"ENERGOPROJEKT - HIDROINŢENJERING" AD, BEOGRAD
FINANSIJSKI IZVEŠTAJ ZA 2009. GODINU
2
SADRŢAJ
FINANSIJSKI IZVEŠTAJI ZA 2009. GODINU
BILANS USPEHA ................................................................................................................................................................... 4 BILANS STANJA .................................................................................................................................................................... 5 BILANS STANJA- Nastavak .................................................................................................................................................. 6 IZVEŠTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE ............................................................................................................................. 7 IZVEŠTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE- Nastavak ........................................................................................................... 8 IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALU ................................................................................................................... 9 STATISTIĈKI ANEKS ZA 2009. GODINU ....................................................................................................................... 10
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2009. GODINU
1. OSNIVANJE I DELATNOST ....................................................................................................................................... 1 2. OSNOV ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA ............................................... 2 3. PREGLED ZNAĈAJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA ............................................................................ 3
3.1. Korišćenje procenjivanja ...................................................................................................................................... 3 3.2. Preraĉunavanje stranih sredstava plaćanja i raĉunovodstveni tretman kursnih razlika i efekata po osnovu
kursne razlike ........................................................................................................................................................ 3 3.3. Uporedni podaci .................................................................................................................................................... 4 3.4. Grupa za konsolidaciju ......................................................................................................................................... 4 3.5. Goodwill ................................................................................................................................................................. 4 3.6. Poslovni prihodi ..................................................................................................................................................... 4 3.7. Poslovni rashodi .................................................................................................................................................... 5 3.8. Troškovi pozajmljivanja ....................................................................................................................................... 5 3.9. Finansijski prihodi i rashodi ................................................................................................................................ 5 3.10. Dobici i gubici ........................................................................................................................................................ 5 3.11. Nematerijalna ulaganja ........................................................................................................................................ 6 3.12. Nekretnine, postrojenja i oprema ........................................................................................................................ 7 3.13. Investicione nekretnine ......................................................................................................................................... 7 3.14. Amortizacija .......................................................................................................................................................... 8 3.15. Umanjenje vrednosti imovine .............................................................................................................................. 9 3.16. Zalihe ...................................................................................................................................................................... 9 3.17. Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja ................................................ 10 3.18. Finansijski instrumenti ....................................................................................................................................... 10
3.18.1. Finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza po fer vrednosti kroz bilans uspeha ...................................... 11 3.18.2. Investicije koje se drže do dospeća.............................................................................................................. 11 3.18.3. Krediti (zajmovi) i potraživanja .................................................................................................................. 12 3.18.4. Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju .............................................................................................. 12
3.19. Kratkoroĉna potraţivanja i plasmani ............................................................................................................... 12 3.20. Gotovinski instrumenti i gotovina ..................................................................................................................... 13 3.21. Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva ............................................................................ 13 3.22. Naknade zaposlenima ......................................................................................................................................... 13
3.22.1. Porezi i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje .................................................................................. 13 3.22.2. Obaveze po osnovu otpremnina i jubilarnih nagrada ................................................................................. 14 3.22.3. Kratkoročna, plaćena odsustva ................................................................................................................... 14 3.22.4. Učešće u dobiti zaposlenih .......................................................................................................................... 14
3.23. Porez na dobitak .................................................................................................................................................. 14 3.23.1. Tekući porez ................................................................................................................................................ 14 3.23.2. Odloženi porez ............................................................................................................................................ 14
3.24. Zarada po akciji .................................................................................................................................................. 15 3.25. Raspodela dividendi ............................................................................................................................................ 15 3.26. Obelodanjivanje odnosa sa povezanim licima .................................................................................................. 15 3.27. Informacije o segmentima .................................................................................................................................. 15 3.28. Praviĉna (fer) vrednost ....................................................................................................................................... 15 3.29. Drţavna davanja ................................................................................................................................................. 16
3
4. UPRAVLJANJE FINANSIJSKIM RIZICIMA ........................................................................................................ 16 4.1. Kreditni rizik ....................................................................................................................................................... 16 4.2. Trţišni rizik ......................................................................................................................................................... 16
4.2.1. Rizik od promene kursa stranih valuta ............................................................................................................ 17 4.2.2. Rizik od promene kamatnih stopa .................................................................................................................... 17 4.2.3. Rizik od promene cena ..................................................................................................................................... 17
4.3. Rizik likvidnosti ................................................................................................................................................... 17 5. PROMENE RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA ................................................................................................. 17 6. BILANS USPEHA ........................................................................................................................................................ 18
6.1. PRIHODI OD PRODAJE .................................................................................................................................. 18 6.2. OSTALI POSLOVNI PRIHODI ....................................................................................................................... 18
6.3. TROŠKOVI MATERIJALA.............................................................................................................................. 18
6.4. TROŠKOVI ZARADA, NAKNADA ZARADA I OSTALI LIĈNI RASHODI ............................................ 19 6.5. TROŠKOVI AMORTIZACIJE I REZERVISANJA ...................................................................................... 19 6.6. OSTALI POSLOVNI RASHODI ...................................................................................................................... 19 6.7. FINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI ........................................................................................................... 20 6.8. OSTALI PRIHODI I RASHODI ....................................................................................................................... 21 6.9. POREZ NA DOBITAK ...................................................................................................................................... 22
7. BILANS STANJA ........................................................................................................................................................ 23 7.1. NEMATERIJALNA ULAGANJA .................................................................................................................... 23 7.2. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA, BIOLOŠKA SREDSTVA I INVESTICIONE
NEKRETNINE .................................................................................................................................................... 23 7.3. UĈEŠĆA U KAPITALU .................................................................................................................................... 24 7.4. OSTALI DUGOROĈNI FINANSIJSKI PLASMANI ..................................................................................... 25 7.5. ZALIHE ............................................................................................................................................................... 25 7.6. POTRAŢIVANJA ............................................................................................................................................... 25 7.7. KRATKOROĈNI FINANSIJSKI PLASMANI ............................................................................................... 26 7.8. GOTOVINSKI EKVIVALENTI I GOTOVINA ............................................................................................. 26 7.9. POREZ NA DODATU VREDNOST I AVR ..................................................................................................... 27 7.10. ODLOŢENA PORESKA SREDSTVA I OBAVEZE ...................................................................................... 27 7.11. OSNOVNI KAPITAL ......................................................................................................................................... 28 7.12. OSTALI (OSNOVNI) KAPITAL ...................................................................................................................... 29 7.13. REZERVE ........................................................................................................................................................... 29 7.14. REVALORIZACIONE REZERVE .................................................................................................................. 29 7.15. NEREALIZOVANI DOBICI I GUBICI PO OSNOVU HARTIJA OD VREDNOSTI ................................ 29 7.16. NERASPOREĐENI DOBITAK ........................................................................................................................ 30 7.17. DUGOROĈNA REZERVISANJA .................................................................................................................... 30 7.18. DUGOROĈNE OBAVEZE ................................................................................................................................ 31
7.18.1. Struktura obaveza ....................................................................................................................................... 31 7.19. OBAVEZE IZ POSLOVANJA .......................................................................................................................... 31 7.20. OBAVEZE PO OSNOVU POREZA NA DODATU VREDNOST, OSTALIH JAVNIH PRIHODA I
PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIĈENJA .............................................................................................. 32 7.21. OSTALE KRATKOROĈNE OBAVEZE ......................................................................................................... 33
7.22. KRATKOROĈNE FINANSIJSKE OBAVEZE................................................................................................32
8. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM LICIMA ........................................................................................................... 34 9. VANBILANSNA EVIDENCIJA ................................................................................................................................. 34 10. POTENCIJALNE I PREUZETE OBAVEZE ........................................................................................................... 34 11. DEVIZNI KURSEVI ................................................................................................................................................... 38 12. STALNOST POSLOVANJA ...................................................................................................................................... 38
4
BILANS USPEHA
u periodu od 01. 01. do 31. 12. 2009. godine ( u hiljadama dinara)
Grupa
raĉuna,
raĉun
POZICIJA AOP Napomena
broj
Iznos
Tekuća
godina
Prethodna
godina
A. PRIHODI I RASHODI IZ REDOVNOG
POSLOVANJA
I. POSLOVNI PRIHODI 201 482.472 433.771
60 i 61 1. Prihodi od prodaje 202 3.6 ; 6.1 479.375 432.725
62 2. Prihodi od aktiviranja uĉinaka i robe 203 0
630 3. Povećanje vrednosti zaliha uĉinaka 204 0
631 4. Smanjenje vrednosti zaliha uĉinaka 205 0
64 i 65 5. Ostali poslovni prihodi 206 3.6 ; 6.2 3.097 1.046
II. POSLOVNI RASHODI 207 3.7 477.684 426.002
50 1. Nabavna vrednost prodate robe 208 0
51 2. Troškovi materijala 209 6.3 21.117 18.684
52 3. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali liĉni rashodi 210 3.22 ; 6.4 303.137 285.166
54 4. Troškovi amortizacije i rezervisanja 211 3.14 ; 6.5 20.342 18.374
53 i 55 5. Ostali poslovni rashodi 212 3.7 ; 6.6 133.088 103.778
III. POSLOVNI DOBITAK 213 4.788 7.769
IV. POSLOVNI GUBITAK 214 0
66 V. FINANSIJSKI PRIHODI 215 3.9 ; 6.7 27.803 39.818
56 VI. FINANSIJSKI RASHODI 216 3.9 ; 6.7 17.488 28.722
67,68 VII. OSTALI PRIHODI 217 6.8 16.826 4.642
57,58 VIII. OSTALI RASHODI 218 6.8 15.349 5.804
IX. DOBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE
OPOREZIVANJA 219 16.580 17.703
X.GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE
OPOREZIVANJA 220 0 0
69-59
XI. NETO DOBITAK POSLOVANJA KOJE SE
OBUSTAVLJA 221 0 0
59-69
XII. NETO GUBITAK POSLOVANJA KOJE SE
OBUSTAVLJA 222 16
B. DOBITAK PRE OPOREZIVANJA 223 16.580 17.687
V. GUBITAK PRE OPOREZIVANJA 224 0 0
G. POREZ NA DOBITAK 3.23 ; 6.9
721 1. Poreski rashod perioda 225 2.640 1.643
722 2. Odloţeni poreski rashodi perioda 226 0 0
723 3. Odloţeni poreski prihodi perioda 227 152 21
D. ISPLAĆENA LIĈNA PRIMANJA POSLODAVCU 228 0 0
Đ. NETO DOBITAK 229 14.092 16.065
E. NETO GUBITAK 230 0 0
Ţ. NETO DOBITAK KOJI PRIPADA MANJINSKIM
ULAGAĈIMA 231
Z. NETO DOBITAK KOJI PRIPADA VLASNICIMA
MATIĈNOG PRAVNOG LICA 232
I. ZARADA PO AKCIJI
1. Osnovna zarada po akciji 233
2. Umanjena (razvodnjena) zarada po akciji 234
5
BILANS STANJA
na dan 31. decembra 2009. godine ( u hiljadama dinara)
Grupa raĉuna,
raĉun POZICIJA AOP
Napomena
broj
Iznos
Tekuća
godina
Prethodna
godina
A K T I V A
A. STALNA IMOVINA 001 344.704 361.037
00 I. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL 002 0
012 II. GOODWILL 003 3.5 0
01 bez 012 III. NEMATERIJALNA ULAGANJA 004 3.11 ; 7.1 4.816 6.866
IV. NEKRETNINA, POSTROJENJA, OPREMA I
BIOLOŠKA SREDSTVA 005 337.236 351.379
020,022,023,026
027(deo),028
(deo),029 1. Nekretnine, postrojenja i oprema 006 3.12 ; 7.2 337.236 351.379
024,027(deo) i
028(deo) 2. Investicione nekretnine 007 3.13 ; 7.2 0 0
021,025,027
(deo) i 028(deo) 3. Biološka sredstva 008 0 0
IV. DUGOROĈNI FINANSIJSKI PLASMANI 009 2.652 2.792
030 do
032,039(deo) 1. Uĉešća u kapitalu 010 7.3 1.590 1.659
033 do
038,039(deo)
minus 037 2. Ostali dugoroĉni finansijski plasmani 011 7.4 1.062 1.133
B. OBRTNA IMOVINA 012 403.498 364.374
10 do 13,15 I. ZALIHE 013 3.16 ; 7.5 7.076 5.610
14
II. STALNA SREDSTVA NAMENJENA PRODAJI I
SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA 014 3.17 0 0
III. KRATKOROĈNA POTRAŢIVANJA, PLASMANI I
GOTOVINA 015 396.422 358.764
20,21 i 22, osim
223 1. Potraţivanja 016 3.19 ; 7.6 301.439 273.026
223 2. Potraţivanja za više plaćen porez na dobitak 017 332
23 minus 237 3. Kratkoroĉni finansijski plasmani 018 3.19 ; 7.7 38.418 8.889
24 4. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 019 3.20 ; 7.8 53.023 72.066
27 i 28 osim 288 5. Porez na dodatu vrednost i AVR 020 7.9 3.542 4.451
288 III.ODLOŢENA PORESKA SREDSTVA 021 7.10 0 0
V. POSLOVNA IMOVINA 022 748.202 725.411
29 G. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 023 0 0
D. UKUPNA AKTIVA 024 748.202 725.411
88 Đ. VANBILANSNA AKTIVA 025 9 155.893 179.525
6
BILANS STANJA- Nastavak
na dan 31. decembra 2009. godine ( u hiljadama dinara)
Grupa raĉuna,
raĉun POZICIJA AOP
Napomena
broj
Iznos
Tekuća
godina
Prethodna
godina
P A S I V A
A. KAPITAL 101 494.649 480.625
30 I. OSNOVNI KAPITAL 102 7.11 289.247 289.247
31 II. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL 103 0 0
32 III. REZERVE 104 7.13 13.090 12.287
330 i 331 IV. REVALORIZACIONE REZERVE 105 7.14 141.343 141.343
332
V. NEREALIZOVANI DOBICI PO OSNOVU
HARTIJA OD VREDNOSTI 106 7.15 181 249
333
VI. NEREALIZOVANI GUBICI PO OSNOVU
HARTIJA OD VREDNOSTI 107 7.15 1.861 1.861
34 VII. NERASPOREĐENA DOBIT 108 7.16 52.649 39.360
35 VIII. GUBITAK 109 0
037 i 237 IX. OTKUPLJENE SOPSTVENE AKCIJE 110 0
B. DUGOROĈNA REZERVISANJA I OBAVEZE 111 236.731 227.811
40 I. DUGOROĈNA REZERVISANJA 112 7.17 12.960 9.606
41 II. DUGOROĈNE OBAVEZE 113 7.191 13.290
414,415 1. Dugoroĉni krediti 114 0 0
41 bez 414 i
415 2. Ostale dugoroĉne obaveze 115 7.18 7.191 13.290
III. KRATKOROĈNE OBAVEZE 116 216.580 204.915
42 osim 427 1. Kratkoroĉne finansijske obaveze 117 7.22 14.732 7.577
427
2. Obaveze po osnovu sredstava namenjenih prodaji i
sredstava poslovanja koje se obustavlja 118 0 0
43 i 44 3. Obaveze iz poslovanja 119 7.19 124.427 127.778
45 i 46 4. Ostale kratkoroĉne obaveze 120 7.21 37.606 31.031
47, 48 osim
481 i 49 osim
498
5. Obaveze po osnovu PDV i ostalih javnih prihoda i
pasivna vremenska razgraniĉenja 121 7.20 39.364 38.529
481 6. Obaveze po osnovu poreza na dobitak 122 451 0
498 IV. ODLOŢENE PORESKE OBAVEZE 123 7.10 16.822 16.975
V. UKUPNA PASIVA 124 748.202 725.411
89 G. VANBILANSNA PASIVA 125 9 155.893 179.525
7
IZVEŠTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE
u periodu od 01. 01. do 31. 12. 2009. godine ( u hiljadama dinara)
POZICIJA AOP Napomena
broj
Iznos
Tekuća godina Prethodna
godina
A. TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
I. Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 301 444.699 452.053
1 Prodaja i primljeni avansi 302 443.199 447.079
2. Primljene kamate iz poslovnih aktivnosti 303 310 1.852
3. Ostali prilivi iz redovnog poslovanja 304 1.190 3.122
II. Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 305 440.563 406.143
1. Isplate dobavljaĉima i dati avansi 306 143.816 121.459
2. Zarade, naknade zarada i ostali liĉni rashodi 307 266.803 269.167
3. Plaćene kamate 308 4.470 744
4. Porez na dobitak 309 1.678 1.292
5. Plaćanja po osnovu ostalih javnih prihoda 310 23.796 13.481
III. Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 311 4.136 45.910
IV. Neto odliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 312
B. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA
I. Prilivi gotovine iz aktivnosti investiranja 313 3.028 1.887
1. Prodaja akcija i udela (neto prilivi) 314
2. Prodaja nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme
i bioloških sredstava 315 1.600 35
3. Ostali finansijski plasmani (neto prilivi) 316
4. Primljene kamate 317 1.401 1.852
5. Primljene dividende 318 27
II. Odlivi gotovine iz aktivnosti investiranja 319 40.157 14.491
1. Kupovina akcija i udela (neto odlivi) 320
2. Kupovina nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja,
opreme i bioloških sredstava 321 1.739 5.602
3. Ostali finansijski plasmani (neto odlivi) 322 38.418 8.889
III. Neto priliv gotovine iz aktivnosti investiranja 323
IV. Neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja 324 37.129 12.604
8
IZVEŠTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE- Nastavak
u periodu od 01. 01. do 31. 12. 2009. godine ( u hiljadama dinara)
POZICIJA AOP Napomena
broj
Iznos
Tekuća godina Prethodna
godina
V. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA
I. Prilivi gotovine iz aktivnosti finansiranja 325 28.372
1. Uvećanje osnovnog kapitala 326
2. Dugoroĉni i kratkoroĉni krediti (neto prilivi) 327 28.372
3. Ostale dugoroĉne i kratkoroĉne obaveze 328
II. Odlivi gotovine iz aktivnosti finansiranja 329 28.372 12.875
1. Otkup sopstvenih akcija i udela 330
2. Dugoroĉni i kratkoroĉni krediti i ostale obaveze (neto odlivi) 331 28.372
3. Finansijski lizing 332
4. Isplaćene dividende 333 12.875
III. Neto prilivi gotovine iz aktivnosti finansiranja 334
IV. Neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja 335 12.875
G. SVEGA PRILIVI GOTOVINE 336 476.099 453.940
D. SVEGA ODLIVI GOTOVINE 337 509.092 433.509
Đ. NETO PRILIV GOTOVINE 338 20.431
E. NETO ODLIV GOTOVINE 339 32.993
Ţ. GOTOVINA NA POĈETKU OBRAĈUNSKOG PERIODA 340 72.066 44.275
Z. POZITIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU
PRERAĈUNA GOTOVINE 341 25.984 30.513
I. NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU
PRERAĈUNA GOTOVINE 342 12.034 23.153
J. GOTOVINA NA KRAJU OBRAĈUNSKOG PERIODA 343 53.023 72.066
9
IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALU
u periodu od 01. 01. do 31. 12. 2009. godine
red.
