PLAN 2014.
DETALJNI URBANISTIČKI PLAN PLATAMUNI-TRSTENO plan, 2014. NARUČILAC:
OPŠTINA KOTOR OBRAĐIVAČ:
Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor Radni tim: rukovodilac izrade plana: Milan Popović, dipl.inž.arhitekture broj licence: 05-5295/05-3 (09/01/06)
(odgovorni planer) Milan Pavićević, dipl. inž. saobraćaja broj licence: 05-5295/05-3 (09/01/06)
(saobraćaj) Andrea Lalić, dipl. inž. hidrotehnike
(hidrotehnički sistemi) Svjetlana Lalić, dipl. inž. hidrotehnike broj licence: 01-10693/1 (18/01/08)
(tretman otpada) Predrag Vukotić, dipl. inž. elektrotehnike broj licence: 01-10683/1 (25/01/08)
Boris Rajman, dipl. inž. elektrotehnike (elektrotehnički sistem) Zoran Beljkaš, dipl. inž. elektrotehnike broj licence: 01-10683/1 (25/01/08)
(elektronske komunikacije) Jelena Franović, dipl. inž. pejzažne arhitekture broj licence: 01-1872/07 (21/03/07)
(pejzažno uredjenje) Katarina Pandurov, dipl. matematičar (GIS) direktor MonteCEP-a: Saša Karajović, dipl. prostorni planer
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 2
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 3
SADRŽAJ PLANA :
TEKSTUALNI DIO
1. OPŠTI DIO 5
1.1 GRANICA I OBUHVAT PLANA
1.2 PLANSKI PERIOD
1.3 OBRAZLOŽENJE ZA IZRADU PLANSKOG DOKUMENTA
1.4 PRAVNI OSNOV
1.5 PROGRAMSKI ZADATAK
2. ANALITIČKI DIO 8
2.1. ANALIZA PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PLANSKOG PODRUČJA
2.2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA NAMJENA I KAPACITETA PODRUČJA PLANA
2.3 ANALIZE POSTOJEĆE INFRASTRUKTURE
2.4 ANALIZA POSTOJEĆE PLANSKE DOKUMENTACIJE
2.5 PODRUČJA KOJA SU ZAŠTIĆENA KAO PRIRODA I KULTURNA DOBRA
2.6 OCENA ISKAZANIH ZAHTJEVA I POTREBA KORISNIKA PROSTORA
2.7. PRIMJEDBE I SUGESTIJE SA JAVNE RASPRAVE
3. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI 23
3.1. OPŠTI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
3.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
4. PLANIRANO RJEŠENJE 25
4.1 OBRAZLOŽENJE PLANIRANOG PROSTORNOG MODELA
4.2 PEJZAŽNO UREDJENJE
4.3 MREŽE I OBJEKTI INFRASTRUKTURE
4.4 UPOREDNE TABELE POSTOJEĆIH I PLANIRANIH BILANSA I KAPACITETA
4.5 USLOVI U POGLEDU PLANIRANIH NAMJENA
4.6 FAZE REALIZACIJE
4.7. EKONOMSKA PROJEKCIJA
5. SMJERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANSKOG DOKUMENATA 55
5.1 SMJERNICE ZA DALJU PLANSKU RAZRADU
5.2 SMJERNICE ZA FAZNU REALIZACIJU PLANA
5.3 SMJERNICE ZA ZAŠTITU PRIRODNIH I PEJZAŽNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNE
BAŠTINE
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 4
5.4 SMJERNICE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
5.5 SMJERNICE ZA ZAŠTITU OD INTERESA ZA ODBRANU ZEMLJE
5.6 SMJERNICE ZA SPRIJEČAVANJE I ZAŠTITU OD PRIRODNIH I TEHNIČKO -
TEHNOLOŠKIH NESREĆA
5.7 SMJERNICE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI I KORIŠĆENJE
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
5.8 ELEMENTI URBANISTIČKE REGULACIJE
5.9 URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI I SMJERNICE ZA IZGRADNJU OBJEKATA
5.10. SMJERNICE ZA TRETMAN NEFORMALNIH OBJEKATA
6. ANALITIČKI PODACI PLANA 70
6.1 URBANISTIČKI POKAZATELJI NA NIVOU PLANA
6.2 URBANISTIČKI POKAZATELJI NA NIVOU PARCELA
7. PRILOZI 73
7.1 ODLUKA O IZRADI PLANA
7.2 PROGRAMSKI ZADATAK
GRAFIČKI PRILOZI
01. GEODETSKA PODLOGA SA GRANICOM PLANA 1:2500
02. IZVOD IZ PP-a 1:10000
03. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 1:2500
04. PLAN NAMJENE POVRŠINA 1:2500
05. PLAN PARCELACIJE I PREPARCELACIJE 1:1000
06. PLAN SAOBRAĆAJA SA NIVELACIJOM I REGULACIJOM 1:1000
07. KOMPOZICIONI PLAN 1:5000
08. PLAN ZELENIH POVRŠINA 1:2500
09. PLAN HIDROTEHNIČKE INFRASTRUKTURE 1:2500
10. PLAN ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE 1:2500
11. PLAN ELEKTRONSKE KOMUNIKACIONE INFRASTRUKTURE 1:2500
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 5
1. OPŠTI DIO
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 6
1.1. GRANICA I OBUHVAT I PLANA
Granica Plana je utvrdjena Programskim zadatkom i Odlukom o izradi DUP-a.
Plan obuhvata područje Donjeg Grblja, iznad obale otvorenog mora do Rta Platamuni, preko uvale
Trsteno i padine prema Rtu Jaz (Ponta).
Na sjeveru granica Plana ide od puta Jaz-Platamuni, slobodnim prostorom do puta za Krimovicu (k.p.
986/5). Zatim prati granicu k.p. 1168/17, prelazi preko parcele puta 1168/20 i nastavlja da prati granice
katastarskih parcela 1168/16; 1168/10; 1168/11 i 1136. Granica nastavlja regulacijama planiranih
saobraćajnica S9; S8 i S7, a zatim granicom katastarske parcele 1159/1 do regulacije puta (k.p.
1158/2). Zatim granica prati regulaciju puta Jaz-Platamuni do granice katastarske parcele 1157/1.
Zatim granicama katastarskih parcela 1157/1; 538/5; 538/1; 538/4 i 538/3. Granica dalje prati
planiranu regulaciju puta Jaz-Platamuni gde se nadovezuje na početak.
Površina Plana je 68,44ha.
Precizna granica je data na grafičkom prilogu br. 02 „Geodetska podloga sa granicom plana”.
Koordinate granice Plana su date u grafičkom prilogu 05 „Plan parcelacije i preparcelacije”.
1.2. PLANSKI PERIOD
DetaljnI urbanističkI plan Platamuni-Trsteno radi se za planski period do 2020. godine.
1.3. OBRAZLOŽENJE ZA IZRADU PLANSKOG DOKUMENTA
Za predmetni prostor donijet je Detaljni urbanistički plan »Platamuni-Trsteno« (Sl.list RCG-opštinski
propisi broj 45/06), ali je Odluka o donošenju plana bila temporalnog karaktera i istekla je. Kako se
izradom Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno neće izmjeniti namjene, prostorna rješenja i
urbanističke postavke date prethodnim planom treba ugraditi u rješenje novog Plana, pri tome izuzeti
prostor Morskog dobra.
Cilj izrade DUP-a »Platamuni-Trsteno« je analiza predmetnog područja na osnovu koje će se
utvrđivati stanje i vrijednost pejzaža, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata,
kojima će se razraditi osnovne smjernice iz izmjena i dopuna PPO za područje Platamuni-Trsteno.
1.4. PRAVNI OSNOV
Plan je rađen na osnovu:
• Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list Crne Gore", br. 51/08, 34/11, 40/11,
47/11, 35/13, 39/13);
• Odluke o izradi DUP-a Platamuni-Trsteno, od 10.01.2014.godine ("Sl. list Crne Gore" OP- br.
3/14);
• Programskog zadatka za izradu Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno, pripremljenog
od strane Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje opštine Kotor
(decembar 2013. godine)
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 7
• Izmjena i dopuna Prostornog plana opštine Kotor, za područje Platamuni-Trsteno ("Sl.list Crne
Gore br. 36/06)
• Ugovora o izradi navedenog DUP-a potpisanog od strane Naručioca - Opština Kotor i Obrađivača
- MonteCEP iz Kotora.
1.5. PROGRAMSKI ZADATAK
U poglavlju 7. Prilozi plana priložena je i kopija Programskog zadatka za izradu DUP-a.
Napomena: Programskim zadatkom je bio predvidjen isti obuhvat kao kod DUP-a »Platamuni-
Trsteno« iz 2006. godine, ali je konačnom Odlukom o izradi plana isključena zona Morskog dobra.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 8
2. ANALITIČKI DIO
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 9
2.1. ANALIZA PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PLANSKOG PODRUČJA
TOPOGRAFIJA
Predmetna lokacija obuhvata prostor od Morskog dobra, do najviše kote od 138 metara nadmorske
visine sa padom ka jugoistoku na području Platamuna, i veoma strmim padinama od uvale Trsteno do
rta Jaz u pravcu jugozapada.
GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Litološka građa, geotektonska struktura i eroziono djelovanje egzogenih agenasa uslovili su, na
prostoru Crne Gore, formiranje više reljefnih cjelina, među kojima se jasno izdvaja područje
Crnogorskog primorja.
Reljef Crnogorskog primorja, predodređen raznovrsnošću i složenošću geološkog sastava i građe
terena, veoma je dinamičan, sa naglim hipsometrijskim promjenama na relativno malom prostoru.
Od Rta Oštro, na ulazu u Boku Kotorsku, do ušća Bojane izgled obale najslikovitije odražava sastav
stijena. U mekšim glinovitim sedimentima stvoreni su zalivi, zatoni i uvale, a u tvrdim krečnjačkim
stijenama brojni klifovi, potkapine i pećine.
Poluostrvo Luštica i područje Donjeg Grblja, izgrađeni su bankovitih i slojevitih krečnjaka, a rjeđe i
dolomita gornje krede. U središnjem dijelovima imaju karakter zatalasane zaravni sa više vrtača i
uvala. Obala na otvorenom moru je predstavljena je brojnim klifovima, rtovima i uvalama (poput
Trstena i Jaza).
Utvrđeni genetski tipovi reljefa, koji karakterišu geomorfološku građu Crnogorskog primorja su:
fluviodenudacioni, fluvioakumulacioni, kraški i marinski reljef.
Na području Donjeg Grblja je zastupljen kraški reljef, koji je formiran na lako rastvorljivim
karbonatnim stijenama trijaske, jurske i naročito kredne starosti, koje su korozionim procesima u
dužem periodu karstifikovane. Osnovna karakteristika ovog reljefa je pojava brojnih vrtača, škrapa,
skaršćenih depresija, kao i dobro razvijenih dolina između kojih su zaostali najčešće uski i oštri
grebeni.
Marinski reljef nastao je dejstvom abrazionih i akumulacionih procesa na kontaktu mora i kopna, pri
čemu abrazioni oblici, po broju i raznovrsnosti, preovlađuju u odnosu na akumulacione.
Abrazioni oblici, karakteristični za kamenite obale na otvorenom moru, izgrađene od klastičnih stijena
tercijarnog fliša i karbonatnih sedimenata trijaske, jurske i kredne starosti, na izvesnim odsjecima
stvaraju klifove, koji su tipični i za obalu Donjeg Grblja. Na stvaranje abrazionih oblika uticali su pored
morske erozije, kretanje masa i rasjedna neotektonika, što pokazuje da je pretežni dio obalnog reljefa
polimorfne geneze.
Akumulacioni oblici predstavljeni su pjeskovito-šljunkovitim plažama. Nastali uz niske obale od
nekonsolidovanog materijala, koje izgrađuju aluvijumi, proluvijalni konusi i zastori, predstavljeni su
plažama i prevlakom Sv. Stefana. Tipične pjeskovite plaže se nalaze se u uvalama Trsteno i Jaz.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 10
INŽENJERSKO - GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Geološke karakteristike
Crnogorsko primorje pripada jugoistočnom dijelu spoljašnjih Dinarida, koji se odlikuju vrlo složenom
geološkom građom i tektonskim sklopom, koji se mogu podjeliti na tri geotektonske jedinice -
Paraautohton, zona Budva i zona Visoki krš.
Geotektonska jedinica Paraautohton obuhvata djelove Primorja u području zapadno od Herceg
Novog, Mrčevo i Grbaljsko polje, Lušticu i Donji Grbalj, kao i područje od Bara do rijeke Bojane, tj.
prostor između mora i tektonske jedinice zone Budva, odnosno zone Visoki krš. U građi ove jedinice
učestvuju karbonatni sedimenati gornje krede (mastriht) i foraminiferski krečnjaci srednjeg eocena,
flišni sedimenti srednjeg i gornjeg eocena i sedimenti srednjeg miocena.
Na predmetnoj lokaciji Platamuni - Trsteno razvijeni su sedimenti gornje krede, koji su predstavljeni
sivim, bjeličastim i mrko-žućkastim krečnjacima, vapnovitim i bituminoznim dolomitima, dolomitičnim
krečnjacima, laporovitim krečnjacima sa proslojcima i muglama rožnaca, karbonatnim brečama i
brečastim krečnjacima. Ovi litološki članovi se međusobno smjenjuju i postepeno prelaze jedni u
druge. Krečnjaci sadrže dosta bogatu mikrofaunu (Accordiella conica, Rotalina cayeuxi, Microcidium
elegans, Lapeirouseia crateformis i dr.) i oskudniju makrofaunu.
Tektonska jedinica Paraautohton se odlikuje generalnim padom svih formacija prema sjeveroistoku, sa
blagim i srednjim padnim uglovima, mada se u karbonatnim sedimentima zapažaju naborne strukture
sinklinala i antiklinala manjih dimenzija sa jugozapadnom divergencom.
Kvartarne tvorevine razvijene su na cijeloj teritoriji Crnogorskog primorja, nezavisno od prostora
izdvojenih geotektonskih jedinica. Zauzimajući značajno prostranstvo, predstavljene su aluvijalnim i
deluvijalnim tvorevinama, kao i pjeskovima plaža.
Nanosi plaža su relativno česti na čitavoj dužini obale Crnogorskog primorja. Ove pretežno
pjeskovite, a često i šljunkovito-pjeskovite plaže nastale su na mjestima gdje je more prodrlo u mekše
stijene i izgradilo pogodan prostor za akumulaciju produkata svog erozionog rada.
GEOSEIZMIČKE KARAKTERISTIKE
Podaci vezani za statističku obradu zemljotresa, na teritoriji Crne Gore, ukazuju na vrlo izraženu
seizmičku aktivnost prostora Crnogorskog primorja. Ta aktivnost je genetski vezana ne samo za
evoluciju različitih struktura, već i za fizička svojstva geoloških sredina, odnosno položaje dubokih
razloma. Reinterpretacija geofizičkih podataka, geomagnetnih, gravimetrijskih, kao i rezultata dubokog
seizmičkog sondiranja, rezultirala je Seizmotektonskom kartom Crne Gore, sa položajem seizmogenih
zona, na kojoj se ističe pet dubokih regionalnih rasjeda.
Za prostor Crnogorskog primorja od značaja je rasjed uslovno nazvan "primorski", koji od Ulcinja
nastavlja priobalnim dijelom u pravcu sjeverozapada. Sjeveroistočno od ovog rasjeda debljina zemljine
kore je od 34 do 40 km, sve do granice prema zetsko-nikšićkom rasjedu.
Utvrđeno je da je seizmičnost primorskog pojasa genetski povezana sa pokretima blokova, u ovom
dijelu kore, koji su formirani poslije glavne faze ubiranja Dinarida (laramijska tektonska faza), kao
posledica permanentne subdukcione aktivnosti jadranske mase u graničnoj zoni prema Dinaridima. Pri
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 11
tome su seizmički najaktivniji tektonski šavovi, odnosno zone dubokih rasjeda, koje su aktivne u
dužem periodu vremena.
Kompleksna sagledavanja dobijenih podataka ukazuju na postojanje više seizmogenih zona, od kojih
su za prostor Primorja posebno važne one na južnom dijelu Crne Gore tj: Skadarska zona, zona
Ulcinja i zona Budve. U navedenim zonama dešavaju se snažni zemljotresi, čiji se maksimalni intezitet
kreće oko 9o MCS skale.
Na osnovu Karte seizmičke regionalizacije (1982), Crnogorsko primorje se nalazi u granicama IX
osnovnog stepena seizmičnosti (MCS skale), u uslovima srednjeg tla. ^injenica da je prostor u
granicama morskog dobra i neposrednog zaleđa, velikim dijelom izgrađen od flišnih, pretežno
klastičnih sedimenata i kvartarnih tvorevina, predstavlja veliku nepovoljnost sa aspekta seizmičkog
rizika.
HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE
Na predmetnom području nema stalnih vodotoka.
KLIMATSKI USLOVI
Maksimalna temperatura vazduha ima srednje mjesečne maksimalne vrijednosti u najtoplijim
mjesecima (jul i avgust) oko 29oC, dok u najhladnijim (januar i februar), iznosi od 12 do 13oC.
Učestalost maksimalnih temperatrura pokazuje da je koncentracija najviših dnevnih temperatura
tokom avgusta.
Minimalna temperatura vazduha u zimskim mjesecima ima prosječnu vrijednost oko 5oC, dok u
ljetnjim mjesecima ta vrijednost iznosi oko 20oC.
Srednje mjesečne temperature vazduha pokazuju veoma pravilan hod sa makisumom tokom jula-
avgusta i minimumom tokom januara-februara. Godišnje kolebanje u prosjeku iznosi oko 16oC. Ni u
jednom mjesecu srednja temperatura nije ispod 8oC. Srednja mjesečna temperatura iznad 10oC
počinje relativno rano, već u martu i završava se u novembru. Srednja mjesečna temperatura vazduha
za Budvu iznosi 15,8 oC.
Ekstremne mjesečne temperature vazduha pokazuju znatno pomjeranje granica. Apsolutno najviše
vrijednosti temperature tokom zimskog perioda su oko 17oC, a ekstremno najniže oko 0oC, dok u
ljetnjem periodu ekstremno visoke temperature imaju vrijednost oko 34oC, a ekstremno najniže oko
16oC.
Apsolutni maksimum javlja se u mjesecu avgustu 38,2oC, a minimum se javlja u mjesecu februaru -
4,2oC.
Ljetnjih dana, kada najviša dnevna temperatura dostigne 25oC i više, na području stanice Budve u
prosjeku bude oko 104 godišnje (prosjek za Primorje je 107), pri čemu je najveći broj ovih dana u julu
i avgustu (oko 29 dana mjesečno).
Tropskih dana, kada najviša dnevna temperatura dostigne 30oC i više, na području stanice Budve u
prosjeku godišnje ima oko 22,5 (prosjek za Primorje je 29). Tropski dani su registrovani uglavnom u
junu, julu, avgustu i septembru.
Mraznih dana, kada se najniža temperatura tokom 24 h spusti ispod 0oC, na području stanice Budve
prosječno ima oko 5 godišnje (prosjek za Primorje je 10), čija pojava karakteriše mjesece decembar,
januar i februar, a u rijetkim slučajevima i mart.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 12
Opšti režim padavina na Crnogorskom primorju odlikuje se maksimumom tokom zimskog i
minimumom tokom ljetnjeg perioda godine. U ukupnoj godišnjoj količini padavina najveći doprinos
imaju mjeseci oktobar, novembar i decembar sa oko 30-40%, a najmanji juni, juli i avgust sa svega
oko 10%.
Tokom zimskog perioda dnevni prosjek padavina iznosi prosječno 5-8 l/m2, mada najveće dnevne
količine mogu dostići vrijednosti preko 40 l/m2. U ljetnjem periodu, dnevni prosjek padavina iznosi
svega oko 1 l/m2.
Prostorna raspodjela srednjih godišnjih količina padavina pokazuje relativno dobru homogenost u zoni
neposredno uz more.
Srednja godišnja količina padavina za Budvu iznosi 1188,8 l/m2.
Ekstremne 24 h padavine za povratni period od 100 godina (procjenjene po modelu GUMBELA) za
Primorje se mogu očekivati na nivou od 234 l/m2, a za Budvu 237,63 l/m2.
Relativna vlažnost vazduha pokazuje veoma stabilan hod tokom godine. Maksimum srednjih
mjesečnih vrijednosti javlja se tokom prelaznih mjeseci (april-maj-juni i septembar-oktobar), a
minimum uglavnom tokom ljetnjeg perioda, u nekim slučajevima i tokom januara-februara.
Vrijednosti srednje godišnje relativne vlažnosti vazduha iznose za Budvu 69,1 % (min 63,5 % u
julu, max 72,7 % u maju).
Povećane vrijednosti oblačnosti su karakteristika zimskog dijela godine, nasuprot ljetnjem periodu
kada su ove vrijednosti male. Na Primorju je tokom godine u prosjeku 4,2 desetine (42%) neba
pokriveno oblacima. Oblačnost u ljetnjem periodu je manja u odnosu na prosječnu godišnju za oko 40
%.
Srednja godišnja oblačnost iznosi za Budvu 4,26 (min 1,9 u julu i avgustu, max 5,9 u decembru).
Prosječno godišnje Primorje ima oko 2455 časova osunčavanja, od kojih 931 čas u ljetnjim
mjesecima (jun, jul i avgust), tj. oko 40% godišnjeg osunčavanja pripada jednoj četvrtini godine. Zimi
osunčavanje je znatno smanjeno. Tokom januara Primorje ima svega oko 125 časova, što predstavlja
5% godišnje vrijednosti.
Dnevno, tokom čitave godine Primorje ima u prosjeku oko 7 časova sijanja sunca, sa dnevnim
oscilacijama od +/- 3,5 časova.
Srednja mjesečna vrijednost osunčavanja iznosi za Budvu 192,18 (max 327,7 u julu).
Primorje u cjelini karakterišu, kao dominantni, vjetrovi iz pravca sjeveroistoka i jugozapada, dok se za
stanicu Budva ističu: tišine (60,6%), vjetrovi iz pravca juga (14,4%), jugozapada i sjeveroistoka (po
4,5%).
Za čitavo Primorje maksimalne brzine imaju vjetrovi iz sjevernog i južnog kvadranta, čije prosječne
brzine ne prelaze 5m/s. Za stanicu Budva, sjeveroistočni vjetar najveću ima srednju brzinu (4,2 m/s)
kao i najveću maksimalnu brzinu (27,5 m/s).
OCENA S ASPEKTA PRIRODNIH USLOVA
Sa aspekta prirodnih uslova, ovo područje ima niz povoljnosti za izgradnju.
Najveći dio terena je u blagom padu kao i dobra stabilnost terena su karakteristike koje idu u prilog
gradnje.
Sa druge strane postoje ograničenja u pogledu očuvanja ambijentalnih i pejzažnih vrijednosti.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 13
2.2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA NAMJENA I KAPACITETA PODRUČJA
OBUHVAĆENOG PLANOM
OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROSTORA
Područje predmetnog plana je nenaseljen i uglavnom neizgrađen prostor. Neizgrađene prirodne
površine obuhvata plana, u blagom nagibu se uzdižu iz mora i obrasle su zimzelenom makijom u kojoj
se razaznaju skupine ili pojedinačna stabla primorskog bora. Obala koja izranja iz mora je prirodna
stjenovita i uglavnom nepristupačna. U neposrednom okruženju, a van granice ovog Plana, nalaze se
dve uređene plaže: Trsteno i Ploče-Platamuni.
Na prostoru obuhvata Plana, sada se nalazi turistički kompleks na vrhu padine iznad Platamuna u
izgradnji. Turistički sadržaji zauzimaju parcelu od 19415m2, na kojoj se trenutno nalazi gradilište, a
gdje je nekada bila vojna baza. Ovi sadržaji se realizuju po DUP-u iz 2006. godine.
Plaža Trsteno, smeštena u dno uvale Trsteno, je šljunčana sa uskim krilnim pojasom koji je kaskadno
obrađen kamenom i betonom. Na ovim delovima plaže su montažni, privremeni sadržaji kao što su
otvoreni bar i riblji restoran. Plaža Ploče - Platamuni je stenovita plaža od velikih masivnih kamenih
ploča. Obrađena je u kaskadnom stilu kamenom i betonom i opremljena bazenima i otvorenim
barovima. Obe plaže ne ulaze u granicu Plana, jer se nalaze u okviru Morskog dobra, ali posredno
veoma utiču na urbanističko rješenje aktuelnog plana.
Saobraćajna opremljenost je veoma skromna i svodi se na dva puta sa asfaltnim zastorom: put od
Jaza do bivšeg vojnog kompleksa i odvajanje za plažu Platamuni. Širina ovih puteva je od 4 do 5m.
Ostali putevi su sa primitivnim kolovoznim zastorima tipa tucanik ili samo utabana zemlja. Saobraćajna
povezanost teritorije plana sa širim okruženjem je samo preko puta za Jaz i odvajanja ka Donjem
Grblju, oba kraka se nalaze na severnoj strani teritorije Plana. Celo južno krilo Plana, od uvale Trsteno
do krajnjeg juga plana je praktično izolovano, što je i posledica lokacije nekadašnje vojne baze.
Ono što je najupečatljivija karakteristika teritorije Plana je živopisna priroda sastavljena od tipičnog
rastinja za ovo klimatsko podneblje - makije, smeštene na veoma pokrenutom i brdovitom terenu. Brdo
iznad plaže Platamuni je na 138m nadmorske visine dok je brdo na rtu Jaz na 64m nadmorske visine,
što u urbanističko-ambijentalnom vidu čini ovaj teren veoma atraktivnim ali i tehnički veoma
zahtevnim.
Obala je uglavnom strma i stenovita, osim nešto blažeg dela gde je smeštena plaža Ploče - Platamuni
i velike blage amfiteatralne kotline uz uvalu Trsteno koja je ujedno i veoma bogato ozelenjena.
Generalno posmatrano, bliže okruženje Plana je u turističkom smislu je do sada bila iskorišćena za
potrebe povremenih kupača koji dolaze morem ili kopnom iz susednih turističkih zona na plaže
Trsteno i Ploče - Platamuni u potrazi za čistim morem i lepom prirodom. Specifičan prirodni ambijent
pruža velike mogućnosti za razvoj turizma ali ograničenja koja nameću prirodni faktori nalažu krajnje
pažljivo dimenzionisanje budućih turističkih kapaciteta.
ZELENILO
Pojas Platamuna pripada eumediteranskom tipu vegetacije. U uslovima mediteranske perhumidne
klime, na klimazonalnom tipu zemljišta terra rossa, kao klimazonalni tip vegetacije razvija se gusta i
neprohodna šikara, koja se razvila na mjestu gdje su nekada bile šume crnike.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 14
Po florističkom sastavu makija pripada asocijaciji Orno – Quercetum ilicis. Makiju čine zimzelene biljke
tvdog lišća kao što su: Myrtus communis, Arbutus unedo, Juniperus phoenicea, Pistacia lentiscus,
Quercus ilex itd.
Morska obala je uglavnom strma, nepristupačna, u grebenima. Tipične biljke za ovaj dio su Statice
angustifolium, Crithmu marimum, Capparis spinosa, Centrantus ruber.
U zaleđu makija postepeno prelazi u listopadne šume, koje čine: Quercus pubescens, Carpinus
orientalis, Fraxinus ornus, Prunus spinosa, Pyrus amygdaliformis.
