DR.SC. DRAŽEN ARBUTINA DIPL.ING.ARH. ZAHVATI REKONSTRUKCIJE I ADAPTACIJE GRADITELJSKE BAŠTINE
Program stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i inženjera Arhitekti - XII. tečaj
11. veljače 2012. (subota) Avenija Vedeslava Holjevca 15 ZAGREB, 2012.
METODOLOGIJA ZAŠTITE SPOMENIČKE, GRADITELJSKE BAŠTINE .......................................................... 3
SVRHA ZAHVATA NA REKONSTRUKIJI I ADAPTACIJI GRADITELJSKE BAŠTINE ......................................... 5
STUPNJEVI INTERVENCIJA NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI .......................................................................... 6
INTERVENCIJE NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI ............................................................................................. 9
OSNOVE ZAŠTITE GRADITELJSKE BAŠTINE ........................................................................................ 10
DEFINICIJA KONZERVATORSKE TERMINOLOGIJE .................................................................................. 11
OSNOVNA TERMINOLOGIJA .............................................................................................................. 11
PRINCIPI POSTUPAKA OBNOVE I ZAŠTITE ......................................................................................... 11
POTREBA ZAŠTITE/PRODULJENJE EGZISTENCIJE ............................................................................... 12
KONZERVACIJA .................................................................................................................................. 13
KONSOLIDACIJA ................................................................................................................................. 14
SANACIJA ........................................................................................................................................... 14
RESTAURACIJA ................................................................................................................................... 14
NAČELA RESTAURACIJE ................................................................................................................. 14
ADAPTACIJA ....................................................................................................................................... 15
REKONSTRUKCIJA .............................................................................................................................. 15
REVITALIZACIJA .................................................................................................................................. 15
PRIMJERI ................................................................................................................................................ 16
METODOLOGIJA ZAŠTITE SPOMENIČKE, GRADITELJSKE BAŠTINE
ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE
INTE
RD
ISC
IPLI
NA
RN
A
STR
UK
TUR
A S
UD
ION
IKA
I
SVEO
BU
HV
ATN
A
MET
OD
OLO
GIJ
A STRUČNI ASPEKTI
LEGISLATIVNI OKVIR
MODELI I METODE PRAKTIČNA I PRAGMATIČNA
EGZEKUCIJA
procjena ocjena zaštita obnova prezentacija
MODEL UNIVERZALAN
SVEOBUHVATAN
KOMPLEKSAN
SUSTAVAN
METODA PARCIJALNA
LOKALIZIRANA
PROVEDBA PLANIRANJE PROJEKTIRANJE IZVEDBA
dokumentiranje
analiza
planiranje/projektiranje realizacija zahvata
nadzor pri realizaciji
SVRHA ZAHVATA NA REKONSTRUKIJI I ADAPTACIJI GRADITELJSKE BAŠTINE
Zahvati funkcionalne rekonstrukcije i adaptacije graditeljske baštine baziraju se na osnovnoj ideji
zaštite i produljenja njene egzistencije. Sve aktivnosti koje se provode kako bi se osigurao stručni, ali i
ekonomski osnov zaštite moraju biti prepoznati i podržani ne samo od strane struke i stručne
javnosti, ved društva u cjelini. Upravo društvo i njegovo prihvadanje i podrška aktivnostima na zaštiti
znači i mogudnost financiranja inicijalnih zaštitnih radova, ali i kontinuirano financiranje zaštite i
očuvanja.
namjena funkcija konstrukcija forma
• KONSTRUKCIJA
• FORMA
• NEPROMJENJIVE ODREĐUJU MATERIJALNU SUPSTANCU BAŠTNE
FUNKCIJA
• NEMA POTREBE ZA MIJENJANJEM KONSTRUKCIJE ILI FORME
• POJAVLJUJ SE POTREBA ZA NADOPUNM I MJENJANJEM OSNOVNI POSTAVKI KONSTRUKCIJE (TO UTJEČE NA FORMU)
NEPROMIJENJENA • MIJENJA SE I KONSTRUKCIJA I
FORMA
• USKLAĐIVANJEM NOVOM FUNKCIJOM
• MIJENJA SE KONSTRUKCIJA
• DOPUNJAVA SE KONSTRUKCIJA
• MIJENJA SE BAŠTNA
PROMJENJENA
STUPNJEVI INTERVENCIJA NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI
Graditeljska baština je ved svojim nastankom morala zadovoljiti uvjet određene namjene (funkcije), a
ta je namjena i inicirala nastanak građevine kao materijalne manifestacije prvobitne intencije.
