God. VI. Šibenik, u sriedu 14. prosinca 1910. Br. 501
HRVATSKA RIEC P r e d p l a t n . c l ena t na g o d i n u K i ? l ! ~ '
n a g o d i n u d o n a S a n j e m u k u ć u K 19 v 8 ° đ i n e K 6 > ~ Z a š i h e n i k
"Vise p o s t a r s k i t r o š a k . _ P o j e ^ ^1^2!°^ * " Šiben iku .
i u tuž ivo i
Bienerthov kabinet demisionirao. Posl ie toliko što s r e t n o š r o lukavo prebr-
djemh potežkoća, koje su Bienerthov kabinet od njegovog početka pratile i padom mu pneti le , sada se ovaj našao u takovom položaju da je morao demisiju dati.
Ovog puta su Poljaci, oni vjerni i dosad n e p o k o l e b i v i : « vladu Poljaci, koji ruše Bienertha Već od dulje vremena nastale su neke osjetljive d.ferencije izmedju Poljaka i kabineta, no Bie-nerth je uviek dosad znao naći formulu, koja je odgadjala na neizvjestuo vrieme ozbiljan obračun sa Poljacima u pitanju izgradnje galičkih kanala. No u ovo zadnje doba Poljaci pos ta-doše agresivniji te konačno nakon brojnih sjednica „Poljskog kluba« na kojima je poljak ministar dr. Bilinski iznio glas nepovjerenja od većine kluba, Poljaci staviše bezuslovan uvjet, da se mora već u proračunu 1911. uvrstiti svota 2a galičke kanale. Kršćanski socijali, budući je dr. Bienerth izjavio, da je čitav kabinet solidaran u pitanju kanala i da ne može biti go vora 0 demisiji samog dr.a Bilinskog, nego cie-log kabineta, posredovaše izmedjuj dviju strana, ali od Poljaka mogoše postići samo to, da će se oni umiriti jedino, ako se u proračunskoj razpravi Beinerth obvezatno izjavi za skoru gradnju kanala. No poš to bi ova gradnja zah-tjevala jednu miljardu troškova, a poš to bi ista radnja bila malo koristna radi višemjesečnih mrazova, koji prieče saobraćaj po kanalima, to je Bienerth taj predlog odbio . I tada se zaprietiše Poljaci da će zaniekati čak i proračunski provizorij .
Ovim je Bienerthov- kabinet izgubio onu stranku, koja mu zajamčuje većinu.
No i osim toga, ima i druga okolnost, koja je s druge strane podkapala Biener-thu temelje. Radi se 0 česko-njemačkim pregovorima za sporazum. Kako je poznato, Bienerth je konferirao sa vodjom čeških Niemaca dr.om Urbanom i sa predsjednikom „Češkog kluba" dr .om Fiedlerom, da bi se za vrieme viečanja par lamenta omogućio nastavak pregovora za sporazum u Beču. Stvar se malo otezala, dok Česi ne odgovoriše , da mogu pristati na pregovore jedino uz uvjet, da vlada ne uzme u tome inicijativu i da konferencijama ne bude presjedao Bienerth, nadalje da se pozovu na sudjelovanje u pregovorima i socijaldemokrate. Za ovaj zadnji uvjet Niemci nelhtjeli.ni da čuju te je i ova akcija Bienerlhova već sada potonula. Ovo je značilo po Bienertha udarac, jer je on već jednom indirektno apelirao na Čehe, da stupe u vladinu većinu, a to se je nadao postići tim, što bi izposlovao sporazum izmedju Ceha . N.e-
" i a C a No kako je poznato, i to nije Bienerthu uspjelo, te je na „Poljskom klubu« ostajala odluka da li će ministarstvo den.ision.rat, .1. će ostati Zato je Bienerth u nedjelju i ponedjeljak
d t d ' a t e 1 pregore sa Poljacima « d a v a o s e informirati o njihovim namjerama. U utorak
v'ec unapred ^Jff°™^$£ U toni
Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazi l ike sv . Jakova .— Oglasi tiskaju se po 16 p a r a peti t r edak ili p o p o g o d b i , te s e pr imaju s a m o oni, koji se unap r i ed p l a t e . — P r i o b ć e n a p i sma i zahva le tiskaju se p o 20 p a r a p o petit redku. — Nefrankirana p i sma ne primaju se . — Rukopis i ne vraćaju
„djenje poslova^ ^ j o 5 s e n e z n a ,
„ ,ome kolaju _ svakojake glasine. premda o tome ko I» k doii, ako-U , . O» J a » S u d i h krugova, a to bi to bda iella « ^ u ^ , prem v Kiti «; toca, ŠIO UCI«-6«<»J~
ne moze bit, s tog , ^ z a s j e d a m e . veljači moraju držat, v ^ v a r a j u > o d _
MCoJUT* o e ć i opoziciju prama vladi, sele će Poljaci preći u P J
s a s t a v I j e r i a , ne
^ ^ ^ ^ ° d
jih oni ne će podnipošto da odustanu. Vlada, ma koja bila, imati će mnogo okapanja, da se održi, ako se u ob4e bude mogla ma koja dulje i održati. Prama sadanjoj konstelaciji stranaca u parlamentu i prama njihovom razpoloženju mora se predvidjati, da će se ponoviti sve faze Bienerthovog kabineta, koji je od dana u dan živio i uviek očekivao svoj pad od jedne same stranke, koja bi njegovu većinu ostavila.
Evo ovo su žalosne pojave današnjeg režima, koji čitavu zemlju drži u vječnoj trzavici i nemiru, dok se svaki čas na vladi mie-njaju ljudi i simpatije. Ovo će biti i daljnja sudbina Austrije, dok se god ona ne odluči, da pravicu kroji i da udovolji zakonitim i pravednim tražbinama naroda, koji ju sačinjavaju.
f Fra Paškal Buconjić U Mostaru, kako javismo, izpusti svoju
plemenitu i patriotsku dušu biskup mostarsko-duvanjski Fra Paškal Buconjić.
Biskup Buconjić rodio se je 2. travnja 1834., u Drinovcima. Porodica mu se je sta-zinom zvala Vodopić. Redovnik je postao u 18 svojoj godini. Tada je i promjenio svoje krsno ime Stjepan u Paškal. 1856. zaredjen je u Ferrari, gdje je boravio na naukama, za svećenika. Iza toga je 8 godina bio u Rimu profesor filozofije i teologije. 1866. izpuni mu se davna želja, i on se vrati u Hercegovinu u samostan na Širokom Briegu. 1868. postade generalnim povjerenikom za Hercegovinu. Godine 1871. po stade župnikom u Drinovcima. Na franjevačkoj skupštini 12. svibnja 1874. izabran je jednoglasno za starješinu i kustoda hercegovačkih franjevaca. Tu ostade do 18. kolovoza 1879. Tada je iza smrti biskupa Kraljevića postao biskupom i apostolskim namjesnikom za Hercegovinu. Posvećen je u Zagrebu 19. ožujka. Svoj svečani ulaz u Mostar slavio je 26. travnja 1880. Kad je ure-djena hierarhija bosanka, imenovan je 20. listopada Buconjić redovitim biskupom biskupije mo-starsko-duvanjske.
On je uviek bio odlučan borac u našim hrvatskim narodnim redovima. Još i prije okupacije radio je na tome, da se Bosna i Hercegovina spoji s Hrvatskom. Bio je redovito na čelo deputacija i poklonstva, koje su tražile od vladara naša narodna prava. Iza kako se je 1875. bio išao pokloniti kralju Franji Josipu I., kad je pohodio Dalmaciju, odlučile su ga bile turske vlasti maknuti, i on se je spasao samo po uputama fra Grge Martića. On je radio i neumorno za hrvatsku sviest. — Zauzimao se je i za gla-golicu, videći koliku silnu narodnu tečevinu u njoj imamo. Poznata je i njegova predstavka vladaru prigodom aneksije, da se Bosna i Hercegovina prisjedine Hrvatskoj. Bosanske su oblasti tu predstaku zaplienile, što je biskupa Bu-conjića tako ogorčilo, da je odlučio poći ravno kralju. Vlada se je toga pobojala i digla zapljenu.
