BRC,J 41 • S.,JECAN,J ZOOl
ENClI(LOPEO''''SI(I CASOPI5 ZA MLAOEZ
Sadrzaj DIUI ZDRDJIOrijentacija u iivotinja
Kabl bMOlfl pI'IIRIIiIzu~ cilj
Bogatstva Sunceva sustava
Nacionalni parkovi Azije
Zajlila prirt:Hk 00 najnasdjtmjtm konlintnlu
Azjja danas
Otstlljtia Vl'likih promjma
Tradicionalni Japan
DopolI~ Soguna
Buddha
UlnIplIJU UI .smidln
Dragi Citatelji.ovim brojem DIl'O znonjo uJazi u petu godinu izlaienja. Dosad smoobjavili oko 520 C1anaka s lemama iz raznih znanosti. tehnologije,umjetnosti i spolla. Oni koji nas olaju od prvog broja. imaju 1880stranica bogalo ilustriranog enciklopedijskog sliva. Ako ih ruvaju ukoricama Drvo znonjo. moo ce se njime jos dugo sluiiti. Naime, nisu
sve teme jednako zanimljive i razumljive svim uzrastirna. Stoga jedobro casopis Cuvali. Tko zna. moida ce posluiiti i vasoj
djeci (koliko god 10 bila neobima pornisao varnakoji ste i sami jos djeca).
Dobar dio ovog broja posvecen je jednorn velikom kontinentuna kojern fivi najveci dio svjelskog stanovniscva. tako dugepovijesti da bi se 0 lome moglo pisati godinama. Vjerujemo
da cete biti zadovoljni na5im izborom.Nismo propuslili ni dogadanja usvorn uiem domu. !Cako je doslodo ideje 0 ujedinjenju i kako Sf razvija taj proces Citajle u Clanku
Ftdrrotivno £uropo. Upozoravamo vas i na C1anak BogOt.slVllSunimJ SUstOVll. Unjemu su iznesene pretpostavke 0buduCnosti koja ce moida postari vaSa sadaSnjosl.
ZahvaJjujemo na dosadasnjoj vjemosti iielimo Yam ugodno 6tanje.
Vlast i vtadanje
onIllIIlIl moddimo:I >4osu
Federativna Europa?
ororopskom ZIIjtdnBtw
Pretplatorn na tasopis o5IVarile niz pogodno5li.(Vidi KlublJ
Navodenje projektila
Gasenje poiara
Slo J( timt gasi
Drvo i papir
0I:vadu ijinaW proirYodi
ORVA ZNAN.JA
VaSa suradnja nam je dragoejena. Stoga svoje prirnjedbe,sugestije. kritike i pohvale saljite na nasu
adresu, s naznakom: Za KLUB.
Orvo znanja rnoit'te nad i na Intemetu,na adrui: hltpJ(www.drvo·znania.hr
Glenn Gould
Atlas - Pluton
Kviz ._-------_.-
••••
Vrvo znanja - encikloptdijski ~asopis za mladefNiliav o/;s'n,liI: rift DfKno ..1tlist.Tht (Dmprtl"n"... "fm"lt ..."tfar 011 Ihtfomll,: Ololm~oll Cow"d,sh I'Ilrl..."h tid 1995
Idnl mjtsttna !ij~kom Ikabkt sadint.Nlllcw"lc,: MulkuiI( u umu"jskoj ap'tmi 0 Foto Sp,inS
ItdilYilt: SysPri,,! d.o.a" XIV. froku! SA. 10020 Zilgttb: It I. 01/6558 740. fiX 6558 741. e'milil: [email protected] • Broj tir(l'ra~unil: 30104·601·77360 • Zil izdavilta: mt. se. ZI'tko Knezovil'• UredniciI: Brilnkil Savie • G'ilfii'kil pripremil: Vtinil Ol,h I TomislilV 5!inojevic' GrafiCko oblikavinje: MarijiniJtlie • Redilkfori: mr. K. DMlrb livny-Maljkovi< lHaciMalniparhM~ijtl:Vtdriln Pr~loaowK. po"of.
(.Vip "''''1; FtdmlNnil E.I'Opl?l: Miln... Kt'ull8uddINl): prof. dr. K. Vlidls Vujnovit Wb$ - ""'10i'I~ •Auto,;: (\0(. dr. K. Zorn> Tildit (()ijmlorip u ti>oI..jOI~ I"rtdrag Rios, dipl. ing. (BogO!JfWI SUll<'tvll SIlstDVIlI• • PrtvtXIi!~lji: PrtdtiiS Raos iOiIV<KU !ivny-l.tilljkowK· I(ompjulorski sloS: SysPrin! d.a.o .
• Tililk: RADIN REPRO 110TO, Zasrtbilekil 194, 10000 Zilg,tb• •• •••••••••••••••••••••••••••••••
Rjdmjem MinistafSM prosvjttt i iporU lttpJblikt HMU1t od 24- I\Ijlli 1998.godine. bsopislho UIllIIjv~ R Ll uponbu bo pomolni iZWlf znanjiI u OltlOI'nim ismln;im Ikobmi.ISSN 1331·2022 Zagreb,2OO1.
•
DRVO ZNANJA
Orijentacija u zivotinja
Zivotinje tijekom migracija
koriste razlilite metode za
pronalaienje puta do cilja. One
se koriste svojim specijatiziranim
osjetilima, ali i orijetltirima iz
prirode.
Mnoge ~ivotinje tijekom fivota sele sjednog mjcsra na drugo. Neke toline povremeno (npr. price selice),
a neke su u ncprestanom kretanju (npr. nekev[Sre albalrosa). Cesta se promatrajuCi fivorinje divimo njihovoj sposobllOSci pronalaska puta do odrcdenog mjesra. Da bi ro posrigle, onekoriste raz.litire mcrode i osjetila kojih covjeknema. laka u,iesen najlakk uobvartlO soobu prica, one nisu ted;ni lercCi selci. ad leteeih fivorinja, sele neke vrsle JiJmib i kukaca. Posebice su po rome poznati skakavci i neki leptiri.I u vodama iive iivorinje kaje sele (migriraju).Poznare su migracije lososa, tuna i jegulja, as1icno jeguljama moida sele i ugori. eke V[Ste rakova tak<:xler migriraju, ali najpoznacije iivorinje koje sele u morn su kirovi. Sele i mnogi kopneni sisavci.
Sve iivotinje koje migriraju korisrr posebnemehaname orijemacije u prosroru. PoSto osje-
tila iivorinja, posebice ona ukljucena u naviga(iju, cesw funkdoniraju <lrugacijc i daju drugaCiju sliku svijcta od slicnih osjctila IJ ljudi,ne cudi da orijcntacija zivorinja II prQstoru priviae! veliku painju znanstvcnika i tini posebnu ,granu wanosti 0 pona~anju iivotinja. Prviozbiljni znannvcni radovi 0 orijCnt3ciji iivotinja pojavili su se poCcrkom 20-;h godina ov08stoljeea (1918. 800ine), a i danas u svijctu postoje mnoge znanstveno-jstra~ivalkcskupinckojc sc bavc ovim podruljcm.
U isuwvanjima orijenraeijc iivotinja u prirodi prcdnjalc istraiivanja na pricama. U zadnjih
... 5 rCisponom krila ad aka 3,5 m albatrollutalica (Diomedea exu/ans) laka jedri "adoceanom i neprekidno kruii aka Zemlje usmjeru zapad-istok. na podruljima izmedu40· i SO· juine geografske iirine.
... U kiinoj sezoni u Serengetiju, gnuovi(Connochaetes taurinus) pasu na jugoisto·ku b1izu kratera Ngorongoro. U travnju isvibnju polinje suina se:lona i gnuovi odl..ze na sjever i zapad. na podutja oko jezeraVictoria gdje je ispab bogatija. Krajemrujna iii potetkom listopada, gnuovi sevracaju na jug.
ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA
tridesetak godina saznaJi sma mnogo 0 migracijama peica, a rnnoga Sf stecena saznanja mogu primijenici j na kukce i sisuvce. Covjeka jeod davnina zanimaJo kako price prevaljuju [isuce kilomcrara prcko nepoznatog podrucja isrizu na [ocno odredcni cilj. Ta je sposobnoscposljedica poscojanja vrlo sloienih fizioloskihmchanizama koji ni do danas nisu porpunopoznati, ali price nam ipak polako otkrivaju(ajnu svojih seoba.
U ptica su poznara dva naCina migracijc.Prvi je nalin jednosravniji: iivotinja [eti taCnaodredeno vrijeme u jcdnom smjcru, a zatim cocno odredeno vrijeme u drugom smjeru i teKnastize na cilj. Taka, primjerice, seli siva grmusa(SJ"via br;rin), koja iivi i u nas. Aka prije migracije zarvorimo ove ptice u veei (tzv. orijcntacijski) kavez i prarimo u kojem smjeru pokusavaju let jeri, primijetir cemo da prvih nekolikoriedana pokuSavaju odlerjeti u smjeru jugozapada, a potom nekoliko tjedana u smjeru jugoistoka. U prirodi ih ovakav smjer lcrenja vodi iz Europe preko $panjolske i Gibraltara donjihovih zimovalista u sredisnjoj Africi. Na sli-
• qe1no J)Od",lje hran~nja
• Zimsko p<>d"'lje pa,enja
... Grbavi kitovi{Megapteranovaeangliaelhrane 5e usjevernim ijuznim hladnimmorima gdjeima punaplanktonskihratica, njihoveglavne hrane.Mladunci sekote u toplimmorima u kojekitovi migriraju,ali se u timpodrutjimane hrane.
can naCin puwju i nekc ptice s americkog srednjeg :wpada u centralnu i/ili juinu Ameriku.Zanimljivo je da se price koie korisre ovakavnacin migracije radaju s vee programiranimplanom migracije. One vee pri rodenju "znaju" koliko dugo u kojem smjeru treba let jeri,to ne trcbaju uciti. Medurim, ovakav naeinmigracije ima i velikih nedostataka. On je dobar ako jc cilj neki kontinent. Ako krenete izEurope prema jugu tcSko cete promasitiAfriku! Problemi se javljaju ako treba pronaCimali owk usred mora i na njega sletjeti. Tomoie predstavljati problem morskim pticamakoje Citavo vrijeme provode na otvorenommoru, a gnijezde se uvijek na iscom malomotoku usred oceana. law je nnstao drugi, punosavrseniji naein orijentacije u prosroru - orijentacija pornoeu osjeriJa geografske karte.
... Svakegodine odraslipacifitki lososi(Oncorhynchussp.) sele iz:mora namrijelcenjeu rijeke ukojima su seizlegli. Nakonmrijelcenja,svi ugibaju ivise se nevracaju umore.
... leptirimonarsi(Dannausplexippus) nazimovalistujuino odglavnoggradaMeksika.
Osjetilo geografske karteProucavajuCi albatrose kako nepogrdiyo pronalaze svoj otok za gnijddenjc, znanstvenicisu uotili da se oni ponasaju kao da u svakomtrenutku znaju gdje se nalaze, cak i kada suna nekom podrucju pryi put u iivotll. Oni posjeduju osjetilo geografske karte. To je posebno osjetilo, a iivotinja koja ga posjeduje ponasase kao cia u svakom trenutku zna geografskuduiinu i sirinu na kojoj se nalazi. Ovo osjeriloj05 uyijek predstavlja jednu od najveCih zagonetki biologije, ali je pomato da ono iXlStoji umnogih ptica koje tijekom godine stalno sele.Dcraljnije istraiivanje ovog osjetila oteiayaeinjenica cia je ptice koje migriraju yrlo tdkoprouCavari u prirodi. Zoog toga znanstyenlcinajecSce proueavaju pticu koja jc puno prikladnija za uzgoj u blizini eovjeka - goluba pismonoSu. Njega mozemo odnijeti IZ njcgova matlcnog golubinjaka stotine kilomerara u potpunoncpoznatom smjeru, u zarvorenoj kutiji, I tadaga pustiti. Kada ga pustimo, on ce nckolikoputa napraviti krug imad nas I krenuti u smjeru svojc kuce. Golubovi pismonoSe kao I mnoge
•
-Smjer migracije
Podrutje gnijei!:denja
Podrutje zimovanja
....... Sive grmuse (Sylvia borin)iz zapadne Europe sele na jugtako sto prvo nekoliko tjedanalete na jugozapad, a zatimnekoliko tjedana otprilike najugoistok. Tako dospijevaju nazimovalista u Africi.
