Download - Eko Kampus
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ
Kolegij: GOSPODARENJE OTPADOM
Godina studija 1., semestar 2., ak.god. 2014./2015.
Seminarski rad:
EKO KAMPUS
Studenti:
Vedran Blažević Nikola Cvjetković Helena Dušević Mirna Klobučar Nika Krajnović Marko Mlađen Matija Rudan
Dino Stanić
Asistent:
Rino Nemarnik
Rijeka, 5. 6. 2015.
1
SADRŽAJ
SAŽETAK .................................................................................................................................................. 2
1. UVOD ................................................................................................................................................... 3
2. PROIZVODNJA OTPADA ....................................................................................................................... 5
3. STUDENSKA PREHRANA – MOGUĆNOST KOMPOSTIRANJA ORGANSKOG OTPADA .......................... 8
4. SHEMA KAMPUSA ............................................................................................................................. 13
4.1. PREGLED OBJEKATA I. FAZE ........................................................................................................ 14
4.1.1. POSTOJEĆI OBJEKTI: ............................................................................................................ 14
4.1.2. BUDUĆI OBJEKTI: ................................................................................................................. 15
4.2. PREGLED OBJEKATA ZA II. FAZU ................................................................................................. 17
4.3. PODJELA KAMPUSA PO NASTAJANJU OTPADA S OBZIROM NA GRANU ZNANOSTI .................. 18
6. EKO ZONE .......................................................................................................................................... 22
7. DUGOROČNI PLAN REDUKCIJE OTPADA............................................................................................ 25
8. MOGUĆNOST SMANJENJA TROŠKOVA I ZARADE (GRIJANJE, PLIN, KOMPOST, ULJE) ...................... 29
Jean Pain metoda .......................................................................................................................... 29
Uloga kompostiranja na kampusu ................................................................................................. 29
Ulje iz friteza kao gorivo ................................................................................................................ 30
9. OGLAŠAVANJE PROJEKTA EKO KAMPUS ........................................................................................... 32
10. CILJ I ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 34
LITERATURA ........................................................................................................................................... 35
2
SAŽETAK
Eko Kampus projekt je kojem je glavni cilj pretvaranje Kampusa u zelenije područje, te poticanje
ekološke svijesti korisnika tog područja, sve u svrhu smanjenja količine otpada.
Uz osnovni pregled smještaja Kampusa, njegovih faza, te trenutnih i planiranih objekata, radom je
opisana ideja gospodarenja otpadom na tom području, trenutno stanje ekološke osvještenosti,
trenutne mogućnosti sortiranja otpada, kao i mogućnosti za dugoročnom redukcijom otpada –
počevši sa zelenim zonama u prostorima fakulteta, sve do izgradnje kompostane i korištenja ulja
friteze za dodatnu zaradu.
Ključne riječi: Eko Kampus, recikliranje, gospodarenje otpadom, zelene zone
3
1. UVOD
Neadekvatno postupanje s otpadom predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema, kako na
teritoriju Republike Hrvatske, tako i na samom Kampusu. Problem upravljanja otpadom nije novijeg
datuma te se može vezati za periode povećane urbanizacije i industrijalizacije, koju nije pratila
odgovarajuća politika zaštite životne sredine. Kao posljedica prethodnih činjenica, nameće se potreba
za uvođenjem nekakvog dugoročnog plana koji bi u sebi implementirao odgovore na pitanja tipa
načina na koji se postupa s otpadom (hijerarhija mogućih opcija postupanja s otpadom), kako zaštititi
životnu okolinu te ujedno i unaprijediti njenu kvalitetu te usvajanje principa održivog razvoja. Jedan
od ključnih preduvjeta za prethodno navedeno je svakako razvijanje javne svijesti vezano za
problematiku održivog upravljanja otpadom. Sam termin „održivi razvoj“ se odnosi na razvoj koji se
odvija na način da, u zadovoljenju sadašnjih potreba, nema kompromisa sa mogućnošću da buduće
generacije zadovolje svoje potrebe. Održivo upravljanje otpadom znači efikasniju uporabu resursa,
smanjenje količine proizvedenog otpada, i, kada je otpad već proizveden, postupanje sa njim na
takav način da to doprinese ciljevima održivog razvoja.
Hijerarhija upravljanja otpadom predstavlja redoslijed prioriteta u praksi upravljanja otpadom:
Prevencija stvaranja otpada i redukcija – minimalizacija uporabe resursa i smanjenje količina
otpada
Ponovna upotreba - ponovno korištenje proizvoda za istu ili drugu namjenu
Reciklaža - ponovni tretman otpada radi uporabe kao sirovine u proizvodnji istog ili različitog
proizvoda
Upotreba otpada kroz kompostiranje, proizvodnju/povrat energije i druge tehnologije
Odlaganje otpada - ukoliko ne postoji drugo odgovarajuće rješenje, odlaganje otpada
deponiranjem ili pak spaljivanjem bez povrata energije
Koncept hijerarhije upravljanja otpadom ukazuje da je najefektivnije rješenje za životnu sredinu
upravo smanjenje stvaranja otpada. Za razliku od drugih opcija u hijerarhiji upravljanja otpadom,
redukcija otpada nije opcija koja se može odabrati u nedostatku drugih. Naprotiv, o redukciji se mora
razmišljati svaki put kada se donosi odluka o uporabi resursa. To treba imati na umu obzirom da osim
biootpada/ostataka hrane, te miješanog otpada tipa papir i karton, postoje znatne količine staklene i
PET ambalaže koje čine prevladavajuće stavke cjelokupnog otpada nastalog na području Kampusa.
4
Slika 1.1. Hijerarhija gospodarenja otpadom
5
2. PROIZVODNJA OTPADA
Trenutno se na prostoru kampusa na Trsatu nalaze sljedeći fakulteti: Građevinski fakultet, Filozofski
fakultet, Učiteljski fakultet, Akademija primjenjenih umjetosti i Sveučilišni odjeli za informatiku,
matematiku, fiziku i biotehnologiju. Ukupan broj studenata koji pohađaju navedene fakultet iznosi
4147 studenata[1]. U II. fazi izgradnje kampusa predviđen je premještaj Ekonomskog i Pomorskog
fakulteta s njihovih trenutnih lokacija na kampus, čime bi se broj studenata gotovo udvostručio te bi
iznosio 8168 studenata[1]. Prema procjenama, prosječni student godišnje proizvede 355 lb na godinu.
