ORGANIZATORI / ORGANIZERS
Sveučilište u Zagrebu, Gra�čki fakultet, Zagreb, Hrvatska University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Zagreb, Croatia
Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb, HrvatskaUniversity of Zagreb, Faculty of Textile Technology, Zagreb, Croatia
Ogranak Matice hrvatske Senj, Senj, Hrvatska
Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija
University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia
Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija
Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia
Hrvatsko društvo gra�čara, Zagreb, HrvatskaCroatian Society of Graphic Artists, Zagreb, Croatia
SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZERS
University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic
ISSN 1848-6193
Matrix Croatica Senj, Croatia
Tekstilno-tehnološki fakultet
Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia
17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić
Senj, 2nd - 5th October 2013, Senj, Croatia Proceedings
1
FOTO: Ivana Pavlović
17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić
Zbornik radova Senj, 2. - 5. listopad 2013., Hrvatska
2
17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić
17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić
IZDAVAČ / PUBLISHER
Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska / Croatian Society of Graphic Artists, Croatia
UREDNIK / EDITOR
v. pred. dr. sc. Miroslav Mikota
GRAFIČKE UREDNICE / GRAPHIC ART DIRECTORS
Darija Ćutić, mag.ing.techn.graph.
Ivana Pavlović, dipl. graf. ing.
DIZAJN KORICA / COVER DESIGN
Ivana Pavlović, Jelena Kajganović
TISAK / PRINT
AKD, Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.
ISSN 1848-6193
Niti jedan dio ovog Zbornika ne smije se umnožavati, fotokopirati, prenositi niti na bilo koji način reproducirati bez
pismenog odobrenja izdavača.
17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić
Senj, 2nd - 5th October 2013, Senj, Croatia Proceedings
3
17th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications
17. medunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafickih komunikacija
Senj, 2. - 5. listopad 2013., HrvatskaSenj, 2nd - 5th October 2013, Croatia
17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić
Zbornik radova Senj, 2. - 5. listopad 2013., Hrvatska
4
ORGANIZATORI / ORGANIZERS
Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Croatia
Ogranak Matice hrvatske Senj, Hrvatska Matrix Croatica Senj, Croatia
Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska Croatian Society of Graphic Artists, Croatia
Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia
Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia
Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia
SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZER’S
University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic
Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloski fakultet University of Zagreb, Faculty of Textile Technology
ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE
M. Mikota (voditelj organizacije Konferencije), M. Bilović, K. Draženović-Metelko, K. Golubović, T. Jeličić, G. Kozina, R. Krajačić, M. Milković, N. Mrvac, R. Naprta, D. Nekić, Đ. Osterman Parac, I. Pavlović, V. Rutar, A. Tomaš, D. Vusić, I. Zjakić
PROGRAMSKI I RECENZIJSKI ODBOR / PROGRAMME AND REVIEW COMMITTEE
W. Bauer (Aus), S. Bračko (Slo), M. Brozović (Cro), M. Cheppan (Sl), D. Čerepinko (Cro), P. Dzik (Ch), N. Enlund (Swe), D. Gregor-Svetec, (Slo), J.Gyorkos (Slo), A. Hladnik (Slo), C. Horvath (Hu), M. Jurković (Cro), H. Kipphan (Ger), M. Mikota (Cro), M. Milković (Cro), D. Modrić (Cro), N. Mrvac (Cro), A. Nazor (Cro), B. Neff Dostal (SAD), K. Možina (Slo), Z. Paszek (Pol.), Đ. Osterman Parac (Cro), M. Plenković (Cro), A. Politis (Gre), Z. Schauperl (Cro), K. Skala (Cro), A. Tomljenović (Cro), M. Vesely (Ch), G. Vlachos (Gre), E. Vlajki (Ca), W. Walat (Pol.), M. Zlateva (Bug), I. Zjakić (Cro).
Naklada / Issue: 150
17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić
Senj, 2nd - 5th October 2013, Senj, Croatia Proceedings
5
Uvodna riječ
Cijenjene kolegice, cijenjeni kolege,
pred Vama je Zbornik radova 17. međunarodne konferencije tiskarstva dizajna i
grafičkih komunikacija Blaž Baromić koji sadrži znanstvene radove kroz koje su
pokrivene teme Konferencije: povijest tiskarstva, knjige i pisma, grafičke komunikacije
i mediji, grafički dizajn, fotografija, izdavaštvo, priprema za tisak, tisak, dorada,
ambalaža, sustav upravljanja bojom i kolorimetrija, materijali, postojanost papira i
otisaka, kontrola kvalitete, marketing, ekologija i ostale teme vezane uz tiskarstvo,
dizajn i grafičke komunikacije.
