EKSTREMOFILIPodela po vrstama
Karakteristični predstavnici i značaj ekstremofila
Autori : Danica Lukač & Petar Kostić
Podela po vrstama
Ekstremofili u odnosu na druge organizme
Šta su ekstremofili ?
Ekstremofili su organizmi koji za svoj rast, razvoj i razmnožavanje zahtevaju “ekstremne” uslove.
U velikom broju slučajeva potrebno im je i po nekoliko ekstremnih uslova.
Ekstremofila ima među mnogim vrstama, ali ih najviše ima u Arheama i drugim jednoćelijskim organizmima.
Po čemu se ekstremofili razlikuju od drugih živih bića?
Sve do 1970. živa bića su svrstavana u dve grupe:1. Prokariote – nemaju ćelijsko jedro2. Eukariote – imaju ćelijsko jedro
1977. God. mikrobiolog Karl Veze predložio treću grupu:3. Arhee
Faktori podele ekstremnih okruženja
Crt’o: Pera!
1. Uticaj temperature: minimalna, optimalna i maksimalna
Staništa: ekstremno topla
... i ekstremno hladna
2. Uticaj pH vrednosti: kisele i alkalne sredine
Kiseli - hidrotermalni izvori sa pH 4
Alkalni – soda jezerasa pH 8
3. Zasićenost vodom : staništa sa visokim koncentracijama soli, pustinje, stene i lednici
Halotolerancija – adaptacija na velike koncentracije soli
Kserotolerancija – preživljavanje sa manjkom tekuće vode
4. Ostali faktori životne sredine : pritisak, zračenje, kiseonik i prisustvo teških metala
Podela ekstremofilnih organizama
U odnosu na temperaturu: Psihrofili (klasični i psihrotrofi) Termofili Hipertermofili
U odnosu na pH vrednost: Acidofili Alkalifili
U odnosu na zasićenost vodom: Kserofili Kserotoleranti : Halofili
Endoliti
U odnosu na ostale faktore
Pritisak: Barotolerantni Barofili Ekstremni barofili
Zračenje: Radiorezistentni
Kiseonik: Obligatni anaerobi Aerotolerantni anaerobi Fakultativni anaerobi Mikroaerofili
Prisustvo teških metala: Metalotolerantni Sumporno-zavisne bakterije
A sada...
mala PAUZA !!!