Uzimajući da je 1lb = 453.59g dolazimo do brojke od 161 kg otpada godišnje tj. ako podijelimo s
365.25 dobijemo da prosječni student proizvede 442 grama otpada po danu[2]. Uzimajući trenutni
broj studenata na kampusu i prosječnu proizvodnju otpada studenata dobivamo sljedeće rezultate:
4147*0,442=1833kg/po danu tj. 1833*365,25 = 669 503 kg na godinu. Ova brojka se ne može uzeti
kao mjerodavna jer se proizvedena količina otpada po studentu dnevno odnosi na 24 h dok student u
prosjeku na kampusu provede između 4-7 sati dnevno. Stoga bi se realniji podaci trebali dobiti
koristeći informaciju da je prosječan student odgovoran za 0.35 lb tj. 0.35*453,59 = 158,76g po
obroku. Uzimajući u obzir da se u restaurantu „Kampus“ dnevno pripravi 4500 obroka i da od 300
dana koliko traje nastava, 2/7 su vikendi, dobivamo podatak da se godišnje u Kampusu proizvede:
156,76*4500 = 705,4 kg dnevno tj. 705,4*300*5/7 = 151 157,1 kg godišnje[1,3]. U tom podatku se
krije mogućnost kompostiranja nastalog otpada. Uzevši u obzir da bi se u I. fazi izgradnje trebalo
sagraditi 598 smještajnih jedinica i u II. fazi još 2400, te bi broj studenata narastao na 8168, dolazimo
do sljedećih podataka : za 2998 studenata koji će imati smještaj na kampusu uzimamo gore dobivene
podatke te računamo 2998*161 = 482 678 kg godišnje ili 482 678/365,25 = 1321,5 kg po danu.
Preostaje nam broj studenata 8168-2998 = 5170 koji ne žive unutar kampusa. Prema podatku da
4147 studenata objeduje 4500 obroka dnevno tj. 4500/4147 = 1,085 obroka po studentu, računamo
proizvodnju otpada za tih 5170 studenata na sljedeći način : 5170*1,085 = 5609,45 obroka dnevno iz
čega slijedi 5609,45*156,76 = 879,34 kg po danu ili 879,34*300*5/7 = 188 430 kg na godinu. Zbrojivši
ta dva podatka dobivamo očekivanu količinu otpada prilikom završetka II. faze izgradnje kampusa tj.
482 678kg+188 430kg = 671 108 kg na godinu što još više naglašava potrebu za rješenjem odlaganja
otpada s kampusa. Odnos sadašnjeg broja studenata i onog pretpostavljenog nakon premještanja
Ekonomskog i Pravnog fakulteta s njihovih sadašnjih pozicija na kampus , te količina otpada
proizvedena od tih istih studenata prikazana je u sljedećim grafičkim prikazima.
6
Grafićki prikaz 2.1. Broj studenata na kampusu
Grafički prikaz 2.2. Količina proizvedenog otpada od strane studenata na kampusu
U Europi je početkom 21. stoljeća pokrenuto nekoliko programa očuvanja prirode i odgovornog
zbrinjavanja otpada te je tako 2003. godine u Ruskom gradu Irkutsku na Pedagoškom fakultetu
pokrenuta prva tzv. Eko-škola, a 5 godina poslije u Portugalu se pokreću prvi Eko-kampus programi.
Početkom 2012. godine u Californiji je sagrađen prvi samoodrživi Eko-kampus na svijetu.
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
Trenutni broj studenata/ica Broj studenata/ica nakon II. Faze izgradnje
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
800000
Trenutna količina proizvedenog otpada godišnje[kg]
Predviđena količina otpada nakon II. Faze [kg]
7
U sklopu ovog rada napravljena je anketa s ciljem uočavanja mišljenja i navika studenata
Sveučilišta u Rijeci u vezi odgovornog zbrinjavanja otpada i projekta Eko-kampus. Na temelju 88
ispitanika dobiveni su sljedeći podaci: 75% ispitanika pridodaje veliku važnost odgovornom
zbrinjavanju otpada dok njih 25% ne vidi veliku važnost istoga. Na pitanje koje mjere poduzimaju
kako bi pripomogli odgovornom zbrinjavanju otpada njih 32% nosi povratnu ambalažu, 16% djeluje
preventivno te pokušava smanjiti nastali otpad, 38% prilikom odlaganja otpada odvaja otpad u eko-
zonama, dok njih 14% ne poduzima nikakve mjere. Od tih 14% ispitanika njih 35% ne smatraju
prioritetom odgovorno odlagati otpad,31% nije upućeno u tematiku, 19% nema vremena, i 15% njih
bi voljeli pridonijeti ali nemaju mogućnosti (nedostatak eko zona u okolici, nedostatak mjesta za
prihvat plastične ambalaže i sl.). Na pitanje da li podržavaju projekt Eko-kampus čak 98% ispitanika je
odgovorilo da u potpunosti podržavaju pojekt, dok samo 2 % djelomično podržavaju projekt Eko-
kampus. Na pitanje o najboljem načinu informiranja ljudi 55% ispitanika smatra da je to preko
medija, 25% bi izabralo informiranje preko plakata, letaka i sl. 16% smatra da su predavanja o
zbrinjavanju otpada put kojim treba ići dok samo 2 % misli da pravi način nije niti jedan od gore
navedenih. 45% smatra da prozvodi malu količinu otpada, 50% smatra da je to srednja količina
otpada, dok njih 4 % misli da proizvode velike količine otpada. Na pitanje da li koriste višestruko
upotrebljive proizvode poput plastičnih čaša, platnenih vrećica i ubrusa i sl. čak 70% ispitanika je
odgovorilo da se trudi čim više koristite te proizvode, njih 25% ih ne koristi i samo 4% ih često koristi.
Postavljeno je pitanje o učestalosti korištenja Studentskog restauranta „Kampus“ na koje su dobiveni
sljedeći rezultati: 20% ispitanika koristi restaurant barem jednom dnevno, 32% koristi 2 do 3 puta
tjedno, 12% koristi jednom tjedno dok čak 36% ne koristi studentski restaurant. Na zadnje pitanje u
kojem su upitani da li su ikada prenamijenili neki proizvod u svrhu ponovnog korištenja istoga, 14% je
odgovorilo da nije nijednom, 66% je to učinilo nekoliko puta, dok njih 20% to čini redovito. Prema
dobivenim podacima vidljivo je da gotovo svi studenti podržavaju projekt Eko-kampus i da su svijesni
da je potrebno odgovorno zbrinjavati otpad, ali da je potrebno više informirati ljude i postaviti više
Eko-zona kako bi se olakšalo odvajanje otpada.