Radove, koje možete pronaći u ovom zborniku, recenzirali su članovi Međunarodnog
znanstvenog i recenzijskog odbora Konferencije, no za sadržaj radova i podatke
iznesene u njima odgovaraju sami autori pojedinog rada.
Posebno poglavlje Zbornika čine mentorirani studentski radovi koji su u sklopu
Konferencije nominirani za Nagradu za najbolji studentski rad.
Vjerujem da ćete u Zborniku pronaći zanimljive radove koji će Vas upoznati s novim
znanstvenim istraživanjima i saznanjima te koji će biti poticaj daljnjem znanstvenom
radu i razvoju u područjima objavljenih radova.
Svim autorima, organizatorima Konferencije, članovima Organizacijskog i Znanstvenog
i recenzijskog odbora, sponzorima i donatorima te timu koji je oblikovao i realizirao
ovaj zbornik zahvaljujem na suradnji, doprinosu i trudu zahvaljujući kojem je Zbornik
i realiziran.
Urednik
17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić
Zbornik radova Senj, 2. - 5. listopad 2013., Hrvatska
6
Introduction Words
Dear Colleagues,
The Proceedings of the 17th International Conference on Printing, Design and Graphic
Communications Blaž Baromić is in front of you. The Proceedings contents scientific
papers covering Conference topics: History of printing, book and script,
Graphic communications and media, Graphic design, Photography, Publishing,
Prepress, Press, Postpress, Packaging, Color management, Materials, Paper and print
durability, Quality control, Marketing, Ecology and other topics related to printing,
design and graphic communications.
All papers are reviewed by members of the International scientific and review
committee, however the contents and date of the papers are the sole responsibility
of the authors.
Special chapter of the Proceedings is the chapter with mentored students’ papers
nominated for the Prize for the best student paper.
I believe that you will find interesting papers with new data about scientific researches
and knowledge, which will be incentive for further scientific work and development
in the area of the papers published in the Proceedings.
I thank for the participation and cooperation in the creation of the Proceedings to all
authors, Conference participants, Conference organizers, members of Organizing and
Scientific and Review Committees, sponsors, donators and the team which designed
and realized the Proceedings!
Editor
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
286
DIGITALNA MAKROFOTOGRAFIJA
DIGITAL MACRO PHOTOGRAPHY
Ivan Gaura, Darija Ćutić, Daniel Mandić, Lara Krupić, Ines Svaguša
Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska
E-mail: [email protected], [email protected], [email protected],
[email protected], [email protected]
SAŽETAK
Tema ovog rada su problemi makrofotografije i izazovi koji se javljaju uz tu kategoriju
snimanja digitalnih fotografija. Za razumijevanje teme je potrebno poznavanje osnovnih
pojmova fotografije, a detaljnije su pojašnjene fizikalne pojave i ograničenja koja otežavaju
snimanje. U radu će se opisati zasebno sva potrebna oprema za makrofotografiju kao i ona
koja se često koristi kod ove kategorije fotografiranja poput objektiva i stativa. Razmotrit će
se različite postavke snimanja: izoštravanje, dubinska oštrina te prirodno ili umjetno
osvjetljavanje, kao i karakteristična digitalna obrada fotografije te kako utječe na krajnju
kvalitetu slike. Na temelju saznanja teoretske analize u digitalnom su fotografskom sustavu
snimane ciljane makrofotografije koje su analizirane te potom digitalno obrađene. Razrađuju
se tehnike digitalnog fotografskog sustava i mogućnosti primjene istog u području
makrofotografije s tehničkog stajališta. Ovim radom se pokušava istražiti područje
makrofotografije s praktične strane.
Ključne riječi: makrofotografija, dubinska oštrina, osvjetljavanje, izoštravanje
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
287
ABSTRACT
The subject of this paper are issues and challenges of macro photography, which are
occurred accompanied by category of digital photography shooting. For understanding the
subject it is necessary to know basic terms of photography. Physical shooting phenomena
and limitations that determinate shooting are explained in detail. In this labor separately will
be presented equipment that is required for macro photography and equipment like lens and
tripod that is frequently used in this type of photography. Different types of settings are
examined, such as focusing, depth of field and natural or artificial light. There are also
examined typical digital processing of photography and its effect in the final quality of the
photography, for example computer correction and sharpness editing.