Funkcija se tijekom vremena nije morala promijeniti, no uvjeti koje čovjek očekuje da zadovolji
zgrada koja tu namjenu i funkciju treba omoguditi sigurno se razvojem ljudskog društva mijenjaju
manje ili više (a u nekim slučajevima i dramatično). Sve ljudima inicirane i od čovjeka definirane
funkcije se vremenom mijenjaju i nadopunjavaju. Upravo te promjene u očekivanju ispunjenja neke
funkcije ima omoguditi građevina čija je određena faza vrijedna poradi nekoga određena razloga (ili
cijelog njihova kolopleta). Tako čovjek koristi graditeljsku baštinu kao dio svoga svakodnevnog života i
želi da je korištenje svake te zgrade (pa bila ona i povijesna, kulturna baština) usklađeno s
POTREBA ZAŠTITE/PRODULJENJE
EGZISTENCIJE
AUTENTIČNOST
OBLICI SUPSTANCA
(MATERIJAL/TEHNIKA/TEHNOLOGIJA)
ESENCIJA (FUNKCIJA/PERCEPCIJA)
očekivanjima koja ima ispunjena u bilo kojoj suvremenoj zgradi s istom namjenom i funkcijom.
Stoga, razlog za mnoge intervencije na graditeljskoj baštini je upravo želja korisnika da usklade
suvremene želje i shvadanja nužnih preduvjeta koje zgrada mora zadovoljiti s povijesnim
spomenikom čiji je nastanak vezan uz drugačija ljudska očekivanja.
AKTIVNOSTI NA ZAŠTITI I OČUVANJU
(SVAKI OD KORAKA ZAHTIJEVA ODREĐENA ULAGANJA - NUŽNO JE OPRAVDATI IZDATKE -
ČESTO SAMO OD STRUKE DEFINIRANA VRIJEDNOST NIJE DOVOLJNA Z REDEFINIRANJE INTERESA ZAJEDNICE - NEDOSTATAK INTERESA
ZAJEDNICE INICIRA NEMOGUDNOST FINACIRANJA AKTIVNOSTI NA ZAŠTITI)
DEFINIRANJE POTREBE ZAŠTITE I OČUVANJA (REDEFINIRANJE INTERESA
ZAJDNICE)
PRESTANAK KORIŠTENJA (GUBTAK INTERESA ZAJEDNICE ILI POJEDINCA)
KORIŠTENJE (INVESTICIJA U ODRŽANJE I DALJE PODRŽANA OD STRANE POJEDINACA ILI
ZAJEDNICE)
NASTANAK KULTURNOG DOBRA (INICIJATIVA I FINACIRANJE OSIGURANO
IZVORNOM NAMJENOM I FUNKCIJOM - JASAN INTERES ZAJEDNICE ILI POJEDINACA)
IZVORNA NAMJENA (FUNKCIJA)
ADAPTACIJA PORADI PROMJENE U NAČINU
KORIŠTENJA
POTPUNI GUBITAK IZVORNIH
VRIJEDNOSTI
POTREBA ZAŠTITE NIJE PREPOZNATA
PROPADANJE UBRZANO - NESTANAK STRUKTURE
REKONSTRUKCIJA - NO DVOJBENA VRIJEDNST
PORADI UPITNE IZVORNOSTI
KONZERVACIJA
REDOVTO ODRŽAVANJE
DJELOMIČNI GUBITAK IZVORNIH
VRIJEDNOSTI
DVOJBE U DEFINICIJI NUŽNIH
AKTIVNOSTI
REPRISTINACIJA - RESTITUCIJA
IZVORNOG STANJA UZ VREDNOVANJE SVIH
SLOJEVA
KONZERVACIJA
REDOVITO ODRŽAVANJE
INTERVENCIJE MINIMALNE I SAČUVAN INTEGRITET I
VRJEDNOST BAŠTINE
PREPOZNATA NUŽNOST ZAŠTITE
MINIMALNA RESTITUCIJA
(DJELOMIČNA REPRISTINACIJA)
KONZERVACIJA
REDOVITO ODRŽAVANJE
NEMA NUŽNH ADAPTACIJA (ISKLJUČIVO REDOVITO ODRŽAVANJE)
NASTAVAK REDOVITOG
ODRŽAVANJA
PREPOZNATA NUŽNOST ZAŠTITE
KONZERVACIJA
REDOVITO ODRŽAVANJE
PRESTANAK ODRŽAVANJA - U PRVI MAH MINIMALNA DEGRADACIJA IZVORNE
STRUKTURE
PREPOZNTA NUŽNOST ZAŠTITE