broj OPIS Osnovni
kapital
(grupa 30 bez 309)
Ostali
kapital (rn 309)
Neuplaćeni
upisani
kapital (grupa 31)
Emisiona
premija (rn 320)
Rezerve
(rn 321, 322)
Revaloriza-cione
rezerve
(rn 330 i 331)
Nereali-
zovani
dobici po osnovu
hartija od
verdnosti (rn 332)
Nerealizo-
vani
gubici po osnovu
hartija od
vrednosti (rn 333)
Neraspo-
reĊeni
dobitak (grupa 34)
Gubitak
do visine
kapitala (grupa 35)
Otkupljene
sopstvene
akcije i udeli (rn 037,237) UKUPNO
Gubitak iznad
visine
kapitala (grupa 29)
1
AOP 401 414 427 440 453 466 479 492 505 518 531 544 557
Stanje na dan 01.01. prethodne godine
2008 279.169 9.942 11.580 142.600
37.147 480.438
2
AOP 402 415 428 441 454 467 480 493 506 519 532 545 558
Ispravka materijalno znaĉajnih grešaka I
promena raĉunovodstvenih politika u prethodnoj godini –povećanje
3
AOP 403 416 429 442 455 468 481 494 507 520 533 546 559
Ispravka materijalno znaĉajnih grešaka I
promena raĉunovodstvenih politika u prethodnoj godini –smanjenje
4
AOP 404 417 430 443 456 469 482 495 508 521 534 547 560
Korigovano poĉetno stanje na dan 01.01.
prethodne godine 2008. (r.br.1+2-3) 279.169 9.942 11.580 142.600
37.147 480.438
5 AOP 405 418 431 444 457 470 483 496 509 522 535 548 561
Ukupna povećanja u prethodnoj godini 136 707 249 1.861 16.555 15.786
6 AOP 406 419 432 445 458 471 484 497 510 523 536 549 562
Ukupna smanjenja u prethodnoj godini 1.257 14.342 15.599
7
AOP 407 420 433 446 459 472 485 498 511 524 537 550 563
Stanje na dan 31.12. prethodne godine 2008 (r.br. 4+5-6) 279.305 9.942 12.287 141.343
249 1.861 39.360 480.625
8
AOP 408 421 434 447 460 473 486 499 512 525 538 551 564
Ispravka materijalno znaĉajnih grešaka I
promena raĉunovodstvenih politika u tekućoj godini –povećanje
9
AOP 409 422 435 448 461 474 487 500 513 526 539 552 565
Ispravka materijalno znaĉajnih grešaka I
promena raĉunovodstvenih politika u tekućoj godini –smanjenje
10
AOP 410 423 436 449 462 475 488 501 514 527 540 553 566
Korigovano poĉetno stanje na dan 01.01.
tekuće godine 2009 (r.br.7+8-9) 279.305 9.942 12.287 141.343
249 1.861
39360 480.625
11 AOP 411 424 437 450 463 476 489 502 515 528 541 554 567
Ukupna povećanja u tekućoj godini 803 29.354 30.157
12 AOP 412 425 438 451 464 477 490 503 516 529 542 555 568
Ukupna smanjenja u tekućoj godini 68 16.065 16.133
13
AOP 413 426 439 452 465 478 491 504 517 530 543 556 569
Stanje na dan 31.12. tekuće godine 2009 (r.br. 10+11-12) 279.305 9.942 13.090 141.343
181
1.861 52.649 494.649
10
STATISTIĈKI ANEKS ZA 2009. GODINU
I OPŠTI PODACI O PRAVNOM LICU, ODNOSNO PREDUZETNIKU
OPIS AOP Tekuća
godina
Prethodna
godina
1. Broj meseci poslovanja (oznaka od 1 do 12) 601 12 12
2. Oznaka za veliĉinu (oznaka od 1 do 3) 602 2 2
3. Oznaka za vlasništvo (oznaka od 1 do 5) 603 4 4
4. Broj stranih (fiziĉkih ili pravnih) lica koja imaju uĉešće u kapitalu 604
5. Proseĉan broj zaposlenih na osnovu stanja krajem svakog meseca (ceo broj) 605 188 182
II BRUTO PROMENE NEMATERIJALNIH ULAGANJA I NEKRETNINA, POSTROJENJA,
OPREME I BIOLOŠKIH SREDSTAVA
Grupa
raĉuna,
raĉun
OPIS AOP
Iznos u 000 dinara
Bruto Ispravka
vrednosti
Neto
(kol 4-5)
01 1. Nematerijalna ulaganja
1.1. Stanje na poĉetku godine 606 13.704 6.838 6.866
1.2. Povećanja (nabavke) u toku godine 607 132 132
1.3. Smanjenje (otuĊenje, rashodovanje i obezvreĊenje) u toku
godine 608 2.182
1.4. Revalorizacija u toku godine 609
1.5. Stanje na kraju godine 610 13.836 9.020 4.816
02 2. Nekretnine, postrojenja, oprema i biološka sredstva
2.1. Stanje na poĉetku godine 611 566.956 215.577 351.379
2.2. Povećanja (nabavke) u toku godine 612 1.474 1.474
2.3. Smanjenje (otuĊenje, rashodovanje i obezvreĊenje) u toku
godine 613 18.896 15.617
2.4. Revalorizacija u toku godine 614
2.5. Stanje na kraju godine 615 549.534 212.298 337.236
III STRUKTURA ZALIHA
Grupa
raĉuna,
raĉun
OPIS AOP
Iznos u 000 dinara
Tekuća
godina
Prethodna
godina
10 1. Zalihe materijala 616
11 2. Nedovršena proizvodnja 617
12 3. Gotovi proizvodi 618
13 4. Roba 619
14 5. Stalna sredstva namenjena prodaji 620
15 6. Dati avansi 621 7.076 5.610
7. SVEGA 622 7.076 5.610
11
IV STRUKTURA OSNOVNOG KAPITALA
Grupa
raĉuna,
raĉun
OPIS AOP
Iznos u 000 dinara
Tekuća
godina
Prethodna
godina
300 1. Akcijski kapital 623 279.305 279.305
u tome strani kapital 624
301 2. Udeli društva sa ograniĉenom odgovornošću 625
u tome strani kapital 626
302 3. Ulozi ĉlanova ortaĉkog i komanditnog društva 627
u tome strani kapital 628
303 4. Drţavni kapital 629
304 5. Društveni kapital 630
305 6. Zadruţni udeli 631
309 7. Ostali osnovni kapital 632 9.942 9.942
30 SVEGA 633 289.247 289.247
V STRUKTURA AKCIJSKOG KAPITALA
Grupa
raĉuna,
raĉun
OPIS AOP
Broj akcija kao ceo broj
iznosi u 000 dinara
Tekuća
godina
Prethodna
godina
1. Obiĉne akcije
1.1. Broj obiĉnih akcija 634 681.232 681.232
deo 300 1.2. Nominalna vrednost obiĉnih akcija - ukupno 635 279.305 279.305
2. Prioritetne akcije
2.1. Broj prioritetnih akcija 636
deo 300 2.2. Nominalna vrednost prioritetnih akcija - ukupno 637
300 SVEGA 638 279.305 279.305
VI POTRAŢIVANJA I OBAVEZE
Grupa
raĉuna,
raĉun
OPIS AOP
Iznos u 000 dinara
Tekuća
godina
Prethodna
godina
20
1. Potraţivanja po osnovu prodaje
(stanje na kraju godine 639≤016) 639 287.245 262.693
43 2. Obaveze iz poslovanja (stanje na kraju godine 640≤0117) 640 101.734 110.745
deo 228
3. Potraţivanja u toku godine od društava za osiguranje za
naknadu štete (dugovni promet bez poĉetnog stanja) 641
27
4. PDV plaćen prilikom nabavke robe i usluga (dugovni promet
bez poĉetnog stanja) 642 11.330 9.367
43
5. Obaveze iz poslovanja
(potraţni promet bez poĉetnog stanja) 643 234.306 275.638
450
6. Obaveze za neto zarade i naknade zarada
(potraţni promet bez poĉetnog stanja) 644 176.095 166.623
451
7. Obaveze za porez na zarade i naknade zarada na teret
zaposlenog (potraţni promet bez poĉetnog stanja) 645 18.768 17.732
452
8. Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarada na teret
zaposlenog (potraţni promet bez poĉetnog stanja) 646 29.619 28.338
461, 462
i 723
9. Obaveze za dividende, uĉešće u dobitku i liĉna primanja
poslodavaca (potraţni promet bez poĉetnog stanja) 647 12.876
465
10. Obaveze prema fiziĉkim licima za naknade po ugovoru
(potraţni promet bez poĉetnog stanja) 648 1.448 2.960
47
11. PDV naplaćen prilikom prodaje proizvoda, robe i usluga
(potraţni promet bez poĉetnog stanja) 649
25.785 19.542
12. Kontrolni zbir (od 639 do 649) 650 886.330 906.514
12
VII DRUGI TROŠKOVI I RASHODI
Grupa
raĉuna,
raĉun
OPIS AOP
Iznos u 000 dinara
Tekuća
godina
Prethodna
godina
513 1. Troškovi goriva i energije 651 12.561 12.706
520 2. Troškovi zarada i naknada zarada (bruto) 652 203.713 194.873
521
3. Troškovi poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada na
teret poslodavca 653 29.583 28.231
522,523,
524 i 525 4. Troškovi naknada fiziĉkim licima (bruto) po osnovu ugovora 654 37.295 28.943
526
5. Troškovi naknada ĉlanovima upravnog i nadzornog odbora
(bruto) 655 1.383 1.467
529 6. Ostali liĉni rashodi i naknade 656 31.163 31.652
53 7. Troškovi proizvodnih usluga 657 74.337 57.319
533, deo
540 i deo
525 8. Troškovi zakupnina 658 2.078 1.859
deo 533,
deo 540 i
deoo 525 9. Troškovi zakupnina zemljišta 659
536,537 10. Troškovi istraţivanja i razvoja 660
540 11. Troškovi amortizacije 661 16.077 16.098
552 12. Troškovi premija osiguranja 662 5.197 4.600
553 13. Troškovi platnog prometa 663 6.220 4.877
554 14. Troškovi ĉlanarina 664 874 592
555 15. Troškovi poreza 665 12.594 5.899
556 16. Troškovi doprinosa 666
562 17. Rashodi kamata 667 4.122 744
deo 560,
deo561 i
562 18. Rashodi kamata i deo finansijskih rashoda 668 4.471 4.209
deo 560,
deo 561,
i deo 562 19. Rashodi kamata po kreditima od banaka i dfo 669 910
deo 579
20. Rashodi za humanitarne, kulturne, zdravstvene, obrazovne,
nauĉne i verske namene, za zaštitu ĉovekove sredine i za
sportske namene 670 849 826
21. Kontrolni zbir (od 651 do 670) 671 443427 394.895
VIII DRUGI PRIHODI
Grupa
raĉuna,
raĉun
OPIS AOP
Iznos u 000 dinara
Tekuća
godina
Prethodna
godina
60 1. Prihodi od prodaje robe 672
640
2. Prihodi od premija, subvencija, dotacija, regresa,
kompenzacija i povraćaja poreskih daţbina 673 1.190
641 3. Prihodi po osnovu uslovljenih donacija 674
deo 650 4. Prihodi od zakupnina za zemljište 675
651 5. Prihodi od ĉlanarina 676
deo 660,
deo 661 i
deo 662 6. Prihodi od kamata 677 1712 1.852
deo 660,
deo 661 i
deo 662
7. Prihodi od kamata po raĉunima i depozitima u bankama i
ostalim finansijskim organizacijama 678 1.401
deo 660,
deo 661,
i deo 669 8. Prihodi po osnovu dividendi i uĉešća u dobitku 679 26 1.866
9. Kontrolni zbir (od 672 do 679) 680 4.329 3.718
13
IX OSTALI PODACI
OPIS AOP
Iznos u 000 dinara
Tekuća
godina
Prethodna
godina
1. Obaveze za akcize 681
2. Obraĉunate carine i druge uvozne daţbine
(ukupan godišnji iznos prema obraĉunu) 682
3. Kapitalne subvencije i druga drţavna dodeljivanja za izgradnju i nabavku
osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 683
4. Drţavna dodeljivanja za premije, regres i pokriće tekućih troškova
poslovanja 684
5. Ostala drţavna dodeljivanja 685
6. Primljene donacije iz inostranstva i druga bespovratna sredstva u novcu ili
naturi od inostranih pravnih ili fiziĉkih lica 686
7. Liĉna primanja preduzetnika iz neto dobitka (popunjavaju samo
preduzetnici) 687
8. Kontrolni zbir (od 681 do 687) 688
1. OSNIVANJE I DELATNOST
''Energoprojekt Hidroinţenjering'' a.d. Beograd je otvoreno akcionarsko društvo (u daljem tekstu Društvo) u
mešovitoj svojini. Registrovano je kod Trgovinskog suda u Beogradu, registarski uloţak br. 1-4703-00.
Registrovano je i kod Agencije za privredne registre, Registar privrednih društava broj BD 8069 od 17.5.2005.
godine.
Privatizacija društva je zapoĉeta po starim zakonima vaţećom u doba SFRJ i na osnovu zakljuĉenog Sporazuma
o promenama u sistemu Energoprojekt kada su organizovana deoniĉka društva. U toku 1991. god. na osnovu
Zakona o izmenama i dopunama Zakona o prometu i raspolaganju društvenim kapitalom doneta je odluka o
izdavanju internih deonica nakon ĉega je u odgovarajući registar društvo upisano kao mešovito deoniĉko
društvo.
Kasnija privatizacija društva vršena je krajem 2000.g. i završila se 2001.g. po Zakonu o svojinskoj transformaciji
- sticanje akcija po osnovu upisa - prvi krug.
Ministarstvo za privredu i privatizaciju u postupku zakonitosti i postupka svojinske transformacije, na osnovu
Zakona o privatizaciji verifikovala je sproveden postupak privatizacije i po dobijanju Rešenja, na osnovu Zakona
o preduzećima upisano je u odgovarajući registar kao akcionarsko društvo s tim što je jedan deo kapitala izraţen
u akcijama prenet Fondu PIO a preostali deo prenet je Akcijskom fondu. EP Holding je bio većinski vlasnik sa
51%.
Krajem 2006. završen je postupak konverzije tako što je jedan broj akcionara (fiziĉka lica, Fond PIO i Akcijski
fond) zamenio svoje akcije sa akcijama EP Holdinga tako da je EP Holding po osnovu izvršene konverzije
stekao vlasništvo sa oko 95% .
Društvo je osnovano 1990. kao posebno pravno lice , a na osnovu Odluke o izdavanju internih deonica i Odluke
o promeni statusa od 22.maja 1991. godine kao deoniĉko društvo. Rešenjem IV.Fi.10069/02 od 9.09.2002.
Društvo posluje kao akcionarsko društvo.
Društvo se bavi istraţnim radovima, projektovanjem, konsaltingom i inţenjeringom hidroenergetskih,
vodoprovrednih i infrastrukturnih objekata i sistema.
Društvo posluje kao zavisno preduzeće u sastavu Sistema ''Energoprojekt'', Beograd.
Društvo je saglasno kriterijumima iz Zakona o raĉunovodstvu i reviziji razvrstano u srednje pravno lice.
Sedište Društva je Bulevar Mihajla Pupina 12, Novi Beograd.
Poreski identifikacioni broj Društva je SR 100001476.
Matiĉni broj Društva je 7023065.
Proseĉan broj stalno zaposlenih je 188 (u 2008 godini - 182).
Niţe se daje pregled 21 pogona u inostranstvu (dalje u tekstu ino entiteti) koji zajedno sa matiĉnim preduzećem
u zemlji ĉine konsolidovane izveštaje ''Energoprojekt Hidroinţenjering'' a.d. Beograd.
Redni broj Broj i naziv pogona
1. 030 Brana Kipar
2. 055 Tekeze Etiopija
3. 060 GNSS Kipar
4. 065 Chiffa Alţir
5. 066 Koudiat Alţir
6. 070 Brana Rusija
7. 072 Podzemne vode Alţir
8. 073 M’Zab
9. 074 Orsec I
2
10. 075 Orsec II
21. 076 El Tarf – nadzor
12. 077 Rumaila Irak
13. 090 Sv. Petka
14. 091 Olmos Peru
15. 092 Ourkiss Alţir
16. 094 Gornji Horizonti R. Srpska
17. 095 Maljevac C.Gora
18. 096 Piva C.Gora
19. 097 MHE Rudina i Gradina
20. 06 HE Piva
21. 11 MHE Dub, Rogatica
22. 10 Setif Alţir
23. 15 Kufranja Jordan
''Energoprojekt Hidroinţenjering'' a.d. je osnivaĉ i jedini vlasnik navedenih ino entiteta.
Akcijama društva se trguje na vanberzanskom trţištu Beogradske berze.
Finansijski izveštaji društva su odobreni od strane Upravnog odbora na 10. sednici odrţanoj dana 26. februara
2010. godine.