... Ptice kojima je pomaknut bioloskisat ne mogu pravilno protumatiti ipodesiti suncev kompas.
'\z/:::i-",,:T Koristeti suncev kompas ptica -' g.oo :
uvijek tocno odreduje smjer puta, /:pravilno kompenzirajuCi pomak "
Suncev kompasGolubove moiemo {ak i uspavati i odnijeridaleko ad kuce, a oni cc je sa vclikom tocnoseu uvijek pronati. Danas mamo da se golubovi i mnoge drugc dncvnc price ugJavnomkorisre Sunecm kao kompasom za navigaciju.Pur koji Sunee opisuje po nebu ovisi 0 geografskai sirini i godisnjem dobu. Medurim, rajje pur na nekoj toeki na Zemlji uvijek sralanpa sc Sunec, ako sc zna njcgov pur i doba dana, maic korisriri bo kornpas. Zivorinjc kojckoristc suncev kompas moraju imati maguo:'nosr kompcnzacijc Sunceva kretanja. Naravno, Zcmlja se krete, sro ostavlja dojam da seSunce kreee po ncbu, od istoka prcma zapadu, a svakog se sata pomakne za orprilike J5°.Ako iivorinje ncmaju mogucnosr kompenzacije Sun~cva kretanja, one cc svaki sar skrerarisa svoga pura za pribliino 15°. Za iivorinjckojc sc krecu na krace udaljenosri, kompenza-
druge price posjeduju osjcrilo gcografskc karl{, i osj{'rilo kornpasa. Da bi sc uspjdno ori;etJriraJi u prosroru potrebna su irn oba osjerila. ZaSro? Reeimo da Sll vas zatvorili u aurabn prozora i advczli 100 km ad kllce na jug,l{' pusrili iz auta da sc vrarite kuCi. Da posjeduj{'re sarno kompas mali bisre gdje je kojaSlrana svijcra, ali je ta informacija porpuno beskorisna aka ne ;mare iz kojeg sre smjera dosli.Dil imatc kartu adnosno osjerilo kane, malibiste da sc nalazite juino od kuce, ali je bezkompasa nernoguce upuriri sc u pravom smjero. Zapravo, posroji mogucnosr orijenraeijeako imate sarno kompas iii sarno kareu. Akoimate sarno osjcrilo kompasa, moguce je promatrati pur kojim vas advoze ad kute te kasnije, uz pomot kompasa, rekonstruirati ~irav
pur i njime se vraciri kuCi. Ovu metadu korisre p~cle kada se vtacaju u ko~nieu. Akoimate osjetilo karee, moiete krenuti u jednomsmjeru nekoliko minura, zaustaviti sc, "proeitari"' karru i vidjeti pribliiavate Ii se kuCi iii seudaljujete ad nje. Zarim opet moiere ici u novorn smjeru nckoliko minuta i ponoviri liravposrupak. Takvom merodom "hladno-raplovruce" dati cCtC do kuce.
y
15 sat.
Uvjeti: prirodno nebo i bioloskisat pomaknut 6 sati unatrag
Uvjeti: prirodno nebo i neometan bioloski sat
15 sati
, ,, ,45' " ,
/:",<1(---- "
9 sati
-',,'45'
-',,"~'-...