Key words: Macro photography, Depth of field, Illumination, Focusing
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
288
1 UVOD
Kada se spomene pojam “fotografiranje” najčešće se pomisli na panoramske ili portretne
fotografije. Na putovanju, slavlju ili koncertu, uglavnom se slike okidaju nasumično,
pokušavajući uhvatiti određeni predmet ili osobu te okolinu oko nje. Često se traže druge
osobe da nas slikaju ili da se slika njih te da se slika određeni motiv za neki natječaj ili
prelijep prizor grada poslije kiše. Često se prolazi istim putem kada se odlazi do fakulteta ili
posla, pri odlasku u dućan, prolasku kroz park ili vožnji istim tramvajem. Uglavnom su to sve
isti motivi i okolina i najveće razlike se primjete pri promjeni godišnjih doba, kada pada lišće,
zapada snijeg, kada padna kiša ili pupovi procvatu i sunce obasja vodoskok. Primjeti se
uglavnom gužva u gradu, gužva u tramvaju ili prazne noćne ulice. To je uglavnom ono što
ljudi najčešće vide i primijete te najčešće slikaju i kombiniraju različite objekte i poze u skladu
sa promjenom pozadine. No ono što stvarno fascinira i sve ostavi u čudu je makrofotografija.
Makrofotografija je slikanje predmeta sa jako male udaljenost, pri čemu kukac poput muhe
postaje velik poput automobila, tučak cvijeta poput planine, a kap kiše velika poput sante
leda.Ljudi prolaze i gledaju u nešto, a pritom se ne sjete približiti i detaljnije proučiti poneki
detalj prirode ili nekog objekta. Jednom kad se krene sa pokušajima slikanja makrofotografije
nemože se prestati istraživati i pokušavati nešto novo, težiti boljem i fascinantnijem, onom
što ljudsko oko u 99% slučaja niti ne primjeti. Kada se počne baviti makrofotografijom malo
intenzivnije tada detalji postanu sve uočljiviji, u svakom predmetu ili prirodi vidi se nešto
zanimljivo i rijetko viđeno. Teži se da se to snimi što bolje, što oštrije i jasnije, a onda se
kreće na još manje detalje, dok se ne dođe do granice mogućnosti naše fotografske opreme.
Ono što je bitno u makrofotografiji je da se posjeduje i odgovarajuća oprema i rasvjeta, ali to
će se objasniti dalje u radu. Kako bi se makrofotografija shvatila moraju se poznavati i neke
osnove fotografije i princip funkcioniranja i korištenja digitalnog fotoaparata. Cilj rada je da se
pokaže malo drugačija i ne tako česta perspektiva snimanja fotografija, prikazati kako to
izgleda u praksi te ukazati na tehničke zahtjeve i potrebu za specifičnom foto opremom.
1.1 Što je makrofotografija
Makrofotografija je sposobnost slikanja predmeta sa jako male udaljenosti gdje detalji
predmeta moraju ostati jasno vidljivi i oštri. Cilj makrofotografije je da slika predmeta bude u
prirodnoj veličini ili veća, tj. da slika bude u omjeru sa predmetom 1:1 ili više (2:1, 4:1...).
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
289
To je zbog toga što je makrofotografija definirana veličinom senzora fotoaparata. Tada se taj
stil slikanja može nazvati makrofotografijom.
Sve ostalo, što je manje od tog omjera, nije makrofotografija. (4.) Kada se govori o veličini
senzora fotoaparata mora se znati da veličina objekta projiciranog na senzoru nije
proporcionalna količini informacija koju detektiraju senzori različitih vrsta. Senzor iste
površine može zaprimiti manje ili više informacija, ovisno o vrsti senzora. To je potrebno
naglasiti jer senzor s većim brojem fotoosjetljivih elemenata može na istoj površini dati i
mnogo više informacija (broj megapiksela je veći ili manji). Odnos objekta i njegove
projekcije na senzoru se rijetko spominje budući da je omjer povećanja relativan. Iz tog
razloga se kod fotografiranja makrofotografija više ističe najmanja moguća udaljenost objekta
od objektiva fotoaparata pri kojoj je moguće dovoljno dobro izoštravanje. (3.)
Makrofotografiju možemo podijeliti u “dvije skupine” fotografiranja. To su: mikrofotografija i
fotografiranje izbliza. Mikrofotografijom se smatraju snimke na kojima je objekt uvećan 10
puta pa naviše (10:1, 20:1, 50:1 itd.), a fotografiranjem izbliza se smatra fotografija kojom se
postiže objer 1:10 pa do pune veličine (1:1) objekta na fotosenzoru. (3.) Pojam “makro” koji
se pojavljuje u marketinškim materijalima se upotrebljava sve češće kao funkcija fotoaparata
te određuje sposobnost visokog izoštravanja predmeta sa male udaljenosti. Kako se razvija
tehnologija fotoaparata i dolaskom digitalnih SLR fotoaparata, makrofotografija se znatno
razvila te su i oštrina i kvaliteta slika sve bolje.
