Download - Ekonomske osnove države i prava
Ekonomske osnove države i
prava
Doc. dr Amina Nikolajev
Ekonomski razvoj
• Proučavanje ekonomskog razvoja i rasta predstavlja svojevrstan naučni izazov (nema univerzalno prihvaćene definicije razvoja)
• Postoji čitav niz shvatanja o onome što čini osnovu ispitivanja razvojnih mogućnosti ≠zemalja u diverzificiranom međunarodnom poretku
• Koje je stvarno značenje razvoja?
• Šta se podrazumijeva pod razvojem?
• Koliko različite teorije ekonomskog razvoja mogu doprinijeti boljem razumijevanju razvojnog procesa?
• Koje su najutjecajnije teorije razvoja i da li su kompatibilne?
Ekonomski razvoj
• Složen, višedimenzionalni proces,
• U literaturi se, u pokušaju određivanja i
opisivanja ekonomskog razvoja, nailazi na
različite definicije
• Neke od definicija ekonomskog razvoja
koje imaju zajedničke sadržajne elemente:
Ekonomski razvoj
• “Podrazumijeva raznovrsne aktivnosti
pojedinaca i privrednih subjekata koje se
poduzimaju u društvu, a što za posljedicu
ima stvaranje materijalnih i drugih
vrijednosti kojima se zadovoljvaju
mnogobrojne potrebe pojedinaca i društva
općenito” (Begić, 2000)
Ekonomski razvoj
• «U strogo ekonomskim kategorijama, pod
razvojem se tradicionalno podrazumijeva
sposobnost ekonomije jedne zemlje, čija je
početna ekonomska situacija dugo bila
više ili manje statična, da generira i održi
godišnji rast svog bruto nacionalnog
dohotka po stopi od 5% do 7%, ili više»
(Todaro, Smith, 2006:14).
Ekonomski razvoj
• ... može se definirati kao dinamički proces
povećanja stepena zadovoljavanja ljudskih
potreba, odnosno proces u kome se realni
nacionalni dohodak dugoročno povećava»
(Golić, 2002:343)
• proces gospodarskog rasta koji je ujedno praćen
promjenama gospodarske i socijalne strukture
društva i preraspodjelom dohotka i društvene
moći» (Babić, Dragičević i dr.:1999).
Ekonomski razvoj
• ... je proces u kome se realni nacionalni
dohodak dugoročno povećava, što, uz
veću stopu rasta realnog nacionalnog
dohotka od povećanja broja stanovnika,
ima značenje povećanja nacionalnog
dohotka per capita“ (Vilogorac, 2001:350)
Ekonomski razvoj
• «... je proces kojim se nacionalne ekonomije s
niskim dohocima transformiraju u moderne
industrijske ekonomije sa srednjim, višim i
visokim dohotkom» (Osmanković, 2007:111)
• «... je i razvoj bogatstva zemalja, ili regija ili
urbanih, odnosno ruralnih područja u korist
njihovih stanovnika, te održivi porast standarda
življenja koji sugerira porast u dohotku po
stanovniku, bolje obrazovanje i bolju zaštitu
okoliša» (Osmanković, 2007:111)
Ekonomski razvoj
• ... znači proces koji čini ljude bogatijim,
povećavajući količinu dobara i usluga kojima
raspolažu i tako povećavaju spektar izbora koji
im stoji na raspolaganju» (Etkin, 1973:15)
• ...zahtijeva uklanjanje glavnih izvora neslobode:
siromaštva, ali i tiranije, slabih ekonomskih
mogućnosti kao i sistematske socijalne
oskudice, zanemarivanje javnih kapaciteta kao i
netolerantnosti ili prevelike aktivnosti represivnih
država» (Sen, 2002:20)
Ekonomski razvoj
• U osnovi ekonomskog razvoja je
privređivanje, odnosno proizvodnja
• Manifestira se porastom ekonomskog
bogatstva društva i inoviranjem u
upravljanju razvojem (ljudsku
kontrolu/djelovanje, aktivno upravljanje
razvojem)
Ekonomski razvoj
• stvaranje materijalnih i drugih vrijednosti
• generira i održi godišnji rast svog bruto
nacionalnog dohotka
• povećanja stepena zadovoljavanja ljudskih
potreba i realnog nacionalnog dohotka
• promjenama ekonomske i socijalne
strukture društva
Ekonomski razvoj• pojam koji obuhvata proces privrednog
rasta u kojem dolazi do kvalitativnih
promjena u ekonomskoj i socijalnoj
strukturi društva, manifestirajući se nadalje