Biskup Boconjić je i svakom prigodom, kada se je vladaru obraćao predstavkama ili brzojavnim čestitkama, njega nazivao hrvatskim kraljem i svakom zgodom izticao pripadnost Herceg-Bosne Hrvatskoj. Bio je narodni svećenik u pravom smislu rieči, obljubljen kao otac od svakoga, štovan u veliko i poznat. Jednostavan je bio do skrajnosti te je mrzio ukočenu etiketu.
U subotu bio mu je u Mostaru sjajan sprovod. U povorci su bila sva mjestna družtva, korporacije i škole, rodbina pokojnikova, svećenstvo, gragjanske i vojničke oblasti. Dalje mnogi zastupnici, novinari te sila naroda, osobito seljaka iz okolice. Zadušnice je obavio nadbiskup dr. Štadler uz asistenciju obaju franjevačkih provincijala. Nadgrobno slovo je držao dr. fra Leo Petrović. Stigla je sva sila sažalnih brzojava, medju kojima: Od Njegova Veličanstva, sv. Otca Pape , ministra Buriana, Nuncija, Varešanina, biskupa Markovića, koji nije mogao osobno doći, te mnoge i mnoge druge.
Tako je dostojno ukopan u hrvatskoj zemlji veliki svećenik narodni i žarki patriota.
S l a v a biskupu Buconjiću!
Vojnički troškovi monarhije. Beč, 11 prosinca,
Amošnje novine donesoše obširne viesti 0 namjeri admirala grofa Montecuccolia, da početkom nove godine iznese svoj petogodišnji program za upodpunjivanje mornarice. Prama tomu programu imala bi se do konca godine 1913 izgraditi četiri „dreadnoughta" i to do konca $1911 prva dva, a druga dva do konca 1913. Svaka ovakova „Nebojša-ladja" imala bi zapasti 60 milijona kruna, dakle za sve četiri obli trošak od 250 milijona. Izim toga graditi će se četiri brzoplavna krstaša po kalupu „Admirala Spauna", a ovi bi zapali 30 milijona. Osim toga obzirom na pripreme, koje čini Italija, trebati će pomnožiti prema najmodernijim uzorima broj torpedača i podmorskih ladja, a za ove se označuje trošak od 20 milijona. Sve skupno trošak za mornaricu iznaša 300 milijona kruna. Ovaj trošak podieliti će se u petogodišnje obroke, svaki po 60 milijona, a u proračun za 1911 uvrstit će se 50 milijona. „Dreadnoughti" biti će svi jednaki, Svaki ima 160 m. dug, 20.000 tona, turbine po 50.000 konjskih sila, a s brzinom od 23 milje na sat. Nositi će 12 topova najtežeg kalibra 30.5. Nadalje se namjerava do g. 1925 sgraditi u tri periode tri divizije „dreadnoughta", svaka divizija po tri ladje, tako da će Austrija do 15 godina imati 15 „dreadnoughta" i 4 krstaša „Admiral Spaunova" tipa.
Nadalje vojna uprava namjerava radi jedinstvene naobrazbe ustanoviti tehničke pješačke satnije. Ove bi bile sastavljene od p ionira te brzojavnih, telefonskih i signalnih ob -hodnja. K tomu uskoro će konjaništvo dobiti novu uniformu, onda će tirolsko-predarlska gorska topnička pukovnija dobiti još dvie baterije te će se tvrdjavsko topništvo popuniti u toliko, što će se ustanoviti novi bataljoni i to 2 u Tirolskoj, 1 u Koruškoj, a kasnije će se upopuniti tvrdjavska topništva u Bosni i Hercegovini, južnoj Dalmaciji i Galiciji,
Koliko će ovo novaca pozobati, a pri ovim gladnim godinama, ne treba ni spominjati. No za najveće troškove, ove za mornaricu, moramo zahvaliti savezu s Italijom, koji tako skupo plaća biedan narod.
Popis pučanstva i pravo paše Dalmatinaca na bosanskoj granici.
Mješovito povjerenstvo, koje se je sastalo u Beču godine 1908. kod zajedničkog ministarstva financija u svrhu da uzme u pretres pitanje prava paše Dalmatinaca na bosanskim izpasištim, — iztaklo je potrebu, da se sastavi k a t a s t a r b l a g a onih obćina i obćinskih odlomaka, čiji seljani uživaju pravo paše na bosanskoj granici.
Taj katastar Hiti popis blaga sadržavat će podatke o stanju, b r o j u i vrsti blaga, te će služiti za k o n t r o l u , da ne nastane zloporaba, da oni obiinarl, koji imadu pravo paše, dognaju uz plaću na bosanske pašnjake tudje blago, čime bivaju štetovani drugi obći-nari, koji imadu pravo paše.
Polag odluke ck. dalmatinskog namjestni-štve 21/10 1909 Br. V. 10/1 taj katastar ili popis blaga sastavit će se sada prigodom popisa pučanstva koncem ove t početkom nastaj-ne godine : sastavit će se u osam primjeraka od kojih po jedan ima ostati kod obćine, kotarskog poglavarstva i namjesništva i 5 kod ministarstva unutrašnjih pósala. Tako bi javljeno zanimanim občinam.
Obzirom na veliku važnost što će imati popis blaga za sačuvanje prava paše na b o sanskoj granici i za odredjenje njegova obsega, smatramo potrebitim, da se opet povratimo na predmet, što smo ga višekrat u listu iznieli, i da preporučimo zanimanicim, da pri popisivanju blaga u svoju vlastitu korist podadu tačne podatke. Kad bi se u popisu naznačilo mnogo manje blaga nego li ga zbilja imade, moglo bi se prejudicirati našim pravim, a sami zanimanici mogli bi upasti u razne neugodno
sti radi sumnje, da li je njihovo blago, što ga dogone u Bosnu na pašu, ili tudje. Na oprez dakle !
Ribarski zakoni pred parlamentom. VI.
O b ć e o d r e d b e z a k o n a z a o s j e g u r a n j e r i b a r a .
Na prvi glas, da vlada namjerava staviti u krepost zakon, kojim će biti našim ribarima obezbiedjeno življenje u nemoći i starosti, mi smo posve u kratko rekli svoju. Danas, kad je pred nama nacrt toga zakona, možemo nešto obširnije da se s njim pozabavimo.
Zavirimo u zakon, kojim se je osnovao zavod za osjeguranje radnika proti nezgodama u obće, pak proučimo li pojedine paragrafe, doći ćemo do zaključka, da su ribari naši nepravedno — dali hotimice ili nehotice, ne iz-pitivamo — zapostavljeni, pri uživanju blagodati ove istitucije.
Nijedan paragraf ovoga zakona ne govori protiv toga, da naši ribari niesu radnici, ili da su radnici takove vrsti, da se ne bi imali uzeti u obzir pri ovom obezbiedjenju.
Polazeć s ovog stanovišta, veoma dobro opaža g. Salata, kad veli da ribarima, za uživati blagodati ovog zakona ne fali „ n é la mancanza di una sede stabile dell' esercizio industriale, n e riguardi ai rapporti con 1" altre parti della Monarchia, n e tampoco considerazioni inerenti aile condizioni speciali delle industrie marittime, n e l 'a t tesa del tante volte promesso codice per la marina mercantile, n e difficoltà che dalla inclusione dei marittimi sarebbero derivate alla legge generale full' assicurazioe".
U jednu rieč ništa u zakonu nema, na što se vlasti mogu osloniti na izključenje naših ribara od osiguranja u nemoći, i to na temelju već obstojećih odredaba, odnosećih se na osiguranje radnika proti nezgodama.
Oni pako, koji misle da se naše malo obalno ribanje može uzeti kao mala industrija, ti jako grieše. Griese još više, ako misle, da kao takovim nemogu imati pravo na uživanje pogodnosti zakona, koji se odnosi na druge radnike.