2. OSNOV ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA
Priloţeni finansijski izveštaji su sastavljeni u skladu sa vaţećim propisima u Republici Srbiji zasnovanim na
Zakonu o raĉunovodstvu i reviziji (Sluţbeni glasnik Republike Srbije, br. 46 od 2. juna 2006. godine), koji
propisuje MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde, odnosno MeĊunarodne standarde finansijskog izveštavanja
(“MRS/MSFI”) kao osnovu za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja.
Rešenjem Ministra finansija Republike Srbije (broj 401-00-11/2008-16, od 18. 01. 2008. godine) utvrĊeni su i
objavljeni Okvir i MRS koji su bili u primeni na dan 31. decembra 2008. godine i na kome se zasniva Zakon o
raĉunovodstvu i reviziji. Rukovodstvo Društva procenjuje uticaj promena u MRS, novih MSFI i tumaĉenja
standarda na konsolidovane finansijske izveštaje. Izmene i dopune postojećih MRS-a, novi MSFI i tumaĉenja
standarda, zamene vaţećih MRS-a novim, koji su stupili na snagu poĉev od 1. januara 2009. godine, kao i
primena novih tumaĉenja koja su stupila na snagu u toku 2008. godine, nisu imali za rezultat znaĉajnije promene
raĉunovodstvenih politika Društva, niti materijalno znaĉajan uticaj na finansijske izveštaje u periodu poĉetne
primene. I pored toga što mnoge od ovih promena nisu primenljive na poslovanje Društva, rukovodstvo Društva
ne izraţava eksplicitnu i bezrezervnu izjavu o usaglašenosti finansijskih izveštaja sa MSFI, koji se primenjuju na
periode prikazane u priloţenim finansijskim izveštajima.
Finansijski izveštaji su sastavljeni u skladu sa konceptom istorijskog troška i naĉelom stalnosti pravnog lica.
Finansijski izveštaji su prikazani u formatu propisanim Pravilnikom o sadrţini i formi obrazaca finansijskih
izveštaja za privredna društva, zadruge, druga pravna lica i preduzetnike (Sluţbeni glasnik Republike Srbije, br.
5/07 ), koji u pojedinim delovima odstupa od naĉina prikazivanja odreĊenih bilansnih pozicija kako to predviĊa
MRS 1 „Prikazivanje finansijskih izveštaja“. Shodno tome, priloţeni finansijski izveštaji nisu usaglašeni sa svim
zahtevima MSFI. Sadrţinu godišnjeg raĉuna, prema propisima o raĉunovodstvu Republike Srbije ĉine bilans
stanja, bilans uspeha, izveštaj o promenama na kapitalu, izveštaj o tokovima gotovine, statistiĉki aneks i
napomene uz finansijske izveštaje.
Iznosi u finansijskim izveštajima iskazani su u hiljadama dinara, osim ukoliko nije drugaĉije naznaĉeno. Dinar
(RSD) predstavlja funkcionalnu i izveštajnu valutu Društva. Sve transakcije u valutama koje nisu funkcionalna
valuta, tretiraju se kao transakcije u stranim valutama.
3
Društvo je u sastavljanju ovih finansijskih izveštaja primenilo raĉunovodstvene politike obelodanjene u delu 3.
Napomena uz finansijske izveštaje, koje su zasnovane na vaţećim raĉunovodstvenim i poreskim propisima
Republike Srbije.
3. PREGLED ZNAĈAJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA
3.1. Korišćenje procenjivanja
Sastavljanje i prikazivanje finansijskih izveštaja u skladu sa MRS/MSFI i raĉunovodstvenim propisima vaţećim
u Republici Srbiji zahteva od rukovodstva Društva korišćenje najboljih mogućih procena i razumnih
pretpostavki, koje imaju efekte na iznose iskazane u finansijskim izveštajima i napomenama uz finansijske
izveštaje.
Ove procene i pretpostavke su zasnovane na informacijama raspoloţivim na dan bilansa stanja. Stvarni rezultati
mogu se razlikovati od navedenih procena, pri ĉemu se procene razmatraju periodiĉno.
Najznaĉajnije procene odnose se na utvrĊivanje obezvreĊenja finansijske i nefinansijske imovine, priznavanje
odloţenih poreskih sredstava, utvrĊivanje rezervisanja za sudske sporove i definisanje pretpostavki neophodnih
za aktuarski obraĉun naknada zaposlenima po osnovu otpremnina, i iste su obelodanjene u odgovarajućim
raĉunovodstvenim politikama i/ili napomenama uz finansijske izveštaje.
Finansijski izveštaji su sastavljeni na naĉelu nastanka poslovnog dogaĊaja (naĉelo uzroĉnosti) i naĉelu stalnosti.
Prema naĉelu nastanka poslovnog dogaĊaja uĉinci poslovnih promena i drugih dogaĊaja se priznaju u momentu
nastanka (a ne kada se gotovina ili njen ekvivalent primi ili isplati). Finansijski izveštaji sastavljeni na naĉelu
nastanka poslovnog dogaĊaja (osim Izveštaja o novĉanim tokovima) pruţaju informacije ne samo o poslovnim
promenama iz prethodnog perioda , koje ukljuĉuju isplatu i prijem gotovine, već takoĊe i o obavezama za isplatu
gotovine u budućem periodu i o resursima koji predstavljaju gotovinu koja će biti primljena u budućem periodu.
Finansijski izveštaji su sastavljeni pod predpostavkom da će Društvo da posluje na neograniĉeni vremenski
period i da će da nastavi sa poslovanjem i u doglednoj budućnosti.
3.2. Preraĉunavanje stranih sredstava plaćanja i raĉunovodstveni tretman kursnih razlika i efekata
po osnovu kursne razlike
Stavke ukljuĉene u finansijske izveštaje Društva odmeravaju se korišćenjem valute primarnog ekonomskog
okruţenja u kome Društvo posluje (funkcionalna valuta). Finansijski izveštaji prikazuju se u hiljadama dinara
(RSD), koji predstavlja funkcionalnu i izveštajnu valutu Društva.
Sva sredstva i obaveze u stranim sredstvima plaćanja se na dan bilansa stanja preraĉunavaju u njihovu dinarsku
protivvrednost primenom zvaniĉnog srednjeg deviznog kursa Narodne banke Srbije vaţećim na taj dan
(Napomena 11). Poslovne promene u stranim sredstvima plaćanja tokom godine preraĉunavaju se u dinarsku
protivvrednost primenom zvaniĉnih deviznih kurseva Narodne banke Srbije vaţećim na dan poslovne promene.
Zvaniĉni srednji kursevi NBS primenjeni za kursiranje monetarnih i nemonetarnih sredstava i obaveza bili su
sledeći:
31.12.2009. 31.12.2008.
EUR 95,8888 88,6010
USD 66.7285 62,9000
Pozitivne i negativne kursne razlike nastale preraĉunom sredstava i obaveza iskazanih u stranim sredstvima
plaćanja i preraĉunom transakcija u toku godine evidentiraju se u bilansu uspeha, kao finansijski prihodi,
odnosno finansijski rashodi.
4
Pozitivni i negativni efekti ugovorenih deviznih klauzula u vezi potraţivanja i obaveza, nastali primenom
ugovorenog kursa, takoĊe se iskazuju kao deo finansijskih prihoda, odnosno finansijskih rashoda.
3.3. Uporedni podaci
Uporedne podatke ĉine finansijski izveštaji Društva za 2008. godinu, koji su bili predment revizije.
3.4. Grupa za konsolidaciju
Grupu za konsolidaciju ĉine Društvo i ino kompanija Enhisa u Peruu koja je u vlasništvu Energoprojekt
Holdinga data na upravljanje Energoprojekt Hidroinţenjeringu
Red.
br.
Naziv društva PIB Matiĉni broj Šifra
delatnosti Razvrstavanje
Status
%
vlasništva
1. Matiĉno društvo
EP Hidroinţenjering
100001476 07023065 74202 Srednje pred.
aktivno
2. Ino kompanija Enhisa Peru
3.5. Goodwill
Goodwill predstavlja višak troška pri sticanju društva u odnosu na fer vrednost uĉešća u neto imovini steĉenog
društva, na dan sticanja. Poĉetno se priznaje po nabavnoj vrednosti, koja predstavlja iznos za koji trošak
poslovne kombinacije premašuje uĉešće sticaoca u neto fer vrednosti prepoznatljive imovine, obaveza i
potencijalnih obaveza.
Goodwill steĉen u poslovnoj kombinaciji predstavlja plaćanje koje je izvršio sticalac, oĉekujući buduće
ekonomske koristi od sredstava koja se ne mogu pojedinaĉno prepoznati i odvojeno priznati.
Svaki višak steĉenog uĉešća u neto imovini iznad troška sticanja priznaje se odmah kao prihod perioda.
Posle poĉetnog priznavanja, sticalac vrednuje goodwill steĉen u poslovnoj kombinaciji po nabavnoj
vrednosti/ceni koštanja, umanjenoj za sve akumulirane gubitke od umanjenja vrednosti.
Goodwill steĉen u poslovnoj kombinaciji se ne amortizuje. Umesto toga, sticalac ga testira radi utvrĊivanja
potencijalnog umanjenja vrednosti jednom godišnje ili ĉešće ukoliko dogaĊaji ili promene okolnosti ukazuju na
to da moglo doći do umanjenja vrednosti, u skladu sa MRS 36 „Umanjenje vrednosti imovine“.
3.6. Poslovni prihodi
Prihodi od prodaje su iskazani u iznosu fakturisane realizacije, tj. izvršene prodaje do kraja obraĉunskog perioda,
pod uslovom da je sa tim danom nastao duţniĉko - poverilaĉki odnos i da je ispostavljena faktura. Prihod se meri
po poštenoj vrednosti primljene nadoknade ili potraţivanja, uzimajući u obzir iznos svih trgovaĉkih popusta i
koliĉinskih rabata koje Društvo odobri. Razlika izmeĊu poštene vrednosti i nominalnog iznosa naknade priznaje
se kao prihod od kamate. (Napomene 6.1 i 6.2)
Prihod od prodaje se priznaje kada su zadovoljeni svi uslovi:
/a/ Društvo je prenelo na kupca sve znaĉajne rizike i koristi od vlasništva;
/b/ rukovodstvo Društva ne zadrţava niti upliv na upravljanje u meri koja se obiĉno povezuje sa vlasništvom, niti
kontrolu nad prodatim proizvodima i robom;
/c/ kada je moguće da se iznos prihoda pouzdano izmeri;
/d/ kada je verovatno da će poslovna promena da bude praćena prilivom ekonomske koristi u Društvo i
/e/ kad se troškovi koji su nastali ili će nastati u vezi sa poslovnom promenom mogu pouzdano da se izmere.
Prihodi od usluga iskazani su srazmerno stepenu završenosti usluge na dan bilansiranja.
5
3.7. Poslovni rashodi
Ukupne poslovne rashode ĉine: nabavna vrednost prodate robe; troškovi materijala; troškovi zarada, naknada
zarada i ostali liĉni rashodi; troškovi amortizacije i rezervisanja; troškovi proizvodnih usluga; i nematerijalni
troškovi. (Napomene 6.3, 6.4, 6.5)
Osnovni elementi i naĉela priznavanja rashoda su:
/a/ rashodi se priznaju, odnosno evidentiraju i iskazuju kada smanjenje budućih ekonomskih koristi koje je
povezano sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza moţe pouzdano da se izmeri;
/b/ rashodi se priznaju na osnovu neposredne povezanosti rashoda sa prihodima (naĉelo uzroĉnosti);
/c/ kada se oĉekuje da će ekonomske koristi priticati tokom nekoliko obraĉunskih perioda, a povezanost sa
prihodom moţe da se ustanovi u širem smislu ili posredno, rashodi se priznaju putem postupka sistemske i
razumne alokacije;
/d/ rashodi se priznaju kada izdatak ne donosi nikakve ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg buduće
ekonomske koristi ne ispunjavaju uslove ili su prestale da ispunjavaju uslove za priznavanje u bilansu stanja kao
sredstvo;
/e/ rashodi se priznaju i u onim sluĉajevima kada nastane obaveza bez istovremenog priznavanja sredstva.
Nabavna vrednost prodate robe na veliko utvrĊuje se u visini prodajne vrednosti robe na veliko, umanjene za
iznos utvrĊene razlike u ceni i ukalkulisanog PDV sadrţanih u vrednosti prodate robe na veliko.
Nabavna vrednost prodate robe na malo utvrĊuje se u visini prihoda od prodate robe, umanjenih za iznos
utvrĊene razlike u ceni, kao i za iznos ukalkulisanog PDV, sadrţanih u vrednosti prodate robe na malo.
3.8. Troškovi pozajmljivanja
Troškovi pozajmljivanja se priznaju kao rashod u periodu u kome su nastali.
3.9. Finansijski prihodi i rashodi
Finansijski prihodi i rashodi obuhvataju: prihode i rashode od kamata (nezavisno od toga da li su dospeli i da li
se plaćaju ili pripisuju iznosu potraţivanja ili obaveze na dan bilansiranja); prihode i rashode od kursnih razlika;
prihode i rashode iz odnosa sa matiĉnim, zavisnim i ostalim povezanim pravnim licima; i ostale finansijske
prihode i rashode. (Napomena 6.6)
3.10. Dobici i gubici
Dobici predstavljaju povećanje ekonomske koristi, a obuhvataju prihode koji se javljaju u sluĉaju prodaje stalne
imovine po vrednosti većoj od njihove knjigovodstvene vrednosti, zatim nerealizovane dobitke po osnovu
prodaje trţišnih hartija od vrednosti (u sluĉaju kada se vrednovanje hartija od vrednosti vrši po njihovim trţišnim
vrednostima), kao i dobitke koji nastaju pri povećanju knjigovodstvene vrednosti stalne imovine usled prestanka
delovanja uslova za smanjenje njihove vrednosti.
Gubici nastaju po osnovu prodaje imovine po cenama niţim od njene knjigovodstvene vrednosti, zatim po
osnovu rashodovanja neotpisanih osnovnih sredstava, po osnovu šteta koje se mogu u celini ili delimiĉno
nadoknaditi od osiguravajućih društava, po osnovu primene principa impariteta (umanjenje vrednosti imovine).
6
3.11. Nematerijalna ulaganja
Nematerijalno ulaganje je odredivo nemonetarno sredstvo bez fiziĉkog sadrţaja:
- koje sluţi za proizvodnju ili isporuku robe ili usluga, za iznajmljivanje drugim licima ili se koristi u
administrativne svrhe;
- koje društvo kontroliše kao rezultat prošlih dogaĊaja; i
- od kojeg se oĉekuje priliv budućih ekonomskih koristi.
Nematerijalna ulaganja ĉine: ulaganja u razvoj; koncesije, patenti, licence i sliĉna prava; ostala nematerijalna
ulaganja; nematerijalna ulaganja u pripremi i avansi za nematerijalna ulaganja.
Nabavka nematerijalnih ulaganja u toku godine evidentira se po nabavnoj vrednosti. Nabavnu vrednost ĉini
fakturna vrednost uvećana za sve zavisne troškove nabavke i sve troškove dovoĊenja u stanje funkcionalne
pripravnosti. Cenu koštanja nematerijalnih ulaganja proizvedenih u sopstvenoj reţiji ĉine direktni troškovi i
pripadajući indirektni troškovi, koji se odnose na to ulaganje.
Nakon što se prizna kao sredstvo, nematerijalno ulaganje se iskazuju po nabavnoj vrednosti ili po ceni koštanja
umanjenoj za ukupan iznos obraĉunate amortizacije i ukupan iznos gubitaka zbog obezvreĊenja. (Napomena 7.1)
Na dan svakog bilansa stanja Društvo procenjuje da li postoji neka indicija o tome da je sredstvo moţda
obezvreĊeno. Ukoliko takva indicija postoji, Društvo procenjuje iznos sredstva koji moţe da se povrati. Ako je
nadoknadiva vrednost sredstva manja od njegove knjigovodstvene vrednosti knjigovodstvena vrednost se svodi
na nadoknadivu vrednost i istovremeno se smanjuju prethodno formirane revalorizacione rezerve po osnovu tog
sredstva. Ako nisu formirane revalorizacione rezerve po osnovu sredstva ĉija je vrednost umanjena ili su
iskorišćene za druge svrhe, za iznos gubitka od umanjenja vrednosti priznaje se rashod perioda.
Za potrebe finansijskog izveštavanja, nematerijalna ulaganja se otpisuju putem proporcionalne stope
amortizacije u roku od pet godina, osim ulaganja ĉije je vreme utvrdjeno ugovorom, kada se otpisivanje vrši u
rokovima koji proistiĉu iz ugovora.
Ako na dan bilansa stanja postoje nagoveštaji da prethodno priznat gubitak od umanjenja vrednosti ne postoji ili
je umanjen, vrši se procena nadoknadive vrednosti tog sredstva. Gubitak zbog umanjenja vrednosti priznat u
prethodnim godinama priznaje se kao prihod, u sluĉaju da je primenjen osnovni postupak vrednovanja
nematerijalnih ulaganja, odnosno kao povećanje revalorizacione rezerve ukoliko je primenjen alternativni
postupak vrednovanja nematerijalnih ulaganja, a knjigovodstvena vrednost ove imovine se povećava do
nadoknadive vrednosti.
Naknadni izdatak koji se odnosi na već priznata nematerijalna ulaganja, pripisuje se iskazanom iznosu tog
sredstva, ako je verovatno da će priliv budućih ekonomskih koristi da bude veći od prvobitno procenjene stope
prinosa tog sredstva.
Društvo priznaje u knjigovodstvenu vrednost nematerijalnog ulaganja, troškove zamene nekih delova tih stavki,
u momentu kada ti troškovi nastanu i kada su zadovoljeni kriterijumi priznavanja iz MRS 38 – „Nematerijalna
imovina“, (paragraf 21).
Svaki drugi naknadni izdatak priznaje se kao rashod u periodu u kome je nastao.
Nematerijalna ulaganja prestaju da se iskazuju u bilansu stanja, nakon otuĊivanja ili kada je sredstvo trajno
povuĉeno iz upotrebe i kada se od njegovog otuĊenja ne oĉekuju nikakve buduće ekonomske koristi.