8
3. STUDENSKA PREHRANA – MOGUĆNOST KOMPOSTIRANJA ORGANSKOG
OTPADA
Studenski centar u Rijeci u sklopu Kampusa trenutno ima 5 ugostiteljskih objekata koji su redom:
1. Restoran ''Kampus ''
Restoran '' Kampus '' (slika 3.1.) pruža svoje usluge u novoizrađenom objektu u Studentskom
kampusu. U dnevnoj je ponudi više vrsta meni obroka, gotovih jela, pizza, te marendi za
vani.Usluge organizacije poslovnih ručkova i cateringa pružaju na upit.
Slika 3.1. Restoran '' Kampus''
2. Caffe Bar '' Andrea ''
Od 27.11.2012. u prizemlju građevinskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Andrea '' (slika 3.).
Ponuda caffe bara sadržava tople i hladne napitke, sendviče i kolače po pogodnim cijenama,
ali bez subvencije.
Slika 3.2. Caffe bar '' Andrea ''
9
3. Caffe bar '' Formula ''
Od 16.04.2013. godine u prizemlju Sveučičišnih odjela otvoren je caffe bar '' Formula '' (slika
3.3.). U ponudi su topli i hladni napici,sendviči i kolači po pogodnim cijenama. Studenti uz
predočenje x-ice ostvaruju mogućnost plaćanja po studenskim cijenama, ali bez subvencije.
Slika 3.3. Caffe bar '' Formula ''
4. Caffe bar '' Kampus ''
Caffe bar '' Kampus '' nalazi se u sklopu restorana '' Kampus '' (u dijelu objekta ''Akvarij ''). U
ponudi su topli i hladni napici,sendviči i kolači po pogodnim cijenama.
5. Caffe bar '' Reful ''
Od 21.11.2012. godine u prizemlju filozofskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Reful '' (slika
3.4.). Ponuda caffe bara sadržava tople i hladne napitke, sendviče i kolače po pogodnim
cijenama, ali bez subvencije.
Slika 3.4. Caffe bar ''Reful''
Otpad se u svim objektima Studenskog centra na Kampusu adekvatno zbrinjava, dok se i dio
otpada reciklira (plastične boce,papir,tetrapak). Velike količine organskog otpada koji nastaje u
restoranu '' Kampus '' (prosječno se spremi oko 4500 obroka dnevno, a ta brojka je u stalnom
10
porastu), se obrađuju u uređaju za usitnjavanje i dehidraciju biološkog otpada (slika 3.5.) koja se
potom sprema u posebne spremnike i odvozi, dok se voda ispušta u kanalizacijski odvod.
Slika 3.4. Uređaj za dehidraciju biološkog otpada
U sklopu ovog seminarskog rada jedna od ideja je bila da se organski otpad koji nastaje u restoranu
kompostira te da se na taj način osigura još efikasnije zbrinjavanje otpada a uz to bi se taj isti
kompost koristio za gnjojenje zelenih površina na području Kampusa.
Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri čemu nastaju ugljikov
dioksid, voda, toplina i kao konačni proizvod kompost – humus ( lat. compostium - gnojivo od biljnog
otpada i zemlje). To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan još u antičko
doba. Kompostiraje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Kompostirati se može u
vlastitom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedničko
kompostiranje) i na velikim kompostanama(centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno
prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane (slika 3.6.). Komposište
treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri čemu će krošnja
štititi kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju.
Ako se nema takvog mjesta u vrtu može se kompostna hrpa prekriti tkaninom koja je propusna za
zrak, a nepropusna za vodu. Na mjestu odabranom za kompostište ne smije se skupljati voda, treba
biti nagnuti teren.
Kompostirati se može :
kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci kruha, peciva,
listovi salate, kelja, blitve i sl.)
vrtini ili zeleni otpad
11
ostali biootpad(kora drveta, kosa, dlaka, piljevina, slama, iverje, papirnate maramice,manje
količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)
Kompostirat se ne može :
tekući ostaci hrane
meso, riba, koža, kosti
mliječni proizvodi, ulja i masti
pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad
obojeni i lakirani drveni otpad
papirnati i stakleni otpad
odjeća, cigarete
Slika 3.5. Vrste kompostera
Nakon odabira lokacije kompostera započinje odvajanje i prikupljanje adekvatne organske
materije kojom će se puniti komposter. Ta materija bi se trebala usitniti radi brže razgradnje,trebalo
bi se voditi računa o odnosu vlažne i suhe materije čiji bi omjer trebao biti 50:50.Prilikom cijelog
procesa kompostiranja trebalo bi voditi računa o vlazi komposta.To se provjerava na način da se
kompost stisne u ruci i ako se kompost rasipa onda je suh i treba ga navlažiti (dodati vode) ili dodati
svježe vlažnog materijala i ponovo formirati hrpu; ako je kompost pljesniv ili ako se voda cijedi pri
stiskanju mase tada ima previše vode, treba dodati suhe materije i izmiješati. Kada je komposter pun
potrebno je izvaditi sadržaj kompostera, promiješati, formirati hrpu i pokriti je, nakon tri tjedna hrpu
ponovo promiješati i ponoviti taj postupak nekoliko puta. Prilikom miješanja provjeravati vlažnost
12
komposta i prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere. Tako pripremljeni kompost je zreo nakon 6
– 10 mjeseci i spreman je za upotrebu.
Slika 3.6. Kružni tok biootpada
13
4. SHEMA KAMPUSA
Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke 2000. – 2020. područje bivše vojarne Trsat,
površine oko 37 hektara, predviđeno je za razvoj Kampusa riječkog sveučilišta i proširenje Kliničkog
bolničkog centra Rijeka. Naime, kako se radi o velikom i izuzetno složenom programu, planirana je
njegova realizacija u nekoliko faza. Izgradnja kampusa predviđena je u tri faze koje su sagledane kroz
prostorne potrebe i dimenzinirane su u skladu s projekcijom razvoja.
Temljem Detaljnog plana uređenja prostora te Prostornog programa Kampusa pristupilo se izradi
projekata za objekte za sveučilišnu namjenu. U okviru I. faze predviđena je adaptacija dviju zgrada i
izgradnja osam novih objekta. Ukupna bruto površina svih objekata I. faze iznosi oko 94 000 m2.
U I. fazi izgradnje Kampusa zančajno će se unaprijeditit studentski standard i cjelokupan društveni,
kulturni i sportski život studenta. Izgradit će se tri objekta za smještaj ( 735 ležajeva ) u kojima će biti i
24 apartmana za gostujuće nastavnike i znastvenike. Izgradit će se i restorani kapaciteta više tisuća
obroka i prostor za društvene aktivnosti. Izgradnja Društvenog kulturnog centra unaprijedit će
društveni, umjetnički i kulturni život zajednice. U kulturnom centru nalazit će se brojne dvorane
kapaciteta od 80 do 500 mjesta, desetak prostorija za radionice, zabavni centri i uslužne djelatnosti.
14
U II. fazi izgradnje kampusa prvo će se izgradit Sveučilišni odjeli za kemiju i biologiju i Pomorski
fakultet jer postojeći objekti ne zadovoljavaju razvojne potrebe ustanova. Također u II. fazi potrebno
je i bitno poboljšati smještane kapacitete za studente izgradnjom dvije tisuće ležajeva, što će
osigurati prihvatljive europske standarde u smještaju studenata. U II. fazi Izgradit će se sportski
objekti ( sportska dvorana i plivalište ) , odnosno tereni za male i velike sportove na otvorenom.
4.1. PREGLED OBJEKATA I. FAZE
4.1.1. POSTOJEĆI OBJEKTI:
Akademija primjenjenih umjetnosti
Bruto korisna površina 8,140 m2
Radionice ( stolarija, kamen, ljevaonica,
mozaik, keramika ... )
35 predavaonica i 33 kabineta
274 studenta
45 zaposlenih
Filozofski i Učiteljski fakultet
Ukupno 21,050 m2
138 kabineta, 20 učionica, 18
seminarskih dvorana..
Učiteljski fakultet: 466 studenta
61 zaposlenih
Filozofski fakultet : 1638 studenata
216 zaposlenih
Sveučilišni odjeli za matematiku, fiziku,
informatiku i biotehnologiju
Ukupno 16,350 m2
15 labarotorija, 15 učionica,
92 kabineta, 17 praktikuma,
10 seminarskih dvorana
4 predavonice
873 studenta
94 zaposlenih
15
Građevinski fakultet
Ukupno: 14,252 m2
83 kabineta, 15 praktikuma, 9 laboratorija, 8
predavaonica
654 studenta
86 zaposlenih
Studentski restoran
Ukupno 7,240 m2
4 500 obroka na dan
Slastičarnica,kavana,restoran,
blagovaonica, centralna kuhinja
Znastveno – tehnologijski park
Ukupno: 3,600 m2
8 laboratorija, 18 kabineta, 4 učionice, 3
multimedijalne dvorane, izložbeni prostor
4.1.2. BUDUĆI OBJEKTI:
Objekti studentskog smještaja – Paviljoni 1,2 i 4
Ukupno 13,800 m2
598 kreveta
Tehnički pogon, praonica,
studentski centar
16
Toplana / energana i plinska mjerno redukcijska stanica
Sveučilišna knjižnica
Ukupno 9,550 m2
Knjižnični sklop, trgovina računalne opreme, caffe-
bar, restoran, izložbeni prostor,multifukcionalna dvorana
Društveno – kulturni centar
Ukupno 4,452 m2
Prostor za kulturne i društvene sadržaje, organizacija
simpozija i kongresa, knjižara, lokal..
Otvoreni sportski tereni
Ukupno 2,530 m2
Rukometno igralište
Košarkaško igralište
Tribine
Sportski centar s trodijelnom sportskom
dvoranom i ostalim pratećim sadržajima
Plivački bazen
Ugostitljski i uslužni sadržaji
Trgovine, poslovni prostori
17
4.2. PREGLED OBJEKATA ZA II. FAZU
Pomorski i Ekonomski (ili drugi) fakultet
Objekti studentskog smještaja – 2. Faza
Ukupno 60,000 m2
8 novih objekata
2 400 ležajeva
Temeljne medicinske znanosti
Ukupno 6,200 m2
Laboratoriji
Istraživački centri
Temeljne medicinske zanosti
18
4.3. PODJELA KAMPUSA PO NASTAJANJU OTPADA S OBZIROM NA GRANU
ZNANOSTI
Akademija primljenjenih umjetnosti
Otpad koji nastaje: boje, papir, tinta, platna, kamen,
staklo, plastika, potrošeni likovni pribor, ambalažni
otpad, EE otpad, biootpad..
Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine
otpada: formiranje eko zona unutar fakulteta,
odvajanje otpada koji se može reciklirati, smanjiti
potrošnju papira ( printanje više slajdova na jednoj
stranici, obostrano.. ).. korištenje materijala i pribora
koji se može reciklirati...
Marketing: Edukacija, financijska stimulacija ( za svaku
kg otpada donira se 1 kn za humanitarnu pomoć ) ,
radionice za izradu recikliranog papira, sadnja zelenog
otoka ( ne bacaj šumu u smeće), natječaj za izradu
najboljeg umjetničkog djela napravljenog od otpada (
slika, skluptura , vaza.)
Tehničke znanosti
Otpad koji nastaje: biootpad, papir ( nacrti, elaborati
) , boja, tinta, građevni otpad ( pijesak, šljunak,
kamen, cement, beton..), plastika, ambalažni otpad,
EE otpad, stari dijelovi prostrojenja,cijevi koji se
pokazuju u svrhu nastave..
Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine
otpada: formiranje posuda za skupljanje određene
vrste otpada, eko zona, zeleniji uredi, uređivanje
unutrašnjosti fakulteta zelenilom, uređenje učionica s
materijalom koji ima mogućnost recikliranja...
Marketing: edukacija, radionice za izradu tehničkih
rješenja od otpada ( mostovi od papira, brodovi od
plastike.. ),studentske radionice za istraživanje
potencijala, čvrstoće,propusnosti otpada u svrhu
promoviranja otpad nije smeće, otpad kao energent ,
radionice za izradu praktičnih stvari s kojima će se
opremiti fakultet ( stolice od istrošenog namještaja)
19
Prirodne znanosti
Otpad koji nastaje: papir, boja, tintna,različiti
kemijske tekućine i spojevi, labaratorijski
oprema za kemijska, biološka i fizička
ispitivanja i istraživanja, materijali koji se
koriste u ispitivanjima (lišće, granje,različiti
organizmi...), EE otpad, ambalažni otpad..
Način skupljanja i mjere za smanjivanje
količine otpada: unutar labaratorija formirati
prostor za odlaganje opasnog i neopasnog
otpada, upotreba recikliranog materijala i
pribora ( papira ), zeleni uredi...