To se dogadja samo kod nas, ali ne kod drugih naroda, koji znaju cieniti, što je more i što su ribari za državu.
Da su naši ribari riešeni blagodati, koju uživaju svi drugi staleži, tome je kriva vlada, ali ne ona već su krivi zastupnici osobito oni primorskih predjela, koji su ondm prigodom mogli uz mnogo povoljnije uvjete, nego li novi zakon, našim ribarima obezbiediti obsta-nak u starosti i nemoći.
Što je prošlo, više se ne povraća i sad zastupnicima naših primorskih krajeva ne pre-ostaje drugo, nego prilagoditi se prilikama novog nacrta zakona, proti kome smo mi svom dušom, a to uprav zato, jer bi zelili da naši ribari budu bez težkih tereta, koje im novi zakon nameće, kako ćemo kašnje vidjeti, osjegurani.
D i o b a r i b a r a .
Novi zakon dieli nam ribare na odvisne i neodvisne.
U odvisne („unselbständig Erwerbstätige zer See") ubraja sve one ribare i osobe, koje pomažu pri ribanju po ugovoru, a u neodvisne ribare (selbstätigen zur See"), t. j . one koje tjeraju kao zakupnici ribanje.
Zakon novi dieli nam i ribanje u dvie kategorije, koje kod nas absolutno ne postoje, ali ne samo kod nas, nego toga nema ni na cielom Jadranu.
Gosp. Salata tumačeći ovu razliku veli da ovaj nacrt zakona u ovom je pogriešan, jer kako vidi : Ja caratteristica differenziale consiste n o n nella diversa qualità, n o n nella ampiezza dell' esercizio, ma quasi esclusivamente nel modo dell' esercizio".
Govoriti kod nas o velikom ribanju, koje da kao takovo samo postoji kao jedna velika industrija, smiešno je, kao što je smie-šno umećati u novi zakon nekakovo ribanje sa
parobrodima i velikim brodovima, te ovo ubrajati u veliku ribarsku industriju.
Da se vidi netemeljitost ovog zakona, bar za današnja a možemo reći i za buduća vremena, dosta nam je to, što je ribanje pa ro brodima kod nas neznatno dapače , kao takovo i ne postoji već za zabavu ; a ipak ono što ne postoji ubraja se u veliku industriju, dćk naprotiv ono što postoji, a to jest ciela flotilja ćozotskih bragoca, ubrajala bi se i malu obalnu ribarsku industriju.
Nema sumnje, da su se oni, koji su krojili ovaj zakon, držali zakona, koji vriedi za osjeguranje ribara i pomoraca u Njemačkoi, ali su ga izopačili baš u ovoj tački, jer paragraf 152 njemačkog zakona pravi vidnu razliku izmedju ribanja većim ili manjim brodovima, u broju zaposlenog osoblja i u ribanju parobrodima na motor, ne izostavljajuć ni dalečinu od kraja.
T k o j e o b v e z a n n a o s j e g u r a n j e . Nacrt ovoga zakona obvezuje na osigura
nje proti nezgodama ribare odvisne i neodvisne. Od ovih zadnjih pako samo one, koji' su učlanjeni u koje ribarsko družtvo.
Dobro je i veoma pohvalno što vlada nastoji, da se i ovim načinom na našim obalama postigne jedinstveno ribarsko udruženje, nli računajući sa istinitim činjenicama i poznavajući ćud naših ribara, mi smo više neg uvjereni, da će, ako ovaj zakon bude tumačen u prvom smislu njegove stilizacije, za mnoge naše i to baš potrebne ribare biti suvišan, jer ovi ne će moći uživati njegove blagodati ako prem jesu i ostaju puki siromašni ribari.
Goniti pako svakoga ribara, da se mora upisati kao član ribarske zadruge i tražiti da se u svim mjestima na našem Primorju podi gnu ovako na laku ruku ribarske zadruge, podnipošto ne stoji, niti se slaže sa ćudi ribara, niti ima oslona u zdravoj podlozi narodnog zadrugarstva.
Na osiguranje nesposobnost i rada i na ono u starosti obvezani su koli ribari odvisni, toli neodvisni, bez uvjeta da li je član ribarske zadruge,
Dokaz, da li je jedan ribar ili odvisan ili neodvisan pružiti će nam dotična knjižica, koju mora da, po paragrafu 26 zakona novoga i po onom 12 dodate mu novice, posjeduje svaki ribar.
Kad smo na ovome moramo iztaknuti jednu bojazan, na koju već unapred upozoru-emo naše zastupnike.
Doduše zakon govori i napominje ribare, koji se stalno bave ribarstvom, t. j . one kojima je ribarstvo jedino zanimanje, kao i one, koji privremeno ili kako zakon kaže » t e m p o -r a n e a m e n t e " , posvećuju se ribarstvu.
Polazeć sa stanovišta, da dobar dio naših ribara, a najskoli onih, koji se bave zimskim tim najtegotnjim ribanjem u isto doba su i težaci i ribari, jer po danu rade u polju, a po noći idu na ribanje, hoće li i oni biti uzeti u kategoriju ribara, koji se ribarstvom bave „ t e m p o r a n e a m e n t e " ili će biti oni izključeni.
Ovi ljudi većim dielom niesu niti udruženi, nit pripadaju jednoj zadruzi ribarskoj, a najpotrebitiji su ribari ; što onda da radimo s njima ?
Bi li bilo > pravedno, da ih se rieši blagodati ovoga zakona ; zakona, koji je njima najpotrebitiji, jer su baš ovi ribari i to pravi ribari po zvanju, koji to svoje zvanje vrše noću po čiči crne zime izloženi svakojakoj pogibelji ? S ovog razloga razlika izmedju od-visnih i neodvisnih ribara treba da se ukine, e da tako budu svi mogli uživati pogodnosti , koje im zakon pruža.
Političke viesti. A n a r h i s t i č k a p r o p a g a n d a u Č e š k o j . Iz
Praga se javlja, da je onamo odkrivena anar-histična propaganda. Is todobno je uapšeno d v a d e s e t pražkih anarhista, koji su bili u savezu sa anarhistima u drugim gradovima te su i ovi pozatvarani. Uapšenici su članovi pred šest tjedana osnovanog anarhističkog kluba „Mladi".
U Alban i j i , imenice u kosovskom vilajetu, zaplienile su turske oblasti neke spise, po kojima se je odkrila na široko zasnovana arnautska zavjera, koja je imala dići ustanak, da se Albanija sasma otrese turskog jarma.
Ta f t i Roosevvel t . Nekidan je predsjednik Saveznih Država Taft objelodanio jednu poslanicu, s kojom je odobrio deranje trustova i tako ustavio borbu proti njima. Upitan Roosevvelt, za koga je poznato, kako se je iztakao kao smrtni neprijatelj trustova, šta misli o toj izjavi, koja je neizravno i na njega naperena, odgovorio j e : Koga Bog hoće da uništi, o-duzme mu pamet. Po ovome izgleda, da izmedju Tafta i Roosevvelta sve prekinuto.
S u d b i n a F i u s k e . U Rusiji izašla je careva odluka, po kojoj se ukida samostalno
.finsko državno tajništvo, te uslied toga Finska podpada pod djelokrug ruskog ministarstva.
O o d s t u p u k r a n j s k o g z e m a l j s k o g p r e d s j e d n i k a raširile se bile razne viesti. Medjutim „Slovenec" sve te viesti kao i one o njegovom nasljedniku odlučno opovrgava.
Novi a u s t r o u g a r s k i vo jn i a t t a c h é u P e t r o g r a d u . Mješte grofa Spanocchia, dosa-danjeg austrijskog vojnog attaché u Petrogradu, koji se toliko spominjao u aferi Ungern-Stern-berg, imenovan je princ Gottfried Hohenlohe, koji je i prije to mjesto pokrivao.
Rusk i c a r u B e o g r a d u . „Novoe Vremja" javlja, da će ruski car g. 1911 posjetiti Beograd.
B u g a r s k o - g r č k i s a v e z . Kroz kratko vrieme posjetiti će grčki priestolonasljednik bugarskog cara Ferdinanda te će tom prigodom biti sklopljen bugarsko-grčki savez.