SANACIJA ILI RESTAURACIJA
KONZRVACIJA
REDOVITO ODRŽAVANJE
FORMA I SPOMENIČKA VRIJEDNOST
KONSTRUKCIJA, PROSTORNA
DISPOZICIJA, OPREMA
OČEKIVANJA LJUDI
PROMJENE U DRUŠTVU
NAMJENA FUNKCIJA
PROMJENA FUNKCIJE
MIJENJA SE KONSTRUKCIJA ,
UNUTRAŠNJA DISPOZICIJA,
OPREMA
PROMJENA FORME PROMJENA
SPOMENIČKE VRIJEDNOSTI
FUNKCIJA NEPROMIJENJENA
FUNKCIJA NEPROMIJENJENA -
OČEKIVANJA LJUDI SE MIJENJAJU
MIJENJA SE KONSTRUKCIJA ,
UNUTRAŠNJA DISPOZICIJA,
OPREMA
PROMJENA FORME PROMJENA
SPOMENIČKE VRIJEDNOSTI
INTERVENCIJE NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI
PREVENCIJA PROPADANJA
ZAŠTITA I OBNOVA
POSTOJEDEG STANJA
OČUVANJE KULTURNO-POVIJESNE
(GRADITELJSKE) BAŠTINE
AKTIVNOSTI NA GRADITELJSKOJ BAŠTINI
NEINVAZIVNE
DIREKTNO - NA GRADITELJSKOJ
BAŠTINI
POSREDNO - O GRADITELJSKOJ
BAŠTINI
INVAZIVNE
REDOVITE AKTIVNOSTI
IZVANREDNE AKTIVNOSTI
OSNOVE ZAŠTITE GRADITELJSKE BAŠTINE
PREVENCIJA PROPADANJA
KONTROLA OKOLIŠA (REDUKCIJA ZAGAĐENJA I VIBRACIJA U OKOLIŠU)
SUSTAVNO ODRŽAVANJE (TE UZ ZAHVATE NA KONSTRUKTIVNIM DIJELOVIMA OSIGURATI
KONSTANTNO ČIŠDENJE I GOTOVO DOMADINSKO ODRŽAVANJE)
KONTROLA VLAŽNOSTI, TEMPERATURE, SVJETLA I OSVJETLJENJA (UNUTARNJE STRUKTURE I
KONSTRUKCIJE)
MJERE SPREČAVANJA POŽARA(PALEŽI), VANDALIZMA, KRAĐE
ZAŠTITA POSTOJEDEG STANJA
KONTINUIRANI POPRAVCI NA OŠTEDENJIMA,
ZAUSTAVLJANJE UTJECAJA AGRESIVNIH AGENSA (VODA, KEMIKALIJE PLINOVI…)
DEFINICIJA KONZERVATORSKE TERMINOLOGIJE
OSNOVNA TERMINOLOGIJA
PRINCIPI POSTUPAKA OBNOVE I ZAŠTITE
ODRŽAVANJE • MANJI
RADOVI POPRAVAKA (UZ MINIMALNU KOMPROMITACIJU IZVORNIH MATERIJALA I KONSTRUKTIVNIH TEHNIKA)
SANACIJA • POPRAVAK VEDIH
OŠTEDENJA (UTJECAJI VLAGE , METEOROLOŠKIH NEPOGODA, OŠTEDENJA USLIJED HAVARIJA (KVAROVA) INSTALACIJA
KONSOLIDACIJA • POPRAVAK
KONSTRUKTIVNH DJELOVA
RESTAURACIJA
• PREMA IZVORNIM OBLICIMA I IZVORNIM PODACIMA, TE PO MOGUDNOSTI I IZVORNIM KONSTRUKTIVNM TEHNIKAMA (NO MOGUDI SU I SUVREMENI MATERIJALI I TEHNOLOGIJE) KAO ZAHVAT POVRATKA ILI PREZENTACIJE IZVORNIH VRIJEDNOSTI BAŠTINE
KONZERVACIJA • AKTIVNOSTI
NA ZAŠTITI PREPOZNATIH VRIJEDNOSTI
STANJE ZGRADE ILI SKLOPA MORAJU
BITI U POTPUNOSTI SNIMLJENI PRIJE POČETKA BILO
KAKOVE INTERVENCIJE
MATERIJALI I POSTUPCI KORIŠTENI
PRILIKOM ZAHVATA ZAŠTITE MORAJU
BITI DOKUMENTIRANI
POVIJESNI SLOJEVI ILI ELEMENTI NE
SMIJU BITI UNIŠTENI,
FALSIFICIRANI, PROMIJENJENI ILI
UKLONJENI
SVAKA INTERVENCIJA
MORA BITI MINIMALNO
POTREBNA (MORA BITI REVERZIBILNA
ILI BAREM REPETITIVNA)
SVAKA AKCIJA MORA BITI VOĐENA
UZ POŠTOVANJE ESTETSKOG,
POVIJESNOG I FIZIČKOG
INTEGRITETA KULTURNOG
DOBRA
POTREBA ZAŠTITE/PRODULJENJE EGZISTENCIJE
autentičnost o oblici (forma) o supstanca (materijal/tehnika/tehnologija) o no oblike i supstancu prate funkcija i percepcija
