Download - DRUŠTVENI ČIMBENICI
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA
STROSSMAYERA U OSIJEKU
Veseljko Jelić
DRUŠTVENI ČIMBENICI
Seminarski rad iz kolegija Biološka raznolikost i osnove zaštite prirode
2012.
"Kada sam gladan palma mi daje hranu. Kada je moj trbuh pun, gle, stablo je lijepo."
Ova izjava, pripisana beduinu Jordan Guya Mountforth, govori o dvije važne stvari: o vrijednostima pojedinca i vrijednostima društava.
Počet ćemo ispitivanje različitih skupina vrijednosti biološke raznolikosti – fokusirani na različite kulture, ruralne i urbane ljude te žene i muškarace.
Vrijednosti koje se razlikuju Kultura i religija
Kulturne raznolikosti koje karakteriziraju čovječanstvo
su jedna od naših najvećih vrijednosti.
To je duboko bogatstvo ljudskog potencijala koje
odražava naše vjerske, etničke, rasne i jezične
raznolikosti.
Razlike u kulturi se na svjetskoj sceni najčešće vide kada
se raspravlja o pravima ljudi, ali kulturne razlike se vide
i u stavovima o neljudskim bićima koja su približno
jednako važna.
Razlike u kulturi se na svjetskoj sceni najčešće vide kada
se raspravlja o pravima ljudi, ali kulturne razlike se vide
i u stavovima o neljudskim bićima koja su približno
jednako važna.
Mnogi ljudi smatraju kukce nepoželjnima, ali
procjenjuje se da 2000 vrsta insekata služi kao hrana za
ljude diljem svijeta.
U Sjevernoj Americi i Europi psi su dragi prijatelji
čovjeka, a u mnogim azijskim istočnim zemljama su
cijenjeni kao hrana.
Religija je samo dio onoga što razlikuje kulture, a treba
uzeti u obzir i druge utjecaje, poput povijesti, politike,
ekonomije i tehnologije, razumjeti kulturne razlike na
način na koji su ljudi u interakciji s prirodom.
Urbano – ruralno
Život u gradu se razlikuje od života na selu.
Mnogi gradski ljudi su prilično izolirani iz prirodnog
svijeta van grada i to može utjecati na njihove stavove.
Takva izolacija također može dovesti do apatije.
Naravno, nisu svi urbanisti apatični ili slabo informirani
o prirodi.
Mnogi od najvećih svjetskih prirodoslova i
konzervatora imaju duboke urbane korijene.
Sažeto se može generalizirati: ruralni ljudi svoje pozitivne i negativne stavove o divljem životu temelje na redovitim kontaktima.
S druge strane, stavovi urbanih ljudi, pozitivni ili negativni, vjerojatno će biti više konceptualni i bez takvog izravnog iskustva.
Ove razlike postaju vrlo važne u geopolitičkim područjima gdje urbani glasači brojno nadmašuju ruralne birače u pitanjima koja se tiču očuvanja prvenstveno ruralnih područja.
Žene – muškarci
Koncept jednakih prava i mogućnosti žena je široko prihvaćena, ali u mnogim zemljama nije i uvijek primjenjivana.
Jednaka prava i mogućnosti ne znači da su žene i muškarci jednaki fizički ili psihički, međutim, takve razlike mogu dovesti do interakcije kod oba spola različitih naravi i različitih stavova prema prirodi.
U svakom slučaju, svi se slažu da su priroda i žene podvrgnuti dominaciji muškaraca, i da se mora raditi na više sklada i ravnoteže.
Ova ideja je temelj za širenje područja filozofije nazvane ekološki feminizam ili ekofeminizam, a može djelomično objasniti zašto žene imaju središnju ulogu u zaštiti okoliša, posebno na lokalnoj razini.
Osim romantičnih ili mitoloških shvaćanja veze između žena i prirode, ostaje činjenica da žene igraju ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i razvoju znanja.
Razlike među kulturama, ruralnih i urbanih ljudi te žena
i muškaraca, su samo tri pravca koja daju pregled
društvenih vrijednosti.
Također se moglo raspraviti o tome kako stavovi o
prirodi utječu kod dobi, zanimanja, prihoda,
obrazovanja i drugh čimbenika.
Sortiranje ove složenosti je više moguće ako se koristi
sustavani pristup opisivanju vrijednosti, a u sljedećem
poglavlju će se prikazati jedan poznati primjer.
Vrijednosti koje opisuju
Stephen Kellert, sociolog koji radi na pitanjima zaštite,
proveo je mnogo godina u razvoju sustavne tehnike za
opisivanje što ljudi misle o životinjama, a zatim je
koristio tehniku kako bi se bolje razumjele vrijednosti
koje se razlikuju među ljudima različite dobi,
obrazovanja, zapošljavanja, kulture, rase, spola, regije,
itd.