M o n a r h i s t e u P o r t u g a l u . Portugalski monarhiste izjavili su, da su spremni na sve žrtve te na najljuću borbu, e da u Portugalu ponovno uvedu monarhiju. Sada se javlja, da je ministar vanjskih posala izjavio, da će koncem ovog mjeseca izići odluka, koja će urediti odnošaje izmedju crkve i države. Vjerskim udruženjima biti će zajamčena najveća sloboda, samo što će se kleru onemogućiti svaki upliv (!) pri izborima. U travnju će se sazvati par-lamenat, a prva će mu zadaća biti, da naknadno odobri sve dosad izdane naredbe.
U Rio d e J a n e i r o ponovno je buknula uzbuna vojske. U gradu je proglašeno obsadno stanje za mjesec dana. Buntovnici se nalaze na otoku Cobras, koji je bombardiran od ratnih ladja i od kopnenog topništva.
Iz t u r s k o g p a r l a m e n t a . U subotnjoj sjednici turskog parlamenta vlada je dobila glas p o vjerenja sa većinom od 123 glasa proti 63 sama.
K r e t s k o p i t a n j e . Na zadnju notu Turske odgovorile su velevlasti zaštitnice Krete, da su one priznale suverenitet Por te nad Kretom i da s toga ne treba posvetiti nikakove pažnje doga-djajima i izjavama u kretskoj skupštini.
P o k o l j k r š ć a n a u P a l e s t i n i . U Palestini je 5000 Beduina poklalo u Keraku mutesarifa, sve civrlne činovnike i mnoštvo kršćana. Napa-doše i jednu željeznicu. Odaslana je vojska proti njima.
I z b o r i u E n g l e s k o j . Nijedna od borećih se stranvka ne može reči još do sada, da je dobila partiju. Niti liberalci, niti konzervativci nemaju odlučne većine, te će sastav sadašnjega novoga parlamenta biti uz neznatne preinaka jednak dosadašnjemu. Vlada ima većinu kao i do sada, ali ta većina ne sastoji samo iz liberalnih elemenata, koji su dapače sada nešto oslabljeni, nego je sastavljena samo pomoću Iraca i radničke stranke.
Uslied govora Balfourova konzervativci već govore o mogućnosti trećih izbora. No vlada i liberalni ministri označuju to kao bezmislicu. Stvari su medjutim vrlo zapletene, pa ako me-dju liberalcima i konzervativcima ne dodje do kompromisa novi su izbori neizbježivi.
Prigodom izbora u Belfastu došlo je do vrlo burnih scena, gdje je ranjeno više osoba i izpaljeno više revolverskih hitaca.
U subotu se navršila ravno nedjelja dana, otkako su počeli izbori Engleskoj.
Koliko je do sada poznato ìezultati su izbora ovi : Vlada.: 182 Iiberalca, 32 od radničke stranke, 56 Redmonista, skupa 270. Opozicija : 255 konservativaca i 6 O'Brienista, skupa 26 i .
Prema ovome iznosi vladina većina samo deset glasova, dok se prije uzdigla bila već na 32 glasa. Po tome je dakako još uviek — i nakon nedjelje dana izbora — težko odrediti konačni njihov rezultat. Jasno je jedino to, da će vlada dobiti u ovim izborima većinu, ali znatno manju, no što ju je imala u prošlom parlamentu.
Naši dopis.i
I z M a k a r s k o g P r i m o r j a .
M e š t a r T r č i l a ž a d l a k u mi jen ja . Nedavno nas upozoriše prijatelji, da je u
138. broju starog splitskog smetlišta tiskan ne kakav dopis proti župniku Igrana. Mi dopisa ni pročitali nismo, jer nismo vikli onim splitskim libelom ruke kaljati, ali po kazivanju naših prijatelja, koji su nam vjerno saobćili sve što je tu načandrano, nije nam se bilo težko dosjetiti, da je to maslo iz stana famoznog doušnika meštra Trčilaže iz Igrana. Nimalo nas ne čudi što neistinu tvrdi, izvrće i kleveće, jer to je njegova kod nas svakomu dobro poznata svagdanja rabota, za koju je od nadležnih masno plaćen, ali nas jako čudi i za to se jedino na dopis osvrćemo, što neustrašivi Trči-laž nije izašao sa svojim imenom i brk a brk obračunao sa svojim protivnikom, nego se je
ko kukavica za pseudonim sakrio. Ta poznato je svakomu, da Trčilaž nije bio običajan d o sada svoga častnog imena čuvati, da ga ne oirtrči, pak kad mu je belaj odnio i više, mogao mu je pustiti i ovo malo. Odkud dakle ta nagla promjena? Da mu nije došao nalog s višega, da unapred ne pruža daleko papke ko i dosada, da nije više i sam uvidio, da mu je firma kod svakoga kredit izgubila? Mi držimo da će biti i jedno i drugo, ali za ono prvo srno blizu sasma sigurni, jer kako smo iz pouzdana izvora doznali, i nadležni su se već dobro osvjedočili, da sa starom Trčilaževom dlakom prvašnjega pazara više nema. Prijatelji nam vele, da će bit unapried neobično vidjeti splitska smetlišta bez imena meštra Trčilaže i da će ta manjkavost mnoge od predbrojnika jako ozlovoljiti a neki da će i od predbrojbe odstupiti, u čemu im ni mi ne bi dali krivo, kad ih se hoće lišiti one ugodne zabave, koji su dosad s Trčilaže-vim imenom imali.
Iz spomenutog dopisa upalo nam je u oči još nešto. Posve nam je začudno, zašto se je Trčilaž onako silno oborio na župnika za to što on kadkad i to prisiljen dodje na sud, dok naš Trčilaž o sudu vazda misli, govori, tužbe pravi i po sudu se neprestano zadnjih vremena smuca. Da se po belaju ne nalazi tano još koji kovčežić sa vriednosnim papirima Gospodje M . . . . iz Živogošća, pak pak da se ne boji, da ga župnik odnese u Igrane, kakono je on nazad godina jednog isto njezinog dobro opuna odnio i vjerno joj ga tekar nakon nekoliko dana malo praznijega uručio? — Ako to misli, ljuto se vara, jer nam je poznato, da je župniku Igrana i malenu fratarsku kapicu teško na glavi nositi, a kamo li bi jedan oteži kovčežić i to za više sati hoda. Nek se dakle naš pošteni Trčilaž ne boji, da će mu župnik tu drugu mastnu zaoblicu oteti, ako je ima, jer župnik dobro zna, da su onakove mastne zaoblice jedino za onakoga poštenoga brka, koji se je pomoću vruće i mastne fratarske čorbe i krvavih težačkih žulja onako jako ušumio. Ako je dakle još jedan onakav kovčežić u Makarskoj, svje-tujemo ga da časkom trkne do Makarske i donese ga, ama samo odmah, da se Igrane domalo bude mogle podičiti sa još jednom krasnom zgradjom koju može sagraditi na glasovitoj Antićevoj dionici u Radaševici. Žao nam je što nemamo vremena da dalje duljimo, ali bi još radi upitati meštra Trčilaža, jesu li mu, Bože dragi, išta ploda donieli oni obećani zlatni lanci i fina odiela, obećana stanovitim osobama, pak ćemo mi , obračunati sa nekim zenicam Isukrstovim. — Ako još mizerni Mi-ljenko nije našao tvrde svjedoke, počekat ćemo, samo ga svjetujemo da Trčilaževa suha zlata na suho ne daje. Jedan dio zlata i odiela može ostaviti kod svoje kuće, o kojoj ćemo se takodjer s vremenom pozabaviti, samo želimo, da nam on sam javi, da je testir o tomu zboriti. Mislimo da više nije potreba od B . . zato testira tražiti. — Biokovski Drinovci.