NUMERIČKI POKAZATELJI POSTOJEĆEG STANJA
Za teritoriju celog plana od 68,44 ha osnovni urbanistički pokazatelji su sledeći:
♦ površina turističkog sadržaja (bivše vojne baze) 19415 m2
♦ površina drumskog saobraćaja 26930 m2
♦ površina prirodnog zelenila 619446 m2
2.3. ANALIZA POSTOJEĆE INFRASTRUKTURE
SAOBRAĆAJ
S obzirom na konfiguraciju terena i na trenutne potrebe povezivanja postojećih aktivnosti može se reći
da je mreža saobraćajnica zadovoljavajuća. Glavna saobraćajnica je put Jaz - Trsteno - bivši vojni
objekti, koji je celom dužinom asfaltiran, širine u rasponu od 4,0-5,0 m i dužine 3200 m. Od njega se
odvajaju par puteva ka atraktivnim lokacijama na obali, do plaže Trsteno, jedan asfaltni prosečne
širine 4,5 m, dužine oko 200 m i jedan zemljani sa suprotne strane uvale. Do postojećeg malog
pristana vodi zemljani put u dužini od 300 m. Do plaže Ploče vodi asfaltni put širine 3,0-4,0 m u dužini
od oko 800 m. Ostali putevi su zemljani i bili su u funkciji vojnog objekta. Svi asfaltni putevi su u lošem
stanju i zahtevaju rekonstrukciju. Sem njih, ka okruženju vode putevi ka Krimovici i Višnjevu
(asfaltirani) i ka kamenolomu sa tucaničkom podlogom.
U zoni morskog dobra, na području plaže Trsteno nalazi se spontano organizovani parking dok je na
plaži Platamuni (Ploče) zakupac priobalja obezbedio posebnu površinu za stacioniranje vozila prema
DUP-u iz 2006. godine
HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA
Snabdijevanje vodom
Područje Opštine Kotor se snabdjeva higijenski ispravnom vodom, za piće i druge potrebe iz nekoliko
lokalnih izvora: Škurda, Orahovački izvori, izvor u tunelu Vrmac, iz gornjogrbaljskih izvora, Spila u
Risnu, Simiš u Radanovićima, Studenac u Lastvi Grbaljskoj. Od 2010 godine Kotorski vodovodni
sistem preuzima vodu iz regionalnog vodovodnog sistema preko distribucionog odvojka za Kotor
smještenog kod kružne raskrsnice za Kotor i Tivat.
Predmetno područje obuhvaćeno DUP-om je potpuno bezvodno područje, nenaseljeno i
neurbanizovano. Okolna naselja se snabdijevaju iz lokalnih bistijerni koristeći kišnicu ili dovoženjem
vode kamion-cistjernama iz vodovoda Budva ili Kotor.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 15
Kanalisanje upotrebljenih voda
Područje Opštine Kotor odvodnju upotrebljenih voda obavlja na razne načine zavisno od naseljenosti,
urbanizacije i lokacije.
Realizacijom dijela Regionalnog kanalizacionog sistema Kotor-Trašte, od Dobrote do Škaljara, zatim
kroz putni tunel Vrmac i Tivatsko polje do zaliva Trašte stvorena je mogućnost evakuacije većeg dijela
upotrebljenih otpadnih voda iz kotorskog zaliva. Na ovaj kanalizacioni sistem priključeni su korisnici iz
dijela Dobrote (Plagenti, Sveta Vrača) i dio Škaljara (Rakite i Novo naselje).
Postojeće stanje kanalisanja upotrebljenih voda, naročito u Bokokotorskom zalivu, ne zadovoljava
osnovne principe sanitarne zaštite, posebno što je u zalivu relativno zatvoreno i plitko more. Postoji
realna opasnost od eutrofikacije morskog akvatorija .
Na području Gornjeg i Donjeg Grblja kanalisanje upotrebljenih voda se vrši preko septičkih jama i
upojnih bunara.
Područje razmatrano DUP-om, kao nenaseljeno područje, do sada nije imalo potrebu za kanalisanjem
upotrebljenih voda, jer istih nije ni bilo.
Odvodnja atmosferskih voda
Konfiguracija terena i lokacija područja Opštine Kotor je po položaju nagnuta prema moru i prošarana
prirodnim bujičnim potocima koji su u većem dijelu i regulisani i u potpunosti prihvataju atmosferske
vode i sprovode ih u more.
Na području DUP-a postoje prirodne uvale u kojima se u toku velikih kiša formiraju mali bujični tokovi,
ali kako je teren obrastao niskim rastinjem ovi tokovi su skoro neprimjetni.
ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Viskonoaponska mreža (VN)
Kompletno područja Grblja se napaja iz trafostanice 35/10kV 2x4MVA „Jugodrvo“ u Sutvari
(Radanovići). Kompletan konzum Grblja izuzimajući industrijsku zonu napaja se nadzemnim 10kV
vodovima. Prema podatcima dobijenim iz nadležne Elektrodistribucuje Kotor pomenuti vodovi su stariji
od 35 god. i na njima su izraženi povećani gubitci kako zbog neadekvatnog presjeka užadi, tako i zbog
velike dužine vodova. Zbog velikog broja otcijepa u „T“ spoju manipulacije na vodovima su znatno
otežane. Osim toga zbog intenzivne gradnje na području Grblja vodovi su vec preopterećeni. Iz
navedenih razloga priključenje novih potrošača na ovu mrežu je praktično nemoguće bez značajnih
ulaganja u elektro-energetske objekte.
Konzumno i područje obuhvaćeno ovim planom se napaja preko kraka mreže – dalekovoda 10kV Al-
Fe 3x25mm² koji sada u nizu napaja transformatorske stanice 10/04kV „Kovač“, „Krimovica“, „Trsteno“
i „Platamuni“.
Dalekovod je dio dalekovoda DV 10kV „Grbalj II“ ukupne dužine 17km.
Na području DUP-a nalaze se dvije transformatorske stanice 10/04kV:
„Platamuni“ tipa DTS 630kVA i STS „Trsteno“ 100kVA.
Trafostanice su dalekovodima 10kV povezane na trafostanicu „Krimovica“.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 16
Niskonaponska mreža 0,4kV u predmetnoj zoni postoji odnosno kablovski priključci za objekte nove
gradnje i plažnog bara u Trstenu.
U zoni zahvaćenoj DUP-om dijelom postoji izvedena javna rasvijeta u zoni gradnje na rtu Platamuni.
ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE
Pregled postojećeg stanja elektronskih komunikacija na području Platamuna se bazira na podacima
dobijenim od EKIPa za Opštinu Kotor.Na predmetnom području Platamuni – Trsteno ne postoji fiksna
elektronska komunikaciona mreža, dakle nema dostupnih usluga fiksne telefonije, odnosno
savremenih elektronskih servisa, pa se stoga ukazuje potreba za planiranjem u skladu sa savremenim
trendovima razvoja elektronskih komunikacija.
U kontaktnoj zoni predmetnog području postoje antenski stubovi i radio bazne stanice Telenora na
Krimovici, M-tel na Jazu – Višnjevo i Telekoma na Jazu-Treteno, te su podržani servisi mobilne
telefonije.
Signalima mobilne telefonije sa Spasa i Oobosnika se takođe djelimično pokriva navedeno područje.
Takođe u kontaknoj zoni Petoselice postoji ruralana telefonija,dok u području Krimovice postoji fiksna
elektronska komunikaciona mreža koja je zastarela van funkcije.U kontaktnoj zoni Jaz, postoji
magistralni optički spojni put Budva-Kotor, dok u kontaktnoj zoni Višnjevo ne postoji EK mreža.
Procjena postojećeg stanja u Kotorskoj opštini je zasnovana na izvornim podacima o broju instaliranih
i aktivnih priključaka, broju korisnika pojedinih servisa, broju stanovnika sa poređenjem sa prosjekom
CG i EU, kako bi planiranje bilo zasnovano na realnim osnovama (broju i strukturi stanovništva,
pokrivenosti teritorije i populacije, strategijama razvoja i sl.). Međutim, ovo se ne odnosi na područje
Platamuni – Trsteno jer je isto nenaseljeno, odnosno samo ima sezonski karakter u dijelu Trsteno i
Ploče.
Usluge fiksne telefonije pružaju 3 operatera: A.) Crnogorski telekom , koji ima u funkciji 15 komutacionih čvorova: KO TKC Kotor , KO RSS Muo , KO RSS Prčanj, KO RSS Svete Vrača.KO RSS Industijska zona, KO RSS Orahovac, KO RSS Radanovići, KO RSS Sveti sTasije, KO RSS Markov Rt, KO RSS Perast , KO RSS Risan, KO RSS Troica, KO RSS Morinj, KO RSS Plagenti, KO RSS Stoliv U okviru fiksne merže Crnogorskog telekoma u funkciji su sledći aktivni priključci: 6294 PSTN, 400 ISDN, 2729 IMS,1 IP centrx FTTH i 43 ruralna aktivnih priključaka B.) M: tel ima u funkciji 14 aktivnih telefonskih priključaka putem WiMax tehnologije,
C.) Pošta Crne gore u svoim poslovnicama pruža uslugu javnih teleofonskih govornica na lokaciji:
Kotor - 2 VoIP govornice Kotor 3 - 2 PSTN govornice Dobrota - 3 VoIP govornice D.Stoliv - 2 PSTN govornice Prčanj - 2 PSTN govornice Risan - 2 PSTN govornice Morinj - 1 Voip govornice
Dakle ukupno 9 PSTN govornica i 5 VoIP govornica
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 17
Usluge fiksnog širokopojasanog pristupa Interentu pružaju 5 operatera: A.) Crnogorski telekom koji ima u funkciji 4513 aktivnih ADSL priključaka i 679 FTTH aktivnih
priključaka , u okviru 15 ADSL čvorišta: KO TKC Kotor , KO RSS Muo , KO RSS Prčanj, KO RSS Svete Vrača.KO RSS Industijska zona, KO RSS Orahovac, KO RSS Radanovići, KO RSS Sveti sTasije, KO RSS Markov Rt, KO RSS Perast , KO RSS Risan, KO RSS Troica, KO RSS Morinj, KO RSS Plagenti, KO RSS Stoliv B.) M: kabal ima u funkciji 112 aktivnih priključka putem KDS tehnologije, C.) WiMax Montenegro ima u funkicji 1 priključak putem WiMax tehnologije, D.) M: tel ima u funkciji 38 priključka putem WiMax tehnologije, E.) Mn news ima u funkciji 1 aktivni priključak putem WiMax tehnologije. Usluge mobilnih elektronski komunikacija pružaju 3 operatera: A.) Crnogorski telekom koji ima 11137 aktivnih SIM katica, B.) Telenor koji ima 158987 aktvnih SIM katica, C.) M:tel koji ima 4727 aktivnih SIM katica. Usluge fiksnog-bežičnog širokopojasnog pristupa Internetu ne pruža nijedan operater, Usluge distribucija AVM sadržaja programa pružaju 4 operatera: A.) Crnogorski telekom pruža ulsugu za 4578 korisnika putem IP TV tenologije, B.) M kablat ovu uslugu pruža za 898 korisnika putem KSD tehnologije, C.) BBM ovu uslugu pruža za 273 korisnika putem Mulitchanel Multipoint Distribution Service
(MMDS) tehnologije, D.) Total TV Montenegro ovu uslugu pruža za 2389 korisnika putem Direc to home (DTH) tehnologije. Uslugu zemaljske radio difuzije pruža Radio difuzni centar, putem svojih objekata (antenskih stubova i sistema) , koji su naveni u prilozima. Prema podacima iz Montstata od poslednjeg popisa, opština Kotor broji 22601 stanovnika i 7649 domaćinstava.
1. Penetracija fiksne telefonije u opštini Kotor 42,01%, 2. Penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa internetu je 23,64%, 3. Penetracija mobilne telefonije je 140,53%.
Sa ciljem da se adekvatno porcijeni stepen razvoja Elektronskih komunikacija u Kotoru , kao usporedni faktor mogu poslužiti podaci o penetraciji fiksne i mobilne telefonije i fiksnog širokopojasanog interent pristupa za Crnu Goru i za nekoliko država obuhvaćenih izvještajem Cullen Internationala „Enlargment countries monitoring report 3 – Anexx February 2014“. Poređenje penetracije fiksne i mobilne telefonije i širokopojasnog pristupa internetu za Kotor sa prosjekom za Crnu Goru (tabela1 u prilogu EKIPa) , kao i sa prosjekom za posmatrane zemlje i prosjekom EU-27 (dijagram1, 2, 3 u prilogu EKIPa) ukazuje sledeće: - penetracija fiksne telefonije je znatno iznad prosjeka u CG i neznatno ispod prosjeka u EU, - penetracija fiksnog širokopojasnog interneta je iznad prosjeka u CG i ispod prosjeka u EU, - penetracija mobilne telefonije je ispod proskeja u CG i iznad prosjeka u EU.
Ako se uzma u obzir da domaćinstvo u Kotoru broji 3 člana (iznad prosjeka u EU) , a da su usluge fiksne telefonije,fiksnog širokopojsnog pristupa internetu i distribucija AVM sadžaja zastupljene na nivou domaćinstva , značajna podatak je i penetracija ovih usluga izračunata po metodologiji koja uzima u obzir broj domaćinstava i broj priključaka za fizička lica (tabela 2 EKIP) . Prema ovoj metodologiji imamo: 1. Pentracija fiksne telefonije u Kotoru je 109,09 % , što je znatno iznad prosjeka u Crnoj Gori, 2. Penetracija fiksnog širokopojsno prisutpa u Kotoru je 64,23% , što je znatno iznad prosjeka u Crnoj
Gori, 3. Penetracija broja priključaka distribucije AVM sadžaja u Kotoru iznosi 106,39% , što je znatno
iznad prosjeka u Crnoj Gori.
Relevantni podaci vezani za predmetno područje kao i područje Opštine Kotor dati su u prilogu EKIP-a
Podaci i preporuke za izradu DUP-a „ Platamuni -Trsteno gdje je u sledećim prilozima dat pregled:
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 18
- komutacioni sistemi CT
- penetracija fiksne, mobilne i fiksnog širokopojasnog interneta i ditribucije RTV programa
- infrastrukturni operateri i servisi
- antenski stubovi operatera elektronskih komunikacija
- radio bazne stanice RBS operatera elektronskih komunikacija
- zgrade operatera elektronskih komunikacija
Na osnovu iznijetih činjenica i uvida u postojeće stanje, jasan je zaključak da je neophodna i izgradnja
elektronske komunikacione mreže, kablovske distributivne mreže i elektronske kablovske kanalizacije.
Takođe je potrebna izgradnja RBS mobilne telefonije, MMDS stanica i WiMax stanica, u skladu sa
savremenim trendovima razvoja elektronskih komunikacija, implementacije novih tržišta i tehnologija,
liberalizacije tržišta i konkurencija u sektoru elektronskih komunikacija, koji treba da doprinesu bržem
razvoju elektronskih komunikacija i povećanju broja servisa.
2.4. ANALIZA POSTOJEĆE PLANSKE DOKUMENTACIJE
2.4.1. IZVOD IZ IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA OPŠTINE KOTOR (2006.)
NAMJENA PROSTORA
Na predmentnom prostoru predvidja se formiranje turističke zone tako što će se turistički smještaj
organizovati u vilama i hotelima, sa mogućnošću aktivne rekreacije i svim pratećim sadržajima uz
ostvarenje kompletne individualnosti, naročito u zoni vila.
Planiraju se prateći sadržaji (komercijalni, servisni, informacije, komunikacije, ugostiteljstvo)
koji su grupisani tako da zadovolje standarde visokog turizma. Pripadajuće parcele uz smještajne
kapacitete treba da zadovaljavaju najviši nivo boravka i aktivne rekreacije.
Predvidjeni su i sportski objekti i tereni kao što su tereni za golf, košarku, odbojku, tenis, spa centar i
teretane. Takodje se planiraju biciklističke i sportske staze za šetnju i džoging.
Predvidjaju se i najatraktivnije lokacije kao vidikovci i odmorišta odnosno ljetnjikovci otvorenog tipa, sa
pristupnim pješačkim saobraćajnicama.
Turistički objekti su pokriveni i sa adekvatnim zelenim površinama i saobraćajnica sa površinama i
objektima za saobraćaj u mirovanju.
Zelene površine treba da dominiraju prostorom, a planovima nižeg reda treba obraditi teren sve do
obale obuhvatajući i morsko dobro (kupališta, sportsko rekreativne površine, mikrolokacije
sezonskog pristaništa - privezišta).
Planira se fazna izgradnja objekata kao i kompletne infrastrukture.
***
U zoni Platamuni – Trsteno predvidja se neznatna korekcija planiranih površina:
namjena PPO (1995.) Izmjene i dopune PPO (2006.)
turizam 43,87 ha 45,15 ha
sport i rekreacija 14,75 ha 14,06 ha
vegetacija na slabim tlima 48,38 ha 47,79 ha
ukupno 107 ha 107 ha
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 19
Ovim izmjenama i dopunama se predvidja promjena distribucije planiranih kapaciteta, tako da se u
zoni Platamuna predvidja do 200 ležaja u ekskluzivnim vilama i hotel sa depandansom (do 500
ležaja), a na padini prema rtu Jaz hotel sa 400 ležaja, što je ukupno 1100 ležaja.
Ostali dio kapaciteta predvidjenih za pojas Platamuni – Trsteno – Rt Jaz (oko 200 ležaja) se predvidja
na padini prema Jaškoj rijeci.
INFRASTRUKTURA
Hidrotehnička infrastruktura
Upoređujući planirane potrebe u vodi prema važećem Prostornom planu opštine Kotor koje su
proračunate na 250,00 l/sec, nova preraspodjela turističkih kapaciteta na lokaciji Platamuni-Trsteno ne
zahtijeva dodatne količine vode.
Udaljena naselja i turistički kompleksi u Grblju (uključujuči one u zoni Platamuni – Trsteno) koristiće
lokalne separatne sisteme sa uređajima za tretman otpadnih voda.
U PK «Radanovići« je planirana pumpna stanica iz koje bi se voda prepumpavala za istočna sela i
turističke kapacitete Donjeg Grblja. Sa odvojka «Jaz» planirano je snabdijevanje zapadnih sela
Donjeg Grblja i turističkih kapaciteta u zaleđu Jaza, Trstena i Platamuna.
Do konačnog rješenja sa puštanjem u rad Regionalnog vodovoda, predmetna lokacija će se
snabdjevati iz adekvatnog rezervoara u koji će se voda dopremati (iz rezervoara budvanskog
vodovoda na Prijevoru ili cistjernama) a onda distriburirati po objektima.
U narednom periodu, posebnu pažnju treba obratiti na istraživačke radove, kaptiranje potencijalnih
izvorišta i njihovoj sanitarnoj zaštiti.
Na području Gornjeg i Donjeg Grblja kanalisanje upotrebljenih voda vršiće se preko septičkih jama i
upojnih bunara.
Kanalisanje atmosferskih voda treba vršiti otvorenim rigolima uz saoobraćajnice i upuštati ih u
regulisane bujične potoke. Neregulisane bujične potoke treba regulisati i permanentno održavati.
Elektroenergetska infrastruktura
BTS 160kVA Platamuni se koristila za napajnje Vojne baze Platamuni, koja će biti izmještena sa ovog
područja i ista se može koristiti za napajanje jednog dijela novih potrošača.
Na predmetnom području potrebno je izgraditi novu MBTS 10/0.4V 630kVA “Platamuni I“ koja će biti
postavljena bliže moru. MBTS “Platamuni I“ treba povezati sa BTS 10/0.4kV160kVA “Platamuni“.
U zoni Platamuna su predviđeni hotel sa depadansima sa ukupno 500 ležaja, vile sa kapacitetom od
200 ležaja, sportsko – rekreativni sadržaji i komercijalno – tehnički punkt. Za njihovo napajanje je
predviđena MBTS 10/0.4kV 630kVA “Platamuni I“ (traforeon 1), koja će se postaviti na lokaciji datoj u
grafičkom prilogu. Sa BTS 10/0.4kV 160kVA “Platamuni“ predvidjeti da se napaja manji dio potrošača.
Ukupna snaga konzuma iznosi 542.84kVA. Snaga KS na sabirnicama 10kV je 250kVA.
Na ponti iznad uvale Trsteno je predviđen hotel sa 400 ležaja, za čije je napajnje predviđena MBTS
10/0.4kV 630kVA “Trsteno III“ (traforeon 2), što u ukupnoj snazi konzuma iznosi 178.95kVA
Predvidja se povezivanje MBTS „Platamuni I“ i MBTS “Trsteno III“ sa kablom 10kV najmanjeg
presjeka Al 150 mm2 kako je dato u grafičkom dijelu projekta. Takođe se planira povezivanje MBTS
“Trsteno III“ sa planiranom MBTS 10/0.4kV 630kVA “Trsteno“ II koju dalje treba povezati sa TS
10/0.4kV 250kVA, “Lastva Grabljska“ kako bi se omogućilo dvostrano napajanje predmetnog područja
tj. povezivanje 10kV mreže u prsten.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 20
Predviđa se izgradnja nove NN 0,4kV kablovske mreže koja će se izvesti sa kablovskim vodovima u
skladu sa potrebama potrošača. Predvidja se javnu rasvjeta duž prilaza i trotoara, odnosno rasvjeta
saobraćajnica, pješačkih komunikacija i parking prostora
Telekomunikacije
Predloženo rješenje telefonije za lokaciju Trsteno-Platamuni (u isto vrijeme treba da doprinese i
budućem brzom rješavanju ostalih bliskih lokacija) predvidja polaganje optičkog kabla od magistralnog
puta Budva – Kotor i montažu IPS (izdvijenog pretplatničkog stepena) dovoljno velikog kapaciteta koji
bi bio vezan ili na komutacioni centar Budva ili Kotor.
Kada je samo ova lokacija u pitanju kapacitet komutacije i mikro lokacija IPS bi mogla uslovno da
bude proizvod sledećih razmatranja:
- kapacitet od 280 do 400 parica se dobio kao posledica definisanih potreba po sadržajima i objektima
na lokaciji (hotelske potrebe: 50 do 80 parica, depandansi: 30 do 50 parica, vile: 80 do 100 parica,
ljetnikovci: 20 do 30 parica, SPA centar: 20 do 30 parica, plaže: 30 do 50 parica, komunalno- tehnički
punkt: 20 do 50 parica).
- potrebna centrala bi trebala biti smještena u objektu komercijalno - tehničkog punkta gdje bi bio
doveden optički kabl, kao primar, i odakle bi se polagali pretplatnički kablovi koji bi činili sekundarnu -
pretplatničku mrežu,
- sekundarna mreža bi mogla biti rađena kablovima TK ali bi mogla biti rađena takođe optičkim
kablovima malog presjeka što bi moglo da značajno podigne kvalitet, sadržaj i obim datih usluga .
- predloženo rješenje krije u sebi i jednostavno uključivanje potreba lokalnog stanovništva u moderan
telefonski sistem ,
- ovim rješenjem se ne narušava koncepcija razvoja telefonije ovog područja koje u osnovi sugeriše
PP opštine Kotor bez obzira na proteklo vrijeme od usvajanja ovog dokumenta ali naravno
prilagođeno današnjim tehnološkim uslovima.
Saobraćajna infrastruktura
Kako je to važećim PPO predvidjeno, na prostorima u Donjem Grblju gde su planirani novi turistički
sadržaji posebno je vodjeno računa da svaka pojedina lokacija ima svoj pristup. Ovakav koncept
saobraćajnica u vidu "češlja" manje ugrožava sredinu i bolje je prilagodjen terenu.
Kod izbora položaja ovih saobraćajnica vodilo se računa i o postojećim nekategorisnim putevima i
njihove trase su korišćene gde god je to bilo moguće. Sve buduće saobraćajnice moraju imati
komforne tehničko-eksploatacione elemente prilagodjene namjeni.
Primarna veza predmetne lokacije je od strane Jaza, postojećim lokalnim putem do uvale Trsteno,
odakle put dalje ide prema Petoselicama. Ovim putem su povezani novoplanirani hoteli sa
depadansom i kompleks sa ekskluzivnim vilama. Ovaj put, koji je nekada vodio do bivše vojne baze,
dalje ide ka Krimovici.
Turistički kompleksi treba da budu opremljeni adekvatnim površinama i objektima za mirujući
saobraćaj, a saglasno visokoj kategoriji.
Cijelo predmetno područje treba da bude opremljeno mrežom pješačkih staza koji vode od vidikovaca
i smještajnih kapaciteta do pratećih sportsko-rekreativnih sadržaja i kupališta.
U uvali Trsteno, shodno preporukama i smjernicama iz Prostornog plana područja posebne namjene
za morsko dobro Crne Gore, predvidja se sezonsko pristanište – privezište sa svim potrebnim
sadržajima.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 21
SMJERNICE ZA DETALJNU RAZRADU
Izmjenama i dopunama PPO Kotor iz 2006. godine, pojas Platamuni – Trsteno – Rt Jaz se predvidja
za dalju razradu preko dva DUP-a, koja će obuhvatiti zone Platamuni - Trsteno i Rt Jaz sa padinom
prema Jaškoj rijeci.
Naime, cijeneći potrebe planskog povezivanja područja Trstena (bez rta Jaz - ponta) i Platamuna
pokazala se opravdanost da se za ovo područje uradi jedan planski dokument (DUP) koji će obuhvatiti
i zemljište opštinskog vlasništva i drugog privatnog vlasništva sa granicama koje čine prostorno
geografsku cjelinu. Ova izmjena opravdava se i činjenicom da je u uvali Jaz (većim dijelom na teritoriji
Budve) predviđeno veliko turističko naselje, te je neophodno ovu zonu sa padinom Jaška rijeka
rješavati simultano i u pogledu sadržaja i infrastrukture sa lokalitetom Jaz. Za ovaj lokalitet će se
uraditi poseban DUP kada se za to ukaže potreba.
Osnovni elementi za detaljnu razradu
Prilikom izrade DUP-a posebno obratiti pažnju na sledeće:
- da osnovni urbanistički parametri koji određuju i kapacitete budu formirani tako da se zemljište
racionalno koristi a istovremeno poštuju prirodna ograničenja terena
- da se turistički kompleks formira i organizuje tako da se parametri i organizacija uklope u Pravilnik
o klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, Sl.list RCG br. 02/03
- plaže maksimalno uklopiti u postojeći ambijent kako ne bi došlo do većih intervencija na terenu
- da spratnost objekta bude usklađena sa konfiguracijom terena i kapacitetom hotela, a za vile P+1
- da se u okviru kompleksa obezbijedi bezbjedan kolski pristup i adekvatne površine za mirujući
saobraćaj
- da se za tehničku infrastrukturu predvide savremena tehnološka rješenja koja zadovoljavaju
standarde očuvanje životne sredine
- da se posebno propišu i uslovi oblikovanje objekata i posebno hortikulturno rješenje zbog
atraktivnosti lokacije, izložena pogledima sa mora
- preporuka ovog plana je da se kapaciteti maksimalno prilagode konfiguraciji terena i slobodnim
vizurama ka otvorenom moru - objekte je potrebno uklopiti u okruženje.
- hotele projektovati na istutenim kotama, koje se sagledavaju sa mora i pri tom imaju odlične
vizure.
- vile, visoke kategorije treba da imaju slobodne arhitektonske forme, luksuzniju obradu i adekvatno
hortikulturno uređenje parcele sa mogućnošću izgradnje malih bazena.
- u okviru hotela obezbijediti potrebne kapacitete u pratećim sadržajima i sportskim terenima
- predvidjeti sistem pješačkih pristupa do najatraktivnijih lokacija i vidikovaca,
- vezu zone ostvariti preko puta koji se kod Jaza odvaja od Jadranske magistrale, kao i preko
sistema lokalnih puteva u Donjem Grblju.
- sa stanovišta zaštite pejzaža i prirode zabranjena je gradnja u neposrednoj blizini mora i uvala
koje su jedini prirodni kontakt sa morem; u zaledju Trstena moguće je smjestiti samo sadržaje i
djelatnosti vezane za rekreaciju i zabavu
- predviđeno je i sezonsko privezište, pri čemu je potrebno izvršiti detaljna istraživanja
mikrolokacije, s obzirom na južne vjetrove.
- ovim planom je moguće obuhvatiti sportsko rekreativnu zonu sjeverno-zapadno od uvale Trsteno,
kako bi se provjerile prostorne mogućnosti za specifične rekreativne sadržaje u zelenilu ili
turističke sadržaje.
- ukoliko bude zainteresovanih investitora ova zona se preporučuje za podizanje golf igrališta.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 22
2.4.2. PLANSKA DOKUMENTACIJA U KONTAKTNOM PODRUČJU
Područje DUP ¨Platamuni - Trsteno¨ nalazi se na krajnjem jugu Donjeg Grblja. Susjedna, kontaktna
područja su: Krimovica, vikend naselje za koje je započeta izrada plana te Rt i uvala Jaz, za koje će se
prema smjernicama PPO Kotor i PPO Budva raditi adekvatni urbanistički plan, kada se za to ukaže
potreba.
2.5. PODRUČJA KOJA SU ZAŠTIĆENA KAO PRIRODNA I KULTURNA DOBRA
Na prostoru koji se nalazi u obuhvatu Plana nema zaštićenih prirodnih dobara kao ni kulturnih dobara
upisanih u Registar niti arhitektonsko građevinskih objekata koji imaju karakteristike kulturne baštine
koju treba štititi.
Međutim, sam prostor sa svojim prirodnim zelenim pokrivačem i autohtonom mediteranskom
vegetacijom te stjenovitom obalom predstavlja očuvan, estetski vrijedan pejzaž. On je krajnji dio
obalnog pejzaža Donjeg Grblja koji se proteže od uvale Bigova do plaže Jaz i njegov integralni dio.
Cijeli Donji Grbalj pripada prostoru „buffer” zone područija Svjetske prirodne i kulturne baštine koji
posjeduje elemente kulturnog pejzaža.
2.6. OCJENA ISKAZANIH ZAHTJEVA I POTREBA KORISNIKA PROSTORA
Zbog nenastanjenosti prostora Plana nije rađena klasična anketa korisnika prostora, već je, prilikom
izrade rješenja Plana uspostavljena saradnja sa najvećim korisnikom prostora "K.P.M. Limited".
Tokom javne rasprave koja je održana od 06. do 22 juna 2014. godine pristigla je samo jedna
primjedba MZ Savina koja se odnosi na lokalni seoski put koji je nekada vodio od sela Krimovice
prema moru do obale (Ploče). Uvidom u novo katastarsko stanje i već započetu izgradnju na UP 23
prema DUP-u iz 2006. godine, taj put odnosno prilaz moru više nije moguć jer bi išao sredinom
kompleksa planirane turističke vile. Do Ploča se može doći putem S-3 i prilazom do mora S-4.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 23
3. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 24
3.1. OPŠTI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA: • Da se razvoj teritorije plana uskladi sa uslovima i smjernicama Prostornog plana opštine Kotor iz
2006. godine i stvore uslovi za plansku izgradnju.
• Očuvanje i unapređenje prirodnih vrijednosti prostora i njihovo usklađivanje sa stvorenim
elementima sredine.
3.2. POSEBNI CILJEVI PROSTONOG RAZVOJA • Razvoj turizma visokog tipa u prirodnom ambijentu rta Platamuni i uvale Trsteno.
• Uspostavljanjem funkcionalne saobraćajne mreže omogućiti bolju dostupnost pojedinih zona i
povezivanje naselja sa susjednim zonama.
• Stvaranje planskih preduslova za bolju infrastrukturnu opremljenost
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 25
4. PLANSKO RJEŠENJE
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 26
4.1. OBRAZLOŽENJE PLANIRANOG PROSTORNOG MODELA
OSNOVNA KONCEPCIJA REŠENJA
Razvoj turizma na terenu kao što je područje DUP-a „Platamuni - Trsteno”, u potpunosti
neurbanizovano, sa zahtevnom konfiguracijom terena i dosta nepristupačnom obalom ali, s druge
strane, sa, bezmalo, netaknutom prirodom, specifične lepote, sa fantastičnim pogledima i čistim
morem, pokreće dve osnovne teme:
• Odnos prema prirodnom okruženju;
• Problem kapacitiranja prostora u skladu sa njegovim karakteristikama i mogućnostima.
Jasno je da su prirodne, ambijentalne vrednosti terena "adut" budućeg razvoja turizma i da se na njih
mora obratiti posebna pažnja. Sve intervencije u prostoru moraju prolaziti kroz filter uklapanja u
prirodni ambijent, a tu se pre svega misli na svođenje kolske saobraćajne na neophodni nivo, i
maksimalno korišćenje već postojećih saobraćajnih koridora. Graditeljske intervencije u prostoru
moraju biti osmišljene tako da nepovređuju prirodu već se uklapaju u nju i dopunjuju je. U krajnjim
bilansima površina morala bi da dominira namena - prirodno zelenilo.
Po pitanju određivanja optimalnih kapaciteta turističkih sadržaja, s jedne strane postoje zahtevi
najvećih korisnika zemljišta, Opštine Kotor i preduzeća "K.P.M. Limited", a sa druge strane stvarne,
preispitane i prostudirane mogućnosti koje nudi prirodni kontekst. Prema Programskom zadatku,
ukupno je predviđeno da se na teritoriji Plana (bez zone Morskog dobra) obezbedi 600 ležaja u hotelu
i vilama, što odgovara merodavnim standardima koji prate kapacitiranje turističkih sadržaja (potrebna
površina smeštajnih kapaciteta, potrebna površina slobodnih prostora po ležaju, potrebna površina
plaže po kupaču i sl.) U svakom slučaju Plan treba da, na osnovu navedenih normativa, odredi
maksimalne kapacitete. Maksimalni, limitirani ali fleksibilni, kapaciteti i mogućnost etapne izgradnje će,
kroz vreme izgradnje i eksploatacije, dati odgovor koji su to optimalni kapaciteti lokacije.
Specifičnost turističke izgradnje koja mora biti reprezentativna, uzbudljiva, neobična i maštovita nalaže
Planu da prema prostoru zauzme veoma fleksibilan stav, ostavljajući velike mogućnosti daljeg
kreativnog rada u procesu projektovanja. Plan ovakvog tipa mora dati "viziju" razvoja prostora i jasne
limite preko kojih se ne može preći.
PROSTORNA ORGANIZACIJA
Saobraćajna matrica Plana je proistekla iz položaja postojećih koridora, konfiguracije terena, potrebnih
turističkih kapaciteta i opredeljenja ka što manjem ataku na prirodno okruženje.
Glavna saobraćajnica u planu je put Jaz-Platamuni koja se proteže duž celog Plana ka Krimovici.
U grubom zoniranju prostora, izdvaja se turističko naselje (T2) i u sklopu njega:
• Zona vila;
• Zona hotela
Zona obale je bila obrađena u DUP-u iz 2006. godine, ali zbog promene granice prema moru
(isključena je zona Morskog dobra), u ovom planu nije tretirana.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 27
Zona vila zahvata južno krilo Plana a sastoji se iz četiri luksuzne vile koje su pozicionirane na padini
brda sa prelepim pogledom ka moru. U blizini se nalaze i dodatni sadržaji kao što su SPA centar
(nalazi se u okviru Morskog dobra i nije u obuhvatu ovog plana) i Tenis klub (u blizini plaže Platamuni),
dva ugostiteljska objekta poluzatvorenog ili zatvorenog tipa - „country club“ i Komercijalno-tehnički
punkt koji je namenjen kao recepcioni i tehničko-tehnološko-uslužni punkt. U okviru Zaštitne šume -
makija, na padini brda iznad vila mogu se organizovati sportovi koji koriste prirodni ambijent kao što su
terenska vožnja „moutain bike“, trim staze i ostali sadržaji sličnog tipa.
Vile su smeštene na veoma velike parcele (2.0, 2.5, 2.9 i 2,0 ha) koje svojim prirodnim zelenilom
obezbeđuju mir i intimnost. Predviđa se da će tip izgradnje vila i uređenja okolnog prostora biti na
najluksuznijem nivou.
Kao najekskluzivniji deo Plana, ova zona je blago odvojena od ostalog prostora pre svega
saobraćajnim rešenjem koje u vidu "češlja" zalazi do vila i na taj način čuva potpunu sigurnost i mir u
zoni.
Prostor zone vila je povezan sa plažom Platamuni, vidikovcima i otvorenim paviljonom - pešačkim
stazama i stepeništima položenim organski po terenu. Do dva „country cluba“ na brdu se dolazi
serpentinom (širine 3m) koja može da primi i kolski saobraćaj.
Zona hotela "Vidikovac" se sastoji iz hotela i depandansa koncipiranog više kao apartmansko naselje.
Lokacija hotela je na obronku brda iznad Platamuna odakle se pružaju lepe vizure na more.
Prostor hotelskog kompleksa je zamišljen kao koncept izgrađenih struktura u bogatom zelenilu.
Hotelski kompleks "Vidikovac" je kategorije minimum četiri zvezdice, što mu omogućava i raspoloživ
slobodni prostor u okruženju.
Prethodnim DUP-om iz 2006. godine bio je planiran i Hotel "Rt Jaz" (nalazi se u okviru Morskog dobra
i nije u obuhvatu ovog Plana).
PLANIRANE NAMJENE
Sve pojedinačne urbanističke parcele definisane su za određene namene tako da je celokupan prostor
podeljen po funkcijama koje se na njemu odvijaju. Pojedinačne namene za urbanističke parcele date
su kroz posebne uslove za uređenje prostora i u grafičkim prilozima.
Osnovne namene površina na prostoru ovog plana su:
♦ površine za turizam (generalno T2)
hotel
vile
ugostiteljstvo (“country club”)
♦ površine za mješovite namjene
komercijalno-tehnički punkt
♦ sport i rekreacija
tenis klub
♦ zelenilo
zaštitne šume (makija)
♦ saobraćaj
površine saobraćajne infrastrukture
pešačke staze po slobodnom terenu
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 28
4.2. PEJZAŽNO UREĐENJE
Pejzaž Platamuna je karakterističan i prepoznatljiv i zato se intervencije u prostoru moraju izvesti
veoma pažljivo sa tendencijom uklapanja i što većeg očuvanja postojećeg prostora. Prepoznavanje
vrijednosti prostora, njegovih ambijentalnih karakteristika, tradicionalnog načina gradnje, predstavlja
potencijal za isplative ekonomske aktivnosti, prije svega turizam. Prioritet treba da se da razvijanju
oblika visoko kvalitetnog i održivog turizma, koji zahtjeva temeljno poznavanje prostora kao prostorno-
ekološku, turističku i kulturnu cjelinu. Iako su razvojne tendencije u mnogo čemu narušile posebnost i
specifičnost pejzaža, ipak bi mu visoko kvalitetni turizam dao novu funkciju preko koje bi se mogao
obnavljati, kontrolisati I zaštititi.
Smjernicama za uređenje zelenih površina definišu se sledeće kategorije:
Zaštitna šuma (ŠZ)
• Makija
Zelene površine ograničene namjene:
• Zelenilo uz hotel i vile (ZTH)
• Zelenilo poslovnih objekata (ZPO)
• Sportsko – rekreativne površine (SRP)
Zaštitna šuma je postojeće zatečeno zelenilo, tj. makija. Makija ima višestruki značaj: štiti zemljište od
erozije, obezbjeđuje hranu i sklonište za brojne životinjske vrste, ima estetsku vrijednost i daje
specifičan mediteranski karakter pejzažu. Mnoge biljke su aromatične. Kroz teren su provučene
šetnice koje se spuštaju do obale mora. Moguće je na pojedinim lokacijama izvršiti mjere sanacije i
rekultivacije, kako bi se oformile površine pogodne za vožnju biciklom, šetnju, rekreaciju, boravak u
prirodi.
Smjernice za uređenje:
• očuvati makiju kao ambijentalnu vrijednost prostora i kao zaštitu od erozije;
• provući šetnice do mora;
• mogućnost formiranja biciklističkih staza, trim staza, vidikovaca.
Zelenilo uz hotel, vile
Kompoziciono oblikovanje zavisi od veličine slobodnog prostora. Za ovu zonu je takođe značajan
parkovni mobilijar, koji ostvaruje bolju funkcionalnost i organizaciju prostora (klupe, česme, kandelabri,
informativne table, kante za otpatke). Prilikom izbora biljnog materijala voditi računa o kompoziciji,
koloritu, odnosu svijetla i sjenke. Prije svega koristiti autohtonu vegetaciju. Osmisliti prostor da bude
prijatan za šetnju i odmorište u vrelim ljetnim danima.
Smjernice za uređenje:
• zelenilo treba da bude reprezentativno, za osnov rješenja koristiti autohtone vrste i vrste
mediteranskog podneblja;
• zasade kompoziciono rješavati u slobodnom pejzažnom stilu – u grupama i u vidu solitera u
kombinaciji sa prostranim parternim površinama zelenila (travnjaci,cvijetnjaci);
• prilikom izbora biljnog materijala i njihovog komponovanja voditi računa o vizurama, spratnosti i
arhitekturi objekata;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 29
• predvidjeti šetališta, trgove, platoe za odmor i sistem pješačkih staza duž glavnih pješačkih
komunikacija formirati aleje sa zasadima visokog drveća;
• sadnju drveća planirati i na platoima, trgovima i drugim zastrtim površinama;
• objekte parterne arhitekture projektovati u skladu sa principima arhitektonskog naslijeđa sa
autentičnim (kamen, obluci, drvo) i tehnički prilagođenim savremenim materijalima;
• ozeleniti fasade, terase objekata i ravne krovne površine;
• mobilijar prilagoditi mediteranskom ambijentu i planiranim sadržajima;
• upotreba školovanih sadnica drveća min. visine 3,5 m;
• projektovati sistem za zalivanje.
Zelenilo poslovnih objekata zahvata parcelu UP15. Uređenje ove površine planira se parternim
uređenjem u pejzažnom stilu.i opremanje urbanim mobilijarom. Mobilijar (klupe, česme, oglasne table,
fontane, kante za otpatke, kandelabri) daje bolju funkcionalnost prostora i treba ga prilagoditi
primorskom stilu.
Smjernice za uređenje:
• koristiti visokodekorativne sadnice, različitog kolorita i fenofaza cvijetanja;
• formirati prostor za sadnju sezonskog cvijeća ;
• opremiti prostor urbanim mobilijarom koji treba da bude modernog dizajna.
Sportsko – rekreativne površine su planirane oko sportskih terena. Njihova funkcija se ogleda u
stvaranju povoljnih mikroklimatskih uslova, oivičavanje terena, stvaranje vizuelne barijere između
različitih fizičkih struktura.
Vrste koje se preporučuju za ozelenjavanje:
Četinari visoki i niski: - Cupressus arizonica »Fastigiata« - Pinus exelsa - Pinus pinea - Juniperus horizotalis »Glauca« - Juniferus sabina »Tamaricifolia« - Juniperus chinensis » Pfit.aurea« - Juniperus shinensis »Glauca« - Juniperus communis »Repanda« - Juniperus phoenicea
Visoki lišćari: - Eucalyptus cinereo - Cytisus laburnum - Acer negundo »Flamingo« - Carpinus betulus »Piramidalis« - Paulovnia tomentosa - Quercus ilex - Albizzia julibrissin Lišćari niski (žbunje) - Callistemon citrinus - Cotinus coggigria »Royal Purple« - Buddleia davidii »Charming« - Deutzia gracilis - Erica mediteranea
- Forsythia »Linwood gold« - Atriplex hallimus - Calycanthus floridus - Chaenomeles jap. »Falconnet charlet« - Feioja sellowiana - Lavandula angustifolia - Pittosporum tobira »nana« - Photonia fraseri »Red robin« - Pieris andromeda »Forest flame« - Weigelia »New port red« Penjačice: - Bougainvillea »Barbara Carst« - Bougainvillea »California gold« - Bougainvillea »Brilliant« - Bougainvillea »Sandreiana« - Bougainvillea »Jamaica White« - Clematis »Ville de Lyon« - Clematis »Rouge Cardinal« - Clematis »Docteur Ruppel« - Wisteria chinensis »Alba« - Wisteria chinensis »Rosea« - Partenocissus tric. »Weitchii« Perene: - Gazania repens
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 30
- Santolina viridis - Santolina chamaecyparis - Ferstuca glauca - Arundo donax - Canna indica - Iris germanica - Helichrysum bracteatum - Rossmarinus officinalis - Cineraria marittima - Lavandula officinalis - Verbena hybrida - Mesebrianthemum edule
- Iberis sempervirens - Armeria marittima - Cerastium bilbersteanum - Lippia citriodora - Phlox paniculata - Vinca minor - Alyssum saxtile - Lobelia erinus - Portulaca grandiflora - Hemerocallis flava
4.3. MREŽE I OBJEKTI INFRASTRUKTURE
4.3.1. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA
Saobraćajna mreža
Planirana saobraćajna mreža je zasnovana na postavkama Prostornog plana Opštine Kotor iz 1995,
Izmjenama i dopunama Prostornog plana Opštine Kotor iz 2006. te Prostornog plana za područje
posebne namene Morskog dobra iz 2007. godine
Primarna saobraćajnica u okviru mreže u okviru plana se poklapa sa postojećim putem koji vodi od
Jadranske magistrale do područja Trstena i Platamuna (dalje ka naseljima Grblja: Krimovici, Kovači,
Kubasi, Pobrđe i drugi se odvaja nova S-3). Ova saobraćajnica je osovina na koju se vezuju ostale
saobraćajnice kojima se snabdeva ovo područje i prostire se od granice plana, od Jaza do bivše vojne
baze, gde se danas nalazi gradilište turističkih objekata.
Ostale saobraćajnice su lokalnog karaktera i služe za pristup formiranim namenama.
Saobraćajnice 1, 2 i 4 su glavni prilazni pravci javnim plažama Trsteno i Ploče (Platamuni). Glavni
parkinzi su formirani uz saobraćajnice 1, 2, 7, 11 i 12. Na krajevima tih saobraćajnica formirane su
okretnice kako bi se omogućio nesmetan povratak vozila koji nisu u mogućnosti da se parkiraju. Uz put
Jaz - Platamuni, na više mesta, formirani su parkinzi duž puta, paralelno osi kolovoza za prihvat vozila
korisnika koji gravitiraju malim plažama u zoni Morskog dobra.
Ostale saobraćajnice služe za pristup planiranim vilama i pod posebnim su režimom saobraćaja
(restriktivan pristup).
Elementi planirane saobraćajne mreže u okviru plana:
širina kolovoza
(m)
širina trotoara
(m)
bankina/berma (m)
broj parkinga
dužina (m)
najveći podužni
nagib (%)
poprečni profil
Put Jaz-Platamuni 6,0 (9,0 na krivini kod hotela Rt
Jaz)
1 x 2,0 + 3,0
(stajalište BUS)
jednostrana 1,0 / obostrana 1,0
112 3246
5,2 1-1, 1a-1a, 2-2, 13-13
Saobraćajnica 1 6,0 (5,0 okretnica)
1 x 2,0 47 199 11,3 4-4, 5-5
Saobraćajnica 2 5,5 obostrana 1,0 19 147 5,7 6-6, 7-7 Saobraćajnica 3 6,0 obostrana 1,0 112 11,1 8-8 Saobraćajnica 4 5,5 1 x 2,0 jednostrana 1,0 826 4,8 9-9
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 31
Saobraćajnica 5 8,0 18 8,3 Saobraćajnica 6 5,0 obostrana 1,0 484 6,3 14-14 Saobraćajnica 7 6,0 (5,0
okretnica) 1 x 2,0 75 240 10-10, 11-
11, 12-12 Saobraćajnica 8 3,0 obostrana 1,0 166 15,6 15-15 Saobraćajnica 9 3,0 obostrana 1,0 280 14,5 16-16 Saobraćajnica 10 3,0 obostrana 1,0 807 4,7 17-17 Saobraćajnica 11 6,0 3,5
(stajalište BUS)
162 + 4 BUS
314 5,3 11-11, 12-12
Saobraćajnica 12 6,0 1 x 2,0 + 3,0
(stajalište BUS)
147 + 4 BUS
331 3,1 2-2, 3-3
Put za Višnjevo 5,0 obostrana 1,0 112 14,3 14-14 Put za kamenolom 6,0 obostrana 1,0 165 6,8 18-18 Osnovni elementi poprečnih profila saobraćajnica dati su u grafičkom prilogu br. 06 (Plan saobraćaja sa
regulacijom i nivelacijom).
Pravila građenja saobraćajnih površina
• Glavni pravac, put Jaz - Platamuni, s obzirom da povezuje atraktivne plaže, planiran je sa trotoarom
širine 2,0 m, jednostrano na strani puta ka moru, za kretanje pešaka. Celom dužinom trotoara
obavezno je postaviti ogradu ka moru kao zaštitu od ispadanja;
• Svi putevi koji nemaju trotoar planirani su sa bankinom odnosno bermom širine 1,0 m. Bankine
izvesti stabilizovane kako bi kod užih puteva bilo omogućeno nesmetano mimoilaženje vozila;
• Trase rekonstruisanih i novoprojektovanih saobraćajnica u situacionom i nivelacionom planu
prilagoditi terenu i kotama izvedenih saobraćajnica sa odgovarajućim padovima;
• Pri projektovanju saobraćajnica, pored tehničkih propisa, voditi računa i o vrijednosti pejzaža;
• Kolovoznu konstrukciju rekonstruisanih i novoprojektovanih saobraćajnica dimenzionisati shodno
rangu saobraćajnice, očekivanom opterećenju i strukturi vozila koja će se njome kretati;
• Nivelaciju novih kolskih i pešačkih površina uskladiti sa okolnim prostorom i sadržajima kao i sa
potrebom zadovoljavanja efikasnog odvodnjavanja atmosferskih voda;
• Odvodnjavanje atmosferskih voda rešavati slobodnim padom površinskih voda u slobodnu površinu
putem rigola i propusta;
• Kolovozne zastore svih planiranih i postojećih - zadržanih saobraćajnica raditi sa asfaltnim
materijalima;
• Površine za mirujući saobraćaj na otvorenim parkiralištima raditi sa zastorom od asfalt-betona ili od
prefabrikovanih betonskih ili beton-trava elemenata u zavisnosti od koncepcije parterne obrade;
• Površinsku obradu trotoara izvesti sa završnom obradom od asfaltnog betona ili popločanjem
prefabrikovanim betonskim elementima;
• Duž glavne saobraćajnice, puta Jaz - Platamuni, na mestima glavnih atrakcija, planirati stajališta sa
zasebnim nišama;
• Oivičenje kolovoza, pešačkih površina i parkirališta izvesti ugradnjom betonskih prefabrikovanih
ivičnjaka.
Parkiranje
Parkiranje u granicama plana rešavano je u funkciji planiranih namena.
Parkiranje je planirano na otvorenim parkiralištima uz saobraćajnice, na pojedinačnim parkinzima i
garažama na pripadajućim parcelama i u podzemnim etažama u okviru hotelskih kompleksa ako nema
dovoljno parkinga na otvorenim parkiralištima.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 32
Uslov za izgradnju objekata je obezbeđivanje potrebnog broja parking mesta na pripadajućoj parceli,
prvenstveno u podzemnim etažama objekta ili na slobodnoj površini parcele, prema datom normativu.
Potreban broj parking mesta se određuje prema sledećem normativu:
� hoteli 1 PM na 3 sobe
� plaže 1 PM na 3-8 kupača
� usluge 1 PM na 60 m2 BRPG
� ugostiteljski objekti 1 PM na sto sa 4 stolice
Na području plana planirani su sledeći kapaciteti za stacioniranje vozila:
Plaža Trsteno 269 PM uz saobraćajnice Plaža Platamuni (Ploče) 217 PM za korisnike plaže,
20 PM za korisnike Tenis kluba Hotelski kompleks Vidikovac Parkiranje prema normativu u podzemnim etažama Komercijalno tehnički punkt 12 PM Vile i klubovi Na pripadajućoj parceli na otvorenom ili garažama
Uz put Jaz - Platamuni, na lokaciji od Jaza do Trstena, projektovana su namenska 4 parkirališta sa po
20 parking mesta uz put za potrebe korisnika malih plaža duž obale (u zoni Morskog dobra).
Pravila za rešavanje parkiranja i projektovanje garaža u okviru parcele
• Potreban broj parking mesta rešiti u okviru građevinske parcele;
• Obavezno iskoristiti nagibe i denivelacije terena kao povoljnost za izgradnju garaža;
• Garaže u podzemnim etažama novih objekata mogu se izvesti kao klasične ili mehaničke;
• Podzemne garaže mogu biti jednoetažne ili višeetažne;
• Obavezno ozeleneti prostor iznad podzemne garaže koja je nezavisan objekat u prostoru;
• Ukoliko se gradi klasična garaža rampa za ulaz u garažu mora početi od definisane građevinske
linije;
• Pri projektovanju garaža poštovati sledeće elemente:
- širina prave rampe po voznoj traci min. 2,25 m;
- slobodna visina garaže min. 2,3 m;
- dimenzije parking mesta min. 2,5 x 5,0 m sa minimalnom širinom prolaza od 5,4 m;
- podužni nagib pravih rampi, maks. 12% za otkrivene i 15% za pokrivene;
• Parking mesta upravna na osu kolovoza predvideti sa dimenzijama 2,5 x 5,0 m, sa širinom prolaza
5,4 m do 6,0 m, a za podužna sa dimenzijama 5,5 m x 2,0 m, sa širinom prolaza 3,5 m;
• Nova otvorena parkirališta uz saobraćajnice obavezno ozeleniti primenom betonsko travnatih
elemenata i sađenjem odgovarajućim stabala na svaka dva parking mesta.
Na izgradjenom parkingu iznad plaže Ploče sprovesti mjere pejzažnog uređenja i oplemenjenja
predmetne površine (npr. djelimično popločanje, više manjih pergolom natkrivenih površina, zasad
adekvatnog zelenila,..), a sve u cilju ublažavanja negativnosti koje velika betonirana površina ima na
ukupni pejzaž.
Pešački saobraćaj
Površine rezervisane za kretanje pešaka planirane su jednostrano uz saobraćajnice koje prihvataju
najveće pešačke tokove a to su saobraćajnice u okviru kompleksa velikih plaža Trsteno i Ploče.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 33
Sem njih, uz glavnu saobraćajnicu, put Jaz - Platamuni i uz Saobraćajnicu 4, planiran je trotoar kako bi
se omogućila pešačka komunikacija ka i između javnih plaža. Svi trotoari su širine 2,0 m. Izuzetak je
trotoar uz Saobraćajnice 11 i 12 gde su planirana stajališta autobusa koja imaju širinu 3,5 m odnosno
3,0 m.
Pešačke staze su planirane od parkinga do plaže Trsteno i između luksuznih vila i plaže Platamuni
(Ploče). Te staze se mogu koristiti i za interventni pristup vozila.
Pešačke komunikacije su planirane na slobodnim površinama svuda duž obale kao veza malih plaža i
vidikovaca sa okruženjem i putnim pravcima. Ove pešačke staze se trasiraju po slobodnom terenu
prateći konfiguraciju, bez velikih građevinskih intervencija i od tradicionalnih, autohtonih materijala.
Preporučena širina staza je 2,5m a minimalna širina je 1,2m.
Za pešačke pravce od puteva ka moru, veliku denivelaciju savladati serpentinskim načinom vođenja
staza, kombinovanjem staze i stepenišnih delova.
Biciklistički saobraćaj
Biciklistički saobraćaj je dozvoljen na svim kolskim saobraćajnim površinama. Vožnja mauntin bajkom
za zahtevnije korisnike dozvoljeno je po obroncima padine iznad kompleksa Ploče.
Javni prevoz
S obzirom na značaj i atraktivnost plaža na području plana, planiran je na svakoj od lokacija i pristup
autobusa. Duž glavne saobraćajnice Jaz - Platamuni formirane su niše sa stajalištima u oba smera na
lokacijama: hotel Rt Jaz (u zoni Morskog dobra), između ovog hotela i plaže Trsteno, kod komercijalno
tehničkog punkta i kod hotela Vidikovac. Niše su širine 3,0 m kao i trotoar odnosno stajališta uz njih.
Zasebne niše nisu formirane na strani saobraćajnice gde su već planirani platoi hotela i punkta koji se
ujedno koriste i kao stajališta javnog prevoza. Na lokaciji hotela Rt Jaz i hotela Vidikovac, plato ispred
hotela se koristi za izlaz/ulaz turista i po potrebi kao okretnica. Na lokaciji Trsteno, saobraćajnica 12,
formirana od povezana dva nivoa omogućava prilaz i povratak autobusa i stacioniranje 4 autobusa uz
planirano BUS stajalište. Takođe, na lokaciji Platamuni, projektovanjem paralelne saobraćajnice 11 uz
saobraćajnicu 7 formirana je okretnica sa BUS stajalištem i mogućim stacioniranjem 4 autobusa.
Za taksi saobraćaj, tokom sezone, na lokacijama Trsteno i Platamuni, na planiranim parkinzima odvojiti
po 5 mesta za stacioniranje taksi vozila.
4.3.2. HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA
KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE
VODOSNABDJEVANJE
Da bi dimenzionisala distributivna vodovodna mreža treba usvojiti specifičnu dnevnu potrošnju po
korisniku. Određivanje specifične potrošnje je jako osjetljivo, jer se bazira na čitavom nizu predpostavki i
drugih parametara i osnovnih kriterijuma kao što su: veličina i tip naselja, struktura potrošača, stepen
opremljenosti stanova, struktura i kategorija hotelskih kapaciteta, klimatski uslovi, zastupljenost
kultivisanog zelenila, vrsta i veličina okućnica, saobraćajne površine i drugi zahtijevi koje treba da
zadovolji procjenjena dnevna bruto potrošnja po korisniku.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 34
Prema Studiji vodosnabdijevanja koja je rađena za Prostorni plan Opštine Kotor, sadašnji i potencijalni
potrošači su podijeljeni u više osnovnih grupa: stanovništvo, turisti prema kategorijama hotela i
smještaja, privredni korisnici, specijalni potrošači i komunalne potrebe.
Da bi se provjerila opravdanost predviđenih tehničkih rješenja i izbjegle veće greške u investicionim
zahvatima vezanim za objekte vodosnabdijevanja, značajno je utvrditi perspektivne potrebe za vodom.
Kao polazni podatak za određivanje normi potrošnje, uzeti su elementi iz Projekta regionalnog
vodovoda Crnogorskog primorja, Prostornog plana Opštine Kotor, Nacrta Master plana
vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja i Cetinja i Dugoročnog rješenja vodosnabdijevanja
Crnogorskog primorja (Cost-Benefit analiza).
Analizom potencijalnog konzuma, kao i navedene dokumentacije, došlo se do slijedećih normi potrošnje
(uzete kao srednje dnevnu potrošnju u danu maksimalne potrošnje vode):
Stanovništvo 350 l / kor / dan
Turisti u hotelima 550 l / kor / dan
Turisti u vilama 550 l / kor / dan
Turisti u kampovima 250 l / kor / dan
Privreda u službi turizma 50 l / kor / dan
Koeficijent satnih varijacija potrošnje je 2,0.
Koeficijent dnevne neravnomjernosti usvaja se K = 1,37 za specifičnu potrošnju u danu maksimalne
potrošnje.
Potrošnja vode po sportskim, turističko ugostiteljskim objektima i objektima mješovite namjene
procjenjuje se na 75 l/m2/ dan površine što iznosi približno 0,001 l/s.
Protivpožarna količina vode je uzeta sa 16 l / sec po glavnom dovodu ili zoni vodosnabdijevanja.
Gubici u mreži procjenjuju se na 15 % i ukalkulisani su u proračunu.
KANALISANJE UPOTEREBLJENIH VODA
Usvojene jedinične potrebe u vodi predstavljaju bruto specifične potrebe za pojedine kategorije, a to
znači da su to količine na izvorištu i da one uključuju i gubitke u mreži koji se procjenjuju da bi u
normalnoj novoj mreži iznosili 15% i da pored ovog umanjenja u kanalizacioni sistem neće doći vode
namjenjene za zalijevanje zelenih površina, ulica i dio voda koje isparavaju.
Na osnovu prednje iznijetog bruto vrijednosti su umanjuju i dobijaju se količine koje treba kanalisati po
kategorijama:
Stanovništvo 200 l / kor / dan
Turisti u hotelima 350 l / kor / dan
Turisti u vilama 350 l / kor / dan
Privreda u službi turizma 30 l / kor / dan
Ove usvojene jedinične količine predstavljaju osnov za proračun količina upotrebljenih voda i
dimenzionisanje objekata kanalizacije.
Drugi način proračuna upotrebljenih voda, koji je na strani sigurnosit je da se otadne vode računaju kao
80% potrošene vode u času maksimalne satne potrošnje. Ovaj drugi način obračuna se usvaja u
planskom dokumentu.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 35
KANALISANJE ATMOSFERSKIH VODA
Koristeći podatke iz Vodoprivredne osnove Republike Crne Gore o visini godišnjih padavina na
području Budve, Tivta i Donjeg Grblja, usvojena je vrijednost od 1.400 mm.
Za dimenzionisanje kanalizacije za atmosferske vode mjerodavan je intezitet kratkotrajnih padavina
koje su često prisutne u priobalnom području. Za kiše trajanja 5 min i povratnog perioda 100 godina
padavine se kreću u rasponu od 5 do 17 mm, dok za kiše trajanja od 6 sati kratkotrajne padavine su u
rasponu od 90 do 230 mm.
PLANIRANO RJEŠENJE
VODOSNABDIJEVANJE
PRORAČUN POTREBA U VODI
Kako se DUP Platamuni radi isključivo za turističko ekskulzivno naselje i njemu se planira gradnja
hotela i vila sa ukupno 600 ležaja (400+200) visoke kategorije, objekti sportske namjene, ugostiteljsko
turistički objekti i objekti mješovite namjene.
Za planirane kapacitete treba obezbjediti dovoljne količine pitke vode. U donjoj tabeli dat je proračun u
potrebama za vodom po kategorijama potrošača i ukupno u danu prosječne potrošnje, u danu
maksimalne potrošnje i u satu makismalne potrošnje.
Tabela za proračuna potebnih količina vode za Platamune Kdnmax Ukupno Khmax Ukupno
Turističko naselje Potrošači
Potrošnja vode Qdn (l/s) 1.37
Qdnmax (l/s) 2.00
Qhmax (l/s)
1 2 3 4 5 6 7
Korisnika
Spec.potroš l/stan/dan
l/m2 (1 x 2) (3 x 4) (5 x 6)
Hotel 400 550.00 2.55 1.37 3.49 2.00 6.98 Vile 200 550.00 1.27 1.37 1.74 2.00 3.49
Sport I rekreacija
300m2 0.0010 0.30 1.37 0.41 2.00 0.82 Ugostiteljski
objekti 120m2 0.0010 0.12 1.37 0.16 2.00 0.33
Platamuni
Mjesovita namjena 750m2 0.0010 0.75 1.37 1.03 2.00 2.06
Ukupno 600 4.99 6.84 13.67 Vodu za podmirenje maksimalne dnevne potrošnje od 6,84 odnosno 7,00 l/sec i podmirenje
maksimalne časovne potrošnje od 13,67 odnosno 14,00 l/sec, treba obezbjediti iz najbližeg vodovoda
kao prelazno rješenje.
U prethodnom periodu do izgradnje regionanog vodovodnog sitema, planskim dokumetnima se
razmatralo nekoliko varijanti vodosnabdjevanja ovog podučja. Razmatralo se obezbjeđenje potrebnih
količina vode iz Budvanskog vodovoda, mogućnost da se istražnim bušenjima u Mrčevu polju, koje je u
zaleđu Trstenog mogu obezbjediti određene količine vode i da se ovako dobijene vode pumpanjem
dopremaju na višu kotu do rezervoara u naselju.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 36
U prethodnim planskim dokumentima previđeno je da je trajno rješenje vodosnabdijevanja je iz
Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja i da će se do konačnog rješenja sa puštanjem u rad
Regionalnog vodovoda, predmetna lokacija snabdjevati iz adekvatnog rezervoara u koji će se voda
dopremati budvanskog vodovoda ili cistjernama, a onda distriburirati po objektima. Predviđala se i
mogućnost da će se u prvoj fazi imati i posebne bistjerne uz pojedine objekte.
Takođe se predviđalo da se posebna pažnju treba obratiti na istraživačke radove, kaptiranje
potencijalnih izvorišta i njihovoj sanitarnoj zaštiti.
Kao što je navedeno od 2010 godine je pušten u rad Regionalni vodovodni sistem i od te godine se vrši
snabdjevanje Budve, Kotora i Tivta vodovm iz regionalnog vodovoda dionicom sjevernig kraka od
Đurmana do Tivta.
Rješenje je usklađeno sa projektom Regionalni vodovod Crnogorsko primorje po kojem su za Kotor
predviđeni distribucioni odvojci Jaz i Lastva (69 l/s u I fazi, 90 l/s u II fazi), Kotor (214 l/s u I fazi, 280 l/s
u II fazi.
Na regionalnom vodovodu je predviđen odvojak Jaz kome gravitira ovo područje i sa kojeg se može
snabdjevati dovoljnom količinom vode potrebnog pritiska sa prekidne komore Tivat (do 17 - 18 bara).
Međutim potrebno je još izgradita vodovodnu mrežu kojom bi ovo područje, kao i okolno područje
Trsteno i sam Jaz, bilo povezano na odvojak Jaz. Prema projektu, Generalno rješenje distributivnog
sistema za Donji Grbalj i Lastvu Grbaljsku, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, predviđeno je da se
voda sa distribucionog odvojka Jaz i Lastva doprema gravitacionim dovodnim cjevovodom do
rezervoara Višnjevo1 (kota dna – kd 160 mnm, zapremine 2 x 500 m3) sa crpnom stanicom Višnjevo,
zatim pod pritiskom do rezervoara Višnjevo 2 (kd 300 mnm, zapremine 2 x 500 m3), zatim gravitaciono
do rezervoara Krimovica (kd 240 mnm, zapremine 2 x 200 m3) i dalje gravitaciono do rezervoara
Platamuni na planskom području
RAZVOJ DISTRIBUTIVNE MREŽE
Područje obuhvaćeno DUP-om ne raspolaže vodovodnim instalacijama, pa je potrebno planirati i
projektovati vodovodni sistem za turističko naselje.
Centralni objekat novog vodovodnog sistema treba da bude rezervoar na odgovarajućoj koti iz koga bi
se razvela distributivna mreža do objekata. Za planiranu maksimalnu dnevnu potrošnju i 14 satnu
rezervu i požarnu rezervu koja se obično za naselja do 10000 stanovnika usvaja 72m3 potrebna
zapremina rezervoarskog prostora je 500m3. Imajući u vidu da se ovo područje graniči sa područjem
Platamuna u zoni Morskog dobra predlaže se uvećana zapremina rezrvoara da bi se iz njega mogli
snabdjevati i korisnici u navedenoj zoni Morskog dobra. Rezervoar Platamuni se planira kapaciteta
1000 m3 i lociran na koti cca 150 mnm, što će tačno odrediti projekat vodovoda u daljoj razradi.
Objekti na najvisočijoj koti su na visini od 137 mnm, a na najnižoj su na 16mnm. Raspon visine objekata
se proteže u dvije visinske zone. S obzirom da se radi o malom broju objekata nije ispaltivo graditi dva
rezervoara za dvije visinske zone. Predlaže se ugradnja reduktora pritiska za objekte u nižoj zoni što je
potrebno predvidjeti projetnom dokumentacijom.
Voda se doprema u rezervoar i iz njega distribuira po objektima.
Dovodni cjevovoda do rezervoara za maksimalnu dnevnu potrošnju je dovoljna prečnika 110mm, ali se
predlaže da se usvoji dovod o 160mm zbog potrošača u graničnom obalnom području. Cjevovodi kroz
planirano područje se planiraju prečnika 160mm i 110mm. Usvaja se najmanji prečnik od 110mm jer će
planirana vodovodna mreža ujedno biti i požarna. Materijal za cjevovode je PEHD visoke čvrstoće.
Hidrante za protivpožarnu zaštitu potrebno je locirati u blizini objekata i priključiti na glavni cjevovod.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 37
Za urbanističko tehničke uslove za projektovanje opštih spoljašnjih vodovodnih instalacija daju se
sljedeće preporuke:
• Distributivnu mrežu projektovati u skladu sa važećim zakonskim propisima, posebno u skladu sa
Opštinskom odlukom o vodosnabdijevanju (vodomjer se mora postaviti na granicu parcele, na
mjestu ulaska cijevi na parcelu.
• Jedna urbanistička parcela, po pravilu može imati jedan priključak na vodovodnu mrežu.
• Priključke na ulične vodove izvoditi sa ventilom i uličnom kapom. Šahtove predvidjeti samo na
čvoristima. U navedenim šahtovima ostaviti prostora za postavljanje mobilnih mjerača protoka za
kontrolu protoka.
• U vodovodnu mrežu ugrađivati PEHD (polietilen visoke čvrstoće) za manje prečnike i DCI (daktilni
liv) za veće prečnike cijevi, ovdje se radi o manjim prečnicima pa je potrebno ugraditi PEHD
cjevovod.
• Pritisak u distribucionoj vodovodnoj mreži ne smije prelaziti 6 bara .
• Na dovodne cjevodode do rezervoara zabranjeno je priključenje potrošača.
• Potrebno je da minimalni prečnik bude 90mm kad se vodovodna mreža koristi ujedno kao i vanjska
hidrantska mreža
• Razmak hidranata treba da bude minimalno 50m i da se ugrađuju nadzemni hidranti.
• Priključke treba ugrađivati preko standardizovanih šahtova sa vodomjerima i svaka stambena ili
poslovna jedinica treba imati vlastiti vodomjer. U slučaju više jedinica u jednom objektu, potrebno je
ugraditi vodomjer posebno za svaku jedinicu
• Uskladiti položaj vodovodnih instalacija sa drugim podzemnim instalacijama
• Visinsko rastojanje između vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovog ukrštanja ne
smije biti manje od 50cm. Ukoliko je manje rastojanje vodovodnu cijev je potrebno zaštititi na
odgovarajući način.
• Horizontalno rastojanje od vodovdone cijevi ne smije biti manje od 80 cm. Ukoliko je rastojanje
manje vodovodnu cijev je potrebno zaštititi na odgovarajući način.
• Na najnižim tačkama cjevovoda predvidjeti mjesta za ispiranje (muljni ispust ili hidrant).
• Za PE i PVC, plastične cijevi, potrebno je ugraditi traku za identifikaciju trase cjevovoda.
• Debljina nadsloja iznad cjevovoda ne smije biti manja od 1,0 m. Ako je manji nadsloj od navedenog,
potrebno je cjevovod termički zaštititi.
• Trasu cjevovoda predvidjeti u pojasu ulica ili trotoara ili kad god je to moguće u zelenom pojasu
ulica.
KANALISANJE UPOTREBLJENIH VODA
PRORAČUN KOLIČINA UPOTREBLJENIH VODA
Na osnovu planiranih količina maksimalne dnevne potrošnje od 14 l/s i koeficijenta oticanja
upotrebljene, odnosno otpadne vode od 0,8 planirane količine otpadne vode po korisnicima i ukupno za
navedeno područje date su u donjoj tabeli. Maksimalne količine upotrebljene vode za planirano
područje iznose 10,94 odnosno 11 l/s.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 38
Tabela za proračun količina upotrebljene vode Platamuna
Turističko Naselje Potrosaci Khmax
Koeficijent. Otpadne vode Q(l/s)
1 2 3 (1 x 2)
Hotel 6.98 0.80 5.58
Vile 3.49 0.80 2.79
Sport I rekreacija 0.82 0.80 0.66
Ugostiteljski objekti 0.33 0.80 0.26
Platamuni
Mjesovita namjena 2.06 0.80 1.64
Ukupno 13.67 10.94
RAZVOJ KANALIZACIONE MREŽE
Na predmetnom području ne postoji kanalizaciona mreža. Projektom „Vodosnabdjevanje i odvođenje
otpadnih voda na Jadranskoj obali faza II – V“ koji vodi Vodacom, obuhvaćen je razvoj sistema za
vodosnabdjevanje i odvođenje otpadnih voda na Crnogorskom primorju. Ovim projektom je predviđeno
da se na rubnim područjima, u koje spadaju i Platamuni odvođenje otpadnih voda, odnosno razvoj
kanalizacionih podsistema rješava samostalno.
Potrebno je izgraditi separatni kanalizacioni sistem sa uređajem za tretiranje otpadnih voda i dugim
podmorskim ispustom nakon tretmana upustiti u more na lokaciji zapadno od naselja.
Oceanografska istraživanja morskih struja i valova ukazaće na najpogodniju lokaciju za podmorski
ispust.
Uređaj za tretiranje voda treba da obezbjedi da prečišćena voda može da se bez ugrožavanja kvaliteta
morske vode upusti u more po važećoj zakonskoj regulativi.
Glavni kanalizacioni kolektor treba trasirati tako da omogući nesmetano tečenje upotrebljenih voda
prema uređaju.
Materijal za kanalizacione kolektore je od PE (poliestera) minimalnog prečnika 250mm.
Potrebno je u daljoj projektnoj dokumentaciji projektovati da je prečišćavanje otpadnih voda potrebno
vršiti u skladu sa Direktivom 91/271/EEC i Direktivom 86/278/EEC. Mulj koji potiče od prečišćavanja
otpadnih voda treba ponovo upotrebiti, kad god je to moguće ili vršiti isušivanje i spaljivanje. Dispoziciju
sprovesti uz maksimalnu zaštitu životne sredine, naročito kada se mulj primjenjuje u poljoprivredi, na
način koji će spriječiti štetne uticaje na ljude, životinje, vegetaciju i zemljište.
Urbanističko tehnički uslovi za projektovanje fekalne kanalizacije daju se kroz sljedeće preporuke:
• Predviđeni kanalizacioni sistem je separatni, striktno je potrebno razdvojiti fekalne otpadne vode i
atmosferske otpadne vode; pa stoga posebnu pažnju posvetiti vodonepropusnosti sistema.
• Uvijek kad je to moguće, trase kanalizacionih cjevovoda projektovati na javnim površinama. Voditi
računa da ne dođe do poklapanja trasa cjevovoda i drugih instalacija kako bi se omogućile
naknadne intervencije na cjevovodu (priključenja, popravke i sl.).
• Kao cijevni materijal koristiti PVC, PP i centrifugalno liveni poliester. Za cjevovode malih padova
izbjegavati korugovane cijevi.
• Maksimalni pad u kanalizacionoj mreži iznosi 6%. Minimalni nagib cjevovoda se određuje na
osnovu kriterijuma nagib = 1/D, ali izbjegavati manji od 1%.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 39
• Na svim vertikalnim i horizonalnim lomovima, i mjestima promjene prečnika i priključenja
kanalizacionih cijevi, potrebno je predvidjeti revizione šahtove i preporučuje se ugradnja šahtova od
PE;
• Cijevi treba postavljati u pravim linijama. Zaptivanje cijevi se vrši originalnim gumenim dihtunzima
Na kanalizacionim cijevima u pravcu, razmak šahtova predvidjeti na maksimalnom rastojanju od
160 D (prečnika cijevi), ali ne većem od 40m;
• Prečnik za kolektore usvojiti minimalnog prečnika od 300mm, a za ostale kanalizacione vodove
minimalan prečnik od 250 mm, sa okrugim profilima maksimalnog stepena popunjenosti do 70%, u
iznimnim slučajevima do 80%;
• Na mjestima ukrštanja kanalizacione i vodovodne mreže, kanalizacionu cijev postaviti ispod
vodovodne sa minimalnim visinskim razmakom od 0.5m, a u slučaju manjeg visinskog razmaka
postaviti adekvatnu zaštitu vodovodne cijevi;
• Minimalne dubine iskopa odrediti tako da se zadovolji stabilnost i zaštita kanalizacionog kolektora, u
slučaju priključenja podrumskih i suterenskih prostora odrediti minimalnu dubinu iskopa od 1.5m, a
maksimalna dubina iskopa ne bi trebala da prelazi 3.0; Kod kaskadnih šahtova koristiti "zatvoreni
sistem" cjevovoda, sa otvorima na gornjem i donjem dijelu
• Cijevi se polazu u pješčanu posteljicu (10 cm ispodi i iznad cijevi čitavom širinom rova) uz ručno
nabijanje.
• Revizioni šaht mora biti vodonepropusan, liven na licu mjesta. Unutrašnje dimenzije šahta dubine
preko 1,50 m dubine iznose 1,20 x 1,20 m. Za izradu šahta ne smiju se koristiti prefabrikovani
betonski prstenovi za atmosfersku kanalizaciju.
• Poklopac šahta mora biti od livenog gvožđa odnosno duktilnog liva za odgovarajuće saobraćajno
opterećenje. Livno gvozdene penjalice postaviti u šahtove dubine preko 1 m. Ne smiju se koristiti
penjalice izrađene od običnog čelika i sličnog korodirajućeg materijala (armirajući čelik i si.).
• Kroz kanalizacione kao i vodovodne šahtove ne smiju prolaziti druge instalacije.
• Uvijek kada to uslovi na terenu dozvoljavaju, priključenja objekta vršiti na revizionom šahtu sistema.
• Uvijek kada to uslovi na terenu dozvoljavaju, priključenja objekta vršiti na revizionom šahtu sistema.
• Za svaki objekat ili kompleks objekata predvidjeti priključni šaht na granici parcele.
UREĐENJE POTOKA I KANALISANJE ATMOSFERSKIH VODA
Kanalisanje atmosferskih voda planirano je putem rigola uz saobraćajnice.
Nekih posebnih regulisanja bujičnih potoka nema, jer je teren obrastao u nisko rastinje i upijajuća moć
zemljišta je velika te nema mogućnosti formiranja bujičnih tokova.
Područje se ne urbanizuje u većoj mjeri, oko kuća se predviđaju zelene površine okućnica i smatra se
da je neracionalno graditi atmosfersku kanalizaciju za cijelo područje. Za odvođenje atmosferskih voda
sa krovova stambenih i komercijalnih objekata kao i sa betonskih površina okućnica mogu se izgraditi
rezervoari za prihvat oborinskih voda za pojedinačne objekte ili za više susjednih objekata. Vode koje bi
se sakupile na ovaj način mogu se koristiti kao tehnička voda i voda za zalivanje.
Predlaže se da se mreža za prikupljanje oborinske vode i njeno korišćenje za tehničke svrhe riješi, po
mogućnosti tipski, na nivou buduće projektne dokumentacije. Uz rezervoare je potrebno predvidjeti i
filtriranje oborinske vode. Voda će se koristiti kao tehnička voda za zalivanje.
Kanalisanje atmosferskih voda gdje je to potrebne uz saobraćajnica planira se putem otvorenih rigola i
kanala uz samu saobraćajnicu. Kad god to prostor dozvoljava poželjno je da kanali budu zatravnjeni
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 40
4.3.3. UPRAVLJANJE OTPADOM
Prilikom planiranja upravljanja otpadom rukovodilo se osnovnim postulatom „uspostavljanje integralnog
sistema upravljanja otpadom koji se zasniva na povećanju količine otpada koji se sakuplja, smanjenju
količina otpada koji se odlaže, uvođenju reciklaže“.
Sakupljanje i transport otpada obavljaće se specijalnim komunalnim vozilima do sanitarne deponije, a
privremeno deponovanje otpada do transporta je u metalnim sudovima – kontejnerima, lociranim u na
području Plana. Broj kontejnera je potrebno utvrditi računski uz poštovanje ostalih sanitarno-tehničkih
kriterijuma datih propisima i standardima.
Sistematizacija komunalnog, sanitetskog i opasnog otpada je izvršena u okviru navedenog Zakona o
upravljanju otpadom („Sl.list RCG“ broj 64/11), i Pravilnika o klasifikaciji otpada i katalog otpada („Sl.list
RCG“, broj 35/12).
Sistem upravljanja opasnim otpadom zasniva se na osnivanju budućeg Centra za tretiranje opasnog
otpada i odgovarajuće deponije koja bi opsluživala čitavu teritoriju Crne Gore.
Građevinski otpad koji će nastati u toku gradnje i rekonstrukcije na području naselja, potrebno je
propisno sakupljati i odvoditi na deponiju za građevinski otpad.
Prema navedenom Pravilniku o postupanju sa građevinskim otpadom, načinu i postupku prerade
građevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog građevinskog otpada („Službeni
list CG“, broj 50/12), «građevinski otpad na gradilištu potrebno je skladištiti odvojeno po vrstama
građevinskog optada u skladu sa katalogom otpada i odvojeno od drugog otpada na način kojim se ne
zagađuje životna sredina».
U periodu izgradnje građevinski otpad će biti odlagan na deponiju građevinskog otpada koja će biti
odrađena Planom upravljanja otpadom u Crnoj Gori za naredni planiski period, odnosno Lokalnim
planom upravljanja otpadom Opštine Kotor za naredni planski period (2014 – 2019). Lokalnim planom
upravljanja otpadom (2010. – 2014.) nije određena lokacija na koju će se deponovati građevinski otpad.
U slučaju postojanja azbest cementnog otpada definisanog navedenim Pravilnikom o postupanju sa
građevinskim otpadom, načinu i postupku prerade građevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja
cement azbestnog građevinskog otpada. („Službeni list CG“, br. 50/12) i Pravlnikom o načinu pakovanja
i odstranjivanja otpada koji sadrži azbest 11/13), ovaj otpad je potrebno propisno pakovati u propisne
folije, prevoziti zatvorenim vozilima i propisno odlagati na deponiju građevinskog otpada. Otpad koji
sadrži azbest se prije transporta pakuje u kontejnere ili označenu ambalažu. Slabo vezani azbesti otpad
se treba pakovati u kese od platna, vještačkog materijala ili polietilenske folije. Transport ovog otpada
se vrši bez pretovara do mjesta odstranjivanja – odlaganja na deponiju u posebne kasete ili u poseban
dio deponije za sumnjivi otpad, ako ne postoje posebne kasete.
