Download - DONJA DOLINA – SANSKI MOST
![Page 1: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/1.jpg)
DONJA DOLINA – SANSKI MOST
![Page 2: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/2.jpg)
UVOD Današnje selo Donja Dolina smješteno je na desnoj obali
Save, u JZ kutu plodne Panonije i 50-tak km S od sjevernobosanskih planina bogatih željeznom rudom. Prvi podatak o Donjoj Dolini kao arheološkom nalazištu potječe iz 1896. god., kada je Ilija Knežević, zemljoradnik iz Donje Doline, pronašao jednu brončanu kacigu. Ubrzo je stigao F. Fiala i izvršio probno sondiranje. God. 1899. počinju pod vodstvom Ć. Truhelke velika arheološka iskopavanja na Gradini, koja se završavaju tek 1904. god. God. 1927. i 1928. kopao je M. Mandić, tadašnji kustos Zemaljskog muzeja. Tijekom tih svih istraživanja otvorena je Gradina površine 2 666, 5 m kvadratnih, a na nekropoli Z od Gradine iskopana su 174 groba.
![Page 3: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/3.jpg)
![Page 4: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/4.jpg)
![Page 5: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/5.jpg)
FAZE KULTURNOG RAZVOJA Donja Dolina je u ovom dijelu srednje Europe
jedino naselje gdje postoji kontinuirani kulturni razvoj od Ha A perioda, pa do rimske okupacije. U životu Donje Doline je postojalo nekoliko prelomnih točaka: osnivanje Starijeg naselja, osnivanje naselja Gradina, prodor Kelta, te prekid života. Ovo je uzeto kao osnova za podjelu kulturnog razvoja na 3 perioda. Svaki period je dalje podijeljen na faze
![Page 6: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/6.jpg)
PERIOD I. (800. – 650.) Za početak perioda uzeto je osnivanje Starijeg naselja. Prestanak života na ovom naselju i premještanje na
područje današnje Gradine uzeti su kao kraj. Uz nekropole javljaju se i naselja koja su osnovana u
KBD, te se nastavljaju i u RŽD. Prevladava spaljivanje i pokopi u žare u tradiciji KŽP. Metalni nalazi: igle, bronačane sjekire, čekići, dlijeta,
koplja, noževi, bodeži, srpovi, britve, pojasne kopče. Kraj perioda je doba prve primjene željeza.
![Page 7: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/7.jpg)
![Page 8: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/9.jpg)
PERIOD II. (650. – 500.) Osnivanje naselja na Gradini i početak ukopavanja mrtvaca na
kulturne slojeve Starijeg naselja ili u njih, predstavlja jedan od važnijih događaja.
U ovom periodu Donja Dolina je sojeničko naselje, sa kućama zbijenim na relativno malom prostoru.
Faza II. a, od 650. do 575. BC – vrijeme između pojave najstarijih grobova i uspostavljanja trgovačkih veza sa S Italijom i glasinačkim kulturnim kompleksom. Stanovnici su se bavili trgovinom, lovom, ribolovom, stočarstvom, poljoprivredom.
Metalni nalazi: koplja sa širokim listom, željezni noževi, fibule s nogom u obliku beotskog štita, pojasne kopče glasinačkog tipa.
Faza II. b, od 575. do 525. BC – gotovo potpuna istorodnost željeznog oružja Donje Doline sa oružjem Sanskog Mosta. Budući da je Sanski Most smješten u pokrajini bogatoj rudom, što nije slučaj sa Donjom Dolinom, vjerojatnije je da su rude dolazile iz Sanskog Mosta.
![Page 10: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/10.jpg)
Oružje je raznovrsno, kao i nakit: koplja, kacige ilirskog tipa, željezne sjekire, brončane i željezne igle s diskovima, pločaste fibule od brončanog lima, glasinačke pojasne kopče, spiralne narukvice od brončane žice, dvokrake igle, perle...
Faza II. c, od 525. do 500. BC – trgovina i dalje ima vodeću ulogu, kao i veza sa Glasincem. Od oružja su karakteristična duga i kratka koplja, bojni nož, mač s koso postavljenom ručkom. Nakit: jantarne i staklene ogrlice, pločaste fibule, zmijolike fibule...
![Page 11: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/11.jpg)
![Page 12: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/12.jpg)
![Page 13: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/13.jpg)
PERIOD III. (500. DO POČETKA 1. ST. N. E. ) Točna granica između perioda II. i III. se ne može povući. Ovaj
period je obilježen prodorom Kelta 370./360. god., te upotrebom većeg broja varijanti certosa fibula. Sada je većina nalaza iz Sanskog Mosta.
Faza III. a 1, od 500. do 450. BC – ova je faza kratkotrajna, sa malo nalaza. Nasljeđuju se 2 tipa nakita i traju još samo u ovoj fazi – pločaste fibule i sljepoočni kolutovi. Novo – trakasta fibula, lučne protocertoške fibule s ptičijom glavom na nozi, certosa fibule malih dimenzija, staklene perle... Oružje: koplja, jednosjekli mačevi s nakrivo postavljenom drškom..
Faza III. a 2, od 450. do 325. BC – dugotrajnija, zastupljena u Sanskom Mostu i Donjoj Dolini s nekoliko grobova. Keramika: pliće zdjele uvučena oboda, trbušasti pehari s drškom, male kruškaste posude. Oružje: najbrojnija koplja, javljaju se i kratki mačevi, bojni noževi, par knemida sa modeliranom muskulaturom, ilirska kaciga, kameni brusovi. Nakit: dominantne certosa fibule, prvi put se javljaju vrlo dekorativni sljepoočni kolutovi tipa Sanski
![Page 14: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/14.jpg)
Most, ogrlice od jantara i stakla, prvi put se javljaju lijevane višeglave igle mlađe vrste...
Faza III. b, od 350. do 300./275. BC – arheološki materijal sastavljen od rano i srednjolatenskog materijala keltskog karaktera. Ovu su fazu obilježile varijante samostrelnih fibula. Oružja: koplja, mač, bojni noževi.
![Page 15: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/15.jpg)
![Page 16: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/16.jpg)
![Page 17: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/17.jpg)
NASELJA Gradinska, otvorena ravničarska, sojenička. Gradine nemaju vidljivih ostataka fortifikacije.
Naselje u Gradini bilo sojeničarsko samo u starijim fazama, a zatim je, taloženjem kulturnih slojeva, nivo zemljišta narastao, i nastalo je otvoreno ravničarsko naselje, s podovima kuća položenih na tlo. Radilo se o dobro organiziranom i uređenom naselju, s kućama raspoređenim SZ-JI, te sa komunikacijama između nizova kuća.
![Page 18: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/18.jpg)
POKAPANJE Incineracija i inhumacija Između grobova često se nalazi keramičko
posuđe, u Donjoj Dolini je otkriveno nekoliko grobova ispod kuća sojeničkoga naselja, dok su kosturni grobovi često imali konstrukciju od drvenih dasaka. Posebno su zanimljivi dvojni grobovi.
![Page 19: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/19.jpg)
GOSPODARSTVO Zemljoradnja, stočarstvo, lov, ribolov, proizvodnja i
prerada metala, trgovina Donja Dolina (tzv.starije naselje) bila je važan radionički
centar još u KBD. Tu su izrađivana oruđa i oružja kao i nakit, i kalupi su nađeni.
Trgovina je bila vrlo važna za Donju Dolinu što se vidi po predmetima koji potječu iz Grčke, Makedonije, Trakije, Dakije, pa do JI alpske oblasti i od Apeninskog poluotoka i srednjeg Podunavlja do Glasinca.
![Page 20: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/20.jpg)
DUHOVNA KULTURA
Kult mrtvih, predstave ptica kao naslijeđe KŽP, predstave kotača i svastike kao odraz solarnoga kulta, zatim brončani privjesci u obliku životinje ili krajnje stilizirana ljudskoga lika (odnosno trokuta kao simbola ljudskoga lika), sitna glinena plastika (obredna), predstave konja (vjerojatno utjecaj istočnoalpskoga prostora), kult pokojnika...
![Page 21: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/21.jpg)
DRUŠTVO
Skupina Donja Dolina – Sanski Most ne predstavlja koherentnu cjelinu, na tom području nije bilo čvršće nadplemenske organizacije, zajednice u okviru te skupine zacijelo su imale složenu socijalnu strukturu s uskim specijalizacijama u okviru bavljenja pojedinim gospodarskim granama s izdvajanjem obrtničkoga i trgovačkoga sloja (do diferencijacije dolazi po kriteriju bogatstva).
![Page 22: DONJA DOLINA – SANSKI MOST](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050703/55721235497959fc0b903662/html5/thumbnails/22.jpg)
GENEZA Teze Z.Marića:
1) nositelji KPŽ naselili su S Bosnu u posljednjem stoljeću 2.tisućljeća (Ha A), u Ha B ta se kultura u S Bosni potpuno konsolidirala
2) stanovnici SZ Bosne u Ž doba direktni su potomci nositelja KPŽ-a
3) potomci nositelja KPŽ-a Z panonskog područja su najvjerojatnije bili Panoni
4) dosljedno tome stanovnici Donje Doline i njihovi srodnici u S Bosni isto bi trebali biti Panoni
5) područje Donje Doline u rimsko doba pripadalo je panonskim Oserijatima. Vjerojatno su onda i predrimski stanovnici Donje Doline bili isto Oserijati.
6) mezejski teritorij (oko rijeke Sane) ima vrlo naglašen panonski karakter, odnosno vrlo mnogo elemenata KPŽ-a i njenih izdanaka.