Iz S i n j s k e k r a j i n e
S a s i n j s k o g k r e š e v a . Obetasmo i odužujemo se. Naša obćinska
oporba, dok u svojim novinam s jedne strane napada obćinu, njezin rad i prvake stranke, pita i traži s druge s t rane: mir, slogu i spo razum. Odgovaramo joj otvoreno i pučki.
Liepe su i svete, medene i velike, rodne i plodne te tri rieČi — u sebi i u svome zua-menovanju. Ali da te rieči odgovore same sebi, da tj. budu mogle donieti željenoga ploda, mora, da svaka od njih ima svoga pravog roditelja, koji za nje jamči, da će uroditi d o brim plodom.
A za sve to treba vidit i pazi t : tko i u čemu pita taj mir, slogu i sporazum; za što ih pita, b iva : što ga je navelo, da ih pita.
Pitaju, prvaci naše obćinske oporbe : 33 godišnji načelnik Pietro Tripalo i obćinski li-ečnik Dr. Uroš Masovčić, za se i za družinu. Tako bar moramo suditi. Pitaju, da se složimo u dogodišnjim obćinskim izborima i biramo u novo vieće ljude iz obiju stranaka.
Za što to pitaju ? Jer bi gg. Uroš i Pietro ta dva novoizabrana u upravni odbor Utvare, htjela barem djelomice odužiti se obećanju, koje njoj učiniše i bar jednom nogom u obćinu ući. Pošto dakle znamo, koji je cilj te gospode, kada pitaju mir, slogu i sporazum, odgovor naš se može već unapred znati. Kada bi ovaj sporazum urodio ma kakvim dobrim plodom po ovaj biedni narod, još bi se o tom dalo govoriti, ali kada znamo, da bi taj sporazum isti čas izazvao još veća trvenja i uzajamna nepovjerenja no dosad, onda je jasno, da pra-vaši u interesu samog puka moraju dalje ići dosadanjom stazom.
A to zato, što nas dosadanje Izkustvo uči, što znači saradnja sa onima ljudima. Oni bi mir, slogu i sporazum obezčastili.
Tko nam to jamči? U našem slučaju to nam u prvom redu
jamči političko stranački, a ne obćinsko odmi-nistrativni razlog, uzrok i cilj, s koga se ta sloga traži. Jamče nam za tim vojskovodje i vojska te naše obćinske oporbe .
Prelazeći preko mladih i neiskusnih tamo ljudi uobće, po gotovo obćinskih činovnika, kao takovih, i žaleć inače, da su ih u mladim godinama, ako ništa drugo, spopale i osvojile političke i obćinske bolesti kampanilizma, regionalizma i nepotizma, mi ćemo, da obračunamo s kolovodjam i vojskom naše oporbe uobće, Pravi kolovodje j e s u : bivši obćinski upravitelji, pod vodstvom P . Tripala. Vojska: Pierovi osobni prijatelji, bivši obćinski nadar-benici i štićenici, kmeti i dužnici. Ali što je za nas najmjerodavnije, velikom većinom o b ćinski i seoski koritaši. Svi su skoro, a ovi zadnji do cigloga ih : dvopeci. Pristaše su tj. tobož „hrvat, stranke", is todobno tobožnji pristaše „demokratske" stranke. Tamo su i amo u nadi, da će im pod jednim ili drugim barjakom svanuti opet stari „sretni" dani ! Prošlost pak i njihov rad na obćinskim i seoskim upra-vam kaže nam, tko su i što su ti naši bivši obćinski i seoski upravitelji 1 Možemo li mi s ovim i ovakovim stupiti i u same pregovore — za slogu i spo razumi? Ovaj upitnik i uz-kličnik neka im je odgovorom
nas 10 u ime 10.000 birača
Iz hrvatskih zemalja. P o l o ž a j u B a n o v i n i . „Stranka prava" i
„Starčevićeva stranka prava" odazvaše se po zivu koalicije za skupnu konferenciju, gdje bi se imali sporazumiti glede izbora predsjedništva sabora. Prvu će zastupati dr. A. Horvat i dr. Milobar, druge dr. M. Starčević i dr. A. Pavelić, a koaliciju dr. Lorković i dr, Medako-vić. Ban je otišao u Peštu, sigurno da izhodi od Khuena sazov sabora.
Z a b r a n j e n s p o m e n i k s l o v e n s k i m r u j a n s k i m ž r t v a m a . Iz Ljubljane se javlja, da je kranjska zemaljska vlada odbila utok protiv odluke prve istance, kojom se je zabranjivalo podignuće spomenika onoj dvojici Slovenaca, koji poginuše rujna mjeseca 1908. prigodom ljubljanskih demostracija proti Niemcima.
O o d s t u p u V a r e š a n i n o v u . Uzprkos svim dementima „Zeit" javlja da će general Vareša-nin odstupiti sa mjesta zem. poglavice Bo^ne, a nasljednik da mu je zagrebački zborni zapovjednik R. Gerba. U na ovo je usliedio dementi.
O s u d a u p r o c e s u Colp i . Zemaljsko sudište odsudilo je Colpia radi špijunaže i uvrede Veličanstva na četiri godine težke tamnice, Dantea na 10 mjeseci, a Tomasinia na 11 mjeseca.
M a g j a r i z a c i j a H r v a t s k e . Ravnateljstvo državnih željeznica zaključilo je podignuti u Osieku magjarsku realnu gimnaziju i već je nabavljena kuća, u kojoj će se ta gimnazija smjestiti. Iza ove realne gimnazije imale bi se u skoro vrieme podiči magjarske realne gimnazije u Zagrebu i Zemunu.
M a g j a r s k a b e z o b r a z n o s t . U subotnjoj sjednici peštanskog sabora govorio je zast. Banffv, koji je izrazio vladi nepovjerenje. Posebno nepovjerenje spram vlade pobudjuje u njemu hrvatsko pitanje. Mora da se bavi državoprav-nim položajem hrvatskoga bana. Zak, čl. S 0 . : 1868. uzdrman je *J Hrvatskoj u svojim temeljima od bana Tomašića, jer mu se daju tumačenja, koja se protive magjarskom državnom pravu. U Hrvatskoj se govori o hrvatskom kralju, dok kraljem Hrvatske može biti samo kralj Ugarske, kao nosioc krune sv. Stjepana. Pita grofa Khuena, da li je sporazuman sa držanjem banovim ? Ban je zauzeo stanovište i proti „Julianovim" školama. On, Banffv, mora se ograditi proti takovoj politici, tim više, ako bi ona bila temelj trializma. Takav ban ne smije se duže trpjeti. Prosvjeduje protiv toga', da se osam županija Ugarske gerira kao kraljevina.
Tko ovakove govore čita ne može nego da se čudi ignoranciji ili drzovitosti Ma-gjara, koji se čak u saboru usudjuju kraljevinu Hrvatsku nazivati magj. županijama. Njihov šovinizam ide preko svih mogućih granica, a medjutim hrv. delegati politiziraju — kod kuće I U ponedjeljak je pak govorio Khuen, koji je rekao, da ban hrvatski uživa podpuno povjerenje vlade. Glede Rieke je rekao, da vlada ne misli nikako njezin državopravni položaj mienjati niti dirnuti u kakvu prerogativu talij. jezika.
R i e č k o p i t a n j e . U peštanskom saboru povela se je rieč o riečkom pitanju, koje je izazvano aferom izmedju novog riečkog guvernera grofa Wickenburga i gradskog zas tupstva. Tom prigodom uzeo je rieč i zastupnik Rieke dr. Mavlander, koji je rekao, da su
uza ludne težn e i zaljevi Hrvata rt, i Rieka povrat i , i e r 1 d a m s e
Ugarskoj te ie tim n 1 o s t a t i ć e
" a g j a r s k a luka, koja Magjarima j e Rieka j e d i n a
svezu sa cielim svietoi robe. Nadalje je doda*
omogućuje kau i izvoz magj.