Marketing: edukacija, studentski seminari na
temu važnost zbrinjava otpada, nagrade za
najbolji marketnig na temu zaštite prirode,
sadnja drveća, studentske radionice za
istraživanje kemijskih, bioloških procesa u
svrhu unapređivanja znanja
Sportski centar
Otpad koji nastaje: papir, plastika,
guma,staklene boce, ambalažni otpad,
biootpad, baterije..
Način skupljanja i mjere za smanjivanje
količine otpada: formiranje eko zona,
postavljanje košara za otpad svakih 20-30
metara..
Marketing: postavljanje plakata,
organiziranje sportskih turnira ( svaka
momčad umjesto novčane kaucije donjeti
određenu masu papira, plastike, EE otpada ),
organizirana sadnja i uređenje igrališta
nakon svakog napunjenog eko otoka..
20
Studentski smještaj
Otpad koji nastaje: EE otpad, papir, plastika,
staklo, biootpad, ljepilo, boje, tinte, tekstil,
koža, stari namještaj, ambalažni otpad..
Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine
otpada: formiranje eko zona, zelenije sobe (
uređivanje sobe s biljkama ) , namještaj od
recikliranog materijala, potaknuti kupnju
recikliranog materijala
Marketing: Edukacija, igre znanja, skupljanje
teksita ( odjeće, obuće ) za humanitarne
organizacije, organizirana sadnja drveća,
radionice za izradu namještaja ( police,
vješalice, posude za olovke, ladice ) od starog
drvenog i ostalog otpada skupljenog u domu,
izrada različitih ukrasa koji bi se poklanjali
starijim osobama il prodavali a novac bi se
uplaćivao u humanitarne organizacije, dvorišna
aukcija...
Administracija i održavanje:
Otpad koji nastaje: papir, plastika,boja, tinta,
biootpad, EE otpad, ambalažni otpad...
Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine
otpada: formiranje eko zona, printanja više
slajdova na jednu stranice, obostrano printanje,
korištenje recikliranog papira, reciklirani uredski
materijal, reciklirani namještaj
Marketing: Edukacija, radionice za izradu
uredskog namještaja i pribora od recikliranog
otpada, motivacija zaposlenika za odvajanje
otpada ( svaki napunjeni eko otok dodjeluje se
dva slobodna sata, nakon skupljenih 5 tona
otpada slobodan dan, odlazak na večeru, izlet )
21
5. ODVAJANJE OTPADA
Trenutno, na području Kampusa, postoji pet zelenih otoka (Slika 5.1.). Zeleni otoci su mjesta na
javnoj površini na kojoj su smješteni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.
Slika 5.1: Zone odlaganja otpada na području Kampusa
Na zelenom otoku postavljene su kontejneri za komunalni otpad, te odvojeni kontejner za plastiku,
metal i tetra ambalažu, te kontejner za staklo i papir. Većina otpada se ne reciklira, već su
najkorišteniji kontejneri za komunalni otpad, što je vidljivo na slici 5.2. Kapacitet za pohranu
komunalnog otpada nije dovoljan, iako do toga ne bi dolazilo da se otpad sortira.
Slika 5.2: Zeleni otok u blizini Građevinskog fakulteta Rijeka
U zgradama fakulteta nalaze se obični koševi za smeće, te je omogućeno odvajanje papira u
tipiziranim kartonskim kutijama za odlaganje papira na određenim katovima i uz fotokopirnice (slika
5.3).
22
Slika 5.3: Tipizirana kutija za odlaganje papira za recikliranje
Ostalih mogućnosti za razvrstavanjem otpada nema u zgradama fakulteta, te se sav otpad, bez obzira
na njegovu reciklažnu vrijednost, odlaže kao komunalni.
6. EKO ZONE
U srpnju 2013. godine stupio je na snagu Zakon o održivom gospodarenju otpadom, te su u
posljednjih godinu dana sve zone prikupljanja otpada na području Kampusa pretvorene su u zelene
otoke koji omogućuju sortiranje otpada i time pripremu za recikliranje. To je omogućilo pravilno
odlaganje otpada, no te mogućnosti trenutno nisu iskorištene. Pošto se otpad na fakultetima i
ostalim ustanovama Kampusa ne sortira, još uvijek se veliki postotak otpada odlaže kao komunalni
otpad. Vjerujemo da će se, uz mogućnost sortiranja i recikliranja, te informiranje studenata i
korisnika Kampusa, potreba za mjestom za odlaganje komunalnog otpada smanjiti, a time i broj
kontejnera na zelenim otocima.
Na zelenim otocima potrebno je staviti i spremnik za odlaganje tonera, baterija, žarulja i ostalog EE
otpada koji se proizvodi u većim količinama.
Slika 6.4: Zeleni otok
23
Osim prilagodbe zelenih otoka na vanjskim površinama Kampusa, potrebno je urediti zelene zone
unutar svakog fakulteta i zgrade Kampusa.
Prijedlog je postavljanje zelene zone na svaki kat, a po potrebi i češće. Zelena zona uključuje
spremnike s posebnim odjeljcima za otpad koji se u najvećoj količini svakodnevno proizvodi od strane
studenata i zaposlenika, a to su spremnici za: plastiku i tetra ambalažu, papir, biootpad, te ostali
otpad.
Ukidanjem standardnih koševa za smeće i postavljanjem prepoznatljivih zelenih zona, pretpostavlja
se bitno povećanje reciklirajućeg, te ujedno bitno smanjenje ostalog otpada.
Zelene zone trebaju biti postavljene na vidljiva mjesta, na središnjem dijelu prolaska najvećeg broja
studenata, u blizini stepenica, te na svakom katu zgrade.
U zgradi svakog fakulteta trebao bi se nalaziti i spremnik za odlaganje baterija, u prizemlju ili na lako
dostupnom i vidljivom dijelu, kao i spremnik za odlaganje tonera, fluorescentnih žarulja i ostalog EE
otpada (Slika 6.6).
Slika 6.5: Mogući izgled zelenih zona u unutrašnjim prostorima zgrada prostora Kampusa
24
Slika 6.6: Odlaganje baterija i žarulja
Papir, tetra ambalaža, plastika i EE otpad treba se odlagati u zelene otoke na području Kampusa.
Otpad sa zelenih otoka otprema Čistoća.
Toneri, baterije, žarulje i ostali EE otpad odnosi se u reciklažno dvorište Čistoće na Pehlinu.
Biootpad se treba svakodnevno prikupljati iz zelenih zona i odlagati u kompost. Kompost je moguće
iskoristiti za pomoć ozelenjavanja područja Kampusa, kao i besplatni nadomjestak povrću i voću u
studentkom permakulturnom vrtu.
