![Page 1: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/1.jpg)
FONETSKA I FONOLOŠKA ANALIZA
ERDELJSKOG BAJAŠKOG DIJALEKTA I HRVATSKOG JEZIKA
Darjan Horvat (Graz)Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz
2. WorkshopGraz, 12.06.2013
![Page 2: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/2.jpg)
2
Sadržaj Uvod Samoglasnici Polusamoglasnici Prozodijski sustav Suglasnici Posuđenice Zaključak Literatura
![Page 3: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/3.jpg)
3
Uvod Analiza fonetskih i fonoloških sustava
erdeljskog bajaškog dijalekta te hrvatskog jezika uključuje:
1. Usporedbu broja fonema2. Njihovu fonetsku različitost (način i
mjesto artikulacije)3. Varijante fonema4. Razdiobu (fonemske skupine)
![Page 4: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/4.jpg)
4
Samoglasnici Erdeljski posjeduje 9 samoglasnika:
a [a], ă [ǝ], î [ɨ], e [e], ę [ɛ], i [i], o [o], ǫ [ɔ]
U hrvatskom jeziku postoje pet standardnih (univerzalnih) i dva izvedena samoglasnika: a [a], i [i], e [e], u [u], o [o] + ie [͜ie] i r [r̥]
![Page 5: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Najveću specifičnost u sustavu samoglasnika erdeljskog dijalekta predstavlja postojanje sljedećih glasova:
ă [ǝ], î [ɨ], ǫ [ɔ], ę [ɛ]
![Page 6: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Samoglasnik ă [ǝ] Srednjeg reda, srednjeg stupnja
otvorenosti te nelabijalan Sličan engleskom e(r) u father ʽotacʼ,
odnosno mother ʽmajkaʼ ili francuskom nijemom e u me
Može stajati u sve tri pozicije u riječi, npr. ăsta ʽovaj’, băjaš ʽRom, čovjekʼ ili jarbă ʽtravaʼ
![Page 7: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/7.jpg)
7
Samoglasnik î [ɨ]
Srednjeg reda, zatvoren i nelabijalan Izgovor mu je sličan glasu ǎ [ǝ], no ipak
dalje iza i zatvorenije, nešto kao spoj između i i u.
Dolazi u sve tri pozicije u riječi: îs ʽsuʼ, kînva ʽnekoćʼ, zî ʽdanʼ
![Page 8: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/8.jpg)
8
Samoglasnik ǫ [ɔ] Stražnjeg reda, otvoreniji od erdeljskog, ali i od
hrvatskog samoglasnika o te labijalan Ostvaruje se:
Na mjestima gdje u standardnom rumunjskom, ali i u ludarskom muntenskom stoji diftong oa [o̭a], npr. pǫrtă umjesto rumunjski poartă ʽ(on)nosiʼ
Na mjestima gdje tog diftonga u standardu rumunjskog nema, npr. papirǫšilje ʽdokumentiʼ
Na mjestima gdje stoje diftonzi au [aw] (ǫuzit naspram auzit ʽčuoʼ) i ua [wa] (lǫt naspram luat ʽuzeoʼ)
![Page 9: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/9.jpg)
9
Zatvoreno o [ọ] Zatvorenije od hrvatskog, ali i erdeljskog
samoglasnika o. Položaj mu je jezika prema nepcu stražnji
te je labijalan. Dolazi u sve tri pozicije u riječi: kọpil
ʽdijeteʼ, slobọd ʽbiti slobodan, dopušteno jeʼ i tęškọ ʽteško’.
![Page 10: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/10.jpg)
10
Samoglasnik ę [ɛ] Otvoreniji od erdeljskog vokala e, položaj
mu je jezika prema tvrdom nepcu središnji te je nelabijalan.
Realizira se na mjestima: gdje u standardnom rumunjskom stoji diftong
ea [ḙa], npr. avę naspram avea ʽimao jeʼ gdje tog diftonga u standardnom rumunjskom
nema, npr. ęj naspram a(n)i ʽgodineʼu posuđenicama iz lokalnog hrvatskog
idioma, npr. dęvet ili dęset
![Page 11: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/11.jpg)
11
Zatvoreno e [ẹ] Položaj prema tvrdom nepcu je središnji
te je labijalan. Dolazi u sva tri položaja u riječi (rjeđe u
inicijalnoj ‒ najčešće kod posuđenica). Najčešće dolazi u nenaglašenom slogu i
to s najvećom učestalošću na kraju riječi, npr. arẹ ʽimaʼ.
![Page 12: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/12.jpg)
12
Polusamoglasnici Erdeljski fonetski sustav posjeduje i dva
jedinstvena poluglasa: j [i̭] i u [w] Oba su glasa zatvorena, s time da je [i̭]
prema položaju nastanka prednji i nelabijalni, dok je [w] stražnji i labijalni.
Tvore diftonge i triftonge
![Page 13: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/13.jpg)
13
Prozodijski sustav Erdeljski – ekspiratorni, dinamički
naglasak, naglašeni slog određen samo silinom (jačinom)
Hrvatski – melodični, zvučni (akustički) naglasak, unutar naglašenog sloga, osim siline, razlikuje kretanje tona (dizanje i spuštanje) i trajanje (dužina i kračina) sloga
![Page 14: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/14.jpg)
14
Akcent kod posuđenica Zagreb ‒ Zagréb Palovec ‒ Palovéc Subotica ‒ Subotíca Josip ‒ Josíp
![Page 15: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/15.jpg)
15
Suglasnici U erdeljskom dijalektu postoji 24 suglasnika:
[b], [p], [d], [t], [g], [k], [v], [f], [z], [s], [ʒ], [ʐ], [ʃ], [ɕ], [dʐ], [tɕ], [ts], [h], [m], [n], [ň], [l], [lʾ], [r]. Grafički po istom sustavu glase: b, p, d, t, g, k, v, f, z, s, ž, ź, š, ś, đ, ć, c, h, m, n, nj, l, lj, r.