- — - a o , da je u in teres i
\ O v J ha* g l a " P ° r U Č U » U I 3 8 " 0 > O b l o .
i *, , * m ° r a ° b i b i t i P ° t i c a j za Hrvate d a l i o jače na Rieci porade oko .osviešće, i i tamošnjeg pučans tva te da povedu k u T
Sta r e c ' P r o c i ^ Z e g r e b a č k o g s v e u č i l i š t a . U subota su dalm. djaci u Zagrebu držal, sas tanak radi reciprociteta zagr. sveučilišta Sv, govornici iztakoše nuždu, da se dalje v o d . bo rba za Zagreb, u? odaslaše brzojavku zastupn.cima u Beču, da se opru svim drugim nešenj .ma popu t onog o izpitnom povjerenstvu u Zadru . Iza sastanka je blizu 600 djaka g r a d o m manifestiralo, a da brojno redarstvo nije imalo prilike uredovati .
. U nedjelju se je pred sveučilištem držala sveukupna djačka skupština o tom predmetu. Govorn ika je bilo meogo te iza toga djaci p o -djoSe manifestirati g radom. Pridružilo im se je nepreg ledno mnoštvo obćinstva, te se je tako upriličila sjajua manifestacija za reciprocitet. Pa lo je povika protj Bienerthu StUrgkhu, Khu-enu i Tomaš iću .
P r o c e s p r o t i t r i n a e s t o r i c i tršćanskih Ta lijana u Gracu, obtuženih sa veleizdaje, d o vršio je tim, da su svi riešeni osim jednog, koji je osudjen radi uvrede Veličanstva.
I z b o r i u O s i e k u . U Osieku od ponedjeljka do danas obavljaju se gradski izbori. No s njima nije skopčan izbor načelnika Graffa i podnačelnika. dr.a Neumanna, jer njihov izbor traje šest godina, a izabrani su tek pred tri godine . Kod Hrvata dvie su listine, jer je proti listini „nezavisnog gradjanstva" dr. Neumann u I. izborništvu iztakao svoju listinu.
Iz grada i okol ice . N o v i m o n s i g n o r i . Sv. O. P a p a dozvolio je
da smiju nositi naslov „monsignori" kanonici I. K. pl, Sisgoreo, Antun Manović, Ivan Mirić i Vicko Mirić.
H r v a t s k o m S o k o l u darovao je [g. Joško Beroš K 2, da počasti uspomenu pok. Ivana Ros-sinia. Uprava zahvaljuje.
D a r „ U b o ž k o m D o m u " . G. ljekarnik Beroš udielio je „Ub. D o m u " K. 1., te mu Uprava na daru najsrdačnije zahvaljuje.
Z a b a v a u S o k o l u . U nedjelju priredjuje naš diletanski klub zabavu u Sokolu. Pres tav-Ijati će se Devideova komedija u dva čina „Lažni barun" . Kasnije ples.
O o v r h o v o d i t e l j u u P r v i ć - Š e p u r i n i . P r imamo iz Šepurine tužbe proti tamošnjem ovrhovoditel ju Mati Maršanu. Prekjučer došao utjerati porez kod Roka Vlahova Tomina. na ime njegove žene Ane te mu zaračunao 123.75 K. Medjutim Vlahov znao da nema platiti nego 117.05 K. te ne htjeo platiti no se puš tao rubati . Ali su t radan otišao na porezni ured u Šibeniku i tamo cielu stvar prikazao, a ured mu priznao pravo, da i m a platiti s a m o 117.05. Vlahov nas uvjerava, d a je ovrho-voditelj u Šepurini učinio već više ovakovih neurednost i , radi čega skoro b i l o došlo do gustih Upozoravamo nadležne vlast, na ove nemile pojave, da one razvide i stave red, a da se našem biednom težaku još više ne otežčaju i onako težki nameti.
O p o p i s i v a n j u n a r o d a . Mjestno c. k. poglavars tvo javl ja : Obzirom na popisivanje na roda , š to se na temelju zakona 29. Ožujka ?869 d . z . l . b r . 6 7 ) ima obaviti početkom aod ine 1911 prema stanju 3 1 . prosinca 1910, u p t o r u e se pučans tvo ovog kotara, da ,e n o o r o o sima § § . 19 i 23 spomenutog zakona Laki m a " n . dotično glavar kućanstva dužan da *a muške pripadnike jedno, od kra-fievina i zemalja zastupanih na Carev.nskom i k o i i se maju u njegovom stanu pop . s a t , .
I s u s e ° m u godinama 1891 do uključivo 9 0 , drž u priprave izvadak iz mat ce rodjemh,
. n r n s t o d biljegovine te se izdaje b e z -1 6 K k o v j e r e n V e p i s s v j e d o č b e r o d j e n j a .
platno ' " ^ se s t o g a svi imaoci stana dotično P ? , J Jva u čijem se stanu nalazi takvih glavari kućanstva u e,,em ^ w v e č
muških osoba , d a , u, siuc j j e d o č b e r o . imah - j e r o v l j e n p r e p o d n o s n e o n S c J ^ d j e n j a , p n b a v e najkasn u ^ ^
Ti će se izvadci iz matica dotično ovjerovljeni prepisi svjedočbe rodjenja pri popisivanju naroda imati da predadu povjerenicima za popisivanje, koji će ih pridružiti dotičnom upisniku.
Preporučujemo i mi obćinstvu, da se ločno drži ovih uputa.
S j e d n i c e . U ponedeljak je učiteljski zbor šegrtske škole imao svoju drugu sjednicu. Do-znajemo, da je zatražio razstav pripavnog razreda na dvie uzporcdnice, a u najgorem slučaju, (Ja se za nastavni jezik i računicu opredjeli još jedan sat pouke. Ovaj razred broji 47 učenika, a ima 17 analfabeta, te je naravno, da sa sama 2 sata sedmične pouke ne može se uspješno izcr-piti propisana naukovna osnova, niti se učenici pripraviti, da od analfabeta postanu u jednu samu godinu sposobni za prvi razred, te se nadamo, da će predlog učiteljskog osoblja uvažiti i ovaj razred raztaviti na dvie uzporedniae. Prvi razred ima 34učenika, te po tom ukupni broj šegrta što pohodja ovu školu iznosiJ81.
Z a r u k e . Milovidna gdjica Pina Pian zaru-ćila se je sa g. Kovačevićem, obć. tajnikom u Tiesnu. Srdačno čestitamo I
Čiji j e p a p a g a j ? Komu je utekao papagaj, neka se obrati Petru Šupi Josipovu u Crnici, koji je uhvatio.
Kuš S t r a ž k o ! Kad smo stali na rep plaćeniku, kojemu zanat da ocrnjiva sve što je hrvatsko, htio bi on od Ijutine da ugrize, ali naša je noga u debelim čizmam i za t o : Kuš Stražko, kuš, daleko, da te ne opatrnemo — K u š
Pokrajinske viesti. B i t k a i zmed ju k r i o m č a r a I f i n a n c a .
Pišu nam iz Kamenmosta, dne 11 pros inca : Noćas oko dva sata nabasaše financijski nad-stražari Katavić i Slišković na jedhu ladju kriomčara, koji su htjeli prokriomčariti silu hercegovačkog duhana. Stvar se desila kod sela Runo vica a u ladji je bilo više kriomčara! Nalogu financa se kriomčari oprieše te je nastala pucnjava što iz pušaka što iz revolvera sa obe strane. Posljedica toga je, da je Petar Ljubičić p. Adama iz Runovića, mlad čovjek a otac petero djece, ostao mrtav. U jutro oko pet sati došla je financima oružana pomoć te su odpornici bili svladani i uapšeni. Sud je poveo iztragu.
N a p a d n u t n o v i n a r u Z a d r u . Neki dan je glavni suradnik „Hrvatske Kruue" bio napadnut od nekoliko zadarskih talijanaša. Odriešitost napadnutog jedina je zapriečila, a da novinar bude izprebijan. I tako uviek iste sramotne stvari. Nijedan suradnik „Hrvatske Krune" u Zadru ne može mirno obastati.
G o s p . Miho Obu l j en viši zemaljski savjetnik, prigodom obćih audiencija kod kralja bio je takodjer u istu primljen.
U Z a d r u vode se pregovori izmedje pravaškog odbora i onog ,,hrv. stranke" glede sporazumnog nastupa pri nastajnim obćinskim izborima.
„B ihać , hrvatsko družtvo za iztraživanje domaće povjesti u Spljetu" držati će u Utorak, 27. tek. mj. u viećnici Obćinskog Doma u Spljetu na 11 sati jutrom svoju XVII. Skupštinu ovim dnevnim r edom: 1. Izvještaj Upraviteljstva 0 družtvenom radu kroz godinu 1909. — 2. Izvještaj blagajnika o ekonomskom stanju družtva. — 3. Izbor članova u upraviteljstvo na temelju §. 14. družtvenog pravilnika. — Eventualni predloži.
P r o c e s P o l e š n i k . U subotu je započela u Zadru porotna razprava protiv AntonietteOstrieh 1 D. F. Tomassevicha radi poznatog poličanskog zločina. Razpravi predsjeda podpredsjednik Ros-signoli, držav. odvjetničtvo zastupa dr. Poduje, Oštričku brani iz ureda sudac Brizzi, a Tomassevicha dr. Ziliotto. Obtužnica obsiže 90 stranica, a iznosi sve one činjenice, koje mi doniesmo prigodom uhapšenja dvaju obtuženih, koje je uz-sliedilo naknadnim priznanjima robijaša Kovače-vića, koji je osudjen na doživotnu tamnicu radi umorstva pok. tetke Tomassevicha, A. Rončigaj.
Naše brzojavke. ftftinisfarska k r i z a .
Beč , 1 4 p r o s i n c \ — 0 ministarskoj krizi sa sigurnošću javlja se s ledeće: Bienerth će voditi poslove sve do nove godine, a ond;» će pristupiti sastavu kabineta. Od dosadanjih ministara ostaju Bienerth, Stiirgkh i Weisskirel: ner, ddčim će se svi ostali promjeniti.
P o l j a c i i v l a d a . Beč , 14, prosinca. — Poljaci zaključiše
na jučerašnjoj sjednici, da će glasovati tromjesečni provizorij vladi i produljenje poslovnog reda.
I z s l a v e n s k o g s v e u č i l i š t n o g o d b o r a .
Beč , 14 prosinca. — Sveučilištni odbor južnih Slavena zaključio je, da u proračunskom odboru ne će dalje obstruirati, jer je vlada s dnevnog reda skinula pitanje o talijanskom pravnom fakultetu.
Z a t v o r p a r l a m e n t a . Beč , 14 prosinca. — U subotu parlame-
nat će biti zaključen te će nastupiti božični parlamentarni praznici. P r o m j e n e r a z n i h n a m j e s t n i k a .
Beč, 14 prosinca. — Štajerski namjestnik Clary otići će u penziju, a nasliediti će ga bivši ministar Haerdtl. Pražki namjestnik C o -denhove odstupa takodjer te će ga nasljediti tršćanski namjestnik princ Hohenlohe. To da je posljedica zadnje audencije ovog kod kralja.
R a z p r a v a p r o t i l f a s i ć u . B e o g r a d , 14 prosinca. — Razprava proti
Vasiću počimlje 17 ovog mj. Razprava biti će tajna.
I z m a g j a r s k o g s a b o r a . B u d i m p e š t a , 14 prosinca. — Magjarski
sabor poprimio je proračunski provizorij. O d r ž a v n o j p o l i c i j i u Z a d r u .
Beč , 14 prosinca. — Ovdje se tajno po -govara, da vlada ne kani uvesti državnu policiju u Zadru.
Prodaju se zemlje i kmetsko praVO. P. O. Zaton. Obratiti se na P e t r a K i t a rov i ća .
1 „Hrv. Kruna" je nešto slična donieja, no mislimo, da ovo ne odgovara istini, jer je drž. redarstvo već odlučeno za Zadar.
Hrva t ska t i skara (Dr. Krstelj i dr .) Vlastnik, i izdavate l j i o d g o v o r n i u redn ik : Jo s ip Drezga .
H r v a t s k e n a r o d n e p o s l o v i c e uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5*—, a uvezano K 6*—, nabavlja se kod „Hrvatske tiskare" u Šibeniku i u svim knjižarama. ii ni ni n 1111111111111111111111111 ni i n u 11 u 111 n n i n n u ih i ii
O G L A S .
Mlada gospodja traži si mjesto odgojitelji £ nuz djecu ili učiteljice svake vrste šivanja nuz odraslije gospodjice ili za gazdaricu starijem udovcu ili neženji. Cienjene ponude molim slati na: poste restante Ljubica
Drniš, Dalmacija.
„Hrvatskoj tiskari" u Šibeniku potreban je
Jedan samostalan knjigoveža. Mjesto stalno. Plaća dobra. Nastupiti može odmah. 6 - 3
P r i o b ć e n o !
Podpisani časti se donieti do javnog znanja, da je on jedini i izključivi skladištar za grad Šibenik
IZVORNIH ŠEŠIRA
B O R S A L I N O
stare tvrdke Borsalino G. i brat S. A. u Aleksandriji (Italija), utemeljena godine
1857, a svjetskog glasa.
E. COMICI.
O O O O O O O O O O O O
Z a b o ž i č n o d r v c e !
naći će te u dućanu
- Antuna Ciulića -Glavna ulica ŠIBENIK Glavna ulica
svakovrstne nakite u svim bojama i oblicima, kao što i svakovrstne pa i najukusnije prigodne razglednice za Božić
i Mlado Ljeto.
Trgovcima daje se znatan popust.
40 KRUNA tko hoće stalno i na lak način svake sedmiae da zasluži, neka pošalje svoju adresu na L. S c h a e c h t e r , W i e n 104.—XVI-v
Postfach 475
Razne viesti. U z m i t e kada ste nahladjen, pun slina, prot
hunjavici i težkom disanju Fellerov fluid m. d. M „Elsafluid". Mi se osviedočismo sami kod bol prsiju, vrata i drugih bolesti, o njegovom ljekovitom, kašalj ublažujućem i okriepljujućem djelovanju. 12 bočica stoji K 5, 24 bočica 8 K 60 fil. Proizvadjač je samo ljekarnik : E. V. Fellcr u Stubici Elsatrg, br. 264 (Hrvatska).
N a s v j e t s k o j i z ložb i u Bruse l j u g . 1910. bijahu na svim mjestima osobito u strojevnoj tehnici, najizvrstnije radnje zastupane,a medjunarodni ocienitelji stajahu sad pred vrlo težkom zadaćom kao nikad prije. Tim veća je pobjeda Dioničkog družtva Singerovih strojeva, što su njezini proizvodi kao najsavršeniji šivaći strojevi sa g r a n d p r i x priznati.
SE &.
se
BOE SE SE SE SE SE
Š I V A Ć I S T R O J E V I . S I N G E R '
= i : najnoviji izum =
6 6 "
kupuju se samo
u našim skladi-
štima, koja su
označena uviek
sa
ovim znakom: Ne treba se dati zavesti kroz druge oglase, koji imaju tu svrhu,
!8E da uz ime SINGER razpačavaju već upotrebljavane strojeve jjHJ ili one kojeg drugog proizvoda, pošto mi ne prepuštamo |g S naših šivaćih strojeva preprodavaocima, nego ih izravno g pjj sami obćinstvu razprodajemo. — — —
| ŠIBENIK — GLAVNA ULICA |
Oglasi se uvršćuju samo oni, koji se unapried plate!
Uredniš tvo .
o HRYÄTSKÄ o YJERES1JSKÀ BANKA PODRUŽNICA ŠIBENIK
Dionička glavnica - - -- - - - K 2 ,000.000 Pr ičuvna z a k l a d a i pritičci K 180.000.
CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica u SPLITU i ZADRU.
I o Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto koren-l i u ček prometu; eskomptuje mjenice. Obavl ja inkaso, pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju naj-|ulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo
i uz povoljne uvjete
o Mjenjačnica kupuje i prodaje državne papire, raz-teretnice, založnicc, srećke, valute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždricbanja. Revizija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unov-| čenje kupona bez odbitka.