Sakupljanje i transport otpada vršiće preduzeće koje sakuplja i odvozi otpad opštini - DOO „Komunalno
Kotor”, Kotor.
Sakupljanje i transport u okviru turističkog naselja potrebno je organizovati tako da se otpad odlaže od
kasnih večernjih do jutarnjih sati i sakupljnje organizuje u ranim jutarnjim časovima da ne bi opterećivalo
saobraćaj kroz naselje u dnevnim špicevima.
Broj i vrsta kontejnera će biti postavljen u skladu sa iskazanim potrebama i procenama nadležnog
komunalnog preduzeća.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 41
Sakupljeni otpad sa prostora Platamuna će se sakupljati u okviru sistema prikupljanja otpada sa
teritorije kotorske opštine, te odvoziti i deponovati deponiju Možura. Zato je veoma bitno da se što
većim stepenom reciklaže, kako u naselju tako i na cijeloj teritoriji Opštine, smanji količina otpada koja
će se odvoziti na sanitarnu deponiju, a samim i tim troškovi prevoza i deponovanja otpada.
Preporučuje se uvođenje reciklaže na mjestu nastanka otpada u okviru turističkog naselja.
Za uspješanu reciklažu potrebno je kako je planirano Državnim planom upravljanja otpadom i Lokalnim
planom upravljanja otpadom formirati reciklažno dvorište. To je posebno nadgledan prostor i mjesto
specijalno opremljeno za odvojeno prikupljanje materijala koji se mogu ponovo upotrijebiti, odnoso
mjesto za problematične, opasne otpadne materije iz domaćinstva. U reciklažnom dvorištu se mogu
odlagati karton i papir; staklena ambalaža; ravno staklo; aluminijumske limenke, PE gajbe, PET
ambalaža, Pjenasti poslistiren; automobilske gume bez felni; kabasti plastični materijal; kabasti drveni
materijal; bijela tehnika; elektro oprema; mobilni telefoni; otpadni kablovi; aluminijumski blokovi motora
automobila; zeleni otpad. Na posebno uređenom platou i u posebno vidno označene kontejnere mogu
se odlagati baterije do 0,5 kg, akumulatori, uljni filteri. U reciklažnom dvorištu, na posebno uređenom
prostoru, mogu se postavljati i strogo konrolisati posude za prikupljanje opasnog otpada npr. Razne
vrste ulja i antifrizi.
U junu 2014. godine za područje Opštine Kotor otvoreno je reciklažno dvorište na bivšoj deponiji
„Lovanja“.
URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA UREĐENJE LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE
KONTEJNERA
• Lokacije su u vidu niša u koridorima planiranih saobraćajnica i u zavisnosti od potreba u njima je
predviđeno 3,4 ili 5 kontejnera Kao tipski uzet je kontejner kapaciteta 1,1m3.
• Prilikom realizacije ovih kontejnerskih mesta voditi računa da kontejneri budu smešteni na
izbetoniranim platoima ili u posebno izgrađenim nišama (betonskim boksovima)
• Za neometano obavljanje iznošenja smeća svim nišama obezbeđen direktan prilaz komunalnog
vozila.
• U daljem tekstu date su skice sa orjentacionim dimenzijama kontejnerkih mesta sa 3, 4 i 5
kontejnera (tipski, kapaciteta 1,1m3)..
Dimenzije kontejnerskog boksa za 3 kontejnera kapaciteta 1,1m3
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 42
Dimenzije kontejnerskog boksa za 4 kontejnera kapaciteta 1,1m3
Dimenzije kontejnerskog boksa za 5 kontejnera kapaciteta 1,1m3
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 43
4.3.4. ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Procjena potrebne električne snage
U zoni Platamuna se predviđa gradnja turističko-ugistiteljskih objekata sa pratećim sadržajima:
• hotel (400 ležajeva)
• četiri vile (200 ležajeva) ukupne BRGP 16000m²
• dva country cluba ukupne BRGP 120 m²
• riblji restoran BRGP 200m²
• komercijalno-tehnički punkt BRGP 750²
• sportsko-rekreativni sadržaji: teniski klub, SPA centar, ukupno 1700m² BRGP
Predviđa se da planirani objekti budu građeni da zadovolje visoke standarde iz oblasti turizma; u
skladu sa tim prestpostavljeni su elektroenergetski standardi:
hoteslki smještaj 2000W/lž, smještaj u vilama 1000W/lž, sportsko-rekreativni sadržaji 10W/m² BRGP,
ostali sadržaji 100W/m² BRGP; za javnu rasvjetu pretpostavljena je potrebna snaga 15kW.
Potrebna vršna snaga za pojedine katagorije potrošnje je:
• hotelski smještaj Pv=800kW
• smještaj u vilama Pv=200kW
• sport i rekreacija Pv=17kW
• komercijalno-tehnički punkt Pv=75kW
• riblji restoran Pv=20kW
• country club Pv=12kW
Ukupno Pv=1139kW
Ukupna prividna vršna snaga Pv=1200kVA
Pretpostavljen je faktor snage cosφ=0,95
Elektro-energetska mreža
U planu elektrodistribucije Kotor je izgradnja nove trafostanice 35/10kV na području naselja
„Glavatske kućice“ što bi omogućilo bolji razvod i povećanje prenosnih kapaciteta 10kV mreže. Ova
okolnost bi omogućila i trajno rješenje napajanja električnom energijom područja uvale Trašte i rta
Platamuni.
Mreža 10kV
Planira se izgradnje jedne nove trafostanice 10/0,4kV tipa DTS 630kVA u obuhvatu DUP-a na osnovu
izvedenog orijentacionog bilansa snage. Uz postojeću trafostanicu istog tipa obezbijedit će se
potrebna električna snaga.
Postojeća trafostanica „Platamuni“ priključena je na 10kV mrežu preko dalekovoda 10kV „Platamuni-
Krimovica“; trajno rješenje je priključak na sabirnice 10kV u paniranoj trafostanici 35/10kV.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 44
Nova trafostanica će se kablovskim vodom 10kV povezati sa postojećom trafostanicom sa tri
jednožilna kabela presjeka provodnika 150mm²Al. Od nove trafostanice planira se kablovska veza
istog tipa do DTS 10/0,4kV „Jaz“ što bi omogućilo drugu pouzdaniju mogućnost napajanja. Trasa
kablovskog voda bi pratila postojeće saobraćajnice.
Mreža 0,4kV
Mreža niskog napona će se graditi kao podzemna kablovska mreža sa kablovima osnovnih presjeka
provodnika 4x150mm²Al i 4x25mm²Al. Priključak objekata će se izvesti preko kablovskih ormara
ugrađenih na fasadama objekata.
U mreži će se primijeniti sistem zaštite pomoću zaštitnog uzemljenja sa zajedničkim uzemljivačem i sa
dodatnim zaštitnom mjerom pomoću strujne sklopke.
Javna rasvijeta
Plan predviđa javnu rasvijetu duž saobraćajnica, prilaza i trotoara, pješačkih komunikacija, parking
prostora, pristaništa, plaža itd.
Osim estetskih zahtjeva, rasvjeta treba da zadovolji i svjetlotehničke standarde u skladu sa važećim
preporukama. Električna mreža javne rasvjete izvest će se kao podzemna polaganjem kablovskog
provodnika 4x25mm²Al; u kablovski rov položit će se i pocinčana traka 4x2,5mm²Al.
Alternativni izvori energije – energetska efikasnost
Smanjenje uticaja na životnu sredinu kroz manju emisiju CO2 i stvaranje uslova za veće korišćenje
obnovljivih izvora energije je primarni cilj energetske politike razvoja.
Solarna energija, snaga vjetra, geotermika, biomasa su potencijalni izvori čiste obnovljive energije.
Energija direktnog sunčevog zračenja je veoma primenjiva na području DUP-a zbog povoljnog
položaja i velikog broja sunčanih dana u godini. Korišćenjem ove enrgije moguće je uštedjeti i do 60%
godišnje potrebne energije za pripremu sanitarne tople vode. Podrška sistemu grijanja i hlađenja
prostorija su takođe mogućnosti primjene energije sunca.
Solarna energija se pretvara u izvor elekticne energije preko fotonaponskih sistema (modula) za
napajanje trošila relativno malih snaga na području informatike, mjerenja, telekomunikacija,
signalizacija, osvetljenja itd. Povezivanje solarnog sistema s javnom električnom mrežom dobija se
energetski sistem koji objedinjava prednosti oba izvora energije: neznatne troškove solarne energije i
uvjek prisutni izvor el. energije iz javne mreže. Višak energije iz solarnih modula daje se javnoj mreži ili
skladišti u baterijama što je moguće za vrijeme ljetnjih mjeseci.
Racionalno i efikasno korišćenje energije se postiže i kroz niz mjera kao što su:
• Smanjenje gubitaka u razvodu elektro mreže na 10%
• Uvođenje tarifnih sistema koji će podsticati štednju energije
• Pažljiv izbor građevinskog materijala, opreme i izolacionih materijala kod gradnje objekata
• Izbor energetski efikasnih potrošača visokoh stepena korisnog dejstva
• Izbor energetski efikasne štedne rasvjete
• Izbor sistema za inteligentno upravljanje u stanovanju
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 45
Smjernice
Standard za pojedine elemente mreže usaglašen je u duhu preporuka i smjernica EPCG-FC
Elektrodistribucija:
• Distributivna TS u montažno-betonskom kućištu tipa DTS; srednjenaponsko razvodno postrojenje
NDTS izolovano SF6 gasom za napon 20kV.
• Instalisane snage transformatora: 630kVA i 1000kV; primarni namotaj 10kV prespojiv na napon
20kV.
• Tip i presjek provodnika kabla za polaganje u zemlju: jednožilni XHE 49A, 240mm² i 150mm²; za
nadzemno polaganje samonosivi kb. snop (SKS) 3x50mm² Al. Svi novi kablovi u mreži 10kV treba
da budu proizvedeni za napon 20kV.
• NN mreža izvodi se isključivo kao kablovska, podzemno i nadzemno; presjek provodnika za
podzermno polaganje je 150mm²Al i 240mm²Al, a nadzemno (SKS) 70mm²Al u razvodu mreže.
Za priključne podzemne kb. vodove presjek je 25mm²Al i 16mm²Al za nadzemni priključak.
• Sistem zaštite: zaštitno uzemljenje sa zajedničkim uzemljivačem i dodatna mjera zaštite strujna
sklopla.
• Rasvjeta saobraćajnica treba da zadovolji propisane fotometrijske parametre date međunarodnim
preporukama CIE.
• Predlaže se sledeći energetski koncept:
1. tehnologija za što manje korišćenje ugljenika;
2. obnovljivi izvori energije: snaga sunca (fotonaponski moduli i solarni kolektori), bio masa;
3. energetski efikasan urbani dizajn koji podrazumijeva pažljiv izbor građevinskih materijala
(koncept “niskoenergetskih zgrada”);
4. inteligentno upravljanje u stanovanju.
• U postupku izdavanja građevinske dozvolje potrebno je pridržavati se procedure-protokola FC
Distribicije Podgorica broj 40-00-17865 od 24.11.2011 god. kojim se reguliše postupanje
Operatera distributivnog sistema.
4.3.5. ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE
DUP „Platamuni-Trsteno“ je uradjen u skladu sa savremenim trendovima razvoja elektroskih
komunikacija, implementacije novih tržišta i tehnologija , liberalizacije tržišta i konkurencija u sektoru
elektronskih komunikacija. Plan je uradjen i u skladu sa rastom broja i vrsta servisa, njihovoj
ekonomskoj i geografskoj dostupnosti, boljoj i većoj informisanosti društva.
Jedan od glavnih ciljeva DUP-a Platamuni-Treteno je da se na predmetnom području omogući
planiranje i izgradnja elektronske komunikacione infrastrukture koja će zadovoljiti zahtjeve više
operatera elektronskih komunikacija, koji će građanima ponuditi kvalitetne savremene elektronske
komunikacione usluge po ekonomski povoljnim uslovima, a koje će se moći koristiti i za potrebe
organa lokalne samouprave.
U skladu sa „Pravilnikom za određivanje elemenata elektronskih komunikacionih mreža i pripadajuće
infrastrukture, širine zaštitnih zona i vrste radio-koridora u čijoj zoni nije dopuštena gradnja drugih
objekata“ (Službeni list Crne Gore br.83/09), potrebno je planirati izgradnju predmetne infrastrukture
vodeći računa o sledećim preporukama:
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 46
- Da se kod gradnje novih infrastrukturnih objekata posebna pažnja obrati zaštiti postojeće
elektronske komunikacione infrastrukture,
- De se uvijek obezbijede koridori za telekomunikacione kablove duž svih postojećih i novih
saobraćajnica,
- Da se gradnja,rekonstrukcija i zamjena elektronskih komunikacionih sistema mora izvoditi po
najvišim tehnološkim,ekonomskim i ekološkim standradima
- Elektronska komunikaciona mreža, elektronska komunikaciona infrastruktura i oprema, treba da
se grade tako da omoguće jednostavan prilaz, zamjenu, unapređenje i korišćenje, koje nije
uslovljeno načinom upotrebe pojedinih korisnika ili operatera,
- Prilikom planiranja javnih puteva, željezničke infrastrukture, aerodroma sa pripadajućom
infrastrukturom, lučke infrastrukture potrebno je predvidjeti i kapacitete za elektronsku
komunikacionu mrežu, elektronsku komunikaiconu infrastrukturu i povezanu opremu,
- Predvidjeti optičku infrastrukturu u pristupnoj mreži, u ciju omogućavanja korištenja naprednijih
servisa koji se tek planiraju,
- Planirati kapacitete kablovske telekomunikacione kanalizacije i kapacitete kućnih instalacija koji će
u perspektivi omogućiti modernizaciju komunikacionih mreža i servisa (FTTH tehnoloigiju) , bez
potrebe izvođenja dodatnih radova,
- Plan je zasnovan u skladu sa planovima operatera, i predviđa izgradnju infrastrukture koju može
koristiti i lokalna samouprava kao i državni organi: povezivanje organa lokalne samouprave i
državnih oragana,video nadzor, telemetrijske tačke, info turistički punktovi i slično.
- Predmetnim planom je predviđeno zajedničko korištenje kapaciteta (objekata, kanalizacije i
antenskih stubova) od strane više operatera,
Detaljni urbanistički plan Platamuni-Trsteno je urađen u skladu sa Strategijom razvoja informacionog
društva 2012-2016, koja u datom periodu promoviše razvoj širokopojsnih žičnih i bezžičnih mreža
Savremeni trendovi razvoja elektronskih komunikacija daju veoma širok spektar elektronskih
komunikacionih servisa kao i različit pristup pojedinih operatera elektronskih komunikacija operatera.
U elektonskoj komunikacionoj pristupnoj mreži, koja je predmet ovog projekta, koristiće se kablovi tipa
TK59-GM i optički kablovo FO SM i gradiće se kablovska kanalizacija sa cijevima PVC Ø110mm i pE
Ø40mm odgovarajućih kapaciteta, koji će omogućiti dugoročni razvoj elektronskih komunikacionih
servisa na ovom području. Do svakog kablovskog razdjelnika (KROS ormar ili EK koncentracija)
projektovana je kablovska kanalizacija sa minimalno 1×PVC Ø110mm i privodnim oknom unutrašnjih
dimenzija 60×60×90 cm.
RADIO - DIFUZNI ( BEŽIČNI ) SISTEMI
U fazi planiranja lokalne studije nije moguće tačno planirati lokaciju za bazne stanice radio-difuznih
sistema, jer to prevashodno zavisi od provajdera takvih usluga i njihovih mjerenja i zahtjeva za
realizaciju konkretnih projekata. Međutim, mogu se, kao što je u daljem tekstu urađeno, dati smjernice
i tehnički zahtjevi za davanje urbanističko- tehničkih uslova za svaki projekat te vrste.
U planiranju elektronskih komunikacija područja Platamuni-Treteno, predviđena je pozicija RBS
mobilne telefonije, odnosno antenski stub na brdu kod bivše vojne kasarne Platamuni, na visinskoj koti
od 137m. i ista bi trebala da poboljša signal mobilne telefonije na širem području.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 47
Osnovna koncepcija GSM sistema mobilne telefonije bazirana je na klasičnoj arhitekturi ćelijske radio-
mreže. Osnovna jedinica ovakve mreže je ćelija. U cilju pokrivanja željene teritorije, servisne zone
osnovnih ćelija se udružuju i na taj način formiraju jedinstven sistem. Svaka ćelija ima svoju baznu
stanicu ( BTS – Base Transcevier Station ) koja radi na dodijeljenoj grupi radio-kanala. Radio-kanali
dodijeljeni jednoj ćeliji u potpunosti se razlikuju od radio-kanala dodijeljenih susjednim ćelijama.
Sve savremene GSM bazne stanice koncipirane su tako da se za njihovo normalno funkcionisanje ne
zahtijeva stalna ljudska posada, što znači da u okviru uređenja bazne stanice ne treba da se radi
dovod za vodu, kanalizaciju i td.
Razlikuju se tri tipa baznih stanica, u zavisnosti od toga da li na planiranoj lokaciji bazne stanice
postoji ili ne postoji odgovarajuća prostorija za smještaj opreme bazne stanice. Shodno tome postoje:
• INDOOR bazne stanice ( za montažu u okviru postojećeg objekta ili kontejnera ),
• OUTDOOR bazne stanice ( za instalaciju na otvorenom ), i
• MICRO bazne stanice ( za pokrivanje manjih zona, kao što su hoteli, tržni centri i sl.)
Bazne stanice svojim radom ne zagađuju životno i tehničko okruženje, ni nakoji način ne zagađuju
vodu, vazduh i zemljište. U manjoj mjeri i u ograničenom prostoru eventualno može doći do pojave
nedozvoljenog nivoa elektromagnetskog zračenja baznih stanica, što se pravilnim planiranjem i
projektovanjem, te testnim mjerenjima može preduprijediti, kao da se i u svemu pridržava Zakona o
procjeni uticaja na životnu sredinu i Zakona o životnoj sredini.
Maksimalni nivo izlaganja stanovništva za frekfencijski opseg od 10Mhz – 300Ghz dati su „Pravilnikom
o najvećim dozvoljenim snagama zračenja radijskih stanica u gradovima i naseljima gradskog
obilježja“ Agencija za radio - difuziju RCG (br.01-932) iz 2005 god.
Planirana EK kanalizacija
Planirano je da se dimenzioniše nova EK kanalizaciju unutar zone predmetnog DUPa Platamuni-
Trsteno i predviđeno je povazivanje iste na magistralni telekomunikacioni pravac Budva – Kotor
(optički magistralni pravac), odnosno EK kanalizacijom koja povezuje Budvu i Kotor.
U zoni je predviđena izgradnja hotela, turističkih vila, komercijalno-tehničkog punkta. Predviđeno je,
da se do svakog objekta dođe sa 2PVC cijevi Ǿ 110mm, kako bi se omogućili potrebni kapaciteti koji
će u prespektivi omogućiti modernizaciju i proširenje pristupnih komunikacionih mreža, bez dodatnih
radova.
Planirana je privodna EK kanalizacija od pravca Jaza od 4PVC cijevi Ǿ 110mm. EKK 4PVC prolazi
pored skretanja za Višnjevo (odgranavaju se 2PVC cijevi Ǿ 110mm za Višnjevo) i ide do postojeće
raskrsnice za Krimovice, (odgranavaju se 2PVC Ǿ 110mm cijevi za Krimovice). Dio kanalizacije 2PVC
ide prema plaži Trsteno, dok drugi dio ide prema Pločama i Platamunima i dalje duž planiranog novog
puta za Krimovice.
Po kablovskim pravcima su definisani i kapaciteti PVC cijevi i ukupna dužina planirane EK
kanalizacije:
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 48
sa 4PVC cijevi Ǿ 110mm iznosi oko 2150m
sa 2PVC cijevi Ǿ 110mm iznosi oko 5750m
Za RSS Platamuni-Trsteno je planiran je privod sa optičkim kablom minimalnog kapaciteta 24 optička
vlakana i bakarnim TK kablom TK59GM ili sličnih karakteristika sa kapacitetom prema tehničkim
uslovima i potrebama prisutnih operatera .
Uz izgradnju EK kanalizacije planirana je izrada 36 novih tk okana sa lakim poklopcima. Trasu
planirane kanalizacije potrebno je uklopiti uz trase trotoara, saobraćajnica ili zelenih površina jer bi se
u protivnom, da se TK kna rade u trasi saobraćajnica ili parking prostora morali ugrađivati teški
poklopci sa ramom i u skladu sa tim raditi i ojačanja TK okana što bi bilo neekonomično.
EK kanalizacija i EK okna u okviru ovog DUP a moraju se izvoditi u svemu prema važećim propisima i
preporukama ZJ PTT iz ove oblasti. U slučaju da se trasa ek kanalizacije poklapa sa trasom
vodovodne, kanalizacione i elektro infrastrukture, treba poštovati propisna rastojanja i pozicije
postavljanja a dinamiku izgradnje vremenski sinhronizovati.
Izradnjom nove TK kanalizacije je treba da bude omogućeno maksimalno iskorištenje planiranih TK i
KDS kablova. Projektima za pojedine objekte u zoni obuhvata, treba definisati plan i način priključenja
svakog pojedinačnog objekta. Pojedinačnim projektima treba planirati privodnu TK kanalizaciju od tk
okana do samih objekata i to sa Alkaten cijevima 2X PE Ǿ 40mm.
Kućnu TK instalaciju u objektima treba izvoditi u tipskim ITO LI ormarićima, lociranim na ulazu objekta
na propisanoj visini , dok kada su Hoteli i Vile u pitanju , istu treba terminirati u Rack ormarima . Na isti
način planirati distributivne ormariće za koncentraciju kućne instalacije, FFTH instalacijie, distributivne
ormariće za potrebe distribucije kablovskog TV signala sa opremom za pojačanje i modulaciju TV
signala.
Kućnu TK instalaciju u svim prostorijama izvoditi sa instalacionim kablovima FTP Cat 6 4P 24AWG
odnosno FTP Cat7 ili sa kablovima sličnih karakteristika koji se provlače kroz gibljive PVC cijevi u
odgovarajući broj prolaznih kutija i vode do ITO LI , ili optičkim kablovima koji bi završavali u optičkim
terminacionim kutijama radi pružanja dalje modernizacije elektronskih komunikacija (FTTH
tehnologije), a bez potrebe za izvođenjem dodatnih radova.
Za poslovne prostore predvidjeti instalaciju za 4 ek priključka.
Takodje treba predvidjeti i mogućnost za montažu javnih telefonskih govornica.
Planirana EK kablovski pravci i EK koncentracije
EK kablovski pravci se poklapaju sa pravcima EK kanalizacije :
Kablovski pravac 1. Jaz – Krimovice (4PVC ciijevi)
Kablovski pravac 2. Krimovice – Platamuni (2PVC ciijevi)
Na predmetnom području planirati minimalno 20 EK kablovskih razdjelnika (KROS ormara ili EK
koncetracija) sa kapacitetima procijenjenim u skladu sa planiranim objektrima na predmetnom
području i planovima provajdera EK usluga
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 49
U kanalizacionim pravcu 1 predvidjeti jednu cijev za optičke kablove, koja ide od Jaza, priključak na
optički spojni put Budva-Kotor, dok ostale cijevi predvidjeti u skladu sa planovima provajdera EK
usluga.
Potrebno je takođe ostaviti mogućnost provlačenja optičkih kablova do svake stambene odnosno
poslovne jedinice FTTX i FFTB, kao i kablovska kanalizaciju za potrebe lokalne samouprave: linkovi
za povezivanje opštinskih i državnih organa,video-nadzor, telemetrijske tačke, informativni turistički
punktovi i sl.
Prilog - Skraćenice:
ADSL – Asimetric Digital Subscriber Loop
MIPNET-Montengrin Internet Protocol Network
LLICG-Leased line internet cg
LLTCG- Leased line internet crnogorski telekom
IPTV-Interent Protocol Televisija
KDS-Kablovski Distributivni Sistem
RDS-Radio Difuzni Sistem
MMDS- Multichannel Multipoint Distribution Service
WiMax- Worldwide Interoperability for Microwave Access
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 50
4.4. UPOREDNE TABELE POSTOJEĆIH I PLANIRANIH BILANSA I KAPACITETA NAMJENE POVRŠINA
URBANISTIČKI PARAMETRI I KAPACITETI
POSTOJEĆE STANJE PLANIRANO RJEŠENJE
površina pod objektima * 13290m2
ukupna BGP objekata * 26690m2
prosječna spratnost na nivou plana * P+1
indeks zauzetosti terena na nivou plana * 0,02
indeks izgrađenost na nivou plana * 0.04
* na kat. parceli 1136, započeta je izgradnja objekata, nema informacije o njihovim kapacitetima. 4.5. USLOVI U POGLEDU PLANIRANIH NAMJENA
U okviru granica Plana definisane su namjene površina za svaku urbanističku parcelu.
Planom su predviđene sledeće osnovne namjene prostora:
• Površine za turizam – T2 (turistička naselja)
• Površine za mješovite namjene (Komercijalno-tehnički punkt)
• Površine za sport i rekreaciju (Tenis klub)
• Zaštitne šume (Makija)
• Površine saobraćajne infrastrukture
POSTOJEĆE STANJE PLANIRANO RJEŠENJE
namjena površina pod namjenom m² %
površina pod namjenom m² %
Površine za turizam (T2)- Hotel - 0% 29264 4%
Površine za turizam (T2) - Vile 19415 3% 91207 13%
Površine za turizam - Ugostiteljstvo (Country club) U - 0% 10433 2%
Površine za mješovite namjene (Komercijalno-tehnički punkt) MN - 0% 2321 -
Površine za sport i rekreaciju (Tenis klub) SR - 0% 12941 2%
Površine saobraćajne infrastrukture DS 26930 4% 70117 10%
Zaštitne šume (Makija) ŠZ 619446 93% 468167 69%
UKUPNO PLAN 684450 100% 684450 100%
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 51
Zbog karaktera planskog rješenja ovog prostora, sve površine su, načelno, u funkciji turizma.
Generalna namjena je turističko naselje (T2) Međutim po kategorijama detaljne namjene površina,
površine za turizam su zastupljene u tri tipa, i to: Hotel, Vile i Ugostiteljstvo (Country club)
Hotel - Planom je predviđena izgradnja hotelskog kompleksa "Vidikovac" koji se sastoji iz hotela i
depandansa, koncipiranog više kao apartmansko naselje. Lokacija hotela je na obronku brda iznad
Platamuna odakle se pružaju lepe vizure na more. Prostor hotelskog kompleksa je zamišljen kao
koncept izgrađenih struktura u bogatom zelenilu
Vile - Zona vila zahvata južno krilo Plana a sastoji se iz četiri luksuzne vile koje su pozicionirane na
padini brda sa pogledom ka moru. Vile su smeštene na veoma velike parcele (2.0, 2.5, 2.9 i 2,0 ha)
koje svojim prirodnim zelenilom obezbeđuju mir i intimnost. Predviđa se da će tip izgradnje vila i
uređenja okolnog prostora biti na najluksuznijem nivou.
Ugostiteljstvo (Country club) - Ova namjena zastupljena je sa dva ugostiteljska objekta
poluzatvorenog ili zatvorenog tipa - „country club“ koji se nalaze na vrhu i padini brda iznad rta
Platamuni. Do oba „country cluba“ je obezbeđen kolski prilaz.