Podaci iz istraživanja ovog tipa pokazuju da se
vrijednosti razlikuju među kulturama, između ruralnih i
urbanih ljudi i između žena i muškaraca.
Vrijednosti koje se mijenjaju
Paradoksalno, ali podsjetimo da jedina stvar koja
se nikada ne mijenja je činjenica da se sve
mijenja.
Gledajući unatrag samo nekoliko desetljeća
mogu se otkriti značajne promjene u
vrijednostima.
Mijenjanje narodnih vrijednosti
Ako smo za održavanje biološke raznolikosti, vrijednosti se u budućnosti moraju promijeniti znatno više nego što su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.
Ideja o promjeni ljudske vrijednosti, može biti prilično kontroverzna.
Na primjer, u mnogim dijelovima svijeta ljudi su preplavljeni glazbom, filmovima, brzom hranom itd. koja potječu iz SAD-a i Europe.
Neki ljudi to pozdravljaju jer se osjećaju moderno i kozmopolitski, drugi vrijeđaju jer utapa njihovu tradicionalnu kulturu.
Ti sukobi postaju zabrinjavajući kada politička i ekonomska moć pokušava nametnuti strane vrijednosne sustave.
Najveća promjena: antropolizam u odnosu na biocentrizam
Moramo napredovati s antropolizma (tj. vjerujući da su
ljudi središte svemira) na biocentrizam (tj. vjerujući da
je život u svim svojim različitim oblicima središte
svemira).
Biocentrizam (ponekad se naziva ekocentrizam)
priznaje da sve vrste imaju svoju vrijednost i odbacuje
ideju da je homosapiens važniji od drugih vrsta.
Kod većine ljudi postoji zabrinutost o dobrobiti svih
drugih bića i mnogi ljudi vode brigu o životinjama.
Podizanje stupnja interesa kod ljudi da obuhvate sve
vrste i ekosustave je bitan cilj očuvanja biologa.
Neki će reći da se to može učiniti samo ako ljudi
postanu biocentrični, drugi će tvrditi da mogu biti
antropocentrični - briga prvenstveno o ljudima - i još
uvijek doprijeti do života u svim njegovim oblicima.
CASE STUDY Parrot Bahama
12. listopada 1492, Lucayan Indijanci pozdravio je
Kristofora Kolumba na svom dolasku na otok
Guanahani.
Stanovnici su ga upoznali s različitim stvarima, a
Kolumba su posebno privlačile papige te je pri
povratku u Španjolsku, nekoliko mjeseci kasnije, poveo
sa sobom 40 papiga.
Mnogo se toga promijenilo u 500 godina.
Danas, Bahama papagaj se nastanjuje na samo dva
otoka Abaco i Velike Inagua i broji manje od 3000.
Nestanak papiga se može pratiti kroz nekoliko
čimbenika, najveći je gubitak staništa zbog razvoja i
poljoprivrede.
Lov papiga za hranu je bio značajan problem, a danas je
veća prijetnja lov papiga za trgovinu kućnim
ljubimcima.
Na kraju, a možda i od neposrednog značaja, divlje
mačke dovele su do velikih gubitaka papiga na otoku
Abaco, gdje papige gnijezdo rade u rupama u zemlji.
10.700 ha nacionalnog parka je stvoreno na
otoku Abaco.
Ona štiti ne samo stanište za papige, ali i za
mnoge druge vrste, npr. u Kirtland je pjevica,
čak i rjeđa od papiga.
Kampanja je senzibilizirala stanovnike prema
ekološkoj dobrobiti i biološkom bogatstvu
njihova naroda u cjelini.
Rezime
Stavovi ljudi prema drugim organizmima i očuvanju se enormno razlikuju od osobe do osobe.
Iako je svaka osoba jedinstvena i ima vlastite vrijednosti, postoje obrasci koji mogu u određenoj mjeri, pojasniti kulture, religije, spol, prihode, zanimanja, dobi i druge čimbenike.
Razumijevanje kako ovi čimbenici utječu na nečije stavove je lakše ako koristimo sustavan način opisivanja stavova prema prirodi.
Informirajući ljude o važnosti biološke raznolikosti, potičući ih da dožive prirodu, mogu se poticati stavovi koji nas udaljavaju od antropolizma (briga samo o ljudima) te usmjeravaju više prema biocentrizmu (središte života), perspektivi koja obuhvaća ostale oblike života s kojima dijelimo zemlju.
HVALA NA PAŽNJI!