TVORNICA ® PAPIRNATIH $
VREĆICA ® Čast mi je javiti p. n. obćinstvu, da sam objavljenu tvornicu papirnatih vrećica za trgovačku p o -rabu otvorio, te je podpuno prema zahtjevu uredio, time sam u stanju u najkraće vrieme najveću količinu vrećica izraditi. Vrećice izradjuju se u svim veličinama i u svim bojama. Poš to je ovo u nas prvo i jedino domaće poduzeće ovakove vrste, nadamo se za stalno, da će mi gg. potrošači povjeriti svoje cienjjne naručbe, koje će u podpunom redu i naj-
savjestnije izvršene biti. Sa veleštovanjem
ANTE ZORIĆ ŠIBENIK. 3ec
B Objava. m Zašto se ne obratite pri kupova
nju vaših potrebština ravno na tvrdku
J a r o s l a V K o c i a n Tkaonica i odpravništvo
Hronove i Met. (Seska.) koji zgotavlja i ima uviek na skladištu sukna za odjela, z imske kapute itd. Zajamčeno održanje boje. K a n a -f a s a , p l a t n a , f l a n e l a , u b r u s a , r u č n i k a , j a s t u k a , p o r k e t a , s i fona .
Ciene su najjeftinije. N a r u č b e p r e k o 18 K. Šal jem f r a n k o .
Tražite uzorke. Može se dobiti 30 do 40 mt. odpadka 3
do 15 mt. dugog zaK 18 do 25 prema vrstu HB p | Od odpadaka se ne šalju uzorci.
£ u p p c t t o e l l o Pribor satova, zlatarskih i optičkih predmeta i kineskih srebrarija
žlica, viljuška i noževa. Zajamčena i z r adba s a 90 g r a m a č is tog s reb ra .
P t ' o n t n . Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago
kovini. Bogati Hustrovani olenlk. Tvornička stalne ciene.
SibetriK, Glavna utica, br. 128. 14./9.-910.—14./9.-911.
Hajsavršeniji gramofoni i ploče s a s v a k o v r s t n i m k o m a d i m a
o s o b i t o h r v a t s k i m
prov i -djeni TRADEJ
znakom "His MASTER'S-VOICE* Andieo'
TRADEMARK. ' J
dobivaju se u knjižari i papirnici: I v an Grimani
Šibenik, Glavna ulica. Šalje na zahtjev cienik i p o p i s k o m a d a
14.-9. 910—911. b a d a v a i franko.
• • potnozit« Družbu • • SV. Cirila i Metoda
P o d r u ž n i c e :
Via Giul ia br. 33. Via Giul ia br . 16.
Via A c q u a - I d o t t o br. 65 .
Telefon lir.
Važno za svakoga!
Gustav Marko Trs t
C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 4 5 . T e k u č i račun sa p o d r u ž n i c o m Ljubljanske kredi tne b a n k e .
P o d r u ž n i c e ViaBar r ie ra vecchia
br . 33 . Via C o l o n i a br . 17.
S. Giovann i di Guardic l la
br. 871. 5 ^
Telefon i :
Veliko skladište s t a a l a pros t ih , apaniranih i z a ures . Veliki izbor p r e d m e t a z a l jearne , droger i j e , porcul e r s o i j c i r f i r c
sudje, ocal ine , staklarije, svjetiljke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini, porculani.
Ciene umjerene koje se ne boje utakmice.
Na zahtjev šalju se cienici badava.
X > « ) j j i < s a t v i u i i e ? v i h r v a t s k o m j e ^ l l t u .
Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima."
26.11. io. i
Aistrijansto jarolroiarsto „DALMATIA"
u d r ž a v a o d 16. j u l a 1910. s l i e d e ć e g l a v n e p r u g e :
Trst—Metković A (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a ponedjel jak uf) sati pos l . p o d n e p o v r a t a k s v a k e s u b o t e u 6 sati prije p o d n e .
Trst—Metković B (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u četvr tak u 5 sati pos l ie p o d n e ; p o v r a t a k s v a k e s r i ede u 0 sati pri je p o d n e .
Trst—Metković C (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u s u b o t u u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k u če tv r tak u 6 sati prije p o d n e .
Trst—Korčula ( p o š t a n s k a ) P o l a z a k iz T r s t a u u torak u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k u ponedje l jak u b sat i prije p o d n e .
Trst—Šibenik (poštanska izmedju Pule i ; Zadra)
P o l a z a k iz T r s t a svake s u b o t e u 6 sati prije p o d n e ; p o v r a t a k u četvr tak u sati 1 2 4 5 pos l ie p o d n e .
Trst—Metković D ( t r g o v a č k a ) P o l a z a k iz T r s t a s v a k e nedjelje u 6 sati prije p o d n e ; p o v r a t a k s v a k e nedjelje u 6 sat i prije p o d n e .
Trs t—Vis ( t r g o v a č k a ) Iz T r s t a u četvr tak na p o l n o ć i . ; pov ra t ak svake s r iede u 8 sati prije p o d n e .
I 27.Vlt.10 I
PRVORAZREDNOM DIPLOMOM I ZLATNOM MEDALJOM NA RIMSKOJ IZLOŽBI POLJODJELSTVA 1 OBRTNIH PROIZVODA NAGRA-- - - DJENA - - -
TVORNICA VOŠTANIH - SVIEĆA -
VLADIMIR RDLIC & I 1 * I £ J V I K :
PREPOlRUČA SVOJE P R O IZVODE P . N. G G . Ž U P N I CIMA, CRKOVINARSTVIMA - - I B R A T O V Š T I N A M A - -
M K SS SS SS 55 « SS~SS SS SS SS SS SS SS X SS Mg
I W Tvomica tjestenine W « i mlinice za raznu hranu.
Pomoćju najmodernijeg motora proizvadja
ss Od najboljeg marseljskog griza X V S i : :
kao i od
Dobrog i od najfinijega pSetliCilOg b r ^St lc l dobrog i od najfinijega.
Tvrdka :
I V A N Š U P U K i b r a t
M Slbenik. 15./VI, 10. m m
5 S S S B S 5 S S S S S S S S S S S S S S S S S S S SS SS SS 5 5 K^j r^ A R ^ V i PAPIRNICA
Glavna ulica IVANA GRIMANI'A Glavna ulica
ŠIBENIK prepomča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor nnatslrili, talijanskiJi, njemačkih i fraiicflziili knjiga
r o m a n a , s l o v n i c a , r i e č n i k a onda p i s ać ih s p r a v a , t r g o v a č k i h kn j iga ,
u r e d o v n o g p a p i r a , e l e g a n t n i h l i s t o v a z a p i s m a , r a z g l e d n i c a i t. d.
Prima predplate na sve h r v a t s k e i s t r a n e č a s o p i s e uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću.
Velika za l iha svakovrstnih t o p l o m j e r a , c v i k e r - n a o č a l a od najbolje vrsti i l e ć a u svim gradacijama.
Skladište fotografskih aparata i svih
nuzgrednih potrebština.
Preuzimlie naručbe svakovrstnih pečata od kaučuka
i kovine.
Skladište najboljih i najjeftinijih šivaćih strojeva „Sin-
ger" najnovijih sistema.
Izključivo g lavno p r eds t avn i š t vo , k a m o valja upravi t i s v e up i t e :
; Kuća Gutenberg, < EMANUEL KRAUS.
Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 18. Zaht jeva j te cienik b e z p l a t n o i bez p o š t a r i n e .
Dop i s ivan je hrvatski .
Najbolji namještaji snage kao š t o :
motori na plin (gas), benzin, že s tu , k a m e n o ulje, s u r o v o ulje za obrtničke, poljodjelske i e lektr ične namještaje
s n a g e . = = = = =
Namještaje na mršavi plin (Saianlage) prodaje
Draždjanska tvornica motora
na plin (A. G. D r e s d e n e r G a s m o t o r e n - F a b r i k :
Mor i t z Hille, D r e s d e n )
najveća specijalna tvornica srednje Evrope.
w.
3£