Površine mješovite namjene su zastupljene specifičnim sadržajem Komercijalno-tehnički punkt
kao kombinacija recepcionih, uslužnih i tehničko-tehnoloških namjena. Punkt je lociran na putu Jaz-
Platamuni, na ulasku u zonu vila.
Površine za sport i rekreaciju, predviđena je izgradnja Tenis Kluba uz glavni parking zone, u blizini
plaže Ploče-Platamuni sa svim elementima predviđenim za ovu vrstu namjene.
Zaštitne šume (Makija) pored osnovne funkcije koja podrazumeva zaštitu i unapređenje specifičnog
prirodnog ambijenta, kao kompatibilne namjene javljaju se rekreativni sadržaji namjenjeni sportovima
koji koriste prirodni ambijent, kao što su terenska vožnja „moutain bike“, trim staze i ostali sličnog tipa.
Površine saobraćajne infrastrukture ovim planskim dokumentom su namjenjene za koridore
infrastrukture drumskog saobraćaja.
Dispozicija planiranih namjena prikazana je na grafičkom prilogu 04 - Plan namjene površina
4.6. FAZE REALIZACIJE
Veoma nizak nivo postojećeg urbaniteta na samom početku opredeljuju ovaj plan ka tipu "razvojnog
plana" koji, u urbanističkom smislu, transformiše prostor.
Prva faza u realizaciji Plana je opremanje zemljišta pre svega, neophodnim saobraćajnicama i
tehničkom infrastrukturom.
Izgradnja turističkih i sportsko-rekreativnih sadržaja se može odvijati fazno pod uslovom da svaka faza
predstavlja funkcionalnu i estetsku celinu. Planirani kapaciteti su dati kao krajnji limiti, što ostavlja
investitorima fleksibilnost prilikom planiranja.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 52
4.7. EKONOMSKE PROJEKCIJE
Infrastrukturno opremanje planirane lokacije
Uređivanje građevinskog zemljišta spada u djelatnost od posebnog društvenog interesa i obavlja se
prema srednjoročnom i godišnjim programima uređivanja koje donosi jedinica lokalne samouprave.
Osnovni ciljevi programa treba da budu:
- racionalno korišćenje građevinskog zemljišta i bolje iskorišćavanje postojećih kapaciteta
infrastukturnih sistema,
- efikasnost i ekonomičnost u realizaciji planiranih radova kroz usklađivanje prostornog položaja,
dinamike i drugih uslova izgradnje pojedinih objekata,
- sagledavanje ukupnog obima, strukture, vrijednosti, dinamike i uslova izvršavanja radova na
uređivanju građevinskog zemljišta u programskom periodu,
- podsticanje izrade planske i tehničke dokumentacije za prostore i objekte čija je realizacija
izvjesna i nužna u narednim godinama,
- formiranje realne i neposredne osnove za utvrđivanje visine naknade za uređivanje građevinskog
zemljišta koju izmiruju investitori nove izgradnje i rekonstrukcije postojećih objekata kao i naknade
za korišćenje građevinskog zemljišta,
- utvrđivanje izvora finansiranja planiranih radova na uređivanju zemljišta u cjelini i po pojedinim
područjima izgradnje i vrstama radova,
- kreiranje novih vidova obezbjeđivanja sredstava zasnovanih na većoj poslovnoj motivisanosti
investitora kroz uslove izmirenja obaveza primjerenih realnom ekonomskom okruženju (naplata
sa rokom otplate i slično),
- blagovremeno preduzimanje svih organizacionih, pravnih i drugih mjera potrebnih za efikasno
izvršenje predviđenih radova.
U nastavku se daje tabelarna rekapitulacija predmjera i predračuna ulaganja u infrastrukturno
opremanje prostora u zahvatu DUP "Platamuni – Trsteno”.
PRORAČUN TROŠKOVA GRADNJE VODOVODNI I KANALIZACIONI PODSISTEM
Tabela – Procjena troškova izgradnje vodovodnog sistema (Iznosi dati u eurima – uračunati troškovi projektovanja i izgradnje)
Ukupni troškovi izgradnje vodovodnog sistema 1,012,690
Pozicija Prečnik Dužina Jedinična
cijena Iznos Ukupno Rezervoar 1000m3 400,000
Cjevovodi 110 1405 140 196,700 Cjevovodi 160 2447 170 415,990
Tabela – Procjena troškova izgradnje kanalizacionog sistema (Iznosi dati u eurima – uračunati troškovi projektovanja i izgradnje)
Ukupni troškovi izgradnje kanalizacionog sistema 1,647,635
Pozicija Prečnik Dužina Jedinična
cijena Iznos Ukupno Sekundarna mreža 250 3653 295 1,077,635
Podmorski ispust 1000 420 420,000 PPOV 150,000 150,000
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 53
Tabela – Ukupna procjena troškova izgradnje vodovodnog i kanalizacionog sistema (Iznosi dati u eurima – uračunati troškovi projektovanja i izgradnje)
Ukupno
Vodovodni sistem 1,012,690
Kanalizacioni sistem 1,647,635
SVE UKUPNO 2,660,325
PREDMJER I PREDRAČUN MATERIJALA I RADOVA NA IZGRADNJI ELEKTRO MREŽE
1. nabavka i montaža TS 10/0,4kV tipa DTS 630kVA
kom 1 a´ 45.000,00 = 45.000,00€
2. izgradnja kb. vodova 10kV
3000m a´ = 90.000,00€
3. izgradnja priključnih kb. vodova 0,4kV
i instalacija javne rasvjete = 50.000,00€
UKUPNO = 185.000,00€
PREDMJER I PREDRAČUN MATERIJALA I RADOVA
NA IZGRADNJI ELEKTRONSKE KOMUNIKACIONE KANALIZACIJE
A / MATERIJAL
1. Isporuka PVC cijevi o 110 mm / 6 m kom. 3351 x 12,00 = 40212,00 €
2. Isporuka lakih tf poklopaca sa ramom kom. 36 x120,00 = 4320,00 €
U K U P N O A : 44 532,00 €
B / GRADJEVINSKI I MONTAŽNI RADOVI
3. Izrada tk kanalizacije sa 4 PVC cijevi met. 2150x15,00 = 32250,00 €
(iskop rova dim. 0,81x0,60 u zemljištu IV kategorije , komplet rad i materijal )
4. Izrada tk kanalizacije sa 2 PVC cijevi met. 5750x 10,00 = 57500,00 €
(iskop rova dim. 0,81x0,60 u zemljištu IV kategorije , komplet rad i materijal )
5. Izrada tk okna un.dim. 1,50x1,50x1,90 kom. 36x600,00 = 21600,00 €
sa lakim poklopcem sa ramom (iskop rupe dim. 1,90x1,90x2,30 u zemljištu III/IV kategorije, komplet
rad i materijal )
U K U P N O B : 111 350,00 €
U K U P N O A+B : 155 882,00 €
Struktura ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu
Planirane saobraćajnice
e/m2 m2 ukupno u e kolovoz 60 29712 1 782 720 trotoar 30 7.428 222 840
2.005.560
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 54
REKAPITULACIJA UKUPNIH ULAGANJA U INFRASTRUKTURNO OPREMANJE
Radi obezbjedjenja svih elemenata pune infrastrukturne opremljenosti zahvata Plana neophodna su
sljedeća ulaganja:
r.b. Struktura ulaganja površina jed. mjere jedin. cijena ukupan iznos
1 Elektroenergetika m2 185.000
2 Telekomunikaciona infrastruktura m2 155 882
3 Hidrotehničke instalacije m2 2,660,325
4 Ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu m2 2.005.560
U K U P N O: 5.006767 Kao što se i prethodnog tabelarnog pregleda može vidjeti, potrebno je obezbijedi iznos od 5.006.767
eura za puno infrastrukturno opremanje u zahvatu predmetnog urbanističkog plana.
Prosječni troškovi komunalnog opremanja građevinskog zemljišta određuju se na osnovu planskih
pokazatelja troškova komunalnog opremanja građevinskog zemljišta, u skladu sa Višegodišnjim
investicionim planom opštine Kotor 2013.-2017. i iznose 167,00 €/m². Visina naknade za turističko
naselje „Platamuni – Trsteno”, koje pripada VI zoni se koriguje sa koeficijentom 0,41 tako da naknada
za komunalno opremanje gradjevinskog zemljišta iznosi 68 €/m2.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 55
5. SMJERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANSKOG DOKUMENTA
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 56
5.1. SMJERNICE ZA DALJU PLANSKU RAZRADU
Ovim planskim dokumentom nije predviđena dalja detaljna planska razrada. Urbanistička parcela je
osnovni prostorni element Plana na kome se najdetaljnije sagledavaju mogućnosti, potencijali i
ograničenja, predmetnog prostora.
Za sve parcele planiranih za turizam, Investitor je u obavezi da za pojedinačnu ili grupaciju ovih
parcela pre izdavanja Građevinske dozvole uradi Idejno urbanističko-arhitektonsko rešenje buduće
izgradnje kojim će se definisati broj i kapacitet objekta, pristupi i komunikacije unutar parcele-
kompleksa, način uređenja slobodnih površina, pejzažno uređenje i uređenje partera. Izgradnja na
ovim parcelama se može vršiti fazno, ali se faze moraju utvrditi unaprijed, kroz izradu urbanističko-
arhitektonskog rješenja.
Da bi se dobila cjelovita slika o stanju i mogućim intervencijama svake parcele iz plana, obavezno
treba prostudirati grafičke priloge koji daju osnovne informacije.
Takođe, u tekstualnom dijelu Plana, u poglavljima 5.9 Urbanističko – tehnički uslovi i smjernice za
izgradnju objekata i 6. Analitički podaci plana, se nalaze bliže odrednice i kapaciteti za svaku
predmetnu parcelu.
5.2. SMJERNICE ZA FAZNU REALIZACIJU PLANA
Predloženim rješenjem za teritoriju plana postavljena je primarna ulična mreža i definisan osnovni
pravac daljeg urbanog razvoja ovog naselja.
U ovakvoj situaciji da bi proces realizacije Plana po pojedinačnim parcelama započeo svakako da je
prva faza pribavljanje i opremanje zemljišta za javne namjene, prije svega, u smislu rekonstrukcije
postojećih i izgradnje novih saobraćajnica i tehničke infrastrukture čime bi se aktivirale sve i danas
nedostupne lokacije. Osim postojanjem pristupnih ulica nova izgradnja nije planski uslovljena
određenim fazama, već će se odvijati sukcesivno a u skladu sa razvojem i potrebama naselja.
Građevinska dozvola se može izdavati za one urbanističke parcele koje imaju direktan pristup sa
postojećih i/ili izvedenih planiranih javnih saobraćajnica.
5.3. SMJERNICE ZA ZAŠTITU PRIRODNIH I PEJZAŽNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNE BAŠTINE
Na prostoru Plana nema registrovanih spomenika prirode kao ni objekata koji predstavljaju zaštićena
nepokretna kulturna dobra.
Budući da Studija zaštite za prostor cijele opštine Kotor iz koje bi proistekle i smjernice za izradu
predmetnoga DUP-a nije urađena, nadležna Uprava za zaštitu kulturnih dobara propisuje temeljne
smjernice:
- potrebno je maksimalno očuvati prirodne karakteristike prostora koje ga definišu kao vrlo vrijedan
pejzaž.
- sačuvati prirodnu siluetu/horizont padine, ne graditi po vrhovima/hrbatima padine nego niže na
padini
- planirane vile grupisati u manje grupacije koje u mikrourbanističkom rješenju koriste strukturu
seoskih naselja Donjega Grblja.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 57
- između grupacija vila treba sačuvati prirodni zeleni pokrivač sa prodorima koji će sezati sve do
obale
- pri projektovanju saobraćajnica, pored tehničkih propisa, voditi računa i o vrijednosti pejzaža kako
bi intervencije bile svedene na minimum
- na izgradjenom parkingu iznad plaže Ploče sprovesti mjere pejzažnog uređenja i oplemenjeivanja
predmetne površine (npr. djelimično popločanje, više manjih pergolom natkrivenih površina,
zasadi adekvatnog zelenila,..), a sve u cilju ublažavanja negativnosti koje velika betonirana
površina ima na ukupni pejzaž.
- planirati uklanjanje provizornih objekata na plaži Trsteno; potrebne sadržaje planirati u zaleđu
plaže a kapacitete ograničiti tako da ne dominiraju u pejzažu.
- hotele planirati prema prirodnoj konfiguraciji terena, sa ne više od tri nadzemne/vidljive etaže i
ograničenih volumena
- arhitektura ne treba kopirati tradicionalnu arhitekturu nego je interpretirati kako u formama tako i u
detaljima
- na fasadama ne primjenjivati obojano ili reflektirajuće staklo; koristiti providno staklo prirodni
vegetacijski prostor očuvati, nove ali autohtone vrste se mogu uvoditi u naseljima vila i na
parcelama hotela.
U zoni Morskog dobra (koja nije predmet ovog Plana) treba sačuvati prirodne karakteristike i siluetu
stjenovite obale. Intervencije na stijenama u cilju stvaranja plažnih površina raditi sa što manje fizičkih
zahvata, dobar primjer je uređeni prostor plaže Ploče. Uređenje plaže ne treba raditi u kontinuitetu
cijelom dužinom obale nego ispred turističkih objekata a praveći prekide koji će biti u nastavku zelenih
prodora na padinama.
Prilikom izgradnje novih objekata, ukoliko se tokom izvođenja zemljanih radova naiđe na materijalne
ostatke, radove treba obustaviti i o tome obavestiti nadležnu instituciju
5.4. SMJERNICE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Koncepcija optimalnog korišćenja prostora, koja treba da je rezultat svakog detaljnog plana, u osnovi
predstavlja akt zaštite životne sredine. Principijelni stav je da se životna sredina štiti koristeći je na
adekvatan način i pod odgovarajućim uslovima. Drugim riječima da se stimuliše razvoj onih djelatnosti
za koje prostor po prirodnim datostima, nasljeđu i ljudskim potencijalnim pruže optimalne uslove.
Prostorno rešenje DUP-a rađeno je na osnovu principa očuvanja životne sredine. Za osnovne zahteve
sa ovog stanovišta uzeti su:
� racionalno korišćenje građevinskog područja;
� da se postigne optimalan odnos izgrađenog i slobodnog prostora;
� da se voda racionalno koristi i da se tradicionalan način sakupljanja vode u “bistjerni”
(ukopanim ili zidanim) zaštiti i uspostavi gdje god je to mogućče;
� da se voda, zemljište i vazduh liše svakog zagađenja uvođenjem adekvatne infrastrukture, a
da aktivnosti na prostoru DUP-a ne ugrožavaju životnu sredinu;
� da se naselje opremi adekvatnim brojem kontejnera i kućnih posuda za sakupljanje otpada,
koje će se redovno prazniti na definisanu sanitarnu deponiju
� da se zemljište i šut odlažu na odlagalište prema Lokalnom planu upravljanja otpadom
� da se očuva potrebna količina zelenila;
� da se koordiniranim akcijama radi na sprovođenju mjera zaštite od avionske buke;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 58
Paralelno sa izradom Detaljnog urbanističkog plana radila se i Strateška procjena uticaja na životnu
sredinu ovog DUP-a. Cilj ovog dokumenta je sagledavanje postojećeg stanja segmenata životne
sredine na području na kome će plan biti realizovan, mogućih uticaja predmetnog plana na kvalitet
životne sredine i propisivanje odgovarajućih mjera za njihovo smanjenje, odnosno dovođenje u
prihvatljive granice defnisane zakonskom regulativom.
Rezimirajući uticaje predmetnog planskog dokumenta na životnu sredinu, a imajući u vidu prirodu
istog i područje na kojoj će biti realizovan, može se zaključiti da će predviđeno rješenje imati pozitivan
uticaj na predmetni prostor.
Potencijalno negativni uticaji koji se mogu očekivati realizacijom plana su ograničenog inteziteta i
prostornih razmjera, a vezani su uglavnom za fazu izgradnje pojedinih objekata planiranih predmetnim
dokumentom. Kako bi se navedeni uticaji sveli u okvire koji neće opteretiti ukupni kapacitet prostora,
potrebno je sprovoditi predviđene mjere za sprječavanje i ograničavanje negativnih uticaja kao i
monitoring segmenata životne sredine. Takođe je potrebno istaći da će uticaj pojedinačnih projekata u
okviru datog planskog dokumenta biti tretiran u okviru procedura procjene uticaja na životnu sredinu, u
skladu sa prirodom i obimom svakog od njih pojedinačno.
5.5. SMJERNICE ZA ZAŠTITU OD INTERESA ZA ODBRANU ZEMLJE
Prema dopisu Ministarstva odbrane Crne Gore dostavljenog za potrebe izrade ovog plana
Ministarstvo nema potrebu za lokacijama posebne namjene u zahvatu ovog plana.
Osnovna mjera civilne zaštite je izgradnja skloništa u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima
za izgradnju skloništa (Sl. list SFRJ br. 55/83)
Da bi se povredivost prostora svela na najmanju moguću mjeru, pri organizaciji prostora naročita
pažnja je posvećena:
� smanjenju obima i stepena razaranja uslijed elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti;
� smanjenju obima ruševina i stepenu zakrčenosti od rušenja;
� povećanju prohodnosti poslije razaranja za evakuaciju;
� sprječavanju zagadjivanja tla, površinskih i podzemnih voda;
� izdvajanju i stavljanju izvorišta vode pod poseban režim;
� osiguranju alternativnih izvora energije;
� izbjegavanju prevelikih koncentracija izgradnje;
� osiguranje odgovarajuće organizacije saobraćaja;
� polaganju trasa i objekata vodoprivrednih sistema (vodosnabdijevanje i odvodnja);
� osiguranje prilaza vatrogasnim vozilima i vozilima hitne pomoći do svakog objekta;
� osiguranje dovoljnih količina vode za zaštitu od požara.
5.6. SMJERNICE ZA SPRIJEČAVANJE I ZAŠTITU OD PRIRODNIH I TEHNIČKO -
TEHNOLOŠKIH NESREĆA
Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda obuhvataju preventivne mjere kojima se spriječava ili
ublažava dejstvo elementarnih nepogoda.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 59
Elementarne nepogode mogu biti:
� Prirodne nepogode (zemljotres, požari, klizanje tla, poplave, orkanski vetrovi, snježne lavine i
nanosi i dr.);
� Nepogode izazvane djelovanjem čoveka (nesolidna gradnja, havarije industrijskih postrojenja,
požari velikih razmera, eksplozije i dr.);
� drugi oblik opšte opasnosti (tehničko-tehnološke i medicinske katastrofe, kontaminacija,
pucanje brana i dr.)
Štete izazvane elementarnim nepogodama u Crnoj Gori su veoma velike (materijalna dobra i gubici
ljudskih života). Naročito su izražene štete od zemljotresa, požara, poplava, klizišta i jakih vjetrova.
Kako su štete od elementarnih nepogoda po karakteru slične ratnim katastrofama, ciljevi i mjere
zaštite su delimično identični.
U cilju zaštite od elementarnih nepogoda postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju (''Sl.list
CG br.13/2007) i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda (''Sl.list R CG br. 8/1993).
Za prostor ovog Plana najveću opasnost predstavljaju zemljotresi i požari.
Uslovi i mjere zaštite od zemljotresa
Preporuke za projektovanje objekata aseizmičnih konstrukcija:
� Mogu se graditi objekti različite spratnosti uz pravilan (optimalan) izbor konstruktivnih sistema i
materijala.
� Horizontalni gabarit objekta u osnovi treba da ima pravilnu geometrijsku formu, koja je simetrična
u odnosu na glavne ose objekta, npr. pravougaona, kvadratna i sl..
� Principijelno izbjegavati rekonstrukciju sa nadogradnjom objekta gdje se mjenja postojeći
konstruktivni sistem, u protivnom obavezna je prethodna statička i seizmičkih analiza, sa ciljem
obezbjedjivanja dokaza o mogućnosti pristupanja rekonstrukciji.
� Izbor i kvalitet materijala i način izvodjenja objekta od bitnog su značaja za sigurnost i ponašanje
objekta, izloženih seizmičkom dejstvu.
� Armirano-betonske i čelične konstrukcije posjeduju visoku seizmičku otpornost. Pored ramovskih
armirano-betonskih konstrukcija može biti primjenjena izgradnja objekata ramovskih
konstruktivnih sistema ojačanih sa armirano-betonskim dijafragmama (jezgrima), kao i
konstrukcija sa armirano-betonskim platnima. Ove konstrukcije su naročito ekonomične za visine
objekata do 15 spratova.
Kod zidanih konstrukcija preporučuje se primjena zidanja, ojačanog horizontalnim i vertikalnim
serklažima i armirane konstrukcije različitog tipa. Obično zidanje, samo sa horizontalnim i
vertikalnim serklažima treba primjenjivati za objekte manjeg značaja i manje visine (do 2 sprata
visine).
� Kod projektovanja konstrukcija temelja prednost imaju one konstrukcije koje sprečavaju klizanja u
kontaktu sa tlom i pojavu neravnomjernih slijeganja. Opterećenje koje se prenosi preko temeljne
konstrukcije na tlo mora da bude homogeno rasporedjeno po cijeloj kontaktnoj površini. Treba
obezbjediti dovoljnu krutost temeljne konstrukcije, a posebno na spojevima temeljnih greda sa
stubovima konstrukcije.
Preporuke za projektovanje infrastrukturnih sistema:
� Pri projektovanju vodova infrastrukture, a naročito glavnih dovoda potrebno je posebnu pažnju
posvetiti inženjersko-geološkim i seizmološkim uslovima terena i tla.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 60
� Za izradu vodova infrastrukture treba koristiti fleksibilne konstrukcije, koje mogu da slede
deformacije tla. Izbjegavati upotrebu krutih materijala (nearmiran beton, azbest-cementne cijevi i
sl.) za izradu vodova infrastrukture.
� Izbjegavati nasipne, močvarne i nestabilne terene za postavljanje trasa glavnih vodova svih
instalacija.
� Podzemne električne instalacije treba obezbjediti uredjajima za isključenje pojedinih rejona.
� Pri projektovanju saobraćajnica treba prići ne samo sa ekonomsko-saobraćajnog već i sa aspekta
planiranja i projektovanja saobraćaja na seizmički aktivnim područjima.
� U sistemu saobraćajnica poželjno je obezbjediti paralelne veze tako da u slučaju da jedna
postane neprohodna, postoji mogućnost da se preko druge obezbjedi nesmetano odvijanje
saobraćaja.
U cilju zaštite od zemljotresa, postupiti u skladu sa odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za
izgradnju objekata u seizmičkim područjima (Službeni list SFRJ br. 52/90).
Sve proračune seizmičke stabilnosti zasnivati na posebno izrađenim podacima mikroseizmičke
rejonizacije, (korišćenjem koeficijenata seizmičnosti Ks definisanih u elaboratu “Seizmološke podloge i
seizmička mikrorejonizacija urbanog područja”, Zavod za geološka istraživanja SR Crne Gore i
Geozavod Beograd – 1981. godine) a objekte od zajedničkog značaja računati za 1 stepen više od
seizmičkog kompleksa.
Zaštita od požara
Širenje požarnih oluja na izgradjenim dijelovima sprječava se zaštitnim koridorima zelenila. U tu svrhu
prostornim konceptom PUP-a Tivat formirani su koridori zelenila i do 150 m širine koji dijele pojedine
mikrorejone na manje urbane cjeline, a ove posebnim planom na zone, blokove i gradjevinske
ansamble.
Preventivna mjera zaštite od požara je postavljanje objekata na što većem međusobnom rastojanju
kako bi se sprečilo prenošenje požara.
Takođe, obavezno je planirati i obezbediti prilaz vatrogasnih vozila objektu.
Izgradjeni dijelovi razmatranog prostora moraju biti opremljeni funkcionalnom hidrantskom mrežom
koja će omogućiti efikasnu zaštitu, odnosno gašenje nastalih požara.
Planirani objekat mora biti pokriven spoljnom hidrantskom mrežom regulisanom na nivou kompleksa u
skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu i gašenje požara (Sl. list SFRJ
broj 30/91).
5.7. SMJERNICE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI I KORIŠĆENJE
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
U procesu uspostavljanja održive potrošnje energije prioritet treba dati racionalnom planiranju
potrošnje, tj. implementaciji mjera energetske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema.
Održiva gradnja je svakako jedan od značajnijih segmenata održivog razvoja koji uključuje:
� Upotrebu građevinskih materijala koji nisu štetni po životnu sredinu;
� Energetsku efikasnost zgrada;
� Upravljanje otpadom nastalim prilikom izgradnje ili rušenja objekata.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 61
Energetski i ekološki održivo graditeljstvo teži:
� Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljnih elemenata i
povoljnim odnosom osnove i volumena zgrade;
� Povećanju toplotnih dobitaka u objektu povoljnom orijentacijom zgrade i korišćenjem sunčeve
energije;
� Korišćenju obnovljivih izvora energije u zgradama (sunce, vjetar, biomasa itd.);
� Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sistema.
Cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite životne sredine je stvoriti preduslove za sistemsku
sanaciju i rekonstrukciju postojećih zgrada, a zatim i povećanje obavezne toplotne zaštite novih
objekata. Prosječni stariji postojeći objekti godišnje troše 200-300 kWh/m² energije za grijanje,
standardno izolovane kuće ispod 100, savremene niskoenergetske kuće oko 40, a pasivne 15 kWh/m²
i manje.
Nedovoljna toplotna izolacija dovodi do povećanih toplotnih gubitaka zimi, hladnih spoljnih
konstrukcija, oštećenja nastalih vlagom (kondenzacijom) kao i pregrijavanja prostora ljeti.
Posljedice su oštećenja konstrukcije, nekonforno i nezdravo stanovanje i rad. Zagrijavanje takvih
prostora zahtjeva veću količinu energije što dovodi do povećanja cijene korišćenja i održavanja
prostora, ali i do većeg zagađenja životne sredine. Poboljšanjem toplotno izolacionih karakteristika
zgrade moguće je postići smanjenje ukupnih gubitaka toplote za prosječno 40 do 80%.
Kod gradnje novih objekata važno je već u fazi idejnog projekta u saradnji sa projektantom predvidjeti
sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski efikasna zgrada.
Zato je potrebno:
� Analizirati lokaciju, orjentaciju i oblik objekta;
� Primjeniti visoki nivo toplotne izolacije kompletnog spoljnjeg omotača objekta i izbjegavati
toplotne mostove;
� Iskoristiti toplotne dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja;
� Koristiti energetski efikasan sistem grijanja, hlađenja i ventilacije, i kombinovati ga sa
obnovljivim izvorima energije.
5.8. ELEMENTI URBANISTIČKE REGULACIJE
Elementi urbanističke regulacije su:
Urbanistička parcela je osnovna i najmanja jedinica građevinskog zemljišta.
Urbanističke parcele su formirane od jedne ili više katastarskih parcela ili njihovih djelova na način da
zadovoljavaju uslove izgradnje propisane ovim planskim dokumentom. Pri formiranju urbanističkih
parcela naročito su uzeti u obzir, postojeća katastarska parcelacija.
Za cijelu teritoriju plana definisane su i numerisane urbanističke parcele obeležene oznakom UP-01
do UP-N. Zbog lakeg snalaženja saobraćajne površine su posebno označene i i numerisane
brojevima UP-S-1 do UP-S-N.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 62
Građevinsku dozvolu, nadležni organ će izdati nakon što su rešeni imovinsko-pravni odnosi i izvršena
parcelacija, odnosno formirana urbanistička parcela prema Planu parcelacije datom u ovom DUP-u.