DEFINICIJA VRIJEDNOSNIH PARAMETARA
1
polazni element za izradu projektne dokumentacije procjena vrijednosti zgrade i njenog značenja unutar određene prostorne ili socijalne cjeline
kulturne vrijednosti
emotivne vrijednosti
uporabne vrijednosti o namjenska (funkcionalna) vrijednost; o gospodarska (ekonomska) vrijednost; o društvena (socijalna) vrijednost; o politička vrijednost; o obrazovna vrijednost
1 Feilden, B.M., 1981., Uvod u konzerviranje, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb:19-20
KONZERVACIJA
čuvanje postojedeg/sadašnjeg stanja uz poštovanje svih povijesnih i estetskih slojeva o prvenstveno svi postupci kontinuiranog održavanja
uključuje i potrebne zahvate konsolidacije/održavanja o vrlo slojevit i kompleksan termin koji uz akcije na zaštiti postojedeg materijalnog supstrat
neke cjeline graditeljske baštine može uključiti i zamjenu pojedinih materijala ili dijelova izvorne konstrukcije…
KONZERVACIJA
OSI
GU
RA
VA
O
ČU
VA
NJE
P
OST
OJE
DEG
/SA
DA
ŠNJE
G
STA
NJA
PO
ŠTO
VA
NJE
SV
IH
PO
VIJ
ESN
IH I
ESTE
TSK
IH
SLO
JEV
A
PRIMJENA - DVIJE KRAJNOSTI OBZIROM NA PROBLEMATIKU STATUSA OČUVANOSTI KULTURNIH DOBARA
ZADOVOLJAVAJUDI STATUS
OČUVANOSTI
IZNIMAN STUPANJ
RUINIRANOSTI
UKLJUČENI SU I MANJI ZAHVATI KONSOLIDACIJE
KULTURNA DOBRA RUINIRANA DO MJERE KOJA IH DEFINIRA TEH
ARHEOLOŠKIM NALAZIŠTEM I OSIM RADOVA KONSOLIDACIJE ILI DRUGIH
ZAŠTITNIH RADOVA PRONAĐENIH OSTATAKA NISU POTREBNI DRUGI
RADOVI
NA OČUVANIM KULTURNIM DOBRIMA ZAHVATI KOJI NE
MIJENJAJU KONSTRUKTIVNU I KONSTRUKCIJSKU ESENCIJU NEKE
POVIJESNE GRAĐEVINE, VED SAMO KONZERVIRAJU ZATEČENO STANJE
KAO BI PRODUŽILI TRAJNOST
KONSOLIDACIJA
radovi kojima se intervenira na konstruktivnim sustavima ne bi li se očuvao konstruktivni integritet kulturnog dobra
o uključuje učvršdivanje temelja, zidova, stropnih i krovnih konstrukcija
često uključuje izmjenu pojedinih sastavnih dijelova kulturnog dobra
problematična obzirom na određivanje autentičnosti spomenika
njeni izvori još u doba XIX. st. za vrijeme romantičarske konzervacije
SANACIJA •popravak/ozdravljenje •postupak kojim se na kulturnim dobrima rješavaju tehnička, higijenska ili druga tehnološka problematika
intervencije na zaštiti od vlage
popravak instalacija
konstruktivna sanacija
RESTAURACIJA •obnova koja osigurava povratak u prvobitno/izvorno stanje •djelomična •primjena kad nije mogude dobro zaštititi drugim metodama
NAČELA RESTAURACIJE
1.moguda ugradnja novih elemenata, ali u manjem postotku, koji ju nede pretvoriti u rekonstrukciju 2.cilj nije samo vradanje prvobitne prispodobe kulturnog dobra (izvornog ili najstarijeg sloja) ved očuvanje autentične vrijednosti svih zatečenih povijesnih slojeva 3.prestaje tamo gdje počinje pretpostavka – mora se zasnivati na poznatim i dokumentiranim elementima 4.novi dijelovi se moraju razlikovati od izvornih 5.izbjegavati obnovu dekorativnih dijelova osim ako nije nužno zbog čuvanja estetske cjelovitosti (no i to temeljem postojedih elemenata)