1.2 Stvaranje makrofotografije
Makrofotografija je za razliku od drugih kategorija snimanja fotografija malo drugačija i
zahtjevnija. Objekti koji se snimaju su jako blizu leće objektiva. Mrtvu prirodu je donekle i
jednostavno snimati, ali kada dođemo do predmeta slikanja koji se kreću, poput cvjeta na
vjetru ili pčele na tučku tog cvijeta, tada je to znatno teže i zahtjevnije. Fizikalna ograničenja i
optička izvedba makro opreme sprečavaju veliku dubinsku oštrinu i otežavaju zadatak. Kada
se pri tome još doda i kut iz kojeg se snima te zadovoljavajuća oštrina i osvjetljenje može se
reći da je makrofotografija dosta zahtjevna u smislu znanja i talenta, ali i potrebne opreme
kako bi se određeni detalj mogao što bolje snimiti i pohraniti “zauvijek”.
Kada se i uspije nekako pokretni objekt smiriti na tren tada se moraju u tom trenu podesiti
sve ostale postavke fotoaparata kako bi motiv bio što oštriji. Tu je potrebno još i spomenuti
dovoljno svjetlosti jer je naš objektiv toliko blizu da gotovo dodiruje objekt koji se
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
290
snima pa blic gotovo i nema nikakvog utjecaja jer nemože potrebni objekt osvjetliti zbog
objektiva koji se nalazi ispred njega. Zato je potrebno dodatno osvjetljenje sa strane objekta
koje opet neće utjecati na plašenje objekta koji fotografiramo (ako je riječ o pčeli ili mravu).
Kada se to sve sagleda i zbroji, riječ je o vrlo zahtjevnoj kategoriji fotografiranja.
2 TEORETSKI DIO
2.1 Izoštravanje objekta Slika je dovoljno oštra kada se određena točka nekog objektiva projicira u samo jednu točku
fotosenzora kroz objektiv fotoaparata. Tada je taj dio, koji se želi dobiti, oštar i dovoljno
izoštren tj. fokusiran. Kada se odbijena svjetlost sa objekta rasprši po površini senzora slika
je mutna i nije dovoljno čista da bi se razaznali detalji fotografije te se gubi čar
makrofotografije. Točno to je prikazano na slici broj 1. Dva kruga na krajevima strelica
predstavljaju prostor koji nije izoštren tj. mutan je, a sredina prikazuje točku koja je izoštrena.
(1.)
Slika 1 Izoštravanje fotografije
2.1.1 Automatsko izoštravanje Svjetlo koje ulazi kroz objektiv dolazi do zrcala koje veći dio kroz pentaprizmu reflektira u
tražilo. Naime zrcalo nije zrcalo u pravom smislu jer ne reflektira 100 % svjetla koje padne na
njega. U refleksnom sloju se nalaze sitne rupice koje propuštaju dio svjetla na senzore koji
se nalaze iza zrcala.
Svjetlo tako dolazi do CCD-a za izoštravanje koji ga pretvara u električni signal, identično
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
291
kao kod digitalnih fotoaparata, s tom razlikom da se ovaj signal ne pretvara u sliku. On samo
služi mikroprocesoru za analizu nekog dijela slike. Kod snimanja fotografije, mikroprocesor
analizira intenzitet signala koji dolazi s CCD-a.
Ako se intenzitet signala susjednih piksela ne razlikuje dovoljno slika nije izoštrena te će
mikroprocesor pokrenuti sustav za izoštravanje prateći pri tome što se dešava s intenzitetom
signala. Kad razlika u intenzitetu, koju generiraju susjedni pikseli, postane najveća objektiv je
u zoni optimalne oštrine. To upravo prikazuje slika 2 i prvo je prikazan izoštreni objekt, a
zatim mutni tj. nedovoljno izoštren objekt. (2.)
Izoštreno Neizoštreno (mutno)
Slika 2 Izoštreno i neizoštrenog objekta
2.1.2 Dubinska oštrina Dubinska oštrina ovisi o formatu na koji se snima, o žarišnoj duljini i relativnom otvoru. Što su
veći format, žarište i relativni otvor, to je dubinska oštrina manja i obratno. Područjem
dubinska oštrine naziva se udaljenost između najbliže i najudaljenije točke
trodimenzionalnog objekta unutar kojih je fotografija prihvatljivo oštra. Pravilo kaže da se
područje dubinske oštrine prostire 1/3 ispred objekta i 2/3 iza objekta koji je izoštren.
Fotografija snimljena pri otvoru blende f:16 imat će veće područje dubinske oštrine nego li
fotografija snimljena otvorom blende f:2.8. Ako se snimaju portreti ili objekti koje se želi
istaknuti nije potrebna velika dubinska oštrina, jer je važno da objekt snimanja kojeg se
prikazuje bude oštar. (1.)