Sve urbanističke parcele dobijene preparcelacijom su geodetski definisane na grafičkom prilogu.
Ukoliko, na postojećim granicama parcela dođe do neslaganja između zvaničnog katastra i plana,
mjerodavan je postojeći katastar.
Namjena parcele definiše namjenu i sadržaj koji se na urbanističkoj parceli mogu odvijajati, a što je
detaljnije opisano u tekstualnom dijelu plana, poglavlje 4.5 „Uslovi u pogledu planiranih namjena“.
Regulaciona linija je linija koja dijeli javnu površinu od površina namjenjenih za druge namjene.
Rastojanje između dvije regulacione linije definiše profil saobraćajno infrastrukturnog koridora.
Regulaciona linija je predstavljena na grafičkom prilogu 05 „Plan parcelacije i preparcelacije“.
Građevinska linija je linija na zemlji (GL 1) i pretstavlja liniju do koje se može graditi.
Vertikalni gabarit, ovim planskim dokumentom, određen je kroz spratnost.
Prema položaju u objektu etaže mogu biti podzemne i to su podrum i suteren, i nadzemne tj.
prizemlje, sprat(ovi) i potkrovlje.
Oznake etaža su: Po (podrum), Su (suteren) P (prizemlje), 1 do N (spratovi), Pk (potkrovlje).
Maksimalno dozvoljeni kapacitet objekta definisan je površinom pod objektom i bruto građevinskom
površinom objekta.
Površinu pod objektom čini zbir površina prizemlja svih objekata na urbanističkoj parceli.
Bruto građevinsku površinu parclele čini zbir bruto površina svih izgrađenih etaža (podzemnih i
nadzemnih) svih objekata na parceli. Površina obuhvaćena erkerima, lođama i balkonoma dio je bruto
razvijene građevinske površine definisane planskim parametrima za tretiranu parcelu. U proračun
bruto građevinske površine sve etaže uračunavaju se sa 100% (uključujući i suterenske, podrumske i
potkrovne etaže).
U bruto građevinsku površinu ne uračunavaju se delovi podzemnih etaža koji služe za obezbeđenje
kapaciteta mirujućeg saobraćaja, servisni prostori neophodni za funkcionisanje podzemne garaže i
tehnički sistemi objekta.
Bazen se ne računa se u BGP parcele, u skladu sa Odlukom o pomoćnim objektima.
Indeks zauzetosti zemljišta je parametar koji pokazuje zauzetost građevinskog zemljišta na nivou
urbanističke parcele.
Indeks izgrađenosti zemljišta je parametar koji pokazuje intenzitet izgrađenosti, odnosno
iskorišćenosti građevinskog zemljišta na nivou urbanističke parcele i bloka.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 63
5.9. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI I SMJERNICE ZA IZGRADNJU OBJEKATA
5.9.1. URBANISTIČKO - TEHNIČKI USLOVI ZA POSTOJEĆE OBJEKTE
Budući da je područje Plana nenaseljeno, pod postojećim objektima se podrazumjevaju samo objekti
začete izgradnje, namjene Površine za turizam - Turistička naselja (Vile) na katastarskoj parceli 1136
(bivša vojna baza).
Izgradnja začetih objekata mora biti u skladu sa kapacitetima i urbanističko-tehničkim uslovima
gradnje koji su definisani u ovom Planu.
5.9.2. URBANISTIČKO - TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA
U okviru granica plana, izgradnja novih objekata vrši se u skladu sa kapacitetima i urbanističko-
tehničkim uslovima gradnje koji su definisani u daljem tekstu za svaku od planiranih namena
pojedinačno.
5.9.2.1. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA NAMJENE POVRŠINE
ZA TURIZAM
Površine za turizam na nivou cijelog plana se posmatraju kao turističko naselje (T2), u okviru koga su
po kategorijama detaljne namjene površina zastupljena tri tipa, i to:
- Hotel
- Vile
- Ugostiteljstvo (Country club)
HOTEL
Planom je predviđena izgradnja Hotelskog kompleksa "Vidikovac" na brdu iznad Platamuna. Hotelski
kompleks "Vidikovac" se sastoji iz hotela i depandansa;
Minimalna planirana kategorija hotelskog kompleksa je "četitri zvjezdice", shodno Pravilniku o
klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata.
Planirani kapaciteti:
UP-16 P parcele
(m2)
P gabarita
(m2)
spratnost BRGP
(m2)
broj soba
(kom)
broj
kreveta
(kom)
hotel 2000 P+2 5400 80 160
depandansi 29264
2000 P+1 4000 80 240
ukupno 29264 4000 9400 147 400
Hotelski deo je dimenzionisan na osnovu sledećih planskih parametara:
• Ukupna Bruto razvijena površina po smeštajnoj jedinici iznosi 80m2
• Prosečan (obračunski) broj kreveta po smeštajnoj jedinici iznosi 2
• Potrebna površina slobodnog prostora parcele je 80m2/krevetu
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 64
Depandansi su dimenzionisani na osnovu sledećih planskih parametara:
• Ukupna Bruto razvijena površina po smeštajnoj jedinici iznosi 50m2
• Prosečan (obračunski) broj kreveta po smeštajnoj jedinici iznosi 3
• Potrebna površina slobodnog prostora parcele je 80m2/krevetu
Moguće je i povećanje kategorije hotela ili depadansa, uz smanjenje kapaciteta kako bi se ispunili svi
traženi parametri.
Hotelski deo je dimenzioniran prema uobičajenim standardima za hotele sa punim hotelskim
programom za navedenu kategoriju, a prosečan broj kreveta u sobi se bazira na većini standardnih
dvokrevetnih soba sa manjim brojem "suitova".
Depandansi se baziraju na većini "suitova" i apartmana, pa su i planski parametri prilagođeni ovoj
situaciji.
Sve vrednost navedene u tabeli su maksimalne, i u zavisnosti od potrebe investitora mogu biti i manje;
Dozvoljena je fazna gradnja kompleksa, čak je i preporučljiva, jer se u faznoj gradnji i u korišćenju
kompleksa kroz vreme može doći do tačnih, izbalansiranih kapaciteta kompleksa, koji daju
najpovoljniji ekonomski i turistički efekat.
Izvođenjem svake faze mora se urediti i pripadajuća površina parcele kako bi i faze delovale kao
funkcionalna celina (uređenje slobodnih površina, pristupnih puteva, parkiranja i sl.)
PRAVILA ZA UREĐENJE PARCELE
• Glavni pristup hotelu je sa puta Jaz -Platamuni;
• Zgradu hotela pozicionirati uz pristupni plato, a grupaciju depandansa desno od hotela;
• Parkirni kapaciteti za potrebe hotelskog kompleksa se obezbeđuju na parceli, u garažama i na
otvorenom;
• Potrebno je obezbediti minimum 50 parking mesta za potrebe hotelskog kompleksa (1PM na 3
sobe)
• Slobodne površine rešavati tako što će se u ambijent uređenog parkovskog zelenila inkorporirati
sadržaji namenjeni sportu, rekreaciji, zabavu i druženju;
PRAVILA ZA IZGRADNJU OBJEKATA
• Predviđena izgradnja se vrši u okviru zona za izgradnju koju definišu građevinske linije;
• Gabariti objekta u grafičkim prilozima su samo orjentacioni i ne predstavljaju obavezu.
• Glavni ulaz u hotel je sa pristupnog platoa;
• Spratnost hotela je P+2, a planirani kapaciteti podrazumevaju samo nadzemne etaže. Dozvoljena
je izgradnja podrumskih prostorija za potrebe hotela, parking prostora i sl, ukoliko mogućnosti
terena to dozvoljavaju.
Sadržaj hotela prilagoditi Pravilniku o klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih
objekata a osnovni elementi su:
• Smeštajni kapaciteti, bazirani na većini dvokrevetnih soba;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 65
• Javni - ulazni prostor, sadrži Lobi, uključujući recepciju, suvernirnicu i sl, "back office", javni
WC/WC za invalide;
• Sadržaji hrane i pića, podrazumevaju glavni hotelski restoran, eventualno nacionalni ili riblji
restoran, aperitiv bar i sl.
• M&C, sadrži banket salu, sobe za sastanke, "boardroom", sadržaji uz otvoreni hotelski bazen i sl;
• „Bach of House“, sadrži administraciju, prostore za zaposlene, domaćinstvo sa perionicom,
skladišta, prostor za prijem robe, prostor za otklanjanje smeća, eventualno kotlarnica i sl.
• Arhitektura hotela (spoljašnja i unutrašnja) mora biti reprezentativna, uklopljena u prirodni ambijent
po mogućnosti uz korišćenje tradicionalnih materijala i elemenata na savremen način.
• Deo kompleksa sa depandansima, prilikom projektovanja, tretirati kao kompozicionu celinu,
uklopljenu u bogatu vegetaciju, sa smeštajnim jedinicama tipa "suit" i apartman sa zasebnim
ulazima i punim komforom.
• Depandansi sadrže samo smeštajne prostore, dok se za ostale potrebe koriste hotelski kapaciteti;
• Arhitektura depandansa mora biti reprezentativna, uklopljena u prirodni ambijent po mogućnosti uz
korišćenje tradicionalnih materijala i elemenata na savremen način; prilikom projektovanja
dozvoljen je slobodan pristup (u smislu stvaranja ambijenta starih ribarskih naselja i sl.).
VILE
Na teritoriji Plana predviđene su četiri vile i to jedna na parceli bivše vojne baze (na kojoj je začeta
izgradnja po Planu iz 2006.) a tri uz kolsko-pešačku saobraćajnicu 6;
Vile u ovom Planu predstavljaju veoma luksuzne turističke objekte poluzatvorenog i zatvorenog tipa,
koje služe za odmor jedne ili više porodica sa potrebnim osobljem i vrhunskim komforom;
Planirani kapaciteti:
P parcele
(m2)
P gabarita
(m2)
spratnost BRGP
(m2)
broj soba
(kom)
broj kreveta
(kom)
vila 1/
UP-23 19415
2000 P+1 4000 25 50
vila 2/
UP-19 23876
2000 P+1 4000 25 50
vila 3/
UP-18 27566
2000 P+1 4000 25 50
vila 4/
UP-17 20350
2000 P+1 4000 25 50
ukupno 91207 8000 12000 100 200
Sve vrednosti navedene u tabeli su date kao maksimalni limiti koji se ne mogu premašiti. Međutim to
ne znači da sve četiri vile moraju biti iste veličine i kapaciteta, zbog specifičnog luksuznog tretmana
krajnji izgled i kapacitet vila (u okviru zadatih parametara) se ostavlja investitoru;
Spratnost vila je maksimum prizemlje i sprat a može, po potrebi, biti i manja;
PRAVILA ZA UREĐENJE PARCELE
• Do vila vode kolsko-pešačke saobraćajnice;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 66
• Parkirni kapaciteti za potrebe vila se obezbeđuju u okviru parcele u sklopu objekta ili na
slobodnom prostoru;
• Slobodni prostor parcele urediti kaskadno u terasama a u okvirima zone za građenje koja ujedno i
predstavlja zonu uređenog, kultivisanog zelenila, hortikulturne obrade na najvišem nivou;
• Mogući sadržaji uz vile su svi koje dozvoljava predmetni prostor i konfiguracija terena a koji su u
funkciji luksuznog odmora, rekreacije i zabave (bazeni, barovi, tereni za tenis ili neke male
sportove, parkovi, fontane, vodoskoci, senici, arboretumi isl.);
• Nije preporučljivo ograđivanje parcele vila, već se intimnost postiže veličinom parcela koje su
većim delom pod prirodnim zelenilom - makijom, karakterističnom za ovo podneblje;
• Vile su spletom pešačkih i kolsko-pešačkih staza povezane sa morem gde su organizovane male,
otvorene plaže.
PRAVILA ZA IZGRADNJU OBJEKATA
• Predviđena izgradnja se vrši u okviru zona za izgradnju koju definišu građevinske linije;
• Gabariti objekta u grafičkim prilozima su samo orjentacioni i ne predstavljaju obavezu;
• Objekat može biti monolitan ili iz više delova kao grupacija. Sve izgrađene površine zajedno ne
smeju preći planirane kapacitete;
• Spratnost vila je max. P+1, a može biti i manja - P, P+Pk, P+Ps ili kombinacija ovih spratnosti;
• Planirani kapaciteti podrazumevaju samo nadzemne etaže. Dozvoljena je izgradnja podrumskih
prostorija ukoliko postoji potreba i tehničke mogućnosti terena to dozvoljavaju.
• Sadržaj vila je slobodan, treba da odgovori na svaku turističku potrebu konkretnog investitora;
• Arhitektura vila (spoljašnja i unutrašnja) mora biti reprezentativna, uklopljena u prirodni ambijent
po mogućnosti uz korišćenje tradicionalnih materijala i elemenata na savremen način.
UGOSTITELJSTVO - COUNTRY CLUB (U)
„Country club“ je specifična turistička namena i predstavlja ugostiteljski objekat poluzatvorenog i
zatvorenog tipa;
Na teritoriji Plana, u okviru ove namjene, predviđene su dve lokacija za „Country clubove“ na vrhu i
padini brda iznad rta Platamuni;
Planitani kapaciteti:
P parcele
(m2)
P gabarita
(m2)
spratnost BRGP
(m2)
U 1 / UP-20 5636 60 P 60
U 2 / UP-21 4797 60 P 60
ukupno 10433 120 120
Sve vrednosti navedene u tabeli su date kao maksimalni limiti koji se ne mogu premašiti;
„Country clubovi“ su isključivo prizemni objekti;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 67
PRAVILA ZA UREĐENJE PARCELE
• Do „Country clubova“ vode kolskopešačke saobraćajnice minimalnog profila za jednosmerni
saobraćaj kako bi se što manje narušio prirodni kontekst;
• Parkirni kapaciteti za potrebe vila se obezbeđuju u okviru parcele i iznose 2-3 PM po klubu;
• Slobodni prostor parcele je u funkciji uživanja u pogledu i vezi sa prirodom;
• Nije dozvoljeno ograđivanje parcela „Country clubova“;
PRAVILA ZA IZGRADNJU OBJEKATA
• Predviđena izgradnja se vrši u okviru zona za izgradnju koju definišu građevinske linije;
• Gabariti objekta u grafičkim prilozima su samo orjentacioni i ne predstavljaju obavezu;
• Spratnost je P;
• Sadržaj „Country clubova“ je ugostiteljskog tipa i to za pružanje usluge ishrane i pića. Nisu
predviđene usluge smeštaja;
• Pored zatvorenog dela objekta važan element predstavljaju otvoreni i zatvoreni tremovi ka lepim
pogledima;
• Arhitektura „Country clubova“ je pre svega orjentisana ka prirodi i skladu sa njom. Materijali su
obavezno tradicionalni, lokalni kao i arhitektonski izraz.
5.9.2.2. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA NAMJENE POVRŠINE
ZA SPORT I REKREACIJU
Površine i objekti namenjeni sportsko-rekreativnoj funkciji, u ovom Planu, su: Tenis klub.
TENIS KLUB (SR)
Tenis klub sa nalazi u blizini plaže Platamuni i sastavni je deo kompleksa vila;
Planirni kapaciteti: P parcele
(m2) P gabarita
(m2) spratnost BRGP
(m2) SR / UP-26 12941 300 P 300
Sve vrednosti navedene u tabeli su date kao maksimalni limiti koji se ne mogu premašiti;
PRAVILA ZA UREĐENJE PARCELE
• Glavni pristup Tenis klubu je sa kolskopešačke saobraćajnice 4;
• Parkirni kapaciteti se obezbeđuju u okviru parcele i iznose 2-3 PM po Clubu;
• Zbog nagiba terena klub je potrebno organizovati u nekoliko terasa kaskada;
• Slobodni prostor parcele urediti sa što manje intervencija na prirodnom zelenilu;
• Ograđivanje parcele Tenis kluba je moguće samo niskom živom ogradom;
PRAVILA ZA IZGRADNJU OBJEKATA
• Predviđena izgradnja se vrši u okviru zona za izgradnju koju definišu građevinske linije;
• Gabariti objekta u grafičkim prilozima su samo orjentacioni i ne predstavljaju obavezu;
• Spratnost je P;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 68
• Sadržaj Tenis kluba je dva terena za tenis i prateći sadržaji kao što su: klupske prostorije,
svlačionice, restoran-bar sa baštom;
• Arhitektura tenis kluba (spoljašnja i unutrašnja) mora biti reprezentativna, uklopljena u prirodni
ambijent po mogućnosti uz korišćenje tradicionalnih materijala i elemenata na savremen način.
5.9.2.3. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA NAMJENE POVRŠINE
ZA MJEŠOVITE NAMJENE
Površine i objekti namenjeni MJEŠOVITIM NAMJENAMA, u ovom Planu, je Komercijalno-tehnički
punkt.
KOMERCIJALNO-TEHNIČKI PUNKT
Komercijalno tehnički punkt je specifična funkcija u ovom Planu i najvećim delom je namenjen
funkcionisanju kompleksa vila, kao recepcioni i tehničko-tehnološko-uslužni punkt;
Komercijalno-tehnički punkt se nalazi na račvanju saobraćajnica koje, odavde, u vidu "češlja" zalaze u
dubinu kompleksa vila;
Planirani kapaciteti:
P parcele
(m2)
P gabarita
(m2)
spratnost BRGP
(m2)
MN / UP-11 2321 750 P 750
Sve vrednosti navedene u tabeli su date kao maksimalni limiti koji se ne mogu premašiti;
PRAVILA ZA UREĐENJE PARCELE
• Parkirni kapaciteti za potrebe KTP se obezbeđuju u okviru parcele;
• Preporučljivo je da se izgradnja objekata vrši uz novonastale škarpe kako bi se objektom blokirali
pogledi ka "ranjenoj prirodi";
• Nije previđeno ograđivanje parcela KTP;
PRAVILA ZA IZGRADNJU OBJEKATA
• Predviđena izgradnja se vrši u okviru zona za izgradnju koju definišu građevinske linije;
• Gabariti objekta u grafičkim prilozima su samo orjentacioni i ne predstavljaju obavezu;
• Spratnost je P;
• Sadržaj KTP podrazumeva sledeće funkcije:
o Blok za vođenje domaćinstva, namenjen kompleksu vila - ima sve potrebne opslužno-tehničke
funkcije;
o Garaža za opslužna vozila za kompleks vila, kapacitet garaže je oko 10 garažnih mesta;
o Recepcija sa stanom za čuvara kompleksa vila;
o Trgovina tipa mini market;
o Sanitarni blok
o Telefonska centrala za cijeli kompleks
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 69
• Arhitektura KTP, shodno isturenom položaju koji zauzima, mora biti reprezentativna, uklopljena u
prirodni ambijent po mogućnosti uz korišćenje tradicionalnih materijala i elemenata na savremen
način.
• Posebnu pažnju obratiti da se objekat vešto i skladno uklopi u, neminovnu, intervenciju na
postojećem terenu, kako bi prirodni ambijent ostao što manje narušen.
5.9.2.4. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU U OVKIRU NAMJENE ZAŠTITNE
ŠUME - MAKIJA
Po pravilu izgradnja u okviru namjene Zaštitne šume - Makija nije dozvoljena osim u slučajevima:
• Na pogodnim mjestima, u okviru namjene, dozvoljena je izgradnja sadržaja koji se baziraju na
sportovima koji koriste prirodni ambijent na najmanje invazivan način.
Pre svega ovde se misli terensku vožnju „moutain bike“, trim staze i ostale sadržaje sličnog tipa.
Staza se trasira po terenu bez većih zemljanih radova, bez asfaltiranja i narušavanja prirodne
makije i reljefa. Realizacija staza se radi na osnovu Idejnog rešenja sa opisom radova, koje mora
biti overeno od strane nadležnog opštinskog organa.
• Rekreativni sadržaji, u okviru namjene, u zaleđu uvale Trsteno (UP-5) su u funkciji turizma. Nije
dozvoljena izgradnja objekata u njoj već samo sportsko-rekreativnih sadržaji maksimalno
uklopljeni u zelenilo. Realizacija sadržaja se radi na osnovu Idejnog rešenja sa opisom radova,
koje mora biti overeno od strane nadležnog opštinskog organa.
• Dozvoljena je izgradnja ostalih objekata koji podrazumevaju vidikovce i otvorene paviljone u zoni
kompleksa vila, na mestima sa kojih se pružaju lepi pogledi. Ove građevine su otvorenog tipa
(nadstrešnice) smeštene u prirodni ambijent, napravljene su od prirodnih i autohtonih materijala i
služe kao stanice u šetnji ili pikniku. Površina otvorenog paviljona ne sme preći 32m2.
5.10. SMJERNICE ZA TRETMAN NEFORMALNIH OBJEKATA
Pod neformalnim objektima podrazumjevaju se svi zatečeni objekti na terenu, potpuno završeni, ili oni
čija je izgradnja u toku u vrijeme izrade Plana, koji su izgradjeni bez građevinske dozvole i mimo
uslova prethodnog važećih planova u pogledu namene i prekoračenja definisanih urbanističkih
parametara.
Na teritoriji ovog Plana nema neformalnih objekata.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 70
6. ANALITIČKI PODACI PLANA
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 71
6.1. URBANISTIČKI POKAZATELJI NA NIVOU PLANA Za teritoriju cijelog plana, ukupne površine 68,44 ha, osnovni urbanistički pokazatelji su sljedeći:
namjena planirana površina pod namjenom m² %
Površine za turizam (T2) – Hoteli 29264 4%
Površine za turizam (T2) – Vile 91207 13%
Površine za turizam - Ugostiteljstvo (Country club) - U 10433 2%
Površine za mješovite namjene (Komercijalno-tehnički punkt) - MN 2321
Površine za sport i rekreaciju (Tenis klub) - SR 12941 2%
Zaštitne šume - ŠZ 468167 69%
Površine saobraćajne infrastrukture - DS 70117 10%
UKUPNO 684450 100%
indeks zauzetosti zemljišta 0,02 indeks izgrađenosti zemljišta 0,04 ukupna planirana BGP 26690m² ukupan broj soba 247 ukupan broj kreveta 600 gustina na nivou plana 143 tur/ha 6.2. URBANISTIČKI POKAZATELJI PO PARCELAMA OBJAŠNJENJA ZA SVAKI TIP PODATAKA Namjena parcele Ovaj podatak je označen šifrom i predstavlja planiranu funkciju određene parcele. U grafičkom prilogu ovaj podatak je predstavljen različitim šrafurama. Šifre namjena su: � površine za turizam (T2) - hoteli; � površine za turizam (T2) - vile � površine za turizam - ugostiteljstvo (country club) - U � površine mješovite namjene - MN; � površine za sport i rekreaciju (tenis klub) - SR; � zaštitne šume (makija) - ŠZ � površine saobraćajne infrastrukture - DS
Broj parcele Ovaj broj označava broj urbanističke parcele i obilježen je prefiksom UP i arapskim brojevima od 1 do n, po sistemu „broj lokacije“ – „broj parcele“. Ovaj podatak je upisan u svakoj parceli. Površina parcele Ovaj broj predstavlja ukupnu površinu urbanističke parcele i izražen je u m². Indeks zauzetosti zemljišta Ovaj broj predstavlja odnos površine pod objektima i površine parcele.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 72
Indeks izgrađenosti zemljišta Podatak predstavlja odnos bruto-razvijene površine svih objekata na parceli i površine parcele. Površina pod objektom Podatak predstavlja bruto površinu pod svim objektima na parceli i izražen je u m². Spratnost Podatak označava maksimalnu spratnost objekta na parceli; prizemlje je označeno sa P, svaka etaža sa numeričkim brojem, od 1 do n, dok se potkrovlje označava sa Pk. Ukupna BGP (bruto razvijena građevinska površina) Podatak predstavlja ukupnu bruto razvijenu građevinsku površinu svih nadzemnih etaža objekta na parceli, izraženo u m2. NAPOMENA: Parametri izgradnje dati u tabelama su maksimalni parametri. Planirana izgradnja može biti i manja od maksimalne ali ne sme premašiti nijedan od zadatih parametara. PLATAMUNI - TRSTENO, Urbanistički pokazatelji po parcelama
br parcele
namena parcele
povrsina parcele
povrsina pod
objektom
spratnosti
BRGP ukupno
broj soba
broj kreveta
indeks zauzetos
ti
indeks izgrađe
nosti gustina
UP-1 ŠZ 9863 UP-2 ŠZ 3256 UP-3 ŠZ 20255 UP-4 ŠZ 5501 UP-5 ŠZ 20693 UP-6 ŠZ 3960 UP-7 ŠZ 97 UP-8 ŠZ 1843 UP-9 ŠZ 36132 UP-10 ŠZ 23665 UP-11 MN 2321 750 P 750 0.32 0.32 UP-12 ŠZ 50856 UP-13 ŠZ 43250 UP-14 ŠZ 179236 UP-15 T2-H 29264 4000 P+2 9400 147 400 0,16 0,38 160 UP-16 ŠZ 59475 120 P 120 UP-17 T2-V 20350 2000 P+1 4000 25 50 0,10 0,20 24 UP-18 T2-V 27566 2000 P+1 4000 25 50 0.07 0.14 17 UP-19 T2-V 23876 2000 P+1 4000 25 50 0.08 0.16 20 UP-20 U 5636 60 P 60 0,01 0,01 UP-21 U 4797 60 P 60 0,01 0,01 UP-22 ŠZ 8098 UP-23 T2-V 19415 2000 P+1 4000 25 50 0.10 0.20 26 UP-24 ŠZ 1918 UP-25 SR 12941 300 P 300 0,02 0,02
614333 SAOB. DS 70117 PLAN 684450 13290 26690 247 600 0.02 0.04 9
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 73
7. PRILOZI
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 74
Na osnovu člana 31., stav 2. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. list CG“, broj 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11 i 35/13) i člana 50. Statuta Opštine Kotor („Službeni list RCG-opštinski propisi“, br.3/04), Predsjednik Opštine Kotor donio je:
O D L U K U o izradi Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno
Član 1. Pristupa se izradi Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno (u daljem tekstu: Plan).
