile voqe.
Lafonten
[ta je cvr~ak tra`io od mrava?
[ta misli{, da li su mravi dobro postupili? Objasni.
Kako bi ti postupio da si bio na mestu mrava? Za{to?
Tri miliona i jedan mrav
`ive, rade i spavaju
u mravqem gradu,
ispod velike kru{ke, u hladu...
Ako te zanima {ta je bilo daqe,
prona|i i pro~itaj pesmu „Mrav dobra srca” Brane Crn~evi}a.
78
Objasni ove narodne izreke:
Ko radi, ne boji se gladi.
Vredan kao mrav.
Nacrtaj re{ewe zagonetke:
Sam lon~i} u poqu vri. (kawivarm)
79
Zimske TV vesti
Zamisli da si novinar. Na osnovu slika napi{i tekst za vesti.
Zaokru`i sve re~i koje
imaju veze sa zimom.
Napi{i jo{ neke re~i koje
te podse}aju na zimu.
Na Zlatiboru celog dana veje sneg.
Skija{i se jedva probijaju do staza.
svitac
pahuqa
sneg
roleri
mraz
me}ava
bunda
jagode
poledica
sandale
Sne{ko
sanke
80
Sveti Sava i |aci
Sveti Sava bio je i u~iteq. Jednom
wegovom |aku, jedanput, nestane zastrug
meda.
Da bi prona{ao kradqivca, sveti
Sava uzviknu glasno svojim |acima:
„Ko je ukrao med, pa{}e mu danas p~ela
na kapu¤.
Kad su |aci posle iza{li na ru~ak,
onaj {to je ukrao bio med neprestano
je pazio da mu p~ela ne padne na kapu
i tako je u kra|i uhva}en.
Sveti Sava je ~esto putovao po
zemqi i savetovao qude kako da boqe
`ive i pametno i pravedno postupaju.
O tome je u narodu ispri~ano mnogo
pri~a.
Hram Svetog Save u Beogradu
zastrug ‡ drvena posuda s poklopcem
81
Ilustruj pri~u „Sveti Sava i |aci“.
Objasni kako je sveti Sava prona{ao kradqivca.
Prona|i i pro~itaj jo{ neku pri~u ili pesmu o svetom Savi.
82
Tri sam zemqe prelazio
i tri gore pregazio,
i tri mora preplovio...
Du{an Radovi}
Napi{i pri~u o tome {ta bi radio kad bi imao ~arobni }ilim.
Da $imam $~arob$ni %}ilim. . .
83
Nema za ma~ke {kole
– Kuda }e{ s torbom?
– upita Miru ma~ka.
– U {kolu! \ak sam!
Ovo je torba |a~ka.
– I ja bih s tobom –
ma~kine o~i mole.
– Ne mo`e{, draga.
Nema za ma~ke {kole.
Ma~ki je dosta
Da zna presti,
Da zna loviti,
Da zna jesti,
Da se zna verati
I da mijau~e.
A to sve ma~ke
Kod ku}e nau~e.
Grigor Vitez
Dopuwalka.
Voli da se mazi,
voli i da prede,
a najvi{e voli
mi{eve da jede.
I na kraju ta~ka
to je deco ___ ___ ___ ___ ___ .
[ta sve ma~ke kod ku}e nau~e?
[ta misli{, kako izgleda {kola za ma~ke?
Ako `eli{, svoj rad mo`e{ i da ilustruje{.
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
SADR@AJVodi~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
P~ele, Dobrica Eri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Kuca ka`e, narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Na moru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Iza svakog imena tajna je skrivena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Sanovnik, Dragan Luki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Zavrzlama, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Bekstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Eci, peci, pec, razbrajalica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Mrav, T. Agajev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Recept za pekmez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Gozba, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Je`i}, T. Agajev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Je` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Ka`e se . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Te`ak zadatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Pada sneg, Petar Stoki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Nezgoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Cve}ar, Laza Lazi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Dopuwalka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Sat mla|eg brata, \uro Damjanovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Slon i mi{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Lisica pred sudom, \ani Rodari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42Kaktus koji ra|a bombone, V. Krotov . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Bombona, Rade Obrenovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46^okolada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Mrav i tre{wa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Ku}a u ku}i u ku}i, V. Krotov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Moderan Sne{ko, Dragi{a Pewin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
95
Sanke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Neobi~an mi{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55Poledica, Mom~ilo Te{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Putovawe, Dragomir \or|evi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58Igramo se re~ima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60More, Ra{a Peki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61Hleb, Vladimir Andri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62Ze~ja posla, Pavle Jankovi} [ole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64Lav i mi{, Ezop . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65Dugine boje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Nova godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69Beograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Bo`i} {tapom bata, narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72Au, {to je {kola zgodna, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . 74Cvr~ak i mravi, Lafonten . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76‡77Zimske TV vesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79Sveti Sava i |aci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80Nema za ma~ke {kole, Grigor Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
^UDNA MI ^UDA
prva zbirka tekstova za nastavu po~etnog ~itawa i pisawa
u 1. razredu osnovne {kole
autori
ilustrovao
recenzenti
lektor
grafi~ko oblikovawe
tipografsko oblikovawe
priprema za {tampu
izdava~
urednik
za izdava~a
{tampa
tira`
copyright
prvo izdawe
Zorica Stojanovi}Zorica Vukajlovi}
Nino Maqevi}
prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet, BeogradTatjana Ja{in-Mojse, profesor razredne nastave, O[ „Mladost“, Vr{acSne`ana Ili}, profesor razredne nastave, O[ „U`i~ka republika“, Novi Beograd
Violeta Babi}
Du{an Pavli} Andrej Vojkovi}
Slobodan Miladinov
Neboj{a Miti}
Kreativni centarGradi{tanska 8BeogradTel. / faks: 011 / 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
Slavica Markovi}
mr Qiqana Marinkovi}
Publikum
15.000
ŸKreativni centar, 2008
CIP – Каталогизација у публикацијиНародна библиотека Србије, Београд
37.016:003-028.31(075.2)(076)
СТОЈАНОВИЋ, ЗорицаЧудна ми чуда : прва збирка текстова за
наставу почетног читања и писања : у 1.разреду основне школе / [аутори ЗорицаСтојановић, Зорица Вукајловић ; илустроваоНино Маљевић]. - Београд : Креативни центар,2008 (Београд : Публикум). - 96 стр. :илустр. ; 23 х 22 cm. + прилог ([1]пресавијен лист). - (Српски језик : за први разред основне школе : (рад по комплексном поступку)) (Креативна школа)
Подаци о ауторима преузети из колофона. -Тираж 15.000.
ISBN 978-86-7781-625-4ISBN 978-86-7781-628-5 (за издавачку целину)1. Вукајловић, Зорица [аутор]
COBISS.SR-ID 149517068
Ministar prosvete Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovoguxbenika u okviru uxbeni~kog kompleta za srpski jezik u prvom razredu osnovne {kole re{ewem broj 650-02-00181/2008-06.