kroz poboljšanje standarda i kvaliteta
življenja
• izlazna dimenzija ogleda se u stalnom
rastu nivoa zadovoljenja potreba, odnosno
rastu životnog standarda stanovništva kroz
povećanje dohotka per capita
Ekonomski razvoj
• Uključuje kvantitativne i kvalitetne promjene u privređivanju:
– Uvećanje proizvodnih moći privrede(povećanje efikasnosti)
– Način animiranja faktora privređivanja(stavljanje raspoloživih resursa u funkciju efikasnog privređivanja)
– Društveni okvir privređivanja (ekonomski, socijalni, politički, historijski, tradicijski kontekst)
Ekonomski razvoj
• Razvoj - kada je ND veći od priraštaja
stanovnika
• Stagnacija - kada ND i priraštaj stanovnika
imaju istu dinamiku
• Nazadovanje - kada ND ima manji rast u
odnosu na priraštaj stanovništva
Ekonomski razvoj
• Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i
humanih ciljeva:
– povećanje dohotka i standarda života,
– povećanje zaposlenosti,
– smanjenje siromaštva;
– jednakost u pristupu mogućnostima,
– jednakost u distribuciji dohotka i bogatstva;
– političko učešće građana;
– povećanu ulogu žena, manjinskih i drugih ranjivih
grupa u ekonomskom, političkom i socijalnom životu;
Ekonomski razvoj
• Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i humanih ciljeva: – povećanje mogućnosti za obrazovanje i stvaranje
uvjeta za individulano napredovanje, nezavisno od klase, rase, etničke pripadnosti ili spola;
– povećanje mogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama;
– odgovarajuću socijalnu politiku kojom se štite najranjivije grupe stanovništva;
– čistu i zdravu okolinu; te
– efikasan, efektivan i kompetentan javni sektor
Ekonomski razvoj
• Index humanog razvoja – razvojni
pokazatelj (UN)
• Index humanog razvoja obuhvata:
– Očekivani životni vijek stanovništva
– Stopu pismenosti odraslih
– Prosječne godine školovanja
– Društveni proizvod per capita
Ekonomski razvoj
• Razvoj vs. rast – sinonimi/razlike
• Očita razlika – ekonomski rast samo je dio
ekonomskog razvoja i predstavlja njegovu
kvantitativnu dimenziju, odnosno dinamički
proces povećanja ND
• Imajući u vidu činjenicu da je krajnji cilj razvoja
povećanje općeg balgostanja, kvalitativnu
dimenziju ekonomskog razvoja čini stupanj
zadovoljenja materijalnih potreba društva
Ekonomski razvoj
• Zadatak ekonomske politike: potenciranje
pozitivnih strana postojećih faktora i
minimiziranje negativnih djelovanja
postojećih faktora ili njihovog odsustva
• Racionalnost i efikasnost korištenja
raspoloživih faktora
Ekonomski razvoj
• Mišljenja savremenih teoretičara razvoja i
rasta: razvoj se može postići ubrzanom
industrijalizacijom i informatizacijom i
konstantnim investiranjem u ljudski kapital
• Opća karakteristika ekonomskog razvoja:
ukazuje na različit značaj pojedinih
faktora, kao i varijacije u intenzitetu
utjecaja faktora na ekonomski razvoj
Ekonomski razvoj
• Faktori razvoja:
– Ljudski kapital (broj stanovnika, ponuda rada,
obrazovanje, ...)
– Prirodni resursi (zemjlište, rude, goriva,
klimatski uvjeti, ...)
– Kapital (akumulacija, ino izvori, ...)
– Tehnologija (savremena, dostignuća, IT...)
Koncepti razvoja
• Strategija / Koncept razvoja? = ciljevi? +
faktori?
• Grafikon – kvadranti:
– I – efikasnost
– II – nesposbnost
– III – anarhija
– IV – neefikasnost
Investicije• Podjela - ≠ kriteriji:
– Obuhvatnost:• Bruto (ukupna izdvajanja, amortizacija +
akumulacija)
• Neto (za proširenje proizvodnje, izdvojena sredstva u vidu akumulacije)
• Nove (nova ulganja u fiksne i obrtne fondove, povećanje funkcionalne sposobnosti)
– Vrsta:• Privredne (fiksne fondove: građ. objekti, saobrać.
Infrastruktura, ...)
• Neprivredne (obrtne fondove: sirovine, polu i gotovi proizvodi, ...)