Član 2. Plan obuhvata područje Donjeg Grblja, iznad obale otvorenog mora do Rta Platamuni, preko uvale Trsteno i padine prema Rtu Jaz (Ponta), ukupne površine od cca 68ha, a granice zahvata Plana određene su grafičkim prilogom, koji čini sastavni dio ove Odluke, kao i slijedećim koordinatama: X=6564339.9499 Y=4681032.4629 X=6564393.1910 Y=4681140.5330 X=6564403.0590 Y=4681160.5633 X=6564455.4892 Y=4681266.9874 X=6564506.9595 Y=4681371.4630 X=6564905.3579 Y=4681741.3530 X=6565033.4840 Y=4681969.6834 X=6564958.3668 Y=4682188.7071 X=6564870.1380 Y=4682259.5659 X=6564849.3639 Y=4682314.6534 X=6564846.8181 Y=4682345.8694 X=6564862.4835 Y=4682388.1646 X=6564868.3690 Y=4682414.9852 X=6564887.7731 Y=4682439.5832 X=6564935.7572 Y=4682460.7802 X=6564980.8286 Y=4682451.0574 X=6565212.6947 Y=4682348.4791 X=6565347.4820 Y=4682296.4381 X=6565472.6711 Y=4682224.4096 X=6565608.4112 Y=4682133.9337 X=6565683.9022 Y=4682191.1593 X=6565876.5593 Y=4682151.2699 X=6566049.2812 Y=4682052.0177 X=6566100.0002 Y=4682048.6362 X=6566085.7671 Y=4681975.9149 X=6566083.0000 Y=4681975.0100 X=6566064.5900 Y=4681972.8400 X=6566038.7100 Y=4681975.4000 X=6566018.9547 Y=4681985.1512 X=6565960.6886 Y=4682028.2879 X=6565898.9108 Y=4682070.8057 X=6565834.9562 Y=4682114.5124 X=6565785.8626 Y=4682123.5717 X=6565723.3458 Y=4682141.3625 X=6565713.7076 Y=4682144.0281 X=6565680.0700 Y=4682152.1000 X=6565643.3900 Y=4682115.9200 X=6565627.4500 Y=4682107.0800
X=6565609.4200 Y=4682107.2600 X=6565593.1300 Y=4682113.9800 X=6565578.6200 Y=4682120.2400 X=6565536.6700 Y=4682142.2800 X=6565436.9800 Y=4682209.3400 X=6565341.8500 Y=4682271.6500 X=6565221.7400 Y=4682325.2800 X=6565210.2600 Y=4682328.2400 X=6565158.2900 Y=4682351.8400 X=6565144.4200 Y=4682326.3100 X=6565138.1100 Y=4682316.4000 X=6565134.9500 Y=4682309.0900 X=6565107.8500 Y=4682261.0500 X=6565101.6496 Y=4682250.0586 X=6565053.3200 Y=4682196.7600 X=6565063.9500 Y=4682180.6000 X=6565070.4200 Y=4682164.6700 X=6565071.0600 Y=4682115.7500 X=6565074.2900 Y=4682099.3500 X=6565081.0000 Y=4682088.5000 X=6565093.2500 Y=4682078.3400 X=6565105.3600 Y=4682065.9000 X=6565117.6100 Y=4682054.5900 X=6565128.4700 Y=4682040.0500 X=6565138.4100 Y=4682023.6500 X=6565143.9500 Y=4682010.0300 X=6565147.3700 Y=4681979.3900 X=6565146.9800 Y=4681959.6900 X=6565150.0100 Y=4681939.5900 X=6565144.2400 Y=4681928.9600 X=6565137.7700 Y=4681921.1100 X=6565137.3400 Y=4681896.2200 X=6565136.4600 Y=4681864.2600 X=6565134.5000 Y=4681834.8700 X=6565130.6100 Y=4681809.7800 X=6565126.9900 Y=4681780.7900 X=6565123.1200 Y=4681763.4400 X=6565116.0500 Y=4681744.9500
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 75
X=6565110.6471 Y=4681730.8200 X=6565107.6440 Y=4681722.9659 X=6565107.1600 Y=4681708.6600 X=6565111.0500 Y=4681692.9000 X=6565119.5100 Y=4681685.6000
X=6565141.4900 Y=4681320.7200 X=6565237.0500 Y=4680980.8700 X=6564999.9000 Y=4680935.4700 X=6564959.4700 Y=4680876.0500 X=6564958.6400 Y=4680869.4400 X=6564936.2700 Y=4680866.1300 X=6564891.8700 Y=4680855.2100 X=6564860.1300 Y=4680849.4500 X=6564798.6900 Y=4680837.3300 X=6564760.5800 Y=4680833.5300
X=6564722.1800 Y=4680831.5300 X=6564696.9900 Y=4680834.1600 X=6564663.2700 Y=4680845.7900 X=6564645.9600 Y=4680857.7400 X=6564639.0152 Y=4680893.8528 X=6564635.5300 Y=4680908.3900
X=6564627.4200 Y=4680935.5100 X=6564604.1900 Y=4680950.1300 X=6564607.8300 Y=4680938.2200 X=6564589.3900 Y=4680898.5800 X=6564550.6100 Y=4680897.4100 X=6564428.0000 Y=4680940.9500 X=6564397.4000 Y=4680979.6600 X=6564339.9499 Y=4681032.4629
Član 3.
Finansijska sredstva za izradu Plana su obezbjeđena iz budžeta Opštine Kotor.
Član 4. Izrada Plana će se ustupiti obrađivaču u skladu sa Zakonom.
Član 5. Planom se određuje odgovarajuća organizacija, korišćenje i namjena prostora, kao i mjere i smjernice za uređenje, zaštitu i unapređenje prostora do donošenja novog planskog dokumenta za predmetni prostor.
Član 6. Rok za izradu Nacrta Plana je 5 (pet) dana od dana zaključivanja Ugovora o ustupanju izrade Plana. Rok za izradu Predloga Plana je 5 (pet) dana od dana isteka javne rasprave po Nacrtu Plana.
Član 7. Sastavni dio ove Odluke je Programski zadatak za izradu Plana kojim su određena polazna opredjeljenja Plana, usaglašena sa Izmjenama i dopunama PPO Kotor za područje Platamuni-Trsteno („Sl.list RCG-opštinski propisi“, broj 36/06).
Član 8.
Nosilac pripremnih poslova na izradi i donošenju lokalnog planskog dokumenta je Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor. Pripremnim poslovima, u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se: - priprema programskog zadatka i dokumentacije potrebne za izradu Plana (dokumentacione osnove); - praćenje toka izrade Plana; - pribavljanje propisanih saglasnosti i mišljenja i ostvarivanje saradnje sa ovlašćenim subjektima; - poslovi organizacije i pregleda elaborata plana; - poslovi sprovođenja javne rasprave;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 76
- priprema odluke o donošenju Plana; - drugi poslovi u vezi izrade i donošenja Plana.
Član 9. Nosilac pripremnih poslova dužan je da obezbijedi saradnju sa svim organima, privrednim društvima, ustanovama i drugim pravnim licima nadležnim za poslove projekcije razvoja; vodoprivrede; elektroprivrede; saobraćaja; telekomunikacija; radio difuzije; zdravstva; odbrane zemlje; kulture; stambeno-komunalne djelatnosti; geodetske, geološke, geofizičke, seizmičke i hidrometeorološke poslove, poslove statistike; poljoprivrede, šumarstva, turizma, zaštite prirode, zaštite spomenika kulture i zaštite životne sredine.
Član 10.
Odluka o izradi lokalnog planskog dokumenta će se objaviti u „Službenom listu Crne Gore-opštinski propisi”, dnevnom listu „Pobjeda”, kao i na internet stranici nosioca pripremnih poslova (www.kotor.me).
Član 11. Odluka o izradi Plana stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore-opštinski propisi”. Broj:0101- Kotor, ________.godine PREDSJEDNIK OPŠTINE Marija Ćatović
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 77
OPŠTINA KOTOR Sekretarijat za urbanizam,građevinarstvo i prostorno planiranje
PROGRAMSKI ZADATAK
za izradu Detaljnog urbanističkog Plana
Platamuni-Trsteno
Kotor, decembar 2013.godine
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 78
I PRAVNI OSNOV Pravni osnov za donošenje Programskog zadatka za izradu DUP-a Platamuni-Trsteno, sadržan je u članu 26., 29., 31. i 33. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (''Sl.list CG'' br.51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13) . Izmjenom programa uređenja prostora Opštine Kotor za 2013.g. je predviđena izrada DUP-a Platamuni-Trsteno. II POVOD ZA IZRADU PLANA Aktuelni Prostorni Plan Opštine Kotor rađen je 1987 godine sa izmjenama i dopunama PPO za područje Platamuni-Trsteno ("Sl.list RCG"- opštinski propisi broj 36/06). Za područje Platamuni-Trsteno izmjenama i dopunama PPO-a za predmetnu lokaciju predviđena je izgradnja turističkih kapaciteta, a u skladu sa citiranim izmjenama i dopunama PPO Kotor. III POSTOJEĆA PLANSKA DOKUMENTACIJA Izmjenama i dopunama Prostornog Plana Opštine Kotor za područje Platamuni-Trsteno (" Sl.list RCG"- opštinski propisi broj 36/06) daju se smjernice i mjere koje definišu izgradnju na navedenom području. Takođe, moramo da napomenemo da je za predmetni prostor donijet Detaljni urbanistički plan Platamuni-Trsteno (Sl.list RCG-opštinski propisi broj 45/06), ali je Odluka o donošenju plana bila temporalnog karaktera i istekla je. Kako se izradom Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno neće izmjeniti namjene, prostorna rješenja i urbanističke postavke date prethodnim planom smatramo da ih treba prihvatiti. IV CILJ IZRADE Cilj izrade DUP-a Platamuni-Trsteno je analiza predmetnog područja na osnovu koje će se utvrđivati stanje i vrijednost pejzaža, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, kojima će se razraditi osnovne smjernice iz izmjena i dopuna PPO za područje Platamuni-Trsteno. Potrebno je ispoštovati osnovne smjernice PPO Kotor, na način da se omogući brza i efikasnija realizacija razvojnih programa i investicija koji bi tretirali ovo područje. Ovo područje svakako ima posebnu prirodnu i prostornu vrijednost, za koju treba stvoriti odgovarajuće planske pretpostavke za adekvatnu valorizaciju i razvoj, sa preporukom poštovanja najviših standarda u planiranju sadržaja kod korišćenja prostora. V OBUHVAT I GRANICE PLANA Ovim Programskim zadatkom data je precizna granica obuhvata DUP-a Platamuni -Trsteno, koju čine parcele zemljišta u vlasništvu više privatnih lica i Opštine Kotor, detaljno prikazanih na grafičkom prikazu, koja je sastavni dio ovog Programskog zadatka. Programskim zadatkom je predviđena orjentaciona površina plana od oko 68 ha. VI METODOLOGIJA U postupku izrade DUP-a Platamuni- Trsteno, treba obezbjediti sljedeći planerski pristup: a)sagledavanje ulaznih podataka iz PPO Kotor b)analizu uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 79
c)analizu i ocjenu postojećeg stanja d)analizu potencijala i ograničenja c)analiza programskih opredjeljenja koje treba provjeriti i dopuniti anketom korisnika prostora. Prilikom odabira modela koji proističe iz predloženog metodološkog postupka i programskog zadatka, voditi računa da isti pruža sigurne osnove za realizaciju. U postupku izrade DUP-a Platamuni-Trsteno Obrađivač je dužan pridržavati se postupaka utvrđenih u zakonskim propisima i ubičajenim standardima, koji se odnose na pitanja planiranja i uređenja prostora kao i primjera najbolje prakse u ovoj oblasti. VII PROSTORNI MODEL Elementi Programskog zadatka koji su obavezujući pri stvaranju, tj. odabiranju prostornog modela daju se kroz: Osnovni elementi za detaljnu namjenu površina Infrastrukturu Saobraćaj Hortikulturu Nivelaciju i regulaciju Parcelaciju Likovni izraz Urbanističko-tehničke uslove za uređenje prostora Faze realizacije i ocjene troškova Detaljne smjernice za elemente programskog zadatka koji definiše prostorni model date su dalje u tekstu. A. Osnovi za detaljnu namjenu površina U izmjenama i dopunama PPO-a za područje Platamuni-Trsteno su kroz preporuke za izradu plana nižeg reda date osnovne urbanističke postavke, obrazloženje tipa naselja kao i naznaka uslova dok se konkretni uslovi za gradnju i uređenje očekuju kroz izradu DUP-a. Prilikom izrade Plana posebno obraditi pažnju na sljedeće: - da osnovni urbanistički parametri koji određuju i kapacitete budu formirani tako da se zemljište racionalno koristi a istovremeno poštuju prirodna ograničenja terena - preporuka je da se kapaciteti maksimalno prilagode konfiguraciji terena i slobodnim vizurama ka otvorenom moru objekte je potrebno uklopiti u okruženje - da se turistički kompleks formira i organizuje tako da se parametri i organizacija uklope u Pravilnik o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata( "Sl. list CG", broj 63/11 i 47/12). - plaže maksimalno uklopiti u postojeći ambijent kako ne bi došlo do većih intervencija na terenu - da spratnost objekata bude usklađena sa konfiguracijom terena i kapacitetom hotela, a za vile P+1 - da se u okviru kompleksa obezbijedi bezbjedan kolski pristup i adekvatne površine za mirujući saobraćaj - da se za tehničku infrastrukturu predvide savremena tehnološka rješenja ne samo sa tehničkim već i standardima za očuvanje životne sredine, s tim u vezi uraditi uslove zaštite životne sredine
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 80
- da se posebno propišu i uslovi oblikovanje objekata i posebno hortikulturno rješenje zbog atraktivnosti lokacije, izložena pogledima sa mora - da se u toku izrade uključi budući korisnik kako bi se sinhrono radile urbanističke analize za ovaj Plan i arhitektonska i ekonomska provjera lokacije - predvidjeti dva hotela, jedan na privatnom vlasništvu sa 400 ležaja i vile sa 200 ležaja kao i jedan na opštinskom zemljištu sa 400 ležaja u centralnom objektu i depandansima i 300 ležaja u vilama - preporuka ovog plana je da se kapaciteti maksimalno prilagode konfiguraciji terena i slobodnim vizurama ka otvorenom moru, objekat je potrebno uklopiti u okruženje - hotele projektovati na isturenim kotama, koje se sagledavaju sa mora i pri tom imaju odlične vizure. Kompozitne objekte graditi na sjeveroističnoj padini iznad uvale. - vile, nešto više kategorije treba da imaju slobodne arhitektonske forme, luksuzniju obradu i adekvatno hortikulturno uređenje parcele sa mogućnošću izgradnje malih bazena. - u okviru hotela obezbijediti potrebne kapacitete u pratećim sadržajima i sportskim terenima, - predvidjeti sistem pješačkih pristupa do najatraktivnijih lokacija i vidikovaca. vezu zone ostvariti preko puta koji se kod Jaza odvaja od Jadranske magistrale, kao i preko sistema lokalnih puteva u Donjem Grblju - sa stanovišta zaštite pejzaža i prirode zabranjena je gradnja u neposrednoj blizini mora i zaštićene uvale koje su jedini prirodni kontakt sa morem. Predlaže se da se ove uvale koriste u režimu dnevnih migracija tako da se ne predviđaju veće građevinske intervencije osim u uređenju pristupa sa kopna i mora i neophodnoj turističkoj opremi - predviđena je i sezonska marina sa 100 vezova, pri čemu je potrebno izvršiti detaljna istraživanja mikrolokacije, s obzirom na južne vjetrove. Formirati i nautički sportski centar koji treba da obezbijedi bavljenje raznim aktivnostima. Ovim planom je moguće obuhvatiti sportsko rekreativnu zonu sjeverno-zapadno od uvale Trsteno i to u sklopu DUP-a Platamuni- Trsteno, kako bi se provjerile prostorne mogućnosti za specifične rekreativne ili turističke sadržaje u zelenilu. Ukoliko bude zainteresovanih investitora ova zona se naročito preporučuje za podizanje golf igrališta. B. Infrastruktura Planiranje infrastrukture prići na osnovu prethodno provjerenih mogućnosti postojeće mreže, i njegovo korišćenje. Planirati i propisno dimenzionisati elektro, hidrotehničke i TT instalacije, te savremenu funkcionalnu mrežu u objektima za potrebe korisnika. Planirati funkcionalni protivpožarni sistem, javnu rasvjetu, hidrantsku mrežu. U skladu sa propisima potrebno je distribuirati radio – difuznu mrežu. Svu infrastrukturu rješavati u svemu, poštujući rješenja plana višeg reda, uslove javnih preduzeća, koje gazduju instalacijama i vodeći računa o planskim rješenjima kontaktnih zona. Za tehničku infrastrukturu potrebno je predvidjeti savremena tehnološka rješenja, ne samo sa tehničkim, već i sa standardima za očuvanje životne sredine. C. Saobraćaj Primarni saobraćaj rješavati u svemu prema smjernicama plana višeg reda uz maksimalno poštovanje postojeće saobraćajne mreže. Pri tom posebno treba voditi računa da svaka pojedinačna lokacija ima svoj pristup, ali u blizini obale izbjegnuti gradnju zajedničkog tranzitnog puta. Ovakav koncept saobraćajnica u vidu "češlja" manje ugrožava sredinu i bolje je prilagođen terenu. Kod izbora položaja ovih saobraćajnica voditi računa i o postojećim nekategorisanim putevima i njihove trase koristiti gdje god je to moguće.
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 81
D. Hortikultura Prije planiranja ozelenjavanja prostora voditi računa o korišćenju vrsta, koje će odgovarati uslovima koje pruža ovaj prostor i okruženje. Oblikovno i prostorno obogatiti prostore na kojima su predviđene zelene površine. Potrebno je posebno propisati uslovi oblikovanja objekata i pejzažnog uređenja, a zbog atraktivnosti lokacije i slobodnih vizura. E. Nivelacija i regulacija Kod rješavanja nivelacije i regulacije obezbjediti potrebne elemente koji garantuju najpovoljnije korišćenje funkcionalnih cjelina unutar prostora kao i veze sa kontaktnim zonama. Kod planiranja nivelacionih i regulacionih rješenja koristiti prednost, koju za oblikovanje pruža ovaj teren, te što više prilagođavati objekte i prateće sadržaje. Voditi računa da se u terenu vrši što manje usjeka i nasipa posebno kod provlačenja saobraćajnice i postavljanja objekata. Obaveza je otpočetka izrade planske dokumentacije obezbjediti za izradu DUP-a, ažurne geodetske podloge u razmjeri 1:1000 . F. Parcelacija Grafički prilog sa parcelacijom uraditi na kopiji geodetske podloge i deformacije svesti na minimum. Prilog mora da sadržati tjemena planiranih saobraćajnica, kao i sve druge analitičke podatke, neophodne za prenošenje plana na teren. Grafički prikaz urbanističkih parcela sa objektima mora biti na svim grafičkim prilozima, sa jasno definisanim granicama urbanističke parcele, odnosno prema susjednim parcelama i jasnim granicama pripadnosti zemljišta saobraćajnica. G. Likovni izraz Kod planiranja izgleda ovog prostora voditi računa o vizuelnoj slici prostora koji zahvata predmetna lokacija.U tom smislu voditi računa o materijalizaciji objekata ( izgledu objekta, krovne ravni). Oblikovati ukupan prostor ( glavna saobraćajnica, pješačka zona, prilazi oko objekata) u hortikulturnom smislu, čime bi se unaprijedila ambijentalna slika naselja. U sklopu urbanističkih parcela osmisliti karakteristične elemente parterne arhitekture i urbanog mobilijara. H. Urbanističko-tehnički uslovi za uređenje prostora Lokalni planski dokument sadrži osnove za utvrđivanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju i rekonstrukciju objekata, a naročito: - geodetsko-katastarske podloge; - pretežnu namjenu i pretežnu spratnost objekta; - maksimalno dozvoljene kapacitete objekta (broj smještajnih i drugih jedinica); - orjentacionu horizontalnu i vertikalnu osnovu (gabarit) prema građevinskoj liniji, indeksu zauzetosti i indeksu izgrađenosti lokacije; - građevinsku i regulacionu liniju i nivelacione kote objekta; - uslove i smjernice za formiranje urbanističke parcele; - vrstu materijala za fasade i krovni pokrivač, kao i nagib krovnog pokrivača; - uslove za uređenje urbanističke parcele, odnosno pripadajuće lokacije objekta; - orjentaciju objekta u odnosu na strane svijeta;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 82
- meteorološke podatke (ružu vjetrova, osunčanje, visinu atmosferskih padavina, temperaturne ekstreme i dr.); - podatke o nosivosti tla i nivou podzemnih voda i parametre za aseizmičko projektovanje, kao i druge uslove za zaštitu od seizmičkih uticaja; - uslove za zaštitu životne sredine i zaštitu od elementarnih nepogoda, pejzažno oblikovanje lokacije i površine za parkiranje, odnosno garažiranje vozila; - mjesta i načine priključenja lokacija na gradsku saobraćajnicu ili javni put; - uslove za izgradnju i rekonstrukciju javnih, stambenih i stambeno-poslovnih objekata, za potrebe prilagođavanja pristupačnosti licima smanjene pokretljivosti i preporuke za otklanjanje arhitektonskih barijera; - komunalnu infrastrukturu i kablovski distributivni sistem; - elemente kulturne baštine; - uslove za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom. Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju javnih puteva obuhvataju i urbanističko-tehničke uslove za izgradnju priključaka na druge puteve, kao i uslove građenja pratećih objekata (parkirališta, benzinske stanice i slično) i uslove zaštite životne sredine, kulturne baštine i ambijentalnih vrijednosti. Grafički prilog dokumenta plana mora sadržati građevinske linije svaki od objekata sa nivelacionim kotama objekata i odgovarajućim prikazima i analitičkim podacima o planiranoj izgradnji (orijentacioni horizontalni i vertikalni gabariti). I. Faze realizacije i ocjene troškova Ekonomskom analizom je potrebno prikazati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, što podrazumjeva troškove pripreme i komunalnog opremanja građevinskog zemljišta. Izradom lokalnog planskog dokumenta treba provjeriti potrebu fazne realizacije plana. U tom slučaju treba voditi računa da se, na osnovu planiranih uslova, cjeline (zone, blokovi) mogu nezavisno realizovati. Izradom plana potrebno je sagledati faze realizacije pri čemu naročito treba voditi računa da cjeline koje se mogu odvojeno realizovati, budu regulaciono definisane. Predloženu fazu realizacije plana obavezno bazirati na ekonomskim pokazateljima plana. VIII PLANSKA DOKUMENTACIJA Sadržaj detaljnog urbanističkog plana definisan je Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore”, broj 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13). Detaljni urbanistički plan sadrži, naročito: granice područja za koje se donosi; ažurne katastarske planove u digitalnom ili analognom obliku; izvod iz prostorno-urbanističkog plana lokalne samouprave sa namjenom površina, postavkama i smjernicama za odnosno područje; detaljnu namjenu površina; ekonomsko-demografsku analizu; plan parcelacije; indeks izgrađenosti i indeks zauzetosti; urbanističko-tehničke uslove za izgradnju objekata i uređenje prostora; kriterijume za primjenu energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije; veličine urbanističkih parcela, vrste objekata, visinu i orijentaciju objekata, najveći broj spratova, broj stanova, bruto razvijena građevinska površina i dr.; građevinske i regulacione linije; trase infrastrukturnih mreža i saobraćajnica i smjernice i uslove za izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; nivelaciona i regulaciona rješenja; tačke i uslove priključivanja objekata na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte;
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 83
smjernice za zaštitu životne sredine; mjere za urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora; mjere za zaštitu pejzažnih vrijednosti i realizaciju projekata pejzažne arhitekture odnosno uređenja terena; režim zaštite kulturne baštine; ekonomskotržišnu projekciju; način, faze i dinamiku realizacije plana. Planski dokument obavezno sadrži separat sa urbanističko-tehničkim uslovima neophodnim za izradu tehničke dokumentacije. Bliži sadržaj i forma planskog dokumenta, kategorije i kriterijumi namjene površina, elementi urbanističke regulacije, jedinstveni grafički simboli i ostali sadržaj državnih i lokalnih planskih dokumenata definisani su Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima („Službeni list Crne Gore”, broj 24/10). Tekstualni dio lokalnog planskog dokumenta treba da sadrži: - uvodni dio, - analitički dio, - opšte i posebne ciljeve, - planirano rješenje, i - smjernice za sprovođenje plana. Grafički dio lokalnog planskog dokumenta treba da sadrži: - zvaničnu topografsku kartu, odnosno zvaničan topografsko - katastarski plan ili drugu ažurnu i ovjerenu podlogu sa granicom plana, - izvod iz planskog dokumenta višeg reda, - izvod iz validnih planskih dokumenata predmetnog i kontaktnog područja, - inženjersko-geološke i seizmičke karakteristike terena, - stanje fizičkih struktura i namjene površina sa prikazom objekata izgradjenih suprotno zakonu ili važećem planu, - administrativnu podjelu i podjelu na planske jedinice, - plan namjene površina i objekata javnih funkcija, - plan mjera, uslova i režima zaštite životne sredine, prirode i kulturne baštine - stanje i plan zelenih i slobodnih površina, - stanje i plan saobraćajne infrastrukture, - stanje i plan hidrotehničke infrastrukture, - stanje i plan elektroenergetske infrastrukture, - stanje i plan telekomunikacione infrastrukture, - stanje i plan termotehničke infrastrukture, - plan parcelacije, nivelecije i regulacije, - plan sa smjernicama za sprovođenje planskog dokumenta (faze realizacije, oblici intervencija i dalja planska razrada). Detaljni urbanistički plan izrađuje se na topografsko–katastarskim planovima razmjere 1:1000 ili 1:500. Lokalni planski dokument izrađuje se na kartama i topografsko–katastarskim planovima u digitalnoj formi, a prezentuje se na kartama i topografsko–katastarskim planovima u analognoj formi izrađenim na papirnoj podlozi i moraju biti ažurirani i identični po sadržaju. IX. OBAVEZE OBRAĐIVAČA Obrađivač planskog dokumenta je u obavezi da planski dokument uradi u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br”, broj 51/08, 40/10, 34/11, 40/11,
DUP “PLATAMUNI-TRSTENO“ PLAN: 2014.
MonteCEP, Kotor 84
47/11, 35/13), Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenat, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenom grafičkim simbolima, (Sl. list CG broj 24/10), Uputstvom za primjenu Pravilnika (templejti za korišćenje grafičkih simbola) - model "MonPlanGML", Pravilnikom o načinu uvida, ovjeravanja, potpisivanja, dostavljanja, arhiviranja, umnožavanja i čuvanja planskog dokumenta, (Sl. list CG broj 71/08). Obrađivač je dužan da dostavi organu lokalne uprave, koji je nosilac pripremnih poslova, grafički i tekstualni dio sa svim potrebnim prilozima, u analognom i digitalnom obliku i to: a) Nacrt DUPa - sadržaj nacrta DUP-a mora biti u skladu sa odredbama Zakona kao i Pravlnikom, modelom i uputstvom - forma mora biti prikladna za izlaganje na javni uvid b) Prijedlog DUP-a - sadržaj DUP-a mora biti u skladu sa odredbama Zakona i PPO-a - Prijedloga Plana u analognoj i digitalnoj formi za potrebe dostavljanja Ministarstvu, zajedno sa UTU-a (separat), u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata. - Sažetak Plana odnosno "netehnički izvještaj" za odbornike c) DUP - Plansko rješenje usvojeno na Skupštini Opštine Kotor. Obrađivač će po završetku posla dostaviti planski dokument u četiri primjeraka u analognom obliku i deset primjeraka u digitalnom obliku. Planski dokument u digitalnom obliku se izrađuje u osam primjeraka PDF formatu i dva primjerka u Word, Auto CAD i GIS formatu. Sve primjerke planskog dokumenta u analognom obliku potpisuje ovlašćeno lice privrednog društva koje je izradilo planski dokument i odgovorni planer. Obrađivač je u obavezi da Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu u zahvatu Plana u fazi Nacrta i Predloga dostavi organu lokalne uprave, koji je nosilac pripremnih poslova. Dokument Predloga Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, obrađivač će uraditi i dostaviti nakon sprovedenog postupka otklanjanja primjedbi po završenom postupku stručne ocjene i javne rasprave. Obrađivač će po završetku posla dostaviti Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja u šest primjeraka u analognom obliku i deset primjeraka u digitalnom obliku. Sve primjerke Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja u analognom obliku potpisuje ovlašćeno lice privrednog društva koje je izradilo planski dokument i odgovorni planer.
Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo
i prostorno planiranje
Sekretar: Slavica Vojinović, dipl.prav.