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
292
Slika 3 Velika i mala dubinska oštrina
To je najbolje prikazano kod slikanja na slici broj 3. Kada se kod slikanja portreta želi
istaknuti samo osobu onda nam je potrebna manja dubinska oštrina, a kada se želi uloviti i
pozadinu koristi se veća dubinska oštrina.
Slika 4 Otvor blende i oštrina
Slika broj 4 najbolje prikazuje ovisnost otvora blende i dubinske oštrine. Što je blenda
otvorenija dubinska oštrina je manja, a kada je otvor blende manji dubinska oštrina je velika i
veći dio slike je oštriji i jasniji.
2.2 Osvjetljenje u makrofotografiji
Osvjetljenje u makrofotografiji je jedna od najvažnijih stavki kod snimanja fotografije. Pravilno
doziranje svjetlosti na fotoosjetljivi element garantira tehnički ispravnu makrofotografiju.
Doziranje svjetlosti naziva se ekspozicijom. Ona se sastoji od ukupne količine svjetla koju je
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
293
apsorbirao/registrirao fotoosjetljivi element (fotosenzor).
Ekspozicija je ovisnost otvora objektiva i vremena eksponiranja (vremenu osvjetljavanja).
Kod manjeg otvora objektiva vrijeme eksponiranja je duže kako bi veća količina svjetlosti
mogla ući kroz objektiv, a time i fotografija postaje oštrija i kvalitetnija.
2.2.1 Jako osvjetljenje
Kod makrofotografije količina svjetlosti je uvijek bila problem. Razlog tome je što kod
izoštravanja objekta otvor blende je uvijek vrlo mali. Kako bi smanjili i dužinu eksponiranja tj.
dužinu okidanja fotografije cilj je nabaviti što jači i bolji izvor svjetlosti. Zbog svih tih
parametara, balansiranje svim postavkama u makrofotografiji je vrlo teško i zahtjevno. (6.)
Kada se nabavi dovoljno jak izvor svjetla, tada se dolazi do drugog problema, a to je
stvaranje sjene. Sjena nastaje od samog objektiva zbog ekstremnog približavanja same leće
objektiva do objekta kojeg se slika – na svega nekoliko milimetara.
Pri toj udaljenosti objektiv počinje bacati sjenu na objekt slikanja i osvjetljenje je automatski
smanjeno. Tada se mora razmišljati o osvjetljavanju objekta sa neke druge pozicije jer
svjetlost trenutno dolasi s vrlo male površine.
2.2.2 Prirodno osvjetljenje
Najpoznatije i najkorisnije prirodno osvjetljenje je sunčeva svjetlost. Prednost sunčeve
svjetlosti je da je svugdje prisutno i da daje jače prirodno svjetlo nego bilo koji drugi umjetni
proizvod. Snimanje fotografija u prirodi na dnevnom suncu, a pogotovo tijekom ljeta i oko
podneva, može sadržavati dovoljno svjetla za svaku fotografiju.
Koliko je samo prirodno osvjetljenje prednost i koliko je korisno toliko je i ograničeno i ima
nekih svojih mana. Najčeća mana je da je pozicija u odnosu na motiv fiksirana tj. da može
doći do stvaranja sjene na nepomičnom objektu i tada se ne može ništa učiniti kako bi se
riješilo te sjene dok se sunce samo ne pomakne (što može trajati satima). U tom slučaju se
koristi umjetna dodatna rasvjeta. Prilikom nastajanja same sjene, osvjetljenje objekta je
znatno smanjeno za razliku od onog objekta koje je direktno izloženo suncu i tu dolazi do
stvaranja problema pri snimanju oštrih i kvalitetnih fotografija jer se sam fotoaparat puno teže
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
294
prilagodi osvjetljenju nego li ljudsko oko. (7.)
2.2.3 Umjetno osvijetljenje
Kako bi se izbjeglo stvaranje sjene, kod snimanja fotografija na prirodnom svjetlu ili kod
snimanja fotografija u zatvorenom prostoru, koristi se umjetna rasvjeta. Kada se osvjetljava
određeni objekt postoje dvije mogućnosti osvjetljavanja:
• Kontinuirana rasvjeta
• Trenutna rasvjeta
Prednost kontinuiranog osvjetljenja je što ima karakteristiku prirodnog osvjetljenja tj.
konstanatan izvor svjetla u jednom smjeru. Prednost konstantne rasvjete je ta što se može
za vrijeme fotografiranja svjetlost pojačavati ili smanjivati te joj mijenjati smjer. Razina sjena
se može dobiti regulacijom općeg, pozadinskog i glavnog svjetla. Konstanta ravjeta može biti
od običnih malih baterija do velikih reflektora koji su veliki potrošači energije, ali mogu i
dodatno grijati prostor i scenu pa ako je riječ o osobi kao objektu slikanja, tijekom nekog
vremena pod reflektorima postaje neugodno vruće. (5.)