, ," ', ,
" ,/
'••cija sunccva kompasa nije vaina, ali iivorinjckoje prevaljuju ...elike udaljenosti rnoraju kompenzirari krctanje Sunea po nebu. Da bi tomogla, iivarinja mora imari osjecaj za vrijemei, koristcci tu informaciju, ispravljati v[astirakrccanje u odnosu na krcranje Sunca. Na primjcr, u 9 sari ujuno iivorinja koja zc!i oriti najug mora driari Suncc pod kuram od 45° s lijevc strane. Do 15 sari, Sunec se pomake 0[
prilike 90° (I5°/sar). Da bi i dalje odriavalasmjer prema jugu, iivorinja sada mora imariSunee pod kutom od 45°, ali s desne stranc.Kako to iivO[inje posriiu? Odgovor leii tl biolo~kom saru. Mnnge zivorinjc posjeduju unuramje biolo~kc satove koji regu[iraju njihove
6 ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA
Zapad
ZalazakSunea
,,,..,
Jug
12.0011.00
Sj.....
"" '.....J .. __ ....-..
•,.,.,
Istok
IzlazakSunca
ZalazakSunea
.-....~~~?!, ,,,,,
••• Zapad
Jug
12.00
~ Sjever
-----·.....lr ._·-·----
11,0010.00 _~;..,--.--,
:Visina:Sunca
9.00
7.00
6.00 ,•
Istok
IzlazakSunca
Lj e t 0 Zim a
Kako pciea lOa da Sunee izlazi na istoku?SIO priea koriSli da bi povl."zala poloiaj SUnGli smjer leta rako da se informaeija moie korisriti za navigaeiju? Naialost, na ova picanja jolnemamo odgovore, ali poscoje neke naznakekako sc to zbiva. Neki pokusi ukazuju da seza poddavanjc suni:':eva kompasa koristi polarizirano svjetlo. Drugi pak pokusi govore uprilo}; tome da Sf' suni:':ev kompas poddavapomocu Zemljina magnerskog polja. Premo.raj hipotezi izgleda da mlade pcice nauce 00nos Zcmljina magnecskog polja i Sunca re dacako poddavaju svoj suncev kompas. ZanimIjivo je da neke VISec ptica koriste sarno zalaz:lk Sunea kao orijenracijsku tocku u prostoru. Krajem 80-ih gadina 20. sroljeea FrankMoore napravio je niz pokusa kojima je pokazao da neke ptice korim," zalazak SUllCa kao navigaeijsku tocku. On jc primijcrio da savanskivrapci (POnfr(UllIl JandwichtnJiJ) ne mogu migrirari po noei, ako prije toga nisu vidjcii zalazak Sunca. Na ovaj se natin u prosroru orijentira nekoliko vesta ptiea, a jedna 00 njih jei naS crvendac (En/hocul rubtwla).
Zvjezdani kampa.Suoce se maie korisriti kao tocka za orijentaciju sarno ako se seli danju. Mooucim, velikibroi iivolinja scli po noei. lako nam se to moie tiniti ~d~i.m, moose ptKe scll." ~ not'i i nemogu konstlU Sunce. $to onda konste la navi·gaciju? Mooge od njih konsre zvjezdano nebo.Jedna ad vainih zvijezda koju konste peKesjeverne Zemljine polutke je Sje...ernjata. Onase nalni nad Sjevernim polom i oko nje kruiesve zvijezdl." sjevernog neba. Price nauce koristiti zvjezdani kompas dok su ;OS u gnijcz-
Veliki medvjed
6 sati za Stvarnim vremenom. Ako re golubove ispustimo u 15 saci posliil." podne (njihovbioloski sac govori im da jl." 9 sari ujucro) dogodi se sljedeee: priea zna do., ako ieli Icrjcl!na jug, u 9 saci ujuno Sunee mora biti podkutom od 45° 5 lijeve srrafi(~. Ona upravo to iuCini ! poCne se krecatl drZeei Sunee pod timkutorn 5 lijeve scrane. Sarno, sada je stvarno15 sati i Sunec se nalazi 90° dalje nego u 9ujucro (6 X 15'1, pa ce i put Zivotinje biti pomaknut 90°, i to u smjeru kaza1jke na saw.To znaCi do. ce pciea zapravo krenuti na zapadmisleti da ide ITa jug. Dve izvanredne pokuscie prvi put na i:':voreima izvCQ Klaus Hoffmann50-ih godina dvadesctog stoljeca.
IstokSjever
Kapela:+-
zapad
dncvne aktivnosti. 1i im sawv!, izmoou ostalog, pomaiu i u korisrenju sunleva kompasa.
Najzanimljiviji pokusi sa suntevim komparom i njcgovom kompenzacijom izvedeni $U
pomicanjcm bioJoskih satava u goJubova. Pokusni su golubovi izdvojeni i drhni u proslOrijarna u kojima im je umjctrJo pooden ritam svjcda i [arne. Ritam svjcrla polako jemjenjan taka ria je svjedo svaki dan paljcnoncsm kasnije. Primjerice. svjctlo je svaki danpaJjcno i gaiena raka da su nakon nekeg vrcmena goJubovi bili vrcmenski pomaknuri Zft 6sati: u podn!: su imn]j osjetaj da je 6 sati ujutroo Daklc, bioloiki satovi tih golubova kasne
.. Kretanje Suncol po nebu Ijeti i zimi
... Rotacija zvijezda oko Sjevemjaie
It
sjever i fO koriste za odredivanjt' smjera puta.Moogo roga sw znamo 0 zvjezdanom kampasu u ptica orkrio je Stephen Emlen pokusimau planetariju. On je ptice zatvorio \l plancrariju poscboe kavczc koji su na dou imali iasrucice sa tintorn za ligove, a rubovi su im hili obloieni bijclim papirom. Pticama je rada na zidplanetarija projicirao lvjezdano nebo i prlltiokama pokubvaju odletjcri. PokulavajuCi 00letjcti. price bi na zidovima kaveza onavilemrlje od boje za iigave. U jednom ;e pokusuEmlen prilagodio jednu skupinu mladih pricana zvjezdano ncho koje rotira aka Sjevernjace(normalna situacija u prirodi), a drugu skupinu prilagodio ie na umjetnu siwaciju u kojojje ncoo rotiralo aka zvijezde Betelgeuze kojase nalazj na zvjezdanom ekvaroru. K3da su price odraslc. pooovno ih je lestirao u planerarijui usranovio da svaka skupina koristi za orijentaciju zvijezdu koju jc u mlad05ti zapamtilakao ccntar rotacije svih ostalih zvijezda: jcdnajc skupina za notnu orijentaciju korisdla Sjevernjalu, a druga Bctclgcuze!
Polarizirana svjetlostZanimljivo je da se mnoge Zivotinje koje konne sunlC\' kompas mogu normalno orijcmirau i kada je Sunce zaklonjeno oblacima. Tajna leii u polariziranom svjerlu.
Normalna svjetl05t su elekrromagnetski valovi koji titraju u svim ravninama. Polariziranasvjcdose tiTra sarno u jednoj ravnini. Suncevasvjetlose koja dolazi na Zemlju nije polariziraoa, ali se polarizira prolazeei hoz zrak. nakapljicama vode i drugim cesticama. Polariziranu svjCd05t ne vidimo. ali iivOlinje je korinc za navigaciju.
Srupanj i ravoina polarizacije svjetlosti ovise a polobju Sunca na nebu. Da bistc razumjeli StO je nupanj polarizacijc, zamis[iee da jeneOO kugla sa Suncem na jcdnom kraju i ezv."antisuncern" na drugorn. Svjetlost na polovirna je nepolariziraoa, ali iduci od polova postaje svc jue polarizirana. Zaro izmedu Suncai "antisunca" posta;i pruga u kojoj je polarizacija najjaea. To je pruga flV. maksimal~
polarizacije. Vaina je i ravnina polarizacije.Nju zovemo i e vckror, a i ona ovisi 0 poloiajuSunOl.. Ravnina polarizacijc uvijek je okomitana smjer dolaska zraka svjetlosti. Posroje dvana6na na koji se ana moie karistiti za orijen-
-
.. Pokusi·ma u planetariju,StephenEmlenpokazaoje postajanjezvjez·dan..kompa~
u ptica. Umalim,bijelimstoiastimkavezimanalaze septice.
• Magneuko polje nije jednako svugdje naZemlji. Slika pokaZ\lje silnice magnetskogpolja. (nT '" nanotesla; Tesla je jedinicaza gustotu magnetskog polja)
=':=-3.._-<60 000 oT
DRVO ZNANJA 7
taciju. Prvo, ravnina polarizacije moze se koristiti kao orijemacijska os; zivotinje se mogukretati u odnosu na nju pod nekim kutom.Daidevnjad koji iive u blizini vode, koristeodbijcnu polariziranu sv;edost da bi se usmjerili prema vadi iii ad nje. Drugi nacin koristenja polarizirane svjedosti jest njena uporabaza odredivanje poloiaja Sunca kada ana nijevidljivo. To je moguce zatO StO. kao sro smorekli ranije, ravnina polariucije ovisi 0 poloiaju Sunca. Ow metodu koriste plele i neki pusdnjski mravi. U njih 5U receptori za polariziranu 5vjed05t smjdteni na malom podrucju izoadoka. Srupanj poclrazcnosti pojedinog receptora ovisi 0 poloiaju ravnine polarizacije. Kombinirano podralivanje svih receprora iznad oba
... PokuHvajuci poletjeti u odredenomsmjeru ptice ostavljaju mrlje od boje zaiigove na bijelom papiru uoutar kaveza.
8 ORIJENTACIJA U ZIVOTINJA
Sunce pod kutom od 45°(ako 9 sati)
koriste zvijezdu Sjevernjaeu da bi pravilno po~
desiJe svoj magnetski kompas. Zanimljiv jcrazvoj i medudjelovanje magnetskog i eelestijalnih kompasa tijekom odrastanja ptiea. ZOOgveJike deklinaeije, u ptiea koje se raJaju blizupolova moraju se istovremeno razviti oba kompasa. Ne razviju Ii se istodobno, ptiea neee 010
ei seliti. U mladih ptiea koje se radaju juznije,na primjer u Njemackoj, magnetski se kompas podesi bez koristenja eelestijalnih kompasa (npt. Sunea iii zvijezda). To je zaw jer je tamo inklinaeija magnetskog polja dovoljna zapravilno podduvanje magnetskog kompasa.DrugaCije se razvijaju navigaeijske sposobnosri golubova pismonosa. Magnetski se kompasrazvije kada su goluOOvi vrJo mladi. Zapravo,mladi goluOOvi se na svojim prvim Iewvimaorijemiraju gO[Qvo iskljuCivo magnetskim kompasom. Meducim, kako odrastaju, polinju koristiri i celcstijalne kompase. Kada su stari orprilike rri mjeseea, poeinju kotistiti suncev kompasi on do kraja zivota ostaJe njihov glavni kompas. Magnetski kompas tada se koristi sarnokao pomocni sustav, za orijenraeiju tijekomoblacnih dana. Meducim, cak niti za najsuncunijih dana goluOOvi ne iskljui'uju potpunosvoj magnetski kompas. U njih zapravo postoji malo medudjeJovanje magnetskog i sun(eva kompasa. To se najbolje moze vidjcti u pokusima sa pomicanjem bioloskog sata koje SOlO
prije opisali. Zamijeeeno je da je skretanje ptiea kojima je pomaknut bioloski sat uvijek puno manje od teorcrskog skretanja koje se ocekuje. To je zOOg toga Sto pticc magnetskimkompasom pokusavaju otkloniti (iako ne pOtpuno uspjdno) pogrdku izazvanu pomakombioloskog sara odnosno pokusavuju ispravitipogrdno tumacenje sunlcvu kompasa.