ADAPTACIJA Adaptacija je aktivnost kojom se građevina projektirana i sagrađena (najčešde i korištena) za točno određenu namjenu u nekom trenutku prilagođava nekoj drugoj namjeni ili režimu korištenja. Svaka građevina građena u nekom vremenu prilagođena je svojim projektom, te uvjetima i načinima korištenja u skladu s određenom namjenom sukladnom tada važedim smjernicama (društvenim pravilima, pravilima određenih struka,propisima ili tehničkim mogudnostima određenog razdoblja ili područja). Adaptacija može značiti i usklađivanje uvjeta u nekom objektu sa suvremenim zahtjevima (funkcionalnim, tehničkim ili legislativnim), a bez promjene osnovne namjene. To je posebice vidljivo prilikom adaptacije sakralnih građevina u kojim tehnička problematika grijanja, hlađenja, rasvjete, ozvučenja ili mehaničke otpornosti i stabilnosti mogu biti esencijalni inicijatori zahvata koji ne mijenjaju osnovnu funkciju tih sakralnih objekata, tj. Bogoslužje kao osnovni inicijator njihova nastanka i način njihova korištenja. Upravo zahvati na crkvama uključuju zahvate uvođenja sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, ozvučenja i rasvjete kao značajne faktore u transformaciji izvorne strukture. •POSTUPAK KOJIM SE GRAĐEVINAMA BEZ FUNKCIJE DAJE NOVA NAMJENA •PROVODI SE U SUGLASJU S DRUGIM TEHNIČKIM METODAMA ZAŠTITE –KONZERVIRANJE ZATEČENOG STANJA I MANJI RESTAURATORSKI RADOVI
REKONSTRUKCIJA •obnova postojede građevine ili cjeline čija je fizička degradacija znatna (djelomično ili potpuno rušenje) •ukljuČuje novu gradnju prema nekoj od dokumentiranih građevnih faza objekta koji se rekonstruira •nerazmjerno više novih nego autentičnih dijelova
REVITALIZACIJA •POSTUPAK ČITAVIH URBANIH ILI RURALNIH CJELINA •ASPEKTI –KULTURNO-UMJETNIČKI –GRAĐEVINSKO-TEHNIČKI –EKONOMSKI –SOCIO-DEMOGRAFSKI
PRIMJERI
Slika 1 PAVILJON 40 ZAGREBAČKG VELESAJMA - IVAN VITID, KRUNO TONKOVID, 1957. Adaptacija izložbenog paviljona na Zagrebačkom velesajmu u klizalište zahtijevala je uz instalaciju sustava z
hlađenje leda i dogradnju cijelog niza sadržaja koji izvornim projektom nisu bili predviđeni. Tako je uz postrojenje za hlađenje leda dograđen i aneks u kome se nalaze svlačionice i drugi nužni sadržaji
z odvijanje sportske aktivnosti koja nije bila izvorno zamišljena funkcija građevine.
Slika 2 Zagreb, crkva sv. Katarine sa prikazom privremenih aktivnosti na statičkoj konsolidaciji objekt nakon potresa krajem XIX. Stoljeda.