Slika 6.7: S.VRT – Studentski permakulturni vrt u sklopu Kampusa
25
7. DUGOROČNI PLAN REDUKCIJE OTPADA
Izbjegavanje nastajanja otpada je hijerarhijski najvažnija mjera za rješavanje problema otpada, te s
drugim mjerama za smanjivanje nastajanja otpada je važna karika u procesu gospodarenja otpadom.
Provođenje mjera izbjegavanja i smanjivanja otpada izravno je povezano i ovisno o stalnoj i sustavnoj
edukaciji i komunikaciji s javnošću. Nemoguće je u potpunosti uspješno djelovati sa mjerama
smanjenja otpada na mikrolokaciji ukoliko ne djelujemo i podižemo svijest o važnosti mjera cijele
zajednice. Primjer Kampusa predstavlja složen i zahtjevan projekt, koji zahtjeva financijsku, te stalnu i
sustavnu edukacijsku podlogu.
Edukacija i komunikacija s javnošću, kao i mjere izbjegavanja i smanjivanja, tek sustavnim i
dugoročnim djelovanjem omogućuju postizanje ciljeva. Izbjegavanje i smanjenje otpada u praksi se
vrlo teško postiže, ali treba tome težiti. Dio mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada treba se
regulirati zakonskim propisima.
Prevencija nastajanja otpada i mjere za smanjivanje nastajanja otpada se odnose na procese ili
mjesta nastajanja otpada u svim područjima djelovanja, a podrazumijevaju odgovarajuće postupke,
odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjivanja otpada po količini,
obujmu i štetnim sastojcima.
Smanjenje količina otpada i opasnih svojstava otpada može se postići na sljedeće načine:
• sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada
• sprječavanje korištenje proizvoda koji zahtijevaju posebno ili otežano zbrinjavanje nakon
uporabe
• sprječavanje miješanja raznih vrsta otpada
• recikliranje ili korištenje otpada
Prioritet svakog sustava gospodarenja otpadom, pa tako i ovog vezanog uz Kampus treba biti
sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada sadržana je u izreci: "Najbolji
otpad je onaj, koji uopće ne nastane". Pod tim se podrazumijeva činjenica da otpad koji se izbjegne
ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili zbrinjavanje.
Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada programa s mjerama za
izbjegavanje nastanka otpada te načina njegovog provođenja.
Osnovne mjere za izbjegavanje nastajanja otpada u zoni Kampus mogu se svesti na:
Izbjegavanje otpada unutar zgrade fakulteta
„Green office“ program trebao bi biti temelj izbjegavanja nastajanja otpada unutar zgrade fakulteta.
Da bi postali Zeleni ured, moramo razmišljati o životnim ciklusima proizvoda koje kupujemo i smanjiti
26
njihovu upotrebu zbog korištenja resursa, nastajanja onečišćenja tijekom svih procesa u njihovoj
proizvodnji, te nastajanja troška zbrinjavanja nakon njihovog korištenja. Zelenu nabavu možemo
definirati kao kupnju proizvoda i usluga koje imaju manji utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje u
usporedbi s konkurentnim proizvodima ili uslugama koje služe za istu svrhu. U najjednostavnijem
obliku, zelena nabava znači osigurati da primjerice uvijek kupujete reciklirani papir. U najpotpunijem
obliku, znači da su ekološki kriteriji sustavno integrirani u sve aktivnosti vezane uz nabavu: od
definiranja pravih potreba, preko određivanja odgovarajućih tehničkih specifikacija i postupaka
vrednovanja do praćenja izvedbe i rezultata.
To znači uzeti u obzir niz karakteristika proizvoda ili usluga koje se nabavljaju, npr.:
• Upotreba neotrovnih tvari i recikliranih materijala
• Potrošnja energenata i vode tijekom korištenja
• Odlaganje, ponovna upotreba i mogućnost recikliranja na kraju korisnog vijeka
Samo uzimanjem u obzir punog raspona troškova i utjecaja na okoliš tijekom životnog ciklusa moguće
je osigurati dobru nabavu. Očigledno je da bi zelena nabava i kvalitetna nabava trebale biti
istoznačne.
Izbjegavanje otpada unutar restorana Kampus i ostalih ugostiteljskih objekata
Otpad u svim objektima Studenskog centra na Kampusu potrebno je adekvatno zbrinjavati, te u što
većem postotku reciklirati. Nadalje, restoran Kampus je veliki proizvođač organskog otpada
(prosječno 4500 obroka dnevno), taj se otpad obrađuju u uređaju za usitnjavanje i dehidraciju
biološkog otpada, koja se potom sprema u posebne spremnike i odvozi, dok se voda ispušta u
kanalizacijski odvod. Naš je prijedlog selektiranje takvog otpada u posebne spremnike, te korištenje
istog za izradu komposta. Važno je napomenuti, da se protivimo bacanju viška obroka, mišljenja smo
da bi , eventualni prekomjerni obroci trebali biti dostavljeni socijalno osjetljivim osobama u sklopu
pučke kuhinje u Rijeci, dok bi se samo organski otpaci koristili za izradu komposta. Također, dolazi do
izražaja mogućnost zelene nabave, odnosno izbjegavati oblikovane proizvode s pretjeranom
količinom i štetnim otpadom. Koristiti proizvode u najnužnijoj ambalaži. Nadalje, važno je
napomenuti da bi unutar kuhinje restorana bilo potrebno zamijeniti štetna i nagrizajuća kemijska
sredstva onim prirodno prihvatljivim.
Izbjegavanje otpada unutar kompleksa studentskih paviljona
Izbjegavanje otpada unutar kompleksa studentskih paviljona slično je izbjegavanju otpada unutar
stambene jedinice i najviše ovisi o svijesti i edukaciji korisnika. Korisnicima je potrebno ponuditi
27
mjesta za pravilan način odlaganja otpada, kao i njegovo selektiranje, te upoznati i educirati ih
sustavom gospodarenja otpada u zoni Kampus.
Ponašanje korisnika Kampusa
Kao što smo već napomenuli, potrebno je sustavno i dugoročno vršiti edukaciju o važnosti pravilnog
zbrinjavanja otpada. Korisnike Kampusa potrebno je pravilno educirati i informirati kroz seminare,
radionice, nastavu, letke … Ovaj je korak o izuzetne važnosti jer upravo on odlučuje u kojoj mjeri će
gospodarenje otpadom na mikrolokaciji Kampusa biti uspješno.