Hrvatski razlikuje 25: [b], [p], [d], [t], [g], [k], [v], [f], [z], [s], [ʒ], [ʃ], [ʒ́], [ǯ], [tɕ], [ʧ], [ts], [x], [m], [n], [ń], [l], [ĺ], [r], [j]. Grafički: b, p, d, t, g, k, v, f, z, s, ž, š, đ, dž, ć, č, c, h, m, n, nj, l, lj, r, j.
![Page 16: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/16.jpg)
16
Suglasnik [v] Iako u oba jezika labiodentalan, u
hrvatskom je sonant i zvučni polusamoglasnik, a u erdeljskom nesonant te zvučni frikativ.
Formira se u sve tri pozicije u riječi, a u finalnoj vrlo često kao f, primjerice mljuf umjesto mljuv ʽmojʼ.
![Page 17: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/17.jpg)
17
Suglasnici ź [ʐ] i ś [ɕ]
Palatalni frikativi, nešto mekši od hrvatskih suglasnika ž [ʒ] i š [ʃ].
Specifičnost erdeljskog dijalekta, npr. źęmẹnj ʽblizanci’ ili śinji ʽtko’
![Page 18: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/18.jpg)
18
Suglasnik ć [tɕ] Palatalna bezvučna afrikata, npr. ješć(i̭)
ʽjesi’ Nešto mekša nego slična u hrvatskom,
ali i od slivenika u lokalnim kajkavskim govorima u kojima je došlo do jednačenja ć [ʨ] i č [ʧ] te nastanka mekšeg, stridentnijeg ćʼ.
![Page 19: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/19.jpg)
19
Suglasnik đ [dʐ] Palatalna, ali za razliku od
antecedentnog glasa, zvučna afrikata, npr. viđala ʽvid, pogled’
Nešto mekša nego ona u hrvatskom jeziku.
![Page 20: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/20.jpg)
20
Suglasnici nj [ ň ] i lj [l̕] Suglasnik nj [ň] je dentalni palatalizirani
nazal, mekši od hrvatskog nj [ń], npr. njime ʽnitko’. Realizira se u početnoj, središnjoj i završnoj
poziciji u riječi. Suglasnik lj [l̕] je palatalizirani zvučni
lateral, palatalniji od hrvatskog parnjaka lj [ĺ], npr. lji ʽim, ih’. Ostvaruje se u sva tri položaja u riječi.
![Page 21: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/21.jpg)
21
Suglasnik h [h] Velarni bezvučni frikativ Može stajati na sva tri mjesta u riječi, s time
da se na kraju realizira jedino u posuđenicama iz hrvatskog, npr. povrh, odraslih i sl.
Vrlo se često ostvaruje protetički na pozicijama gdje nije etimološki opravdano ili gdje takav glas ne postoji u standardnom rumunjskom, npr. hunđi ʽgdje’ (u stand. rum. unde), hastmă ʽastma’ (u stand. rum. astmă)
![Page 22: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/22.jpg)
22
Posuđenice Sve veći utjecaj hrvatskog standardnog
jezika, ali i lokalnog kajkavskog idioma
Većina se uklapa u fonološku i morfološku strukturu erdeljskog, no postoje i slučajevi gdje se preuzima čitava strana riječ
![Page 23: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/23.jpg)
23
Zaključak Erdeljski posjeduje bogatiji vokalni
sustav te dva jedinstvena polusamoglasnika pomoću kojih se tvore diftonzi i triftonzi.
Erdeljski ima dva jedinstvena suglasnika koji nisu dio standarda hrvatskog jezika
Razlike u naglasnom sustavu Posuđenice najčešće fonološki
adaptirane prema erdeljskom sustavu
![Page 24: Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081420/56816353550346895dd3f821/html5/thumbnails/24.jpg)
24
Literatura Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko, Pavešić, Mirko, Peti,
Vesna Zečević, Marija Znika 20054. Hrvatska gramatika. Zagreb. Lončarić 1996: Lončarić Mijo. Kajkavsko narječje. Zagreb Klein 1972: Horst G. Klein. Einführung in die rumänische Sprache, Tübingen. Radosavljević 2010: Radosavljević, Petar. Jezik Roma Bajaša na teritoriju
Republike Hrvatske. Doktorska disertacija. Zagreb. Stjepko Težak, Stjepan Babić 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik
za osnovno jezično obrazovanje. Zagreb. Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika u poređenju sa
srpskohrvatskom. Sarajevo. Sikimić 2005: Sikimić, Biljana. Banjaši u Srbiji. In: Sikimić, Biljana (ur.).
Banjaši na Balkanu: Identitet etničke zajednice. Beograd. S. 249‒275. Blažeka 2003: Blažeka, Đuro. Govor Svetog Martina ‒ najsjevernijeg mjesta
u Hrvatskoj. In: Nosić, Milan (ur.). Riječ. Rijeka. S. 9‒18. Blažeka 2007: Blažeka Đuro. Međimurski interdijalekt. In: Brozović Rončević,
Dunja (ur.). Rasprave instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 33. Zagreb. 1‒18.