Dobici ili gubici koji proisteknu iz rashodovanja ili otuĊenja utvrĊuju se kao razlika izmeĊu procenjenih neto
priliva od prodaje i iskazanog iznosa sredstva i priznaju se kao prihod ili rashod u bilansu uspeha.
7
3.12. Nekretnine, postrojenja i oprema
Nekretnine, postrojenja i oprema su materijalna sredstva:
Koje Društvo drţi za upotrebu u proizvodnji ili za isporuku robe
ili pruţanje usluga, za iznajmljivanje drugim licima ili u administrativne svrhe;
Za koja se oĉekuje da će se koristiti duţe od jednog obraĉunskog perioda;
Nekretnine, postrojenja i oprema priznaju se kao sredstvo :
Kada je verovatno da će buduće ekonomske koristi po osnovu tog sredstva priticati u Društvo; i
Kada nabavna vrednost ili cena koštanja tog sredstva moţe pouzdano da se izmeri;
Nabavke nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme u toku godine evidentiraju se po nabavnoj
vrednosti. Nabavnu vrednost ĉini fakturna vrednost nabavljenih sredstava uvećana za sve zavisne troškove
nabavke i sve troškove dovoĊenja u stanje funkcionalne pripravnosti. Cenu koštanja navedenih sredstava
proizvedenih u sopstvenoj reţiji ĉine direktni troškovi i pripadajući indirektni troškovi, koji se odnose na to
ulaganje. (Napomena 7.2)
U nabavnu vrednost ili cenu koštanja ukljuĉuju se i troškovi pozajmljivanja koji se mogu neposredno pripisati
sticanju, izgradnji ili izradi sredstva koje se osposobljava za upotrebu u skladu sa MRS i MSFI.
Naknadni izdatak koji se odnosi na već priznata nematerijalna ulaganja, nekretninu, postrojenja i opremu
pripisuje se iskazanom iznosu tog sredstva, ako je verovatno da će priliv budućih ekonomskih koristi da bude
veći od prvobitno procenjene stope prinosa tog sredstva.
Naknadni izdatak se tretira kao dodatno ulaganje, ako:
dolazi do produţenja korisnog veka trajanja, ukljuĉujuĉi i povećanje kapaciteta;
postiţe znaĉajno unapreĊenje kvaliteta proizvoda; i
znaĉajno smanjuje troškove poslovanja u odnosu na troškove pre ulaganja.
Svaki drugi naknadni izdatak (troškovi servisiranja, tehniĉkog odrţavanja, manje popravke i ostalo) priznaje se
kao rashod u periodu u kome je nastao.
Nakon što se prizna kao sredstvo, nakretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrednosti ili po ceni
koštanja umanjenoj za ukupan iznos obraĉunate amortizacije i ukupan iznos gubitaka zbog obezvreĊenja.
Nekretnine, postrojenja i oprema prestaju da se iskazuju u bilansu stanja, nakon otuĊivanja ili kada je sredstvo
trajno povuĉeno iz upotrebe i kada se od njegovog otuĊenja ne oĉekuju nikakve buduće ekonomske koristi.
Dobici ili gubici koji proisteknu iz rashodovanja ili otuĊenja utvrĊuju se kao razlika izmeĊu procenjenih neto
priliva od prodaje i iskazanog iznosa sredstva i priznaju se kao prihod ili rashod u bilansu uspeha.
3.13. Investicione nekretnine
Investiciona nekretnina je nekretnina (zemljište, graĊevinski objekat ili i jedno i drugo) koju Društvo kao
vlasnik ili zakupac po osnovu finansijskog lizinga (dugoroĉni zakup) drţi radi ostvarivanja zarada od izdavanja
nekretnine (izdavanjem u zakup) ili radi povećanja vrednosti nekretnine ili radi i jednog i drugog, a ne radi
upotrebe za proizvodnju ili snabdevanje robom ili pruţanja usluga ili za potrebe administrativnog poslovanja, ili
prodaje u okviru redovnog poslovanja. Prema tome, investiciona nekretnina stvara tokove gotovine koji su u
velikoj meri nezavisni od ostale imovine koju drţi Društvo.
Poĉetno merenje investicione nekretnine prilikom sticanja (nabavke) vrši se po nabavnoj vrednosti ili ceni
koštanja. Pri poĉetnom merenju, zavisni troškovi nabavke se ukljuĉuju u nabavnu vrednost ili cenu koštanja.
Naknadni izdaci koji se odnose na već priznatu investicionu nekretninu pripisuju se iskazanom iznosu te
investicione nekretnine ako je verovatno, da će priliv budućih ekonomskih koristi biti veći od prvobitno
8
procenjene stope prinosa te investicione nekretnine. Svi ostali naknadno nastali izdaci priznaju se kao rashod u
periodu u kojem su nastali.
Nakon poĉetnog priznavanja, investicione nekretnine se mere prema njihovoj poštenoj vrednosti. Poštena
vrednost se meri kao najverovatnija cena koja realno moţe da se dobije na trţištu, na dan bilansa stanja, u skladu
sa definicijom poštene vrednosti. To je najbolja cena koju prodavac realno moţe da dobije. (Napomena 7.2)
Dobitak ili gubitak nastao zbog promene poštene vrednosti investicione nekretnine ukljuĉuje se u neto dobitak ili
neto gubitak perioda u kojem je nastao.
Investicione nekretnine ne podleţu obraĉunu amortizacije.
3.14. Amortizacija
Osnovicu za amortizaciju nematerijalnih ulaganja ĉini nabavna vrednost ili cena koštanja po odbitku njihove
preostale vrednosti.
Preostala vrednost nematerijalnih ulaganja smatra se jednakom nuli, osim kada:
Postoji ugovorna obaveza trećeg lica da otkupi to sredstvo na kraju njegovog preostalog veka trajanja ili
Za to sredstvo postoji aktivno trţište na kojem se moţe odrediti preostala vrednost i da će to trţište trajati i
na kraju veka tog sredstva.
Za potrebe finansijskog izveštavanja, nematerijalna ulaganja otpisuju se putem proporcionalne stope
amortizacije u roku od pet godina, osim ulaganja ĉije je vreme korišćenja utvrĊeno ugovorom, kada se
otpisivanje vrši u rokovima koji proistiĉu iz ugovora.
Goodwill se ne amortizuje već se za njega obavezno pre sastavljanja finansijskih izveštaja sprovodi test
obezvreĊenja u skladu sa MRS.
Za nematerijalna ulaganja sa neograniĉenim vekom trajanja ne obraĉunava se amortizacija.
Obraĉun amortizacije nematerijalnih ulaganja vrši se od poĉetka narednog meseca u odnosu na mesec kada je
nematerijalno ulaganje stavljeno u upotrebu.
Za potrebe sastavljanja poreskog bilansa amortizacija nematerijalnih ulaganja vrši se prema vaţećim zakonskim
propisima.
Interno nastali goodwill ne priznaje se kao nematerijalno ulaganje.
Nakon poĉetnog priznavanja, nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrednosti ili po ceni
koštanja umanjenoj za ukupan iznos obraĉunate amortizacije i ukupan iznos gubitaka zbog obezvreĊenja.
Osnovicu za amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme ĉine nabavna vrednost ili cena koštanja po odbitku
preostale vrednosti sredstava.
Nekretnine, postrojenja i oprema amortizuju se na sistematskoj osnovi tokom korisnog veka upotrebe sredstva.
Za potrebe finansijskog izveštavanja, amortizacija se obraĉunava proporcionalnom metodom tokom
procenjenog korisnog veka upotrebe sredstva. Procenjeni korisni vek upotrebe sredstva po potrebi se
preispituje i ako su oĉekivanja znaĉajno razliĉita od prethodnih procena, stope amortizacije se
prilagoĊavaju za tekući i buduće periode.
9
Za potrebe sastavljanja poreskog bilansa, nekretnine, postrojenja i oprema se razvrstavaju i amortizuju po
stopama koje su u skladu sa poreskim zakonodavstvom.
Obraĉun amortizacije poĉinje od narednog meseca u odnosu na mesec u kojem je osnovno sredstvo stavljeno u
upotrebu.
Stope amortizacije koje su u primeni, su:
(%)
GraĊevinski objekti 1,3
Raĉunari i pripadajuća oprema 20,0
Vozila 15,5-25,0
Ostala oprema 7 -30
Primenjene stope za amortizaciju nematerijalnih ulaganja su sledeće:
2009 2008
Nematerijalna ulaganja 20 20
Obraĉun amortizacije za poreske svrhe vrši se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit preduzeća Republike
Srbije i Pravilnikom o naĉinu razvrstavanja stalnih sredstava po grupama i naĉinu utvrĊivanja amortizacije za
poreske svrhe, što rezultira u odloţenim porezima.
3.15. Umanjenje vrednosti imovine
Saglasno usvojenoj raĉunovodstvenoj politici, rukovodstvo Društva proverava na svaki dan bilansa stanja da li
postoje indikatori gubitka vrednosti imovine. U sluĉaju da takvi indikatori postoje, Društvo procenjuje
nadoknadivu vrednost imovine.
Nadoknadivi iznos odreĊen je kao viši od neto prodajne cene i vrednosti u upotrebi. Neto prodajna cena je iznos
koji se moţe dobiti prilikom prodaje imovine u transakciji izmeĊu dve voljne nezavisne strane, umanjena za
troškove prodaje, dok vrednost u upotrebi predstavlja sadašnju vrednost procenjenih budućih novĉanih tokova za
koje se oĉekuje da će nastati iz kontinuirane upotrebe imovine kroz njen ekonomski vek trajanja te prodaje na
kraju veka trajanja. Nadoknadivi iznos se procenjuje za svako zasebno sredstvo ili, ako to nije moguće, za
jedinicu koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Gde knjigovodstveni iznos prelazi taj procenjeni
nadoknadivi iznos, vrednost imovine je umanjena do njenog nadoknadivog iznosa. Gubitak zbog obezvreĊenja
se priznaje u iznosu razlike, na teret rashoda saglasno MRS 36 „Umanjenje vrednosti imovine“.
Goodwill se testira na umanjenje vrednosti jednom godišnje ili ĉešće ukoliko dogaĊaji ili promene okolnosti
ukazuju da bi neto knjigovodstvena vrednost mogla biti umanjena.
3.16. Zalihe
Zalihe robe mere se po nabavnoj vrednosti koju ĉini fakturna cena dobavljaĉa, uvozne daţbine i drugi porezi
(osim onih koje preduzeće moţe naknadno da povrati od poreskih vlasti), troškovi prevoza, manipulativni
troškovi i drugi troškovi koji se mogu direktno pripisati sticanju zaliha robe. Popusti, rabati i druge sliĉne stavke
oduzimaju se pri utvrĊivanju troškova nabavke robe. (Napomena 7.5)
Obraĉun izlaza (prodaje) zaliha robe, vrši se po metodi proseĉne ponderisane cene.
10
Zalihe materijala koje se nabavljaju od dobavljaĉa mere se po nabavnoj vrednosti, dok se zalihe materijala koji
je proizveden kao sopstveni uĉinak preduzeća mere po ceni koštanja, odnosno po neto prodajnoj vrednosti, ako
je niţa.
Nabavnu vrednost ili cenu koštanja zaliha ĉine svi troškovi nabavke, troškovi proizvodnje i drugi nastali troškovi
neophodni za dovoĊenje zaliha na njihovo sadašnje mesto i stanje.
Troškovi nabavke zaliha obuhvataju nabavnu cenu, uvozne daţbine i druge poreze (osim onih koje preduzeće
moţe naknadno da povrati od poreskih vlasti), troškove prevoza, manipulativne troškove i druge troškove koji se
mogu direktno pripisati sticanju materijala. Popusti, rabati i druge sliĉne stavke oduzimaju se pri utvrĊivanju
troškova nabavke.
Obraĉun izlaza (utroška) zaliha materijala, vrši se po metodi proseĉne ponderisane cene.
3.17. Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja
Društvo odmerava stalnu imovinu (ili grupu za otuĊenje) klasifikovanu kao imovina koje se drţi za prodaju, po
niţem od sledeća dva iznosa: po knjigovodstvenoj vrednosti ili fer vrednost umanjenoj za troškove prodaje.
3.18. Finansijski instrumenti
Finansijski instrumenti predstavljaju finansijska sredstva koja se prilikom poĉetnog priznavanja mere po
njihovoj nabavnoj vrednosti koja predstavlja poštenu vrednost nadoknade koja je data za njih. Troškovi
transakcije se ukljuĉuju u poĉetno merenje svih finansijskih sredstava.
Za potrebe merenja finansijskog sredstva nakon poĉetnog priznavanja, finansijska sredstva se klasifikuju u ĉetiri
kategorije:
(a) finansijska sredstva koja se drţe radi trgovanja, poĉetno priznata po fer vrednosti kroz dobit ili
gubitak;
(b) ulaganja koja se drţe do roka dospeća;
(c) zajmovi i potraţivanja koji su potekli od strane društva i koji se ne drţe radi trgovanja i
(d) finansijska sredstva koja su raspoloţiva za prodaju.
Finansijsko sredstvo se klasifikuje kao finansijsko sredstvo koje je raspoloţivo za prodaju ukoliko sasvim ne
pripada ni jednoj od ostale tri gore navedene kategorije finansijskih sredstava.
Finansijsko sredstvo klasifikuje se kao finansijsko sredstvo koje se drţi radi trgovanja, a ne kao finansijsko
sredstvo koje je raspoloţivo za prodaju, ukoliko je to sredstvo deo portfelja sliĉnih sredstava za koje postoji
obrazac trgovanja radi ostvarivanja dobitka iz kratkoroĉnih kolebanja cena ili marţe dilera.
Posle poĉetnog priznavanja, društvo meri finansijska sredstva, (ukljuĉujući i derivate koji su sredstva) po
njihovim poštenim vrednostima, bez bilo kakvog umanjivanja za transakcione troškove koje moţe naĉiniti
prilikom prodaje ili drugog otuĊenja, osim:
- Zajmova i potraţivanja i Ulaganja koja se drţe do dospeća koja se mere po amortizovanoj ceni, primenom
metoda efektivne kamatne stope;
- Ulaganja u vlasniĉke hartije koje se ne kotiraju na aktivnom trţištu i ĉija se fer vrednost ne moţe pouzdano
izmeriti, koja se mere po nabavnoj ceni.
U Republici Srbiji ne postoji dovoljno trţišno iskustvo, stabilnost i likvidnost kod kupovine i prodaje
finansijskih sredstava i zvaniĉne trţišne informacije nisu u svakom trenutku raspoloţive. Stoga, poštenu (fer)
vrednost najĉešće nije moguće pouzdano utvrditi u uslovima nepostojanja aktivnog trţišta, kako to zahtevaju
MSFI.
11
Priznati dobitak ili gubitak koji proizilazi iz promene u poštenoj vrednosti finansijskog sredstva ili obaveze (koja
nije deo odnosa zaštite) poĉetno priznata po fer vrednosti kroz dobit ili gubitak, priznaje se kao kao dobitak ili
gubitak u bilansu uspeha, a kod finansijske imovine raspoloţive za prodaju na revalorizacionim rezervama.
Finansijski instrumenti se inicijalno vrednuju po fer vrednosti, uvećanoj za troškove transakcija (izuzev
finansijskih sredstava ili finansijskih obaveza koje se vrednuju po fer vrednosti kroz bilans uspeha), koji su
direktno pripisivi nabavci ili emitovanju finansijskog sredstva ili finansijske obaveze. Finansijska sredstva i
obaveze se evidentiraju u bilansu stanja Društva od momenta kada je Društvo ugovornim odredbama vezano za
instrument.
Rukovodstvo vrši klasifikaciju finansijskih plasmana u momentu inicijalnog priznavanja. Klasifikacija zavisi od
svrhe za koju su finansijska sredstva pribavljena.
Finansijska sredstva prestaju da se priznaju kada Društvo izgubi kontrolu nad ugovorenim pravima nad tim
instrumentima. Finansijska obaveza prestaje da se priznaje kada Društvo ispuni obavezu ili kada je obaveza
plaćanja predviĊena ugovorom ukinuta ili istekla.
Finansijski instrumenti u skladu sa MRS 39 – Finansijski instrumenti: Priznavanje i odmeravanje, obuhvataju
sledeće kategorije finansijskih instrumenata:
(a) Finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza po fer vrednosti kroz bilans uspeha;
(b) Investicije koje se drţe do dospeća;
(c) Krediti (zajmovi) i potraţivanja;
(d) Finansijska sredstva raspoloţiva za prodaju;
3.18.1. Finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza po fer vrednosti kroz bilans uspeha
U ovu kategoriju spadaju finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza ĉije se promene fer vrednosti evidentiranju
kroz prihode ili rashode u bilansu uspeha. Finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza klasifikovana u ovu
kategoriju treba da ispune bilo koji od sledećih uslova:
(a) klasifikovano je kao ono koje se drţi radi trgovanja. Finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza se
klasifikuje kao ono koje se drţi radi trgovanja ako je:
/i/ steĉeno ili nastalo prvenstveno radi prodaje ili ponovne kupovine u bliskoj budućnosti;
/ii/ deo portfelja identifikovanih finansijskih instrumenata kojima se zajedno upravlja i za koje postoji
dokaz o nedavnom aktuelnom modelu kratkoroĉnog ostvarenja dobiti; ili
/iii/ derivat (osim derivata koji je instrument hedţinga).
(b) posle poĉetnog priznanja naznaĉen je od strane Društva po fer vrednosti kroz bilans uspeha. Entitet moţe
vršiti ovo naznaĉavanje samo kada to rezultira pouzdanijim i relevantnijim informacijama, budući da se
/i/ eliminiše ili u znaĉajnoj meri otklanja nedoslednost odmeravanja ili priznavanja koja bi inaĉe
nastala usled odmeravanja sredstava ili obaveza ili priznavanja dobitaka ili gubitaka po razliĉitim osnovama; ili
/ii/ grupom finansijskih sredstava, finansijskih obaveza ili oboma se upravlja i njihove performanse se
procenjuju na osnovu fer vrednosti, u skladu sa dokumentovanim strategijom upravljanja rizikom ili investiranja,
i informacije o grupi se interno saĉinjavaju prema toj osnovi za kljuĉne rukovodioce Društva (kao što je
definisano u MRS 24 Obelodanjivanja povezanih strana, na primer za upravni odbor ili generalnog direktora
Društva.
3.18.2. Investicije koje se drže do dospeća
Investicije koje se drţe do dospeća su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili odredivim isplatama i
fiksnim dospećem koja Društvo definitivno namerava i moţe da drţi do dospeća, osim:
(a) onih koje Društvo nakon poĉetnog priznavanja naznaĉi po fer vrednosti kroz bilans uspeha;
(b) onih koje Društvo naznaĉi kao raspoloţive za prodaju; i
(c) onih koja zadovoljavaju definiciju zajmova i potraţivanja.
12
Društvo ne klasifikuje neko finansijsko sredstvo kao ono koje se drţi do dospeća ako je Društo, tokom tekuće
finansijske godine ili tokom dve prethodne finansijske godine prodalo ili reklasifikovalo više od beznaĉajnog
iznosa investicija koje se drţe do dospeća pre njihovog dospeća (više nego beznaĉajan iznos u odnosu na ukupni
iznos investicija koje se drţe do dospeća), osim prodaja ili reklasifikacija koje:
(i) su toliko blizu dospeća ili datuma poziva na plaćanje finansijskog sredstva (na primer manje od tri
meseca pre dospeća) da promene trţišne kamatne stope ne bi imale znaĉajan uticaj na fer vrednost finansijskog
sredstva;
(ii) se dešavaju pošto je Društvo suštinski sakupilo prvobitnu glavnicu finansijskog sredstva kroz
planski rasporeĊena plaćanja ili avanse; ili
(iii) se mogu pripisati izolovanom dogaĊaju koji je van kontrole Društva, koji se ne ponavlja i koje
Društvo nije moglo sa sigurnošću predvideti.
3.18.3. Krediti (zajmovi) i potraživanja
Zajmovi (krediti) i potraţivanja su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili odredivim isplatama koja nisu
kotirana na aktivnom trţištu osim:
(a) sredstva koja Društvo namerava da proda odmah ili u kratkom roku i koja bi onda bila klasifikovana kao
sredstva koja se drţe radi trgovanja i ona koja Društvo posle poĉetnog priznavanja naznaĉi po fer vrednosti kroz
bilans uspeha;
(b) ona koja Društvo posle poĉetnog priznavanja naznaĉi kao raspoloţiva za prodaju; ili
(c) ona za koja imalac ne moţe u znaĉajnoj meri povratiti svoju celokupnu poĉetnu investiciju, osim ako to nije
zbog pogoršanja kredita, i koja će biti klasifikovana kao raspoloţiva za prodaju.
Uĉešće steĉeno u paketu sredstava koja nisu zajmovi (krediti) ili potraţivanja (na primer uĉešće u zajedniĉkom
fondu ili sliĉnim fondovima) nije zajam (kredit) ili potraţivanje.
3.18.4. Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju
Finansijska sredstva raspoloţiva za prodaju su nederivatna finansijska sredstva koja su naznaĉena kao
raspoloţiva za prodaju i nisu klasifikovana kao (a) zajmovi(krediti) i potraţivanja (b) investicije koje se drţe do
dospeća ili (c) finansijska sredstva naznaĉena po fer vrednosti kroz bilans uspeha.
3.19. Kratkoroĉna potraţivanja i plasmani
Kratkoroĉna potraţivanja obuhvataju potraţivanja od kupaca – zavisnih i drugih povezanih pravnih lica i ostalih
kupaca u zemlji i inostranstvu po osnovu prodaje proizvoda, robe i usluga.
Kratkoroĉni plasmani obuhvataju kredite, hartije od vrednosti i ostale kratkoroĉne plasmane sa rokom dospeća,
odnosno prodaje do godinu dana od dana ĉinidbe, odnosno od dana bilansa. (Napomena 7.7)
Kratkoroĉna potaţivanja od kupaca mere se po vrednosti iz originalne fakture. Ako se vrednost u fakturi iskazuje
u stranoj valuti, vrši se preraĉunavanje u izveštajnu valutu po srednjem kursu vaţećem na dan transakcije.
Promene deviznog kursa od datuma transakcije do datuma naplate potraţivanja iskazuju se kao kursne razlike u
korist prihoda ili na teret rashoda. Potraţivanja iskazana u stranoj valuti na dan bilansa preraĉunavaju se prema
vaţećem srednjem kursu NBS, a kursne razlike priznaju se kao prihod ili rashod perioda. (Napomena 7.6)
Kratkoroĉni finansijski plasmani koji se ne drţe radi trgovanja mere se po amortizovanoj vrednosti, ne uzimajući
u obzir nameru Društava da ih drţe do dospeća.
Ukoliko postoji verovatnoća da Društvo neće biti u stanju da naplati sve dospele iznose (glavnicu i kamatu)
prema ugovornim uslovima za date kredite, potraţivanja ili ulaganja koja se drţe do dospeća koja su iskazana po
amortizovanoj vrednosti, nastao je gubitak zbog obezvreĊivanja ili nenaplaćenih potraţivanja.
13
Otpis kratkoroĉnih potaţivanja i plasmana kod kojih postoji verovatnoća nenaplativnosti vrši se indirektnim
otpisivanjem, dok se u sluĉajevima kada je nemogućnost naplate izvesna i dokumentovana, otpis, u celini ili
delimiĉno, vrši direktnim otpisivanjem.
Verovatnoća nemogućnosti naplate utvrĊuje se u svakom konkretnom sluĉaju na osnovu dokumentovanih
razloga (steĉaj, odnosno likvidacija duţnika, prezaduţenost, otuĊenje imovine, prinudno poravnanje,
vanparniĉno poravnanje, zastarelost, sudsko rešenje, akt upravnog organa, kao i u drugim sluĉajevima za koja
Društvo poseduje verodostojnu dokumentaciju o nenaplativosti.)
3.20. Gotovinski instrumenti i gotovina
Gotovinski ekvivalenti i gotovina ukljuĉuju sredstva na raĉunima kod banaka, gotovinu u blagajni, kao i visoko
likvidna sredstva sa prvobitnim rokom dospeća do tri meseca ili kraće a koja se mogu brzo konvertovati u
poznate iznose gotovine, uz beznaĉajan rizik od promene vrednosti. (Napomena 7.8)
3.21. Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva
Rezervisanja se priznaju i vrše kada Društvo ima zakonsku ili ugovorenu obavezu kao rezultat prošlih dogaĊaja i
kada je verovatno da će doći do odliva resursa kako bi se izmirila obaveza i kada se moţe pouzdano proceniti
iznos obaveze. (Napomene 7.17, 7.18, 7.19, 7.20, 7.21)
Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni rezervisanje se ne priznaje. Rezervisanja se razlikuju od drugih obaveza zbog
prisustva neizvesnosti u pogledu nastanka ili iznosa budućih izdataka koji su potrebni za izmirenje. Odluku o
pojedinaĉnom rezervisanju donosi Upravni odbor društva.
Rezervisanja za otpremnine i jubilarne nagrade se odmeravaju po sadašnjoj vrednosti oĉekivanih budućih odliva
primenom diskontne stope koja odraţava kamatu na visokokvalitetne hartije od vrednosti koje su iskazane u
valuti u kojoj će obaveze za penzije biti plaćene .
Rezervisanja za sudske sporove formiraju se u iznosu koji odgovara najboljoj proceni rukovodstva Društva u
pogledu izdataka koji će nastati da se takve obaveze izmire. (Napomena 10)
Potencijalne obaveze se ne priznaju u finansijskim izveštajima, ali se obelodanjuju u napomenama uz finansijske
izveštaje, osim ako je verovatnoća odliva resursa koji sadrţe ekonomske koristi veoma mala. (Napomena 10)
Preduzeće ne priznaje potencijalna sredstva u finansijskim izveštajima već ih obelodanjuje u napomenama uz
finansijske izveštaje, ukoliko je priliv ekonomskih koristi verovatan. (Napomena 10)
3.22. Naknade zaposlenima
3.22.1. Porezi i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje
U skladu sa propisima koji se primenjuju u Republici Srbiji, Društvo je obavezno da uplaćuje doprinose raznim
drţavnim fondovima za socijalnu zaštitu. Ove obaveze ukljuĉuju doprinose na teret zaposlenih i na teret
poslodavca u iznosima koji se obraĉunavaju primenom zakonom propisanih stopa. Društvo ima zakonsku
obavezu da izvrši obustavu obraĉunatih doprinosa iz bruto zarada zaposlenih i da za njihov raĉun izvrši prenos
obustavljenih sredstava u korist odgovarajućih drţavnih fondova. Društvo nije u obavezi da zaposlenima nakon
odlaska u penziju isplaćuje naknade koje predstavljaju obavezu penzionog fonda Republike Srbije. Doprinosi na
teret zaposlenih i na teret poslodavca knjiţe se na teret troškova u periodu na koji se odnose.
14
3.22.2. Obaveze po osnovu otpremnina i jubilarnih nagrada
U skladu sa Zakonom o radu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 61/05) i Pojedinaĉnim kolektivnim ugovorom o radu,
Društvo je u obavezi da isplati otpremnine prilikom odlaska u penziju u visini 3 meseĉne bruto zarade koju je
zaposleni ostvario u mesecu koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina, koje pri tom ne mogu biti
manje od 3 meseĉne proseĉne bruto zarade isplaćene u Društvu u mesecu koji prethodi mesecu u kome se
isplaćuje otpremnina.
3.22.3. Kratkoročna, plaćena odsustva
Akumulirana plaćena odsustva mogu da se prenose i koriste u narednim periodima, ukoliko u tekućem periodu
nisu iskorišćena u potpunosti. Oĉekivani troškovi plaćenih odsustava se priznaju u iznosu kumuliranih
neiskorišćenih prava na dan bilansa, za koje se oĉekuje da će biti iskorišćeni u narednom periodu. U sluĉaju
neakumuliranog plaćenog odsustva, obaveza ili trošak se ne priznaju do momenta kada se odsustvo iskoristi.
3.22.4. Učešće u dobiti zaposlenih
Preduzeće priznaje obaveze i trošak za uĉešće u dobiti zaposlenih u skladu sa Odlukom Upravnog odbora ili
drugom odlukom rukovodstva Društva.
3.23. Porez na dobitak
3.23.1. Tekući porez
Porez na dobitak predstavlja iznos koji se obraĉunava i plaća u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit
preduzeća Republike Srbije. Porez na dobitak obraĉunat je po stopi od 10% na poresku osnovicu koja je
prikazana u poreskom bilansu, nakon umanjenja za iskorišćene poreske kredite. Oporeziva osnovica ukljuĉuje
dobitak iskazan u bilansu uspeha, koji je korigovan u skladu sa poreskim propisima Republike Srbije.
(Napomena 6.9)
Zakon o porezu na dobit preduzeća obvezniku koji izvrši ulaganja u osnovna sredstva priznaje pravo na poreski
kredit u visini od 20% izvršenog ulaganja, s tim što poreski kredit ne moţe biti veći od 50% obraĉunatog poreza
u godini u kojoj je izvršeno ulaganje. Neiskorišćeni deo poreskog kredita moţe se preneti na raĉun poreza na
dobit iz budućih obraĉunskih perioda, ali ne duţe od deset godina. Gubici iz tekućeg perioda mogu se koristiti za
umanjenje poreske osnovice budućih obraĉunskih perioda, ali ne duţe od 10 godina.
3.23.2. Odloženi porez
Odloţeni porez na dobitak se obraĉunava za sve privremene razlike izmeĊu poreske osnove imovine i obaveza i
njihove knjigovodstvene vrednosti. Trenutno vaţeće poreske stope na dan bilansa su korišćene za obraĉun iznosa
odloţenog poreza. Odloţene poreske obaveze priznaju se za sve oporezive privremene razlike. Odloţena poreska
sredstva priznaju se za odbitne privremene razlike i za efekte prenetog gubitka i neiskorišćenih poreskih kredita
iz prethodnih perioda do nivoa do kojeg je verovatno da će postojati budući oporezivi dobici na teret kojih se
odloţena poreska sredstva mogu iskoristiti.
Tekući i odloţeni porezi priznaju se kao prihodi i rashodi i ukljuĉeni su u neto dobitak perioda.
15
3.24. Zarada po akciji
Društvo izraĉunava i obelodanjuje osnovnu zaradu po akciji. Osnovna zarada po akciji obraĉunava se deljenjem
neto dobiti koja pripada akcionarima, imaocima obiĉnih akcija Društva, ponderisanim proseĉnim brojem izdatih
obiĉnih akcija u toku perioda . (Napomena 7.11)
3.25. Raspodela dividendi
Distribucija dividendi akcionarima Društva se u finansijskim izveštajima Društva priznaje kao obaveza u
periodu u kojem su akcionari Društva odobrili dividende.
Ako su dividende objavljene posle datuma bilansa stanja, ali pre nego što su finansijski izveštaji odobreni za
objavljivanje, ove dividende se ne priznaju kao obaveza na datum bilansa stanja, jer ne ispunjavaju kriterijum
sadašnje obaveze prema MRS 37 „Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina“. Takve dividende
se obelodanjuju u napomenama uz finansijske izveštaje, u skladu sa MRS 1 „Prezentacija finansijskih izveštaja“.
3.26. Obelodanjivanje odnosa sa povezanim licima
Za svrhe ovih finansijskih izveštaja, pravna lica se tretiraju kao povezana ukoliko jedno pravno lice ima
mogućnost kontrolisanja drugog pravnog lica ili vrši znaĉajan uticaj na finansijske i poslovne odluke drugog
lica, što je definisano u MRS 24 „Obelodanjivanje odnosa sa povezanim licima“.
Odnosi izmeĊu Društva i njegovih povezanih pravnih lica regulisani su na ugovornoj osnovi i po trţišnim
uslovima. Stanja potraţivanja i obaveza na dan bilansa stanja, kao i transakcije u toku izveštajnih perioda nastale
sa povezanim pravnim licima posebno se obelodanjuju u napomenama uz finansijske izveštaje (Napomene 7.6,
7.19 i 8).
3.27. Informacije o segmentima
Poslovni segment predstavlja deo imovine i poslovnih aktivnosti koje obezbeĊuju proizvode ili usluge koje
podleţu rizicima i koristima razliĉitim od onih u nekim drugim poslovnim segmentima. Geografski segment
obezbeĊuje proizvode ili usluge unutar odreĊenog privrednog okruţenja koji podleţu rizicima i koristima
razliĉitim od onih segmenata koji posluju u nekim drugim privrednim okruţenjima. Kljuĉevi za alokaciju
zajedniĉkih troškova su odreĊeni na bazi najboljih procena rukovodstva Društva. Informacije o segmentima,
prikazane su u Napomeni 6.1.
3.28. Praviĉna (fer) vrednost
Poslovna politika Društva je da obelodani informacije o praviĉnoj vrednosti aktive i pasive za koju postoje
zvaniĉne trţišne informacije i kada se praviĉna vrednost znaĉajno razlikuje od knjigovodstvene vrednosti. U
Republici Srbiji ne postoji dovoljno trţišnog iskustva, kao ni stabilnosti i likvidnosti kod kupovine i prodaje
potraţivanja i ostale finansijske aktive i pasive, pošto zvaniĉne trţišne informacije nisu u svakom trenutku
raspoloţive. Stoga, praviĉnu vrednost nije moguće pouzdano utvrditi u odsustvu aktivnog trţišta. Rukovodstvo
Društva vrši procenu rizika i u sluĉajevima kada se oceni da vrednost po kojoj se imovina vodi u poslovnim
knjigama neće biti realizovana vrši ispravku vrednosti.
16
3.29. Drţavna davanja
Drţavna davanja predstavljaju pomoć drţave u obliku prenosa resursa Društvu po osnovu ispunjenih izvesnih
uslova u prošlosti ili budućnosti koji se odnose na poslovne aktivnosti Društva. Ona iskljuĉuju one oblike
drţavne pomoći koji se ne mogu u razumnoj meri vrednosno iskazati kao i transakcije sa drţavom koje se ne
mogu razlikovati od uobiĉajenih poslovnih transakcija Društva. Drţavna davanja se priznaju kada postoji
opravdano uverenje da će se Društvo pridrţavati uslova povezanih sa davanjima i da će davanje biti primljeno.
Drţavno davanje se priznaje kao prihod tokom perioda neophodnih za suĉeljavanje, na sistematskoj osnovi, sa
povezanim troškovima koje treba pokriti iz tog prihoda.
Drţavno davanje koje se prima kao nadoknada za nastale rashode ili gubitke ili u svrhu pruţanja direktne
finansijske podrške Društvu sa kojom nisu povezani budući troškovi se priznaje kao prihod perioda u kojem se
prima.
Drţavna davanja povezana sa sredstvima, ukljuĉujući nemonetarna davanja po fer vrednosti, iskazuju se u
bilansu stanja ili kao odloţeni prihod po osnovu davanja, ili oduzimanjem iznosa davanja prilikom izraĉunavanja
knjigovodstvene vrednosti sredstva.
4. UPRAVLJANJE FINANSIJSKIM RIZICIMA
Društvo je u svom redovnom poslovanju u razliĉitom obimu izloţeno odreĊenim finansijskim rizicima i to:
- kreditni rizik,
- trţišni rizik (koji obuhvata rizik od promene kursa stranih valuta, rizik od promene kamatnih stopa i rizik od
promene cena) i
- rizik likvidnosti.
Upravljanje rizicima u Društvu je usmereno na minimiziranje potencijalnih negativnih uticaja na finansijsko
stanje i poslovanje Društvu u situaciji nepredvidivosti finansijskih trţišta.
Upravljanje rizicima sprovodi Finansijski sektor Društva na osnovu politika odobrenih od strane Upravnog
odbora. Finansijski sektor Društva identifikuje i procenjuje finansijske rizike i definiše naĉine zaštite od rizika
usko saraĊujući sa poslovnim jedinicama Društva.
Upravljanje rizikom sprovodi se na osnovu politika Upravnog odbora, koje obuhvataju oblasti kao što su:
devizni rizik, kamatni rizik, korišćenje finansijskih instrumenata i ulaganje viška likvidnih sredstava.
4.1. Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik da će jedna strana u finansijskom instrumentu, neispunjenjem svoje obaveze,
prouzrokovati finansijski gubitak druge strane.
Kreditni rizik nastaje kod gotovine i gotovinskih ekvivalenata, depozita u bankama i finansijskim institucijama,
potraţivanja od pravnih i fiziĉkih lica i preuzetih obaveza.
4.2. Trţišni rizik
Rizik da će fer vrednost ili budući tokovi gotovine finansijskog instrumenta fluktuirati usled promena trţišnih
cena. Trţišni rizik se sastoji od tri vrste rizika:
- valutnog rizika,
- rizika kamatne stope i
- drugih rizika od promene cene.
17
4.2.1. Rizik od promene kursa stranih valuta
Valutni rizik je rizik od fluktuiranja fer vrednosti ili budućih tokova gotovine finansijskog instrumenta usled
promene deviznog kursa.
Valutni rizik (ili rizik od kursnih promena) se javlja kod finansijskih instrumenata koji su oznaĉeni u stranoj
valuti, to jest u valuti koja nije funkcionalna valuta u kojoj su oni odmereni.
4.2.2. Rizik od promene kamatnih stopa
Rizik od promene kamatnih stopa je rizik da će fer vrednost ili budući tokovi gotovine finansijskog instrumenta
fluktuirati usled promena trţišnih kamatnih stopa.
Rizik od kamatne stope se javlja kod kamatonosnih finansijskih instrumenata priznatih u bilansu stanja (na
primer, krediti i potraţivanja i emitovani duţniĉki instrumenti) i kod nekih finansijskih instrumenata koji nisu
priznati u bilansu stanja (na primer, nekim obavezama po kreditima).
4.2.3. Rizik od promene cena
Rizik od promene cena je rizik da će fer vrednost ili budući tokovi gotovine finansijskog instrumenta fluktuirati
zbog promena trţišnih cena (koje nisu one koje nastaju od rizika kamatne stope ili valutnog rizika), bilo da su te
promene prouzrokovane faktorima specifiĉnim za pojedinaĉni finansijski instrument ili njegovog emitenta, ili da
faktori utiĉu na sve sliĉne finansijske instrumente kojima se trguje na trţištu
Rizik od promene cena se javlja kod finansijskih instrumenata zbog promena, na primer, cena robe ili cena
kapitala.
4.3. Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti je rizik da će Društvo imati poteškoća u izmirenju obaveza povezanih sa finansijskim
obavezama.
5. PROMENE RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA
Ispravka naknadno ustanovljenih materijalno znaĉajnih grešaka je ona koja ima tako znaĉajan uticaj na
finansijske izveštaje jednog ili više prethodnih perioda da se ti finansijski izveštaji više ne mogu smatrati
pouzdanim na dan njihovog izdavanja.
Ispravka materijalno znaĉajne greške iz prethodnih perioda se vrši korigovanjem poĉetnog stanja
nerasporeĊenog dobitka ili gubitka iz ranijih godina.
Materijalno znaĉajni efekti promene raĉunovodstvenih politika i naknadno utvrĊenih grešaka se koriguju
retroaktivno uz prilagoĊavanje uporednih podataka u finansijskim izveštajima, osim ako je to praktiĉno
neizvodljivo ( tada se promena raĉunovodstvene politike primenjuje prospektivno ). Svaka korekcija koja iz toga
proizilazi iskazuje se kao korekcija iznosa nerasporeĊenog dobitka na poĉetku perioda.
18
6. BILANS USPEHA
6.1. PRIHODI OD PRODAJE
u 000 din.
Domaće trţište i pov.lica
2009 2008 2009 2008 2009 2008 2009 2008 2009 2008
160,857 137,568 153,510 126,491 89,542 143,614 75,466 25,052 479,375 432,725
Afrika Ostali UkupnoSrbija Drţave ex SFRJ
Prihodi od prodaje su 16,9 % veći nego u prethodnoj godini. Analizirajući period 2006-2009 moţe se zakljuĉiti
da je u strukturi trţišta došlo do promene u korist domaĉeg i trţišta ex SFRJ zbog problema u realizaciji i
naplatama sa trţišta Alţira koje se pokazuje kao izuzetno nestabilno i u ekonomskom i politiĉkom smislu.
Primetna je i disperzija na nova trţišta u okviru stavke ’’Ostalo’’ (Peru i Jordan). Na trţištu Severne Afrike i
novim trţištima provladjujući su poslovi nadzora i projektovanja, a na ostalim su prisutni i poslovi konsaltinga u
svim oblastima za koje je Kompanija registrovana.
6.2. OSTALI POSLOVNI PRIHODI
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Prihodi od premija, subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija i
povraćaja poreskih daţbina
1.191
Prihodi po osnovu uslovljenih donacija
Prihodi od zakupnina 1.285 1.046
Prihodi od ĉlanarina
Prihodi od tantijema
Ostali poslovni prihodi 621
Ukupno 3.097 1.046
6.3. TROŠKOVI MATERIJALA
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Troškovi materijala za izradu
Troškovi ostalog materijala (reţijskog) 8.556 5.978
Troškovi goriva i energije 12.561 12.706
Ukupno 21.117 18.684
19
6.4. TROŠKOVI ZARADA, NAKNADA ZARADA I OSTALI LIĈNI RASHODI
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Troškovi zarada i naknada zarada (bruto) 203.713 194.873
Troškovi poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada na teret
poslodavca
29.583 28.231
Troškovi naknada po ugovoru o delu
Troškovi naknada po autorskim honorarima 35.838 27.578
Troškovi naknada po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima 956 1.036
Troškovi naknada fiziĉkim licima po osnovu ostalih ugovora 501 329
Troškovi naknada ĉlanovima upravnog i nadzornog odbora 1.383 1.467
Ostali liĉni rashodi i naknade 31.163 31.652
Ukupno 303.137 285.166
Nivo zarada u zemlji je ostao na nivou prethodne godine i izvesno povećanje je rezultat većeg angaţovanja na
poslovima nadzorau inostranstvu. Porast naknada po autorskim honorarima je rezultat pojaĉanog angaţovanja
spoljnih eksperata na realizaciji visokostruĉnih poslova.
6.5. TROŠKOVI AMORTIZACIJE I REZERVISANJA
Troškovi amortizacije i rezervisanja iznose RSD 20.342 hiljada (u 2008. godini RSD 18.374 hiljada). Na
amortizaciju nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme (Napomena 3.11, 3.12, 3.13 i 3.14,
Napomena 7.1. i Napomena 7.2.) odnosi se RSD 16.177 hiljada (u 2008. Godini RSD 16.098 hiljada).
Troškovi rezervisanja se daju u sledećem pregledu:
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Troškovi rezervisanja za garantni rok
Rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava
Rezervisanja za zadrţane kaucije i depozite
Rezervisanja za troškove restrukturiranja
Rezervisanja za naknade i druge beneficije zaposlenih 4.165 2.276
Ostala dugoroĉna rezervisanja
Ukupno 4.165 2.276
6.6. OSTALI POSLOVNI RASHODI
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Troškovi proizvodnih usluga
Troškovi usluga na izradi uĉinaka 52.349 37.848
Troškovi transportnih usluga 5.735 5.879
Troškovi usluga odrţavanja 8.683 8.512
Troškovi zakupnina 2.078 1.859
Troškovi sajmova
Troškovi reklame i propagande 1.327 135
Troškovi istraţivanja
Troškovi razvoja koji se ne kapitalizuju
Troškovi ostalih usluga 4.166 3.086
Svega 74.338 57.319
20
Nematerijalni troškovi
Troškovi neproizvodnih usluga 10.360 9.161
Troškovi reprezentacije 3.552 3.569
Troškovi premija osiguranja 5.198 4.600
Troškovi platnog prometa 6.220 4.877
Troškovi ĉlanarina 874 592
Troškovi poreza 12.594 5.899
Troškovi doprinosa
Ostali nematerijalni troškovi 19.952 17.761
Svega 58.750 46.459
Ukupno 133.088 103.778
’’Troškovi usluga na izradi uĉinaka’’ su uvećani zbog izraţenijeg zajedniĉkog nastupa sa specijalizovanim
partnerima i podizvodjaĉima u realizaciji obimnijih projekata i to prvenstveno u istraţnim radovima i obradi
podataka (Rudarsko-geološki fakultet, Geo-Panon, Geotehnika, Hidro-geo rad, Gradjevinski fakultet, Georad,
KLM Inţenjering, TTI group, Eurimage i E-Geos- Italija, EMO i MGM - Makedonija, Geoinţenjering i Zavod
za vodoprivredu – Republika Srpska, Indel – Crna Gora itd )
6.7. FINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Finansijski prihodi
Finansijski prihodi od matiĉnih i zavisnih pravnih lica
Finansijski prihodi od ostalih povezanih pravnih lica 763 2.854
Prihodi od kamata 1.712 1.852
Pozitivne kursne razlike 25.220 34.752
Prihodi po osnovu efekata valutne klauzule 11 15
Prihodi od uĉešća u dobitku zavisnih pravnih lica i zajedniĉkih ulaganja
koji se obraĉunavaju metodom udela
Ostali finansijski prihodi 97 10
Svega 27.803 39.818
Finansijski rashodi
Finansijski rashodi iz odnosa sa matiĉnim i zavisnim pravnim licima
Finansijski rashodi iz odnosa sa ostalim povezanim pravnim licima 1.741 4.209
Rashodi kamata 4.122 744
Negativne kursne razlike 10.634 23.366
Rashodi po osnovu efekata valutne klauzule 971 393
Rashodi od uĉešća u gubitku zavisnih pravnih lica i zajedniĉkih
ulaganja koji se obraĉunavaju metodom udela
Ostali finansijski rashodi 20 10
Svega 17.488 28.722
21
6.8. OSTALI PRIHODI I RASHODI
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Ostali prihodi
Dobici od prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i
opreme
1.527 35
Dobici od prodaje bioloških sredstava
Dobici od prodaje uĉešća i dugoroĉnih hartija od vrednosti
Dobici od prodaje materijala
Viškovi
Naplaćena otpisana potraţivanja 406 2.077
Prihodi od smanjenja obaveza 14.870 2.522
Prihodi od ukidanja dugoroĉnih rezervisanja
Ostali nepomenuti prihodi 23 8
Prihodi od usklaĊivanja vrednosti bioloških sredstava
Prihodi od usklaĊivanja vrednosti nematerijalnih ulaganja
Prihodi od usklaĊivanja vrednosti nekretnina, postrojenja i opreme
Prihodi od usklaĊivanja vrednosti dugoroĉnih finansijskih plasmana i
hartija od vrednosti raspoloţivih za prodaju
Prihodi od usklaĊivanja vrednosti zaliha
Prihodi od usklaĊivanja vrednosti potraţivanja i kratkoroĉnih
finansijskih plasmana
Prihodi od usklaĊivanja vrednosti ostale imovine
Dobitak poslovanja koje se obustavlja
Prihodi po osnovu promena raĉunovodstvenih politika i ispravke
grešaka
382
Svega
16.826 5.024
Ostali rashodi
Gubici po osnovu rashodovanja i prodaje nematerijalnih ulaganja,
nekretnina, postrojenja i opreme
Gubici po osnovu i rashodovanja i prodaje bioloških sredstava
Gubici po osnovu prodaje uĉešća u kapitalu i hartija od vrednosti
Gubici od prodaje materijala
Manjkovi
Rashodi po osnovu direktnih otpisa potraţivanja 35 417
Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha materijala i robe
Ostali nepomenuti rashodi 1.888 1.197
ObezvreĊenje bioloških sredstava
ObezvreĊenje nematerijalnih sredstava
ObezvreĊenje nekretnina, postrojenja i opreme
ObezvreĊenje dugoroĉnih finansijskih plasmana i drugih hartija od
vrednosti raspoloţivih za prodaju
ObezvreĊenje zaliha materijala i robe
ObezvreĊenje potraţivanja i kratkoroĉnih finansijskih plasmana 13.426 4.190
ObezvreĊenje ostale imovine
Gubitak poslovanja koje se obustavlja
Rashodi po osnovu promena raĉunovodstvenih politika i ispravke
grešaka
398
Svega 15.349 6.202
22
Dominantna stavka u okviru ’’Ostalih prihoda’’ je prihodovanje po osnovu smanjenja obaveza za lokalni porez
na projektu GNSS Kipar koji je obustavljen još 2004 godine kao i za neplaćene obaveze prema dobavljaĉu
Hunting , Engleska pošto je isti prestao sa poslovanjem (radi se o obavezi iz 1991 godine) .
U ’’Ostalim rashodima’’ dominantno je knjiţenje ispravke vrednosti potraţivanja za koje je rukovodstvo
utvrdilo malu verovatnoću naplativosti.
6.9. POREZ NA DOBITAK
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Finansijski rezultat u bilansu uspeha (dobitak/gubitak pre
oporezivanja)
16.580 17.687
Neto kapitalni dobici (gubici) 0 0
Poslovni dobitak (gubitak) 16.580 17.687
UsklaĊivanje i korekcije rashoda u poreskom bilansu 12.373 6.074
UsklaĊivanje i korekcija prihoda u poreskom bilansu 0 0
Oporeziva poslovna dobit 0 0
Umanjenje za iznos gubitka iz ranijih godina 0 0
Kapitalni dobitak
Umanjenje za iznos kapitalnih gubitaka ranijih godina
Poreska osnovica 28.953 23.761
Umanjenje za prihode od dividendi i udela u dobiti od rezidentnih
obveznika
26 1.866
Umanjena poreska osnovica (Obrazac PB-1) 28.927 21.895
Obraĉunati porez (10% od umanjene poreske osnovice) 2.893 2.190
Umanjenje obraĉunatog poreza po osnovu poreskih podsticaja i
oslobaĊanja
252 547
POREZ NA DOBITAK (Obrazac PDP) 2.640 1.643
Poreski rashod perioda 2.640 1.643
Odloţeni poreski rashod perioda
Odloţeni poreski prihod perioda 152 21
Obraĉun poreza na dobitak vrši se po stopi od 10% u skladu sa poreskim propisima, odvojeno za poslovni i
kapitalni podbilans. Vrši se usklaĊivanje pojedinih pozicija prihoda i rashoda, a poreska osnovica se umanjuje za
gubitke ranijih godina i prihode od dividendi i udela u dobiti kod pravnih lica rezidenata.
23
7. BILANS STANJA
7.1. NEMATERIJALNA ULAGANJA
Ulaganja
u razvoj
Koncesije,
patenti i
sl.
Ostala
nematerijalna
ulaganja
Nematerijalna
ulaganja u
pripremi
Avansi za
nematerijalna
ulaganja Ukupno
Nabavna vrednost
Stanje na poĉetku godine 3.409 9.100 1.195 13.704
Korekcija poĉetnog stanja
Nove nabavke 132 132
Prenos sa jednog oblika na
drugi
OtuĊivanje i rashodovanje
Ostalo
Revalorizacija - procena
Stanje na kraju godine 3.409 9.232 1.195 0 13.836
Ispravka vrednosti
Stanje na poĉetku godine 2.121 4.717 6.838
Korekcija poĉetnog stanja
Amortizacija 2009. godine 580 1.602 2.182
OtuĊivanje i rashodovanje
ObezvreĊenja
Ostalo
Revalorizacija - procena
Stanje na kraju godine 2.701 6.319 0 0 9.020
Neotpisana vrednost
31.12.09.
708 2.913 1.195 4.816
Neotpisana vrednost
31.12.08.
1.288 4.383 1.195 0 6.866
7.2. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA, BIOLOŠKA SREDSTVA I INVESTICIONE
NEKRETNINE
Zemljišta
GraĊevinski
objekti
Postrojenja
i oprema
Investicione
nekretnine
U
pripremi Avansi Ukupno
Nabavna vrednost
Stanje na poĉetku
godine
486.896 80.060
566.956
Korekcija poĉetnog stanja
Nove nabavke 1.474 1.474
Prenos sa jednog oblika
na drugi
OtuĊivanje i rashodovanje (18.896) (18.896)
Ostalo
Revalorizacija - procena
Stanje na kraju godine 486.896 62.638 0 0 0 549.534
24
Ispravka vrednosti
Stanje na poĉetku
godine
162.575 53.002 215.577
Korekcija poĉetnog stanja
Amortizacija 2009. godine 6.333 7.662 13.995
OtuĊivanje i rashodovanje (17.274) (17.274)
ObezvreĊenja
Ostalo
Revalorizacija - procena
Stanje na kraju godine 168.908 43.390 0 0 0 212.298
Neotpisana vrednost
31.12.09.
317.988 19.248 337.236
Neotpisana vrednost
31.12.08.
324.320 27.059 0 0 0 351.379
7.3. UĈEŠĆA U KAPITALU
Uĉešća u kapitalu predstavljaju dugoroĉna finansijska ulaganja u (redovne ili preferencijalne) akcije i udele
društava, banaka i osiguravajućih društava.
Uĉešća u kapitalu su iskazana:
- prema metodi nabavne vrednosti, po kojoj investitor iskazuje svoje ulaganje po nabavnoj vrednosti.
Investitor priznaje prihod samo u onoj meri u kojoj primi svoj deo iz raspodele nerasporeĊene neto dobiti
korisnika ulaganja, do koje doĊe nakon dana kada ga je investitor stekao. Deo iz raspodele koji se primi u iznosu
koji je viši od takve dobiti smatra se povraćajem investicija i iskazuje se kao smanjenje nabavne vrednosti
investicije.
- u skladu sa MRS 39, na naĉin opisan u taĉki 3(l).