Geografski julni pol
Sunce na horjzontu (zora)
jemire kao sw su Sunee, zvijezde i polarizirana svjetlost u sumrak. lako se ptice tadaju smagnetskim kompasom, njega neba pravilnopodesiti. To Sf postize promatranjem rotacijezvijezda tijekom noCi iii pracenjem pomakaravnine polarizacije eijekom dana. ZaSw je potrebno pravilno podciavanje magnetskog kom~
pasa celestijalnim orijentirima? Celestijalni orijemiri eesto bolje ukazuju na smjer polova, alinisu uvijek dostupni (primjeriee, Sunce i zviiezde mogu biti zasmi oblaeima). Magnetskoje polje uvijek doscupno, ali i s njim moze bitiproblema, jer je deklinacija u blizini polova jako velika, a magnetske silniee suvise paralclneda bi se koristile za navigaeiju. Zato iivotinje
Geogrilfski sjeverni pol
~'\\1 -----
---_ ..., I' I.... "'''--_~...._-~,,\lle ..., ...... -
,/' ... II :;:::::::-,::-__...
/ (oJ '\, ,.' ,a!l'n~I'ki ri \r:::+:::::::~'~"~O~' Geog,,,f,ki ek"ator, ,,
\ //
".... S I..._-- .-------,,'/ \ ;: _-_ ........__-'~__..." {II, ', _
" J' ...~ //'\'
Milgnetski jutni pol
Magnetski kampasZemlju mOZemo zamisliti kaoogroman magnet.Zamislimo da je kroz njezine polove provucenvcliki magnet, jedan mu je kraj na sjevernnm,a drugi na juznom polu. Zapravo, gcografski imagnetski polovi ne poklapaju se. Ovaj otklongcografskog i magneeskog pola zovemo deklinacijom Zcmljinog magnetskog polia. Dna ienaiveea blizu polova. lnklinaeija magneeskogpolja je kut koji Zemljine magneeske silniee ei~
ne s horizonrom. Jakose Zcmljina magnetskogpolja nije svugdje ista i mijcnja se od mjestado mjesra, pa se moze koristiti za orijcmaeijuu prostOru. NajveCi broj zivocinja koji za orijemaeiju koristi magnetsku inklinaeiju prepomaje smjcr polova, na kojima su magnetskesilniee pod najveCim kutOm, i smjer ckvatOra,gdje su silniee pod najmanjim kutom. Poznavanjc inkJinacijc govori ptiei ide Ii prema polovima iii prema ehatOru odnosno prema sieveru iii prema jugu.
Veliki broj pokusa pokazao je da ptiee selekoriseeei c1vije vrste navigacijskih pomagala:magnetsko polje Zemlje i ezv. eelesrijalne ori-
aka claje kukcu informaciju 0 smjeru i polof.aju Sunea. Polarizirana Sf svjerJost moie koristiti bo orijcntir U lOru iii u sumrak. Izgledada mnogc price koje selc noeu korisre aveposcbne oblike svjetlosne poJarizacije. Pokusisu pokazali da price, kad im se umjeIno promijeni ra..nina poJarizacije, skrc6J sa zacnanogputa i to onoliko koliko se pokusno zakreneravnina polarizaeije.
.& Zemljini geografski i magnetski polovine poklapaju se. Razlika izmedu geograf·skog i magnetskog pola naziva se magnetska deklinacija i najveca je aka polova.
Magnetski sjeverni pol
.. Pruga maksimalne polarizacije svjetlostikreie se po nebu kako se krece Sunce.E-vektori prikazani su kao dvostruke strelice. Sunce je prikazano iutim krugom, a"antisunce" se nalazi tocno nasuprot njemu (nije prikazano). Slike su radene fotografskim filmom osjetljivim na polarizaciju.