Slika 3 Italija, Rim, Maksencijeva bazilika. Fotografija trajne sanacije konstrukcije čeličnom konstrukcijom.
Slika 4 STADION “DINAMO”, VLADIMIR TURINA, FRANJO NEIDHARDT, EUGEN EHRLICH -1946.-1954. Intervencije na stadionu u potpunosti su devastirale izvorni koncept građevine uz potpuno neadekvatno funkcionalno definiranje samog projektnog zadatka, te nezavršenost i neadekvatnu opremljenost sadašnjeg adaptiranog i rekonstruiranog sklopa za suvremene potrebe i očekivanja
prilikom održavanja nogometnih utakmica.
Slika 5 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center, primjer izgradnje iznimno velike strukture trgovačkog centra s adaptacijom dijela povijesne građevine nekadašnjih vojarni (vojarne „Jiří z Poděbrad” na tome su mjestu kao vojni sadržaj od 1780. do 1996.) koje su natječajem 2005.
pretvorene u veliki trgovački centar u samome centru Praga. Zgrada koja je činila lice vojnoga sklopa sačuvana je u mjeri koja danas ima tek funkciju kulisa na kojima su dominantni elementi reklame mnogih svjetskih trgovačkih marki. Na samom je lokalitetu tijekom pripremnih radova
provedeno i opsežno arheološko istraživanje, tada je na tome prostoru lociran izuzetno zanimljiv, slojevit i značajan povijesni građevni supstrat koji jest istražen i dokumentiran, no sama gradnja
poradi njega nije zaustavljena i trgovački centar je u punoj funkciji na cijeloj planiranoj površini. Na lokaciji su nađeni ostaci građevina u rasponu od XII. pa do XVIII. stoljeda izuzetno vrijedne za
povijesni razvoj grada.
Slika 6 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center
Slika 7 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center
Slika 8 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center
Slika 9 Češka Republika, Prag, Palladiumpraha shopping center
Slika 10 Hrvatska, Brijuni, Mali Brijun, utvrda Fort Brioni Minor, utvrđenje s kraja XIX. Stoljeda izgubilo je svoju vojnu funkciju i danas se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Brijuni. Tijekom
zadnjeg desetljeda na utvrdi se priređuju kazališne predstave Teatra Ulysses za čije potrebe je montirana i privremena konstrukcija gledališta.
Slika 11 Slovenija, Gornja Radgona, Stari Špital, zgrada hospicija iz XVII. Stoljeda koja je adaptirana za potrebe organiziranja izložbi, koncerata i prezentacije muzejskih zbirki. Kapela starog hospicija
pretvorena je u manju dvoranu za izložbe i koncerte. Intervencija je izvedena uz prezentaciju izvornih elemenata konstrukcije i dekorativne plastike, te minimalnim intervencijama u samu strukturu prostora. Suvremena obrada poda diskretna je, no pristupačnost prostora za osobe
smanjene pokretljivosti nije osigurana, jer stube svojim formatom ne omogudavaju prilaz invalidnim i slabo pokretljivim posjetiocima, a bez značajnijih intervencija u izvornu strukturu
rampe ili dizala nije mogud implementirati u prostoru.
Slika 12 Šibenik, Ivo Vitid, kulturni dom. Adaptacija polivalentnog kulturnog sadržaja u gradsku knjižnicu primjer je intervencije na jednom od značajnih ostvarenja suvremene arhitekture, koja barem u vanjštini u potpunosti poštuje izvornu projektantsku intenciju u tretiranju arhitekture.
Slika 13Martjanci, Slovenija, gotička crkva sv. Martina, XIV. st.
primjer je intervencija poradi osiguranja suvremene rasvjete tijekom bogoslužja. Adaptacija
zasnovana na suvremenim očekivanjima nespretno je
izvedena, tako da je na zidnim slikama iz XIV. st. stihijski
montiran nz rasvjetnh tijela koja osiguravaju rasvjetu, no narušavaju spomeničku i
umjetničku vrijednost cjeline.
Slika 14 Austrija, Beč, Bečki gasometri, projekt u kome su spremnici plina adaptirani i funkcionalno rekonstruirani kao kulisa i fizički okvir novim sadržajima i razvoju cijelog jednog gradskog
stambenog „susjedstva“
Slika 15 Gasometer C
Slika 16 Coop Himmelb(l)au Gasometer B