Uĉešća u kapitalu odnose se na akcije (udele) kod:
% 2009. 2008.
uĉešća RSD hiljada RSD hiljada
Ostalih povezanih pravnih lica
Energoprojekt Garant ‹ 1 1,249 1,249
Ostalih pravnih lica i druge HOV raspoloţive za prodaju
Jubmes banka, Beograd ‹ 1 340 409
Humanitarna fondacija 1 1
Ukupno 1,590 1,659
25
7.4. OSTALI DUGOROĈNI FINANSIJSKI PLASMANI
Ostali dugoroĉni finansijski plasmani odnose se na:
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Dugoroĉne kredite matiĉnim, zavisnim i ostalim povezanim pravnim
licima
Dugoroĉne kredite u zemlji
Dugoroĉne kredite u inostranstvu
Hartije od vrednosti koje se drţe do dospeća
Ostale dugoroĉne plasmane 1.062 1.133
Svega 1.062 1.133
Minus: Ispravka vrednosti
Ukupno 1.062 1.133
.
7.5. ZALIHE
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Materijal
Rezervni delovi, alat i inventar
Nedovršena proizvodnja
Nedovršene usluge
Gotovi proizvodi
Roba
Dati avansi 7.076 5.610
Svega 7.076 5.610
Minus: Ispravka vrednosti
Ukupno 7.076 5.610
7.6. POTRAŢIVANJA
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Potraživanja po osnovu prodaje
Kupci – matiĉna i zavisna pravna lica 0
Kupci – ostala povezana pravna lica 318 391
Kupci u zemlji 22.647 16.630
Kupci u inostranstvu 280.652 250.534
Minus: Ispravka vrednosti -16.372 -4.862
Svega 287.245 262.693
Potraživanja iz specifičnih poslova
Potraţivanja od izvoznika
Potraţivanja po osnovu uvoza za tuĊ raĉun
Potraţivanja iz komisione i konsignacione prodaje
Ostala potraţivanja iz specifiĉnih poslova 9.039 8.055
Minus: Ispravka vrednosti
Svega 9.039 8.055
26
Druga potraživanja
Potraţivanja za kamatu i dividende 6 41
Potraţivanja od zaposlenih 2.426 1.475
Potraţivanja od drţavnih organa i organizacija
Potraţivanja za više plaćen porez na dobit 332
Potraţivanja po osnovu preplaćenih ostalih poreza i doprinosa 25
Ostala potraţivanja 2.723 737
Minus: Ispravka vrednosti
Svega 5.155 2.610
Ukupno 301.439 273.358
Obzirom na strukturu kupaca, tj. skoro iskljuĉivo institucionalne investitore (javna preduzeća, drţavne agencije,
Ministarstva, lokalni organi vlasti) i rad iskljuĉivo za poznatog kupca izvesnost naplate nije ugroţena. Evidentna
je odliĉna naplata u zemlji (sa preko 90%) dok je naplata u inostranstvu uslovljena brojnim objektivnim
(infrastrukturni objekti, ugovorni uslovi i naĉin finansiranja) i subjektivnim faktorima (alţirska administracija).
Najveće stavke u ino potraţivanjima su vezane za alţirsko trţište, ali podatak da je iz Alţira od 2003. godine
naplaćeno preko 5,5 miliona evra i još oko 1,5 miliona evra u lokalnoj valuti dovoljan indikator izvesnosti
budućih naplata.
7.7. KRATKOROĈNI FINANSIJSKI PLASMANI
Kratkoroĉni finansijski plasmani obuhvataju:
Kamata 2009 2008
Valuta % RSD 000 RSD 000
Ostali kratkoročni finansijski plasmani
Kratkoročno oročena devizna sredstva 3,5 p.a. 38,418 8,889
Ukupno 38,418 8,889
7.8. GOTOVINSKI EKVIVALENTI I GOTOVINA
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
U dinarima:
Tekući raĉuni 4557 14.142
Blagajna 39 36
HOV
Ostalo
Novĉana sredstva ĉije je korišćenje ograniĉeno ili vrednost umanjena
Svega 4.596 14.178
U stranoj valuti:
Devizni raĉun 46.544 57.156
Blagajna 1.300 420
Akreditivi
Ostalo 583 312
Novĉana sredstva ĉije je korišćenje ograniĉeno ili vrednost umanjena
Svega 48.427 57.888
Ukupno 53.023 72.066
Taĉke 7.7. i 7.8. su direktno vezane i za taĉku 7.6 (potraţivanja) i ukazuju na nespornu stabilnost poslovanja sa
aspekta gotovinskih tokova.
27
7.9. POREZ NA DODATU VREDNOST I AVR
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Porez na dodatu vrednost
Porez na dodatu vrednost u primljenim fakturama po opštoj stopi (osim
plaćenih avansa)
Porez na dodatu vrednost u primljenim fakturama po posebnoj stopi
(osim plaćenih avansa)
Porez na dodatu vrednost u datim avansima po opštoj stopi
Porez na dodatu vrednost u datim avansima po posebnoj stopi
Porez na dodatu vrednost plaćen pri uvozu dobara po opštoj stopi
Porez na dodatu vrednost plaćen pri uvozu dobara po posebnoj stopi
Porez na dodatu vrednost obraĉunat na usluge inostranih lica
Naknadno vraćen porez na dodatu vrednost kupcima – stranim
drţavljanima
Potraţivanja za više plaćen porez na dodatu vrednost
Svega
Aktivna vremenska razgraničenja
Unapred plaćeni troškovi 3.191 4.178
Potraţivanja za nefakturisani prihod
Razgraniĉeni troškovi po osnovu obaveza
Odloţena poreska sredstva
Ostala aktivna vremenska razgraniĉenja 351 273
Svega 3.542 4.451
Ukupno 3.542 4.451
7.10. ODLOŢENA PORESKA SREDSTVA I OBAVEZE
Odloţena poreska sredstva u iznosu od RSD 21 hiljada, obuhvataju iznose poreza iz dobiti koji mogu da se
povrate u narednim periodima po osnovu odbitnih privremenih razlika, neiskorišćenih poreskih gubitaka i
kredita. Priznaju se u meri u kojoj je verovatno da će budući oporezivi dobitak biti ostvaren.
Odloţene poreske obaveze u iznosu od RSD 16.995 hiljada, obuhvataju iznose poreza na dobit koji se plaćaju u
narednim periodima po osnovu oporezivih privremenih razlika.
Odloţena poreska sredstva i obaveze po godinama:
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Odloţena poreska sredstva -152 - 21 *
Odloţene poreske obaveze 16.975 16.995
Neto odloţena poreska sredstva /(obaveze) 16.822 16.975 *
* zaokruţivanje
Navedene poreske obaveze se odnose na razliku izmedju iznosa knjigovodstvene vrednosti poslovne zgrade u
bilansu stanja i njene poreske osnovice.
28
7.11. OSNOVNI KAPITAL
Osnovni kapital obuhvata sledeće oblike kapitala:
2009. 2008.
% RSD hiljada RSD hiljada
Akcijski kapital
- obiĉne akcije 279.305 279.305
- preferencijalne akcije
Udele
Društveni kapital
Drţavni kapital
Ostalo 9.942 9.942
Ukupno 289.247 289.247
Najvećih 5 akcionara Društva su:
broj akcija
Energoprojekt Holding A.D. 646.081
Lazić Arsenije 1.608
Proinvestments A.D. 1.040
Vulović Vojislav 1.002
Bank Austria Creditanstalt 979
Akcijski kapital ĉini 681.232 obiĉnih akcija pojedinaĉne knjigovodstvene vrednosti od 410 dinara.
Akcijski kapital - obiĉne akcije obuhvataju osnivaĉke i u toku poslovanja emitovane akcije sa pravom
upravljanja, pravom na uĉešće u dobiti akcionarskog društva i na deo steĉajne mase u skladu sa aktom o
osnivanju, odnosno odlukom o emisiji akcija.
Saglasno Statutu, obiĉne akcije Društva daju akcionaru a naroĉito:
- pravo na informisanje i pristup pravnim aktima i drugim dokumentima i informacijama Društva
- pravo prisustva i uĉešća u raspravi na sednici Skupštine
- pravo glasa u Skupštini tako da jedna akcija uvek daje pravo na jedan glas
- pravo na isplatu dividendi, posle isplate dividendi na sve preferencijalne akcije u punom iznosu
- pravo uĉešća u raspodeli likvidacionog viška po likvidaciji Društva, a nakon isplate poverilaca i akcionara bilo
kojih preferencijalnih akcija
- pravo preĉeg sticanja akcija iz novih emisija i zamenljivih obveznica
- pravo raspolaganja akcijama
Promena nominalne vrednosti akcija, po odluci Skupštine akcionara, je prijavljena Agenciji za privredne registre
i prijava je predata Komisiji za hartije od vrednosti. Odluka je dostavljena i Centralnom registru.
Osnovna zarada po akciji
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Dobit koja pripada akcionarima Društva (1) 14.092 16.065
Ponderisani proseĉan broj izdatih obiĉnih akcija u toku perioda (2) 681.232 681.232
Osnovna zarada po akciji (1/2) 20,68 23,58
29
7.12. OSTALI (OSNOVNI) KAPITAL
Ostali osnovni kapital je nastao preknjiţavanjem izvora vanposlovnih sredstava.
7.13. REZERVE
Rezerve obuhvataju sledeće oblike rezervi:
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Zakonske rezerve 13.090 12.287
Statutarne i druge rezerve 0
Ukupno 13.090 12.287
Zakonske rezerve se formiraju tako što se svake godine izdvaja po 5% od dobitka.
Statutarne i druge rezerve predstavljaju rezerve koje se formiraju u skladu sa opštim aktima Društva.
7.14. REVALORIZACIONE REZERVE
Revalorizacione rezerve obuhvataju:
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Revalorizacione rezerve po osnovu usklaĊivanja poštene (fer) vrednosti 141.343 141.343
Rezerve po osnovu preraĉuna finansijskih izveštaja prikazanih u drugoj
funkcionalnoj valuti, u odnosu na izveštajnu valutu
0
Ukupno 141.343 141.343
Revalorizacione rezerve se odnose na poslovnu zgradu a do umanjenja je došlo upravo zbog preknjiţenja hartija
od vrednosti na konto 332.
7.15. NEREALIZOVANI DOBICI I GUBICI PO OSNOVU HARTIJA OD VREDNOSTI
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Nerealizovani dobici po osnovu hartija od vrednosti 181 249
Nerealizovani gubici po osnovu hartija od vrednosti 1.861 1.861
30
7.16. NERASPOREĐENI DOBITAK
NerasporeĊeni dobitak odnosi se na:
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Neraspoređeni dobitak ranijih godina 39.360 37.147
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu materijalno znaĉajnih
grešaka
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu promena raĉunovod.
Politika
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu sticanja i otuĊenja
sopstvenih akcija
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu realizovanih
revalorizacionih rezervi
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu poreza na dobit (66)
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu nematerijalnih ulaganja
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu revalorizacije uĉešća u
kapitalu banaka
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu kumuliranih
revalorizacionih rezervi
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu revalorizacionog dobitka
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu goodwill-a
Korekcija dobiti ranijih godina – po osnovu ostalog (rezrve) -803 -13.786
Dobit tekuće godine 14.092 16.065
Ukupno 52.649 39.360
Raspodela nerasporeĊenog dobitka na dan 19.06.2009.godine izvršena je shodno Odluci Skupštine br. 547/5
kako sledi:
RSD hiljada
- u dividende
- uĉešće zaposlenih u dobiti
- u osnovni kapital
- u rezerve 803
- pokriće gubitka
- nerasporeĊena dobit 15.262
Ukupno 16.065
7.17. DUGOROĈNA REZERVISANJA
Dugoroĉna rezervisanja se priznaju kada:
- društvo ima obavezu (pravnu ili stvarnu) kaja je nastala kao rezultat prošlog dogaĊaja;
- je verovatno da će odliv resursa koji sadrţi ekonomske koristi biti potreban za izmirenje obaveze; i
- iznos obaveze moţe pouzdano da se izmeri.
Dugoroĉna rezervisanja obuhvataju:
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Rezervisanja za troškove u garantnom roku 0
Rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava
Rezervisanja za zadrţane kaucije i depozite
Rezervisanja za troškove restrukturiranja
Rezervisanja za naknade i druge beneficije zaposlenih 12.960 9.606
Ostala dugoroĉna rezervisanja 0
Ukupno 12.960 9.606
Osnov za izvršeno rezervisanje je primena MRS 19, za koji je radjena aktuarska procena.
31
7.18. DUGOROĈNE OBAVEZE
Obaveze prema povezanim pravnim licima koje dospevaju u roku duţem od godinu dana od dana ĉinidbe,
odnosno od dana godišnjeg bilansiranja.
7.18.1. Struktura obaveza
2009 2008
Oznaka Kamata RSD 000 RSD 000
Svega 0 0
U valuti EUR EUR
EP-Entel EUR Euribor+1% 150,000 150,000
EP-Industrija Euribor+1% 150,000 150,000
Minus: Tekuće dospeće -150,000 -75,000
Svega 150,000 225,000
Ukupno 150,000 225,000
U dinarima
Pozajmice su uzete 2005. godine od povezanih pravnih lica (EP Entel i EP Industrija) sa grace periodom od 2
godine tako da svake godine dospeva za otplatu u periodu od 2008. do 2011. godine po 37.500 evra po
pojedinaĉnim ugovorima – ukupno 75.000 evra godišnje. U roku su izmirene I i II rata po osnovu glavnice i
kamate za oba kredita. Treća rata je knjiţena na kratkoroĉnim finansijskim obavezama (dospeće do godinu dana)
a ĉetvrta na dugoroĉnim obavezama
7.19. OBAVEZE IZ POSLOVANJA
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Obaveze iz poslovanja
Primljeni avansi, depoziti i kaucije 56.717 80.447
Dobavljaĉi – matiĉna i zavisna pravna lica 33.647 10.765
Dobavljaĉi – ostala povezana pravna lica 5.012 4.973
Dobavljaĉi u zemlji 4.789 4.073
Dobavljaĉi u inostranstvu 1.569 10.487
Ostale obaveze iz poslovanja 0 0
Svega 101734 110.745
Obaveze iz specifičnih poslova
Obaveze prema uvozniku
Obaveze po osnovu izvoza za tuĊ raĉun
Obaveze po osnovu komisione i konsignacione prodaje
Ostale obaveze iz specifiĉnih poslova 22.693 17.033
Svega 22.693 17.033
Ukupno 124.427 127.778
U 2009.godini je došlo do uvećanja obaveza prema Holdingu i u toku su pregovori o mogućim naĉinima
izmirenja duga.
32
7.20. OBAVEZE PO OSNOVU POREZA NA DODATU VREDNOST, OSTALIH JAVNIH
PRIHODA I PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIĈENJA
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Obaveze za porez na dodatu vrednost
Obaveze za PDV po izdatim fakturama po opštoj stopi
(osim primljenih avansa)
3.344 1.512
Obaveze za PDV po izdatim fakturama po posebnoj stopi
(osim primljenih avansa)
Obaveza za PDV po primljenim avansima po opštoj stopi
Obaveza za PDV po primljenim avansima po posebnoj stopi
Obaveza za PDV po osnovu sopstvene potrošnje po opštoj stopi
Obaveza za PDV po osnovu sopstvene potrošnje po posebnoj stopi
Obaveza za PDV po osnovu prodaje za gotovinu
Obaveza za PDV po drugim osnovama
Obaveze za PDV po osnovu razlike obraĉunatog poreza na dodatu
vrednost i prethodnog poreza
Svega 3.344 1.512
Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine
Obaveze za akcize 3.778
Obaveze za porez iz rezultata 451
Obaveze za poreze, carine i druge daţbine iz nabavke ili na teret
troškova
299 8.632
Obaveze za doprinose koji terete troškove
Ostale obaveze za poreze, doprinose i druge daţbine 78 25
Svega 4.606 8.657
Pasivna vremenska razgraničenja
Unapred obraĉunati troškovi
Obraĉunati prihodi budućeg perioda 2.206 2.941
Naplaćeni porez na dodatu vrednost
Odloţeni prihod po osnovu efekata ugovorene zaštite od rizika
Razgraniĉeni zavisni troškovi nabavke
Odloţeni prihodi i primljene donacije
Razgraniĉeni prihodi po osnovu potraţivanja 29.369 25.419
Ostala pasivna vremenska razgraniĉenja 290
Svega 31.865 28.360
Ukupno 39.815 38.529
33
7.21. OSTALE KRATKOROĈNE OBAVEZE
2009. 2008.
RSD hiljada RSD hiljada
Obaveze po osnovu zarada i naknada zarada 36.335 29.992
Druge obaveze
Obaveze po osnovu kamata i troškova finansiranja
Obaveze za dividende 184 184
Obaveze za uĉešće u dobiti
Obaveze prema zaposlenima 886 372
Obaveze prema ĉlanovima upravnog i nadzornog odbora 73 111
Obaveze prema fiziĉkim licima za naknade po ugovorima 30 273
Obaveze za neto prihod preduzetnika koji akontaciju podiţe u toku
godine
Ostale obaveze 98 99
Svega 37.606 31.031
Najveći deo kratkoroĉnih obaveza se odnosi na dugovanja po osnovu rada zaposlenih u inostranstvu na bazi
specifiĉnih Ugovora o radu koji su delimiĉno vezani za naplatu od Investitora. Na poziciji ’’ Razgraniĉeni
prihodi po osnovu potraţivanja’’ se nalazi Retention money po osnovu dugoroĉnih ino projekata koji su u toku.
7.22. KRATKOROĈNE FINANSIJSKE OBAVEZE
Kratkoroĉne finansijske obaveze obuhvataju:
2009. 2008.
Oznaka
valute
Kamatna
stopa
EUR
hiljada
EUR
hiljada
Kratkoročne kredite od banaka
Hypo Alpe Adria Bank € 5,5 300
Tekuće dospeće kratkoroĉnih kredita 225
Svega 75
U aprilu 2009. je povuĉen kratkoroĉni subvencionisani kredit od HAAB po najpovoljnijim uslovima na
trţištu koji je redovno izmirivan tokom cele 2009. godine ( 9 rata uplaćenih u ugovorenom roku). Za
izmirenje u toku 2010 su preostale 3 rate po ĉijem izmirenju bi se išlo na identiĉan aranţman u cilju
premošćavanja kašnjenja u naplati iz Alţira.