Investicije• Podjela - ≠ kriteriji:
– Izvori: • Domaće (amortizacija, akumulacija)
• Strane (inokrediti, ino ulaganja)
– Donosioci odluka: individulane, krupnih korporacija, javne
– Motivacija: • Inducirane (diretkno motivirane povećanjem
tražnje)
• Autonomne (potreba da se stvore odgovarajući uvjeti za normalno funkcioniranje privrede)
Investicije
• Odrednice:
– Učinci (efekti) – stvaranje novog proizvoda,
rast BDP i ND
– Troškovi – kamata na zaduženje
– Buduća kretanja – neizvjesnost i rizik
Globalizacija
• izvedenica riječi global što znači ukupnost
• širenje društvenih odnosa, aktivnosti i
međuovisnosti
• intenziviranje i ubrzavanje društvenih
promjena
• socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i
jedinstvenosti svijeta
Globalizacija
• proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih
finansijskih tržišta i njihova stapanja u
globalno tržište kapitala
• međunarodna integracija dobara,
tehnologija, rada i kapitala
• međunarodno kretanje trgovine, finansija i
informacija na jedinstvenom, integralnom,
globalnom tržištu
Globalizacija
• posljedica razvoja nauke, savremene
tehnologije, tržišne ekonomije,
demokracije
• omogućava slobodno kretanje kapitala,
roba, informacija i ljudi kroz širenje i
ukidanje granica
Globalizacija
• Različiti aspekti globalizacije, odražavaju se na svim poljima savremenog života
• Ekološka, kulturološka, društvena, politička strana globalizacije
• ekonomska strana – globalne kompanije utječu na tok svjetskih privrednih procesa i obavljaju svoj posao i stječu dobit (integracija planete)
• Multinacionalne kompanije u svoje poslovanje uključuju ljude širom svijeta koji su međusobno povezani usprkos velikim udaljenostima, nadziru planetarne resurse, kapital i tehnologiju.
• ekonomija bez granica i poslovanje bez privrednih i političkih barijera
Globalizacija
• Karaktersitike:
– Djelovanje TNK
– Dinamičko kretanje međunarodnog kapitala
– Snažna komunikacijska i informatička
integracija
– Razvoj univerzalnog potrošačkog društva
Globalizacija
• Institucije:
– GATT, 1947. (General Agreement on Tariffs
and Trade): smanjenje trgovačkih carina
među zemljama članicama, jačanje
međusobne trgovine i veza , temeljio se na
klauzuli o najvećim pogodnostima, tri osnovna
načela: načelo recipročnosti,načelo
liberalizacije i načelo nediskriminacije
Globalizacija
• Institucije:
– WTO, 1995. (World Trade Organization): na
kraju urugvajskog kruga pregovora i
ministarske konferencije u Marakeshu,
institucionalni i pravni okvir multilateralnog
trgovinskog sistema u područjima carina i
trgovine robama, uslugama i intelektualnom
vlasništvu
Globalizacija• Institucije:
– WTO – cilj: postizanje održivog rasta i razvoja, opće
dobrobiti, liberalnog trgovinskog okruženja, bolje
saradnje u vođenju svjetske ekonomske politike:
• Trgovina bez diskriminacije (otvoren i ravnopravan sistem
trgovine)
• Veći stupanj slobodne trgovine (progresivna liberalizacija i
eliminacija carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i
uslugama, uklanjanje svih oblika protekcionističkih mjera i
diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovinskim
odnosima)
• Povećano učešće zemalja u razvoju (integracija u
multilateralni sistem i postizanje maksimalno mogućeg
stupnja transparentnosti trgovine)
• Fer konkurencija (međunarodna pravila, sporovi u WTO-u)
Globalizacija
• Institucije:
– MMF (1944.) – međunarodni finansijski odnosi, područja aktivnosti: promatranje (procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica i stabilan devizni kurs), finansijska (uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a) i tehnička pomoć ( stručna pomoć kreiranju i provedbi finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke)
Globalizacija
• Institucije:
– MMF – ciljevi:
• unaprjeđenje međunarodne kooperacije,
• podsticanje ekspanzije i uravnoteženog rasta
međunarodne trgovine,
• unaprjeđenje stabilnosti deviznog kursa,
• uspostavljanje multilateralnog sistema plaćanja
• pružanje mogućnosti zemljama da korigiraju
platnobilansnu ravnotežu finansiranjem iz
sredstava MMF-a
Globalizacija• Institucije:
– WB (World Bank) - finansira obnovu porušenih zemalja (nakon završetka Drugog svjetskog rata i drugih ratova), uključuje pet organizacija (svaka posjeduje svoju osobnost):
• Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development)
• Međunarodno udruženje za razvoj (International Development Association - IDA)
• Međuanrdona finansijska korporacija (International Finance Corporation – IFC)
• Multilateralna investicijsko garancijska agencija (MIGA-Agency)
• Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID)
Konjukturni ciklusi
• Promjene u privredi zemlje
• Ciklus kroz koji prolazi privreda zemlje
• Smjer i intenzitet odstupanja od
dugoročnog trenda rasta privrede (recesija
i ekspanzija)
• Rezultat nemirnih uvjeta poslovanja
Konjukturni ciklusi
• faza ekspanzije (uspon i prosperitet), traje do dosezanja najviše tačke privrednih aktivnosti
• faza kontrakcije (obuhvata fazu pada i fazu kada privreda ostvaruje najnižu tačku privrednih aktivnosti)
• faza ekonomskog pada – recesija (koja se nalazi izmedju najviše i najniže tačke ciklusa)
• faza ekonomskog pada – depresija (period velike ekonomske krize, najniži nivo proizvodnje i najveća stopa nezaposlenosti)
Konjukturni ciklusi
• Recesija - silazna faza poslovnog ciklusa,
razdoblje u kojem dolazi do pada BDP
• Pad kupovne moći, potražnja za radom se
smanjuje, proizvodnja smanjuje, inflacija
usporava, smanjuju se profiti poduzeća
Ekonomske funkcije države
• Organi vlasti i uprave utiču na
privređivanje nastojeći ga omogućiti,
podržati i usmjeriti
• Ekonomske funkcije države su one u sferi
privrednih aktivnosti s namjerom
ostvarenja određenih društvenih ciljeva
Ekonomske funkcije države
• Uloga države u ekonomiji:
– Povećanje efikasnosti (borba protiv
monopola, visokih cijena, niske proizvodnje)
– Promicanje pravednosti (podjela dohotka,
oporezivanje, transferna plaćanja, socijalna
pravda)
– Poticanje makroekonomskog rasta i
stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i
inflacije, fiskalna i monetarna politika)
Ekonomske funkcije države
• Ekonomske funkcije države:
– Uspostava privrednog sistema
– Zaštita interesa građana (reguliranje radnih odnosa, socijalne i zdravstvene zaštite)
– Preraspodjela nacionalnog dohotka
– Provođenje monetarne politike
– Osiguranje državnih subvencija pojedinim granama proizvodnje
– Reguliranje i usmjeravanje međunarodnih ekonomskih odnosa...
Ekonomske funkcije države
• Utvrđivanje zakonskog okvira tržišnog
privređivanja
• Uticaj na alokaciju resursa radi podizanja i
pospješivanja efikasnosti privređivanja
• Unaprjeđenje raspodjele dohotka
• Stabiliziranje privrede mjerama
makroekonomske politike
Ekonomske funkcije države
• Utvrđivanje zakonskog okvira tržišnog
privređivanja
– Država djeluje putem zakona (zakonski okvir)
– Zakonsko reguliranje vlasničkih odnosa,
uvjeta poslovanja privrednih subjekata,
radnog zakonodavstva,... – osnovna pravila
ponašanja privrednih subjekata
Ekonomske funkcije države
• Veliki je spektar zakonskih i podzakonskih
akata u ovoj oblasti
• Zakonska regulacija tržišta zavisi od
predmeta samog tržišta
• Bilo kakav poremećaj ponude i tražnje
može uzrokovati poremećaj funkcioniranja
tržišta
Ekonomske funkcije države
• Uticaj na alokaciju resursa radi podizanja i
pospješivanja efikasnosti privređivanja:
– Otklanjanje tržišnih nedostataka i pojave
eksternalija (šteta)
– Ograničavanje i usmjeravanje konkurencije
(monopoli vs. savršena konkurencija)
– Uvođenje poreza kao stalnih izvora prihoda u
cilju zadovoljenja javnih potreba
Ekonomske funkcije države
• Unaprjeđenje raspodjele dohotka:
– Preraspodjela dohotka (zbog nejednake
raspodjele)
– Uzima se od bogatih i daje siromašnim
– Trasnferna plaćanja (subvencioniranja i sl.)
Ekonomske funkcije države
• Stabiliziranje privrede mjerama makroekonomske politike:
– Ublažavanje privrednih ciklusa, sprječavnje nezaposlenosti, suzbijanje inflacije, stagnacije
– Uređivanje pitanja vlasništva (državno vs. privatnog)
– Aktivna monetarna politika (reguliranje mase novca u opticaju)
– Aktivna fiskalna politika (porezna politika i politika javnih rashoda)