DANI PROMETNICA 2013Mjerenja, ispitivanja i monitoring na prometnicama
Seminar stručnog usavršavanja u graditeljstvu
ANALIZA SIGURNOSTI NA ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIM PRIJELAZIMA
Georg Davor Lisicin, Igor NovačićHRVATSKI AUTOKLUB, Avenija Dubrovnik 44, 10010 Zagreb
Sadržaj Uvod Analiza sigurnosti prometa na željezničko-
cestovnim prijelazima Međunarodna praksa i iskustva – EU direktive i
smjernice Zaključak
Uvod
Željezničko-cestovni prijelazi u razini jesu kolizijske točke željezničkog i cestovnog sustava na kojima često dolazi do izvanrednih događaja odnosno prometnih nesreća s uglavnom teškim posljedicama i smrtnim ishodom ili teškim ozljeđivanjem
Uvod - motivacija
Analiza sigurnosti prometa na željezničko-cestovnim prijelazima
dinamika rješavanja ŽCP-a Godina
2005. 2006. 2007. 2010.
Međunarodne pruge (M) prometni znakovi+ trokut
preglednosti
329 320 307 272
polubranik automatski/mehanički 282 292 309 330
ukupno 611 612 616 602
Regionalne pruge (R) prometni znakovi+ trokut
preglednosti
296 297 289 281
polubranik automatski/mehanički 114 114 114 125
ukupno 410 411 403 406
Lokalne pruge (L) prometni znakovi+ trokut
preglednosti
471 463 459 433
polubranik automatski/mehanički 62 60 64 73
ukupno 533 523 523 506
Sveukupno 1554 1546 15421514
Analiza sigurnosti prometa na željezničko-cestovnim prijelazima
Način osiguranja željezničko-cestovnih prijelazaGodina 2005 2006 2007 2010
Međunarodne pruge (M)
PZ+ TP 329 320 307 272
aut/meh 282 292 309 330
ukupno 611 612 616 602
Regionalne pruge (R)
PZ+ TP 296 297 289 281
aut/meh 114 114 114 125
ukupno 410 411 403 406
Lokalne pruge (L)
PZ+ TP 471 463 459 433
aut/meh 62 60 64 73
ukupno 533 523 523 506
Sveukupno 1554 1546 1542 1514
U Hrvatskoj je na gotovo 70% ŽCP-a još uvijek relativno nepovoljno stanje sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa
Sigurnost prometa na željezničko-cestovnim prijelazima
Sigurnost prometa na željezničko-cestovnim prijelazima
Posljedice prometnih nesreća na ŽCPGodina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Ukupno prometnih nesreća
81.911 86.611 92.102 76.540 58.132 58.283 61.020 53.496 50.388 44.394 42.443 705.320
Ukupno prometnih nesreća na ŽCP
578 530 517 487 454 496 514 415 462 409 376 5.238
Udjel (%) 0,706% 0,612% 0,561% 0,636% 0,781% 0,851% 0,842% 0,776% 0,917% 0,921% 0,886% 0,743%
Potreba za realnim pokazateljima, odnosno usporedbi apsolutnih i relativnih podataka o broju prometnih nesreća
Posljedice prometnih nesreća na ŽCP
Odnos ukupnog broja poginulih osoba u cestovnom prometu i na ŽCP
Sigurnosni aspekti korištenja ŽCP-a s ocjenom stanja
Program rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza u Republici Hrvatskoj
Nacionalni program željezničke infrastrukture Nacionalni program sigurnosti cestovnog
prometa
=> pokazatelji sigurnosti prometa na ŽCP-ima upućuju na nezadovoljavajuće stanje.
Međunarodna praksa i iskustva – EU direktive i smjernice
Akcijski plan EU 2011.- 2020. [14] i Direktiva o upravljanju i sigurnosti cesta [9] nalažu aktivne i standardizirane metode i konkretne prijedloge za uklanjanje mogućih nedostataka na mjestima prometnih nesreća.