Jedina značajna vrijednost trenutne rasvjete (bljeskalice) je brzina. Bljesak elektronske
bljeskalice može biti kratak i vrlo velike brzine do čak 1/10000 sekunde, što je brže od
snimanja fotografije na fotoaparatu. Zahvaljujući tome bljeskalica daje veliku količinu
svjetlosti u vrlo kratkom vremenu čime se smanjuje dužina ekspozicije fotoaparata te je
fotografiju moguće snimiti znatno brže i sa manje problema. Količina svjetla, koju daje
bljeskalica u tom trenu, nadmašuje količinu svjetlosti koje daje kontinuirani izvor svjetlosti što
je velika prednost kao i to što je iste temperature kao i dnevno sunčevo svjetlo. (7.)
2.2.4 Bijeli balans (WB)
Ljudsko oko za razliku od fotoaparata ima veliku sposobnost prilagođavanja različitim
izvorima svjetlosti. To je najizraženije kada ljudsko oko može identificirati bijelu boju čak i
kada je osvjetljenje vrlo toplo poput klasične žarulje sa žarnom niti ili hladno poput halogene
svjetiljke. Fotoaparat to vidi kao žućkastu boju tj. kao plavkastu boju dok ljudsko oko i mozak
to prepoznaju kao bijelu boju.
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
295
Bijeli balans govori o toplini boje koja je različita za svaki izvor svjetlosti. Upravo to prikazuje
slika 11. Raspon topline svjetlosti je od 2400k – 9000k, gdje najmanje predstavlja običnu
kućnu žarulju, a najveće dnevno ili halogeno svjetlo.
Svaki izvor svjetla emitira svjetlo određene boje. Boja izvora svjetla ovisi o temperaturi žarne
niti ili procesa kod kojeg se oslobađaju fotoni. Ako je temperatura pri kojoj isijavaju fotoni niža
svjetlo je crvenije, a što je temperatura viša svjetlo je plavije. Temperatura boje svjetla
izražava se u stupnjevima Kelvina (K). (3.)
Slika 5 Skala topline svjetla
2.3 Oprema za makrofotografiju
Kada se spominje oprema za fotografiju, uz obavezno posjedovanje fotoaparata tu se još
misli i na objektive, rasvjetu, filtere i ostale raznorazne dodatke. Tako i u makrofotografiji je
potrebna dodatna oprema čak i više nego u ostalim kategorijama fotografije.
Objektivi se dijele u četiri kategorije:
• Normalni
• Širokokutni
• Teleobjektivi
• Makroobjektivi
Rasvjeta se dijeli u ove kategorije:
• Bljeskalice
• Reflektori
• Difuzori
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
296
Normalni objektivi imaju žarišnu duljinu jednaku dijagonali senzora fotoaparata koji iznosi oko
50mm. Vidni kut im je pritom između 40° i 50°.
Širokokutni objektivi imaju vidni kut od 60°-100° uz žarišne duljine najčešće od 14-35 mm.
Teleobjektivi imaju vidne kutove manje od 35°, a idu čak i do 1°. Žarišne duljine im se kreću
od 85 pa sve do 1200 mm. (2.)
3 EKSPERIMENTALNI DIO
3.1 Snimanje makro fotografija Oprema koja je korištena za vrijeme snimanja:
• Digitalni fotoaparat: Canon 5D MarkII
• Objektiv: Canon 30-70 f2.8 sa macro funkcijom
• Bljeskalica: prstenasta i obična bljeskalica
• Stativ: tronožac 50-150cm
• Dodatak: sjenilo
Snimanje fotografija se odvijalo početkom lipnja 2012. godine. Snimalo se u razdoblju od 14
do 16 sati, a vrijeme je bilo djelomično sunčano, vjetar slab do umjeren.
Sve fotografije su bile snimane uz pomoć stativa sa ISO postavkom na 100 kako bi se
izbjeglo što više šuma i dobila što kvalitetna snimka objekta.
Lokacija je bila na otvorenom u zavjetrini sa jednim izvorom svjetla, a kasnije sa dodatnim
izvorima svjetla i promjenom pozicije fotoaparata.
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
297
Slika 6 Prikaz snimanja fotografija
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
298
4 REZULTATI I DISKUSIJA
Slika 7 Postavke: f/2.8, 1/640, ISO-100, 70mm, bez bljeskalice, sjenilo
Prvi primjer snimljene fotografije bez bljeskalice (slika 7) je snimljen sa postavkama koje
daju samo jedan dio slike oštrim i jasnim. Otvor objektiva je bio otvoren do kraja, točnije na
2.8, što je omogućilo ulazak veće količine svjetla u fotoaparat pa je i zbog toga brzina
snimanja bila jako velika, čak 1/640 sekunde. Ta brzina je omogućila da dio scene, na koju
se fokusiralo, bude jako oštra te da ne dođe do niti najmanjeg pomaka objekta.