Kao dugoročne mjere smanjenja otpada u zoni Kampusa predlažemo sljedeće:
Reciklažni otoci
Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama na javnim površinama.
Tako postavljene posude/kontejneri za sakupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične,
metalne i ostale ambalaže na jednoj lokaciji čine "reciklažni otok".
Lokacije reciklažnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima:
• maksimalna udaljenost od objekta do otoka (cca. 200m)
• broj korisnika koji gravitiraju na jedan reciklažni otok
Iznimka za postavljanje pojedinačnih kontejnera moguća je ukoliko na određenom prostoru postoji
neki veći proizvođač određene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem
zaposlenih i sl.).
Osim postavljanja zelenih otoka na vanjskim površinama Kampusa, predlažemo postavljanje zelene
zone na svaki kat u zgradi fakulteta. Zelena zona sastoji se od spremnika s posebnim odjeljcima za
otpad koji se u najvećoj količini svakodnevno proizvodi od strane studenata i djelatnika fakulteta, a to
su spremnici za: plastiku i tetra ambalažu, papir, biootpad, te ostali otpad.
Postavljanjem prepoznatljivih zelenih zona razviti ćemo kulturu recikliranja, te ujedno smanjiti
proizvodnju otpada. Zelene zone trebaju biti postavljenje na vidljiva, posebno predviđena mjesta tik
uz frekventan pravac kretanja korisnika kako bi došla do izražaja njihova funkcija i kako bi što veći
broj korisnika mogao odlagati otpad na takva mjesta.
U zgradama fakulteta potrebno je predvidjeti mjesto za odlaganje baterija, kao i spremnik za
odlaganje tonera, fluorescentnih žarulja i ostalog EE otpada.
Kompostana i studentski permakulturni vrt
Naša ideja je da se organski otpad koji nastaje u restoranu i drugim ugostiteljskim objektima
kompostira te da se na taj način osigura još efikasnije zbrinjavanje otpada a uz to bi se taj isti
28
kompost koristio za gnojenje zelenih površina na području Kampusa, te kao prirodni nadomjestak
povrću i voću u studentkom permakulturnom vrtu.
Edukacija šire javnosti i poticanje korisnika na primjenjivanje mjera smanjena otpada
Cilj je seminarima, radionicama, javnim raspravama, itd. uključiti širu javnost i što veći broj korisnika
Kampusa. Poželjno je kontinuirano pratiti razvoj i prilagodbu korisnika na mjere smanjena otpada, te
objavljivati postignute rezultate na mjesečnoj bazi kroz neki od medija. Po potrebi nagraditi
„najzelenije“ fakultete i tako dodatno motivirati korisnike.
29
8. MOGUĆNOST SMANJENJA TROŠKOVA I ZARADE (GRIJANJE, PLIN,
KOMPOST, ULJE)
Kako ima više vrsta optada tako ima i više načina zarade od tog istog otpada. Jedan od zanimljivijih
po našem mišljenju je iskorištavanje nastale biomase na kampusu i okolici.
Pod iskorištavanjem misli se na Jean Pain metodu korištenja biootpada u svrhu grijanja objekta i
zagrijavanja vode, dobivanje plina te u konačnici kompost.
Jean Pain metoda
Jean Pain je Francuski izumitelj i inovator koji je izumio dobivanje energije iz biomase. On je tim
načinom zadovoljio 100% potrebe energije za svoj svakodnevni život. Zagrijavao je vodu na 60°C
brzinom 4 litre po minuti koju je koristio za grijanje i sanitarne potrebe. Također je koristio i metan
nastao prilikom razgradnje da pogoni električni generator,štednjak i svoje osobno vozilo. Takav način
stvaranja upotrebljive energije kompostiranjem materijala poznat je pod nazivom ˝Jean Pain
kompostiranje˝ ili ˝Jean Pain metoda˝.
Slika 8.1. Princip zagrijavanja vode i zadržavanja plina
Što je kompostiranje je već objašnjeno u ovom radu, ali ukratko to je razgradnja biootpada uz pomoć
živih organizama pri čemu nastaju ugljikov dioksid,voda,toplina i kompost. To je najstariji i
najprirodniji način recikliranja otpada. Biootpad koji se može kompostirati uključuje kuhinjski otpad
(ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.
Uloga kompostiranja na kampusu
Pošto je cijena energenata u stalnom rastu, a kompleksi kao što je naš kampus troše ogromne
količine energije za zagrijavanje i restoran plina za pripremu hrane ovo je jedan način da se uštedi
novac i iskoristi već prisutan biootpad.
30
Ovakav način grijanja već postoji u svijetu u obiteljskim kućama,hotelima i čak fakultetima i
kampusima. Prvi fakultet koji je u potpunosti grijan pomoću kompostiranja je fakultet u
Washingtonu,te također taj primjer su pratili fakulteti u New-Hampshireu i Vermontu.
Princip rada je da se biootpad slaže u slojevima te se postavlja cijevi po povrsini i zalijeva vodom i
tako po etapama. Prilikom razgradnje nastaje toplina koja zagrijava cijevi te se pumpama odvodi na
radijatore i bojler. Temperatura koja se postiže je oko 60°C. Prilikom razgradnje nastaje i plin koji se
sakuplja u spemnike te se koristi na štednjacima u restoranu.
Slika 8.2. Princip kruženja vode
Materijal koji bi se koristio kao biootpad bio bi djelomično iz restorana na kampusu, a dio bi
dopremala firma KD Čistoća. Na taj način bi svi bili u dobitku pošto 1/3 svega otpada koji se odlaže na
odlagalište je biootpad.
Nakon završene razgradnje dobivamo čisti kompost koji se može koristiti na kampusu, a dio se može
prodati okolnom stanovništvu.
Ulje iz friteza kao gorivo
Još jedan način smanjenja zagađenja okoline i potencijalne zarade je iskorišteno ulje iz friteza koje
nastaje u restoranu.
Nekoliko milijuna litara korištenog jestivog ulja u RH svake godine završi u kanalizaciji, umjesto da se
pravilno sakuplja i da se od njega pravi biodizel. Kada bismo te količine pretvorili u biogorivo, to bi
bilo mnogo korisnije i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Ako predpostavimo da u RH živi oko 4.5
milijuna stanovnika, to znači da je godišnja potrošnja jestivih ulja oko 45 milijuna litara te najmanje
10% od tog iznosa završi u kanalizaciji što je tehnički i ekološki problem.
31
Pošto unutar kampusa imamo restoran koji koristi veće količine jestivog ulja, to ulje bi se moglo
privremeno deponirati u posebne spremnike te prodati tvrtkama koje prerađuju jestivo ulje u
biodizel.