Osim poslednje tri rate subvencionisanog kredita na kratkoroĉnim finansijskim obavezama je knjiţena i
treća rata po ugovorima o kreditu sa EP Entel i EP Industrija pošto je dospeće u roku od godinu dana.
34
8. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM LICIMA
Obzirom na poslovanje u okviru Energoprojekt Holdinga povezanim licima se smatraju sva zavisna preduzeća u
zemlji i ukupan neto iznos transakcija je 61,108 hiljada dinara od ĉega na usluge EP Holding i knjiţna
zaduţenja Holdinga za odrţavanje zgrade, te avio karte ide 44.291 hiljada dinara (72%). Ostatak ĉine usluge i
roba iz redovnih delatnosti ostalih zavisnih preduzeća. Potpisanim ugovorom sa EP Holding su definisane usluge
i naknade za te usluge koje obuhvataju konsultantske usluge, usluge kontrole i nadzora u oblastima marketinga,
finansija, razvoja IS, planiranja itd kao i raznorodne pravne poslove.
Što se tiĉe visine primanja kljuĉnog rukovodećeg kadra u okviru Energoprojekt Hidroinţenjeringa ona ĉine
oko 14 % ukupnih primanja i odnose se na 10 ĉlanova Proširenog odbora Direktora (Direktor Društva, dva
izvršna direktora, 5 rukovodilaca sektora i 2 šefa sluţbi).
9. VANBILANSNA EVIDENCIJA
Vanbilansne pozicije se odnose na izdate garancije za poslove ugovorene u inostranstvu sa kolateralima domaćih
i ino banaka. Njihovo smanjenje u 2009. godini je rezultat oslobadjanja odredjenog broja garancija dok je
obaveza po osnovu novougovorenih poslova na nivou 2008. godine.
10. POTENCIJALNE I PREUZETE OBAVEZE
U ovom delu se daje detaljan status sudskih sporova u toku, sa procenom pravnog sektora u vezi sa njihovim
ishodom:
Izveštaj o stanju sudskih predmeta EP Hidroinţenjering a.d. koji se nalaze u radu u ovoj Sluţbi, Sluţbi
za pravne poslove EP-Holdinga i u advokatskoj kancelariji Đ. Ivanišević i R.Boţović
1.
Poslovni broj: P1-393/97
Tuţilac: J. Delić, Z. Stanković
Tuţeni: EP-HI
Umešaĉ na strani tuţenog: P. Stanišić
Radi poništaja odluke o dodeli stana
Nakon izvršene raspodele jednog stana iz Fonda solidarnosti, po tuţbi J. Delić, G.Ĉupovića i Z. Stankovića
p.br.XXIX.P1.393/97 pred IV Opštinskim sudom doneta je pravosnaţna presuda kojom je poništena odluka o
dodeli stana ali iz razloga što je u meĊuvremenu doneta Odluka Ustavnog suda Republike Srbije kojom je
utvrĊena nesaglasnost sa ustavnim odredbama ĉl.10 do 18. Gradske odluke o naĉinu, uslovima i rokovima
korišćenja i vraćanja sredstava solidarnosti po kojoj je ovaj stan podeljen. Ova prvostepena presuda je
potvrĊena.Tuţilja J.Delić je uloţila reviziju .Zahtev za reviziju je odbijen.
U toku je postupak ponovne podele ovog stana.
Vezano za ponovnu raspodelu ovog stana J.Delić je podnela tuţbu :
Poslovni broj: XXIX.P.1.507/09
Tuţilac: J. Delić
Tuţeni: EP-HI
Radi poništaja odluke Stambene komisije
Tuţilja ovom tuţbom traţi da se poništi kao nezakonita odluka Komisije za stambena pitanja Tuţenog od
06.02.2009.g. i zakljuĉak Upravnog odbora Tuţenog sa 14 sednice Upravnog odbora Tuţenog odrţane dana
30.03.2009.g.a kojim je odbaĉen prigovor Tuţilje od 03.03.2009.g. uloţen na Odluku Komisije za stambena pitanja
Tuţenog od 06.02.2009.g.kao preuranjen budući da predmetnom Odlukom Komisije nije odluĉivano o ponovnoj
raspodeli stana već o radnjama u postupku prikupljanja relevantne dokumentacije kako bi se saĉinila rang lista.
Tuţeni je osporio ovaj tuţbeni zahtev.
Prvostepenom presudom Sud je odbacio ovu tuţbu kao nedozvoljenu.Tuţilja je uloţila ţalbu.
35
2.
Poslovni broj: И - I-15429/08
Izvršni poverilac : EP-HI
Izvršni duţnik : Matić Slaviša
Radi iseljenja bespravno useljenog lica
U postupku koji je pravosnaţno okonĉan po našoj tuţbi obavezan je tuţeni S.Matić da se iseli iz stana u
ul.Partizanska br .83 .
Tuţilac je podneo predlog za dozvolu izvršenja-iseljenja tuţenog S.Matića iz predmetnog stana na osnovu
izvršne presude.Tuţeni je podneo zahtev za zaštitu zakonitosti koji je odbijen.
Postupak iseljenja nije još uvek sproveden iz razloga što Tuţenom do sada nije uruĉen Zakljuĉak o danu i ĉasu
provoĊenja iseljenja i ako je IV Sud do sada 8 puta bezuspešno pokušavao da ga Tuţenom uruĉi.
3.
POTRAŢIVANJA EP-HI PO OSNOVU DEPOZITA I OSNIVAĈKOG KAPITALA U BANKAMA U
STEĈAJU I LIKVIDACIJI – predmeti se nalaze u radu u Pravnoj sluţbi Holdinga
Prijavili smo potraţivanje u likvidacionom postupku prema Jugoslovenskoj izvoznoj i kreditnoj banci pred
Trgovinskim sudom u Beogradu po nekoliko osnova. Potraţivanje po osnovu osnivaĉkog uloga je odbijeno iz
razloga što se po Zakonu o steĉaju i likvidaciji, a po stavu suda u krug poverilaca likvidacionog duţnika po
zakonu ne ubrajaju i osnivaĉi-akcionari duţnika (u prilogu izveštaj Pravne sluţbe Holdinga). UtvrĊeno je pravo
na potraţivanje u iznosu od 932,00 ATS; 2.497,16 DEM; 454,11 CHF i 7.820,01 USD.
Prijavili smo potraţivanje u likvidacionom postupku prema Izvoznoj banci pred Trgovinskim sudom u Beogradu.
Potraţivanje po osnovu osnivaĉkog uloga je odbijeno iz razloga što se po Zakonu o steĉaju i likvidaciji a po
stavu suda u krug poverilaca likvidacionog duţnika po zakonu ne ubrajaju i osnivaĉi-akcionari duţnika.
Prijavili smo potraţivanje u likvidacionom postupku prema Investbanci pred Trgovinskim sudom u Beogradu.
Potraţivanje po osnovu osnivaĉkog uloga je odbijeno iz razloga što se po Zakonu o steĉaju i likvidaciji a po
stavu suda u krug poverilaca likvidacionog duţnika po zakonu ne ubrajaju i osnivaĉi-akcionari duţnika.
Prijavili smo potraţivanje u likvidacionom postupku prema Jugobanci pred Trgovinskim sudom u Beogradu.
Potraţivanje po osnovu osnivaĉkog uloga je odbijeno iz razloga što se po Zakonu o steĉaju i likvidaciji a po
stavu suda u krug poverilaca likvidacionog duţnika po zakonu ne ubrajaju i osnivaĉi-akcionari duţnika.
UtvrĊeno je naše potraţivanje u iznosu od 591,24 USD.
U vezi naših potraţivanja kod Jugobanke New York Agency Filijala u Njuorku a koja prema našem zahtevu
iznose 839.648,47 USD sa kamatom, steĉajni upravnik se još uvek nije izjasnio.
U vezi naših potraţivanja kod Beogradske banke New York Agency Filijala u Njuorku a koja prema našem
zahtevu iznose 33.015,64 USD sa kamatom, steĉajni upravnik se još uvek nije izjasnio.
Po informaciji dobijenoj iz Pravne sluţbe Holdinga nema nikakvih novih saznanja u vezi ovih predmeta.
4.
Poslovni broj: 1913/02
Tuţilac: CIT ENGINEERING
Tuţeni: EP-HI
Radi 3.001.614,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 05.05. 1997. g. do isplate
Predmet se nalazio u radu u advokatskoj kancelariji Đ.Ivaniševića
Tuţilac CIT ENGINEERING – podizvoĊaĉ tuţbom je traţio prvobitno da mu tuţeni plati iznos od
33.168.562,00 din sa kamatom poĉev od 01.jula 2001.g. što je bio ostatak ugovorene sume za isporuĉenu
opremu na PPV Beţanijska kosa – projekat rekuperacije vode. Osporili smo tuţbeni zahtev.
U toku postupka odreĊena su bila veštaĉenja i veštaka finansijske struke i veštaka graĊevinske struke .
Ovo je bio najvaţniji spor u kojem je EP-Hidroinţenjering tuţeni. S obzirom na izuzetnu visinu tuţbenog
zahteva i njegovu teţinu , angaţovan je advokat Đ. Ivanišević.Trgovinski sud je doneo prvostepenu presudu
36
kojom je odbijen tuţbeni zahtev a Viši trgovinski sud presudu po ţalbi tuţenog kojom je odbijena ţalba tuţioca
na prvostepenu presudu.Tuţilac je uloţio reviziju koju je Vrhovni sud Srbije ove godine odbio kao
neosnovanu.
Naknada advokatu se plaćala prema AT .
5.
Poslovni broj: 1814/05
Tuţilac: Lj. Selenić
Tuţeni: 1. Republika Srbija
2. EP- HI
Radi 950.000,00 din.
Lj. Selenić koja je dugi niz godina besplatno stanovala u stanu EP-Hidroinţenjering, podnela je tuţbu za
naknadu štete za , kako tvrdi, nestale stvari u postupku prinudnog iseljenja kada je iseljena a njene stvari iz
razloga što nije prisustvovala iseljenju prenete u garaţu EP-HI.Imenovana je tek nekoliko meseci kasnije
preuzela svoje stvari.Osporili smo tuţbeni zahtev. U ovom sporu EP-Hidroinţenjering je prvobitno bio
drugotuţeni i ukupna vrednost spora je bila 950.000,00 dinara. U meĊuvremenu tuţilac je povukao tuţbu u
odnosu na trećetuţenog - brata pokojne Lj.Selenić tako da je tuţilac- sada sin pokojne tuţilje
( tuţilja je u meĊuvremenu umrla) .
6.
Poslovni broj: V.p.1.502/06
Tuţilac: S.Stojić
Tuţeni: EP-HI
radi isplate 10.397,70 i spp
potraţivanja po osnovu neisplaćenih ino-zarada i dnevnica kao i zarada u zemlji
S.Stojić koji je bio upućen u ino punkt Kipar tuţbom zahteva isplatu ino-zarade ,prekovremenog rada , rada na
dan praznika za koji ne postoji nalog i rada po posebnom nalogu .Tuţeni je nesporni deo potraţivanja isplatio u
iznosu od 5.886,25 USD sa domicilnom kamatom.U toku je postupak vezan za deo tuţbenog zahteva koji
osporavamo.
7.
Poslovni broj: XVII.P.1.640/06
Tuţilac: Z.Savić
Tuţeni: EP-HI
radi isplate 342.540,00 i spp
potraţivanja po osnovu neisplaćenih ino-zarada i dnevnica kao i zarada u zemlji
Z.Savić je podneo tuţbu zbog neisplaćene otpremnine prilikom odlaska u penziju,neisplaćenog dela zarade iz
2004.g.,neisplaćenog regresa za 2005.g.i ino dnevnica .U meĊuvremenu nesporan veći deo zahteva je isplaćen a
tuţilac je svoj tuţbeni zahtev sveo na isplatu kamata na sva potraţivanja koja su ĉinila prvobitno odreĊen tuţbeni
zahtev i visinu regresa koji osporavamo.
Prvostepenom presudom usvojen je zahtev za isplatu kamate i visinu regresa za godišnji odmor kako je tuţilac
opredelio.Uloţili smo ţalbu na presudu.
8.
Poslovni broj: P-1-1148/06
Tuţilac: I.Nenkov
Tuţeni: EP-HI
radi isplate 1.769.USD i 38.000 i spp
potraţivanja po osnovu neisplaćenih ino-dnevnica , zarada u zemlji i naknade štete za neiskorišćene dane
godišnjeg odmora
I.Nenkov tuţbom traţi isplatu naknade štete za neiskorišćene slobodne dane ,neisplaćeni deo zarade,ino
dnevnice kao i kamatu na kasnije isplaćeni deo zarade . U meĊuvremenu nesporan veći deo zahteva je isplaćen a
tuţilac je svoj tuţbeni zahtev sveo na isplatu naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor sa kamatom. Mi smo
37
osporili ovaj zahtev. Prvostepenom presudom je ovaj njegov zahtev odbijen.Tuţilac je uloţio ţalbu na visinu
dosuĊenih troškova pa je taj deo presude ukinut i vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak.
9.
Poslovni broj: 1814/05
Tuţilac: EP-HI
Tuţeni: R. Orlić
Radi naknade štete od 40.000 USD
Tuţeni je bivši zaposleni kod Tuţioca, koji je u toku trajanja pozicije na koju je upućen od strane Tuţioca, u
Peruu dogovorio sa Investitorom Tuţioca da ubuduće ovu poziciju samostalno obavlja pod uslovima koje je
liĉno dogovorio. Nakon toga, Tuţeni je traţio da mu prestane radni odnos kod Tuţioca. Ovakvim ponašanjem
Tuţenog za Tuţioca je nastala šteta, s obzirom na duţinu trajanja prvobitno ugovorenog posla. Radi se o
nadzoru. Investitor je stao na stanovište, da s obzirom na ĉinjenicu da je Tuţeni R. Orlić bio imenovan u
ugovoru, nije moguća zamena tako da je ove pozicije EP-HI izgubio.Smatramo da je ovakvim ponašanjem
R.Orlić povredio klauzulu zabrane konkurencije.Prvostepenom presudom odbijen je naš tuţbeni zahtev.Uloţili
smo ţalbu.Drugostepeni sud je odbio našu ţalbu i potvrdio prvostepenu presudu.Advokat R.Boţović zastupa EP
HI kao tuţioca u postupku po izjavljenoj reviziji.
10.
Posl.broj: XXXV-P.1-1808/07
Tuţilac:O.Mitić
Tuţeni:EP- Hi
Radi:poništaja rešenja o upućivanju na plaćeno odsustvo,isplata razlike zarade u iznosu od
30.000 din
Tuţilja traţi poništaj rešenja kojim je uplaćena na prinudni odmor u trajanju od 45 radnih dana za koje vreme je
primala naknadu zarade u iznosu od 60%.Smatra da je navedeno rešenje protivzakonito.Tuţeni je osporio
navedeni tuţbeni zahtev i u pogledu osnova i visine. Postupak je u toku.
11.
Posl.broj: XII-P.1-94/09
Tuţilac:M.ĐorĊević
Tuţeni:EP- Hi
Radi:poništaja Aneksa Ugovora o radu kojim joj je odreĊena minimalna zarada
Tuţilja traţi poništaj Aneksa Ugovora o radu kojim joj je odreĊena minimalna zarada za period od 2 meseca u
2008.g. i za period od 6 meseci u 2009.g. saglasno odredbama Kol.ugovora kod tuţenog .
Tuţeni je osporio navedeni tuţbeni zahtev. Postupak je u toku.
12.
Poslovni broj: VIII-P-12219/09
Tuţilac: EP-HI a.d.
Tuţeni: PONTA d.o.o.
radi isplate 1.422.999,11 rsd
potraţivanje po osnovu neisplaćenog duga
Tuţba je predata ali za sada nije zakazano ni jedno roĉište zbog reforme pravosuĊa .U konkretnom sluĉaju radi
se o ostatku duga vezano za kompenzaciju izmeĊu Elektroprivrede Crne Gore ,HTP Boka-Herceg Novi ,Ponta
d.oo i EP- HI a.d.
38
ZAKLJUĈAK:
Ne moţemo da prognoziramo ishod spora pod rednim brojem 9 s obzirom da nema za sada sudske prakse jer
se radi o zaštiti jednog instituta koji nije dovoljno afirmisan - zabrana konkurencije.
Mišljenja smo, s obzirom na ĉinjenicu da je najveći spor pod rednim brojem 4 uspešno okonĉan ,drugi sporovi su
u fazi gde još uvek nema prvostepenih presuda ili nije završen postupak po ţalbi .Imajući u vidu i visinu
tuţbenog zahteva smatramo da ne treba oĉekivati nikakav znaĉajan gubitak niti stvaranje obaveze prema trećim
licima u toku 2010. godine.
Izveštaj sastavila i dala zakljuĉak: Vesna Laković,dipl.prav. sa poloţenim pravosudnim ispitom
11. DEVIZNI KURSEVI
Zvaniĉni srednji kursevi NBS primenjeni za preraĉun deviznih pozicija bilansa stanja na dan 31. decembra 2008.
i 2007. godine u funkcionalnu valutu su bili sledeći:
31.12.2009 31.12.2008.
EUR 95,888 88,6010
USD 66,7825 62,9000
12. STALNOST POSLOVANJA
Finansijski izveštaji su sastavljeni pod predpostavkom da će Društvo da posluje na neograniĉeni vremenski
period i da će da nastavi sa poslovanjem i u doglednoj budućnosti i rukovodstvo procenjuje da nema
neizvesnosti koja bi mogla da ugrozi stalnost poslovanja.
Lice odgovorno za sastavljanje finansijskih izveštaja
U Beogradu,
_________________________________ 26.02.2010. godine Vesna Zeković, rukovodilac Sluţbe raĉunovodstva
Napomene uradio
______________________________________
Dragan Joldić, ID za finansije i raĉunovodstvo
Direktor Društva
___________________________
mr Bratislav Stišović, dipl.inţ.