Ta prednost oštrine snimljene fotografije ipak ima i svoje mane. Najveća mana je što je
većina snimljene fotografije mutna, a tek fokusirani dio je jako oštar, jasan i detaljan.
Objektiv je bio veće kvalitete i sposoban otvoriti blendu do čak f/2.8. Bio je postavljen je na
70mm čime se može najbolje snimiti makro fotografija.
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
299
Slika 8 Postavke: f/8, 1/80, ISO-100, 70mm, bez bljeskalice, sjenilo
Drugi primjer snimljene fotografije bez bljeskalice (slika 8) je snimljen sa postavkama koje
daju veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Tu se vidi kako je dubinska oštrina veća i
područje koje je bilo prije lagano mutno, sada je čisto i oštro. Najjasnije se vidi kod teksta
"Istanbul" koji je prije bio mutan, a sada je oštar i lako čitljiv.
Otvor objektiva je bio postavljen na 8, čime je povećana dubinska oštrina. Time je automatski
bilo potrebno više svjetla pa je brzina otvora objektiva stavljena na 1/80 sek gdje se već
moralo paziti na trzaje i pomake.
Objektiv je opet bio postavljen na 70mm.
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
300
Slika 9 Postavke: f/16, 1/20, ISO-100, 70mm, bez bljeskalice, sjenilo
Treći primjer snimljene fotografije bez bljeskalice (slika 9) snimljen je sa postavkama koje
daju još veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Vidi se kako je sada veći dio snimljene
fotografije oštar, a samo jako daleka pozadina je ostala i dalje mutna ali bolje vidljiva i
prepoznatljivija. Sada su cvijet, posuda i vaza već dovoljno oštre dok je najudaljenija
pozadina i dalje malo mutna, ali dovoljno jasna da se može prepoznati da je riječ o grmlju.
Otvor objektiva je bio postavljen na 16, čime je povećana dubinska oštrina na njen
maksimum. Time je bilo potrebno puno više svjetla pa je brzina otvora objektiva stavljena na
1/20 sek gdje se već moralo jako paziti na pomake fotoaparata i samog objekta snimanja.
Kako je sam fotoaparat i objektiv jako težak, trebalo se jako paziti na pritisak tipke snimanja
fotografije da ne bi došlo do većeg trzaja.
Objektiv je opet bio postavljen na 70mm.
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
301
Slika 10 Postavke: f/2.8, 1/640, ISO-100, 70mm, sa običnom bljeskalicom
Prvi primjer snimljene fotografije sa običnom bljeskalicom (slika 10) je snimljen sa
postavkama koje su opet dale samo jedan dio slike oštrim i jasnim. Otvor objektiva je bio
otvoren opet na f/2.8 što je omogućilo ulazak veće količine svjetla u fotoaparat pa je i zbog
toga brzina snimanja bila opet jako velika, čak 1/640 sekunde. Veći otvor objektiva i manja
dubinska oštrina opet su dali samo dio snimljene fotografije oštrim i jasnim, dok je većina
mutna.
S obzirom da je brzina snimanja bila jako velika uz prirodno osvjetljenje dodala se trenutačna
umjetna rasvjeta tj. bljeskalicu. Bljeskalica je postigla da je sam motiv i područje oko motiva
manjeg kontrasta, te su i boje slabije, ali su detalji više osvjetljeni i jasniji. Cijela fotografija je
nekako življa i „zdravija“.
Objektiv je bio postavljen na 70mm.
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
302
Slika 11 Postavke: f/8, 1/80, ISO-100, 70mm, sa običnom bljeskalicom
Drugi primjer snimljene fotografije sa običnom bljeskalicom (slika 11) snimljen je sa
postavkama koje su dale veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Opet se vidi kako je
dubinska oštrina veća i područje koje je bilo prije lagano mutno, sada je čisto i oštro.
Otvor objektiva je bio postavljen na 8 čime se povećala dubinska oštrina. Time je opet bilo
potrebno više svjetla pa se brzinu otvora objektiva stavilo na 1/80 sek. Dodavanjem obične
bljeskalice prirodnom osvjetljenju omogućio se ulazak dodatnog svjetla u otvor objektiva.
Smanjenjem otvora objektiva, smanjivanjem brzine snimanja fotografije, a dodavanjem
dodatne rasvjete dobila se fotografija koja je oštrija. Detalji fotografije su jasniji i cijela slika je
manjeg kontrasta i "življa".