Slika 8.3. Biodiesel
32
9. OGLAŠAVANJE PROJEKTA EKO KAMPUS
Poznato je da koliko god određeni proizvod bio kvalitetan, bez ključne komunikacije s
tržištem, odnosno potrošačima, on ne može realizirati svoj potencijal. Za ovaj projekt je to još
dodatno bitno iz razloga što upravo potrošači čine suučesnike, odnosno sama ideja projekta Eko
Kampus temelji se na suradnji i inicijativi studenata koji polaze fakultet na Sveučilišnom Kampusu u
Rijeci. Za realizaciju projekta bitna je svijest studenata o gospodarenju otpada i važnosti primjene 3R
koncepta (Reduce, Reuse, Recycle) za održivi razvoj i ekološku budućnost.
Klasičan način marketinga i oglašavanja određene ideje, proizvoda ili usluga je reklamama i
informativnim materijalima kao što su letci, plakati i slično. Smatramo da takve načine ne treba
potpuno odbaciti, no da današnji prosječan student biva preopterećen raznim sličnim materijalima,
te je za efikasniju komunikaciju potreban drukčiji pristup. U duhu edukacije i širenja znanja, za što
Sveučilišni Kampus i postoji, smatramo da bi efektivniji način oglašavanja projekta bio kroz razna
predavanja i radionice.
Predavanja bi mogla biti organizirana u nekim zgradama fakulteta na Sveučilišnom Kampusu, po
određenom rasporedu, s atraktivnim, zanimljivim i suvremenim temama ekologije i održivog razvoja
koja bi bila temelj projekta služeći širenju svijesti studenata o ekološkom pristupu. Studenti, i ostali
zainteresirani pristupnici, informirali bi se i osvješćivali o ekološkom stanju na globalnoj i lokalnoj
razini, važnosti održivog razvoja, mogućim mjerama koje mogu sami poduzimati te na kojima se radi
na gradskoj, državnoj ili svjetskoj razini, te naravno o obuhvatu projekata Eko Kampus i ulozi
studenata unutar projekta.
Da ne bi ostalo sve samo na teoriji, organizirala bi se i razna događanja kao što su radionice, druženja,
zelene akcije, pa čak i sajmovi ili umjetničko-kulturni događaji. Razne radionice na temu ekologije
mogle bi kroz direktan i interaktivan način studente educirati o procesima tijekom gospodarenja
otpadom, načinima kako smanjiti količinu proizvedenog otpada, kreativnim idejama kako
prenamjeniti razne predmete i slično, koje bi učesnicima dodatno približile ideju Eko Kampusa. Još
jedna ideja kako poticati komponentu „Reuse“ u 3R konceptu bila bi organizacija buvljaka na koji
studenti donose sve što im je nepotrebno, a ima potencijala za ponovnu upotrebu, što bi se na
štandovima prodavalo po simboličkim naknadama, a sve bi bilo popraćeno druženjem i glazbom u
svrhu veće integracije studenata. Kako cijela ideja „zelenijeg“ kampusa asocira i na zelene površine,
sadnju, hortikulturno uređenje i sl., projekt Eko Kampus mogao bi se spojiti s projektom studentske
inicijative održavanja permakulturnog vrta na površini kampusa te bi se projekti mogli oglašavati i
promovirati zajedničkom suradnjom, a na lokaciji vrta bi se mogla održavati razna događanja
studenata za studente na kojima bi se govorilo i o projektu Eko Kampus.
33
Slika 9.1. Primjer promoviranja projekta na društvenoj mreži
Sama predavanja, kao i ostali sadržaj, mogao bi se oglašavati lecima, plakatima i obavezno
internetski. Bilo bi poželjno izraditi stranicu projekta Eko Kampus, na običnoj stranici ili na društvenoj
mreži (slika 9.1.), koja bi dostupno i jednostavno svakoj zainteresiranoj osobi ukratko predstavila
ciljeve i poduhvate projekta, kao i ažurirano informiranje o tekućim aktivnostima, radilo se o
predavanjima, radionicama, akcijama i sl. Također bi se, osim plakatima, pa tako i vizualno uočljivim
natpisima mogao promovirati cijeli projekt efektnim i promišljenim sloganima kao što su „Make a
move“ (pokreni se) ili „Mislimo globalno, djelujmo lokalno“ koji bi bili postavljeni na ključnim i često
posjećenim mjestima po Sveučilišnom Kampusu.(slika 9.2.).
Slika 9.2. Primjer inspirativnog natpisa za letak ili plakat za promociju projekta
34
10. CILJ I ZAKLJUČAK
Primarni cilj ovog rada je s određenim brojem smjernica zaokružiti dugoročni plan postupanja s
otpadom, dodatno naglasiti važnost zaštite okoliša, te usvojiti princip održivog razvoja. Jedna od
bitnijih komponenti je svakako i marketing odnosno promoviranje svega prethodno navedenog jer
bez razvijanja javne svijesti vezane za ovu problematiku, upitna je svrha kao i sama efikasnost
pojedinih mjera unaprijeđenja. Kao posljedica toga „održivi razvoj“ gubi svoj smisao tj. nema ga
uopće, a to u konačnici dovodi u pitanje kvalitetu života budućih generacija.
Naš moto za dugoročni plan je „Mislimo globalno, djelujmo lokalno“. Svijesni smo da je realizacija
zelenijeg i prirodnijeg Kampusa dugotrajni proces, no smatramo da promjene počinju od pojedinca i
da svatko može pridonijeti promjeni, bilo to okopavanjem studentskog permakulturnog vrta,
štednjom vode i energije ili odlaganjem plastične ambalaže u za to predviđen spremnik.
Mogućnost razvstavanja otpada već u prostorima fakulteta pridonijelo bi zelenoj viziji Kampusa, a uz
veću financijsku podršku, izgradnja komposta i korištenje biootpada za dobivanje energije pretvorilo
bi prostor Kampusa u ekološku zonu koja bi služila kao primjer ostalima.
35
LITERATURA
1. http://www.uvm.edu/sustain/news-events/news/uvm-campus-diverts-40-of-its-waste-from-
landfill
2. http://www.recyclingworksma.com/food-waste-estimation-guide/
3. http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm
4. http://recikliraj.hr/
5. www.uniri.hr
6. http://www.cistoca.hr/
7. http://www.cistoca-ri.hr/
8. http://www.enu.fzoeu.hr/hio/zeleni-ured/savjeti-za-zeleni-ured