Direktiva o sigurnosti željezničkog prometa u V. Poglavlju, s druge strane, također nalaže potrebu za istragom i donošenjem sigurnosnih preporuka, posebice u slučaju teških nesreća s poginulim osobama [10]
Projekt SELCAT
Projekt SELCAT Učestalost korištenja ŽCP u razini
Projekt SELCAT Nesigurnost vozača na ŽCP-ima koji nisu
opremljeni tehničko- sigurnosnim sustavom
Projekt SELCAT Pogrešno tumačenje trepćućih crvenih svjetala
Mogućnosti poboljšanja Okvir za multidisciplinarni pristup problemu Program procjene sigurnosti željezničko-
cestovnih prijelaza
Program procjene sigurnosti željezničko-cestovnih prijelaza
Medotologija testiranja - AHP Analitički hijerarhijski proces
Procjena sigurnosti sa stajališta svih korisnika ŽCP-a, vozača , strojovođe i pješaka
Potencijal rizika
Sigurnosni potencijal
Program procjene sigurnosti željezničko-cestovnih prijelaza Modeli grupiranja kriterija (parametara) sigurnosti po kategorijama
Razina sigurnosti ŽCP
(procjena)
Prostorna i vremenska
izvedba
Pristupačnost
Noćna preglednost (vidljivost)
Dnevna preglednost (vidljivost)
Program procjene sigurnosti željezničko-cestovnih prijelaza
Prostorna i vremenska izvedba prijelaza (23% udjela u ocjeni)
Prostorna i vremenska
izvedba
Prostorna izvedba
Širina i duljina ŽCP
Duljina pješačkog prijelaza
Pješački otoci i staze za pješake
Broj kolosijeka - smjer
prometa
Broj i širina prometnih traka
ceste - smjer prometa
Točke kolizije vlak-
automobil-pješaci
Materijali i stanje kolnika i kolosijeka - održavanje
Osiguranje ŽCP -
polubranici ili branici, čuvar
Veritkalni zavoj ceste i nagib
pruge
Vremenska izvedba (faze)
Učinkovitost zelene faze
Učinkovitost crvene faze-
zaštitno vrijeme
Duljina i frekvencija
zatvorenosti ŽCP
Brojač faze za pješake i
vozače
Sihroniziranost u mreži
prometnica
Program procjene sigurnosti željezničko-cestovnih prijelaza Dnevna preglednost (vidljivost) (20 % udjela u ocjeni)
Dnevna preglednost (vidljivost)
Vidljivost i stanje horizontalne signalizacije
Širina i način izvedbe pješačkog
(biciklističkog) prijelaza
Svjetlosna signalizacija
Trokut preglednostiMinimalna udaljenost vidljivosti
Vidljivost i stanje vertikalne
signalizacije
Program procjene sigurnosti željezničko-cestovnih prijelaza Noćna preglednost (vidljivost) (39%udjela u ocjeni)
Noćna preglednost (vidljivost)
Vidljivost i stanje
horizontalne signalizacije
Širina pješačkog
(biciklističkog) prijelaza
Svjetlosna signalizacija
Stanje osvjetljenosti Trokut
preglednosti
Minimalna udaljenost vidljivosti
Vidljivost i stanje vertikalne
signalizacije
Program procjene sigurnosti željezničko-cestovnih prijelaza Pristupačnost (18% udjela u ocjeni)
Taktilne staze
Upušteni rubnjaci
Zvučni signali
Prepreke za pješake
Širina staza i rubnjaka
Pristupačnost
Primjena metode AHP u koracima:
1. razvije se hijerarhijski model problema odlučivanja – prioriteta veće važnosti s ciljem na vrhu, kriterijima i potkriterijima na nižim razinama te alternativama na dnu modela;
2. na svakoj razini hijerarhijske strukture u parovima se međusobno uspoređuju elementi te strukture, pri čemu se preferencije donositelja odluke izražavaju uz pomoć odgovarajuće skale (Saatyeva skala relativne važnosti [18]) koja ima 5 stupnjeva i 4 međustupnja verbalno opisanih intenziteta i odgovarajuće numeričke vrijednosti za njih u rasponu 1 do 9;
3. iz procjena relativnih važnosti elemenata odgovarajuće razine hijerarhijske strukture problema pomoću odgovarajućeg matematičkog modela izračunaju se lokalni prioriteti (težine) kriterija, potkriterija i alternativa, koji se zatim sintetiziraju u ukupne prioritete alternativa;
4. provodi se analiza osjetljivosti.
Primjena metode AHP
važnost (težinski udio) wmj općeg kriterija Aj
povezanog s općim makrokriterijem Cm; važnost (težinski udio) općeg makrokriterija
Cmkoji doprinosi cilju (razina sigurnosti)
Primjena metode AHP
ajk = wj/wjk , gdje je wj težina povezana s kriterijem j i wk s kriterijem k , tada vrijedi sljedeće:
ajj=1, ajk=1/ajk (uzajamnost odnosa nužan za osiguravanje simetrije procjene
raspostranjenosti), aji*aik=ajk (odnos konzistencije).
ijj
nww ija w nA w j
j
wn
ija w
1Ako je w vektor težine wi, možemo dokazati da je:
Primjena metode AHP
izračun indeksa konzistencije
1,0 RI
CI CR
gdje je: •indeks konzistencije
1-n
l CI max n
: u slučaju idealne konzistencije (lmax = n) CI=0,RI je „slučajni“ indeks. On predstavlja prosječnu vrijednost CI za kvadratnu, pozitivnu i simetričnu matricu reda n „slučajno“ generiranu; vrijednosti za RI su poznate u funkciji n
Primjena metode AHP
kompozitni indeks sigurnosti razina sigurnosti ŽCP izračunava se kroz vrijednost ponderiranog prosjeka, odnos među kriterijima (parametrima) nije uzet u izračun (tj. kombinacija učinaka
od dva ili više kriterija nije uzeto u obzir kod izračuna).
Indeks sigurnosti
Gdje je :• težina (udio) općeg kriterija Aj povezanog s glavnim makro-kriterijem Cm
• težina (udio) glavnog makro-kriterija Cm koji pridonosi općem cilju (razina sigurnosti)
)( Aww j
m
jm
jm
Primjena metode AHP
indeks makrokriterija (kategorija parametara)
Aww j
m
jm
j
za kriterij j određuje se i radi lakšeg određivanja karakteristika koje moraju biti poboljšane
Zaključak provedba međunarodnih komparabilnih testova konkretne mjere i preporuke za poboljšanje
pojedinog ŽCP sustavno praćenje incidenata i nesreća na ŽCP
kako bi se mogli kvantificirati učinci uvođenja pojedinih poboljšanja
HVALA NA POZORNOSTIGeorg - Davor lisicin, dipl.inge-pošta: [email protected]
Igor Novačić, dipl.ing. e-pošta: [email protected]
Hrvatski autoklub, Zagreb, Av. Dubrovnik 44