Objektiv je opet bio postavljen na 70mm.
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
303
Slika 12 Postavke: f/16, 1/20, ISO-100, 70mm, sa običnom bljeskalicom
Treći primjer snimljene fotografije sa običnom bljeskalicom (slika 12) snimljen je sa
postavkama koje su dale još veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Vidi se kako je
opet veći dio snimljene fotografije oštar, a samo jako daleka pozadina ostala je i dalje mutna,
ali bolje vidljiva i prepoznatljivija. Cvijet, posuda i vaza su jasni i oštri, a dodavanjem
dodatnog osvjetljenja sada su i detalji i područja u sjeni vidljiviji.
Otvor objektiva je bio postavljen na 16 čime se povećala dubinska oštrina na njen
maksimum. Otvor objektiva je bio postavljen na 1/20sek čime se omogućilo duže vrijeme
ulaska svjetlosti u fotoaparat. Dodavanjem rasvjete ušlo je u istom vremenu više svjetla u
odnosu samo sa jednim prirodnim osvjetljenjem. Objektiv je opet bio postavljen na 70mm.
6 ZAKLJUČAK
Makrofotografija je posebna kategorija fotografije koja se po mnogo parametara razlikuje od
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
304
ostalih kategorija. U radu su prikazane sve prednosti tog načina fotografiranja i što takve
slike mogu pokazati i dočarati.
Jednom kada se šetnjom kroz stalno isti park ili ulicu primjeti neki detalj i primi fotoaparat u
ruke, mašti nema kraja. Makrofotografija očara mnoge fotografe i privuče ih svojim
prekrasnim detaljima koje se ljudskim okom u prolazu najčešće ne vide. Kada se isproba par
fotografija pa se dobe nove ideje, makrofotografija svakog preuzme i jednostavno se mora
isprobati svaka ideja koja čovjeku padne na pamet.
Zaključak ovog istraživanja je pokazati i dokazati koliko su velike razlike u samo maloj
promjeni postavki i što se sve može postići sa njima. Malim promjenama može se bilo koji
detalj dovesti u centar pažnje, a ostali dio ''izolirat''.
Kada se fotografije listaju po redu, razlika je mala i vrlo teško se vidi u detaljima, ali kada se
fotografije stave jedna pored druge, tada se vidi velika razlika u postavkama fotoaparata i
dodavanja jednog dodatnog rasvjetnog tijela.
Sve fotografije koje su priložene su originalne i nisu dodatno digitalno obrađivane. Dodatna
postprodukcija i obrada fotografije daju dodatne mogućnosti njihovog uređivanja.
Iako prilikom snimanja fotografija, kako se i u radu prikazalo, ima mnogo prepreka i
poteškoća, jednom kada se dobije ona prava, ona izbriše sve one muke i vrijeme koje je
potrošeno da bi se do nje došlo.
U radu je prikazana cijela lepeza dodatnih uređaja koji mogu pomoći pri što boljem i lakšem
snimanju makro fotografija te kada se jednom uđe u ritam i sakupi dovoljno znanja,
makrofotografija postaje lijepi i ispunjavajući hobi. Predmete, sitne životinje i biljke počnu se
promatrati iz druge perspektive koje se nema prilike često vidjeti golim okom. Kada se
jednom takve perspektive i ostvare i stave na papir, oduševljenju nema kraja i stalno se želi
više i bolje. U fotografu se stalno javlja znatiželja i avanturistički duh, a prolaznici ih u čudu
gledaju kako zauzimaju čudne poze oko velikog broja dodataka za fotoaparate i potrebne
rasvjete.
Makrofotografija se može koristiti u mnogim granama ljudskih istraživanja i znanstvenih
radova. Mogu se raditi time-laps video sadržaji rasta trave, biljaka i razvoja organizama.
Kada se jednom počne koristiti sve znanje koje se steklo u fotografiji i kada se to primjeni na
__________________________________________________________________________________________
Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013
305
makrofotografiranje, istraživanju stvarno nema kraja.
7 LITERATURA
[1.] Miroslav Mikota (2000). Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, ISBN 953-6838-01,
Zagreb
[2.] Michael Langford (1992). Creative Photography, Dorling Kindersley, ISBN 0863185355,
London
[3.] Scott Kelby (2008). Digitalna fotografija, Grafički studio Miš, ISBN 978953696103,
Zagreb
[4.] Kit van Tulleken(1979). Velika knjiga o fotografiji, Prosvjeta, Zagreb
[5.] http://www.svijetfotografije.com, Pristupljeno: 08.05.2012.
[6.] http://photo.net/learn/macro/, Pristupljeno:10.05.2012.
[7.] http://www.fotografija.hr, Pristupljeno: 10.5.2012.