2
Temeljem Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o javnoj objavi bonitetnih
zahtjeva kreditnih institucija, Centar banka d.d objavljuje kvalitatitivne i
kvantitativne informacije o upravljanju rizicima, procjeni adekvatnosti internog
kapitala, jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima.
Basel II - uvod
Basel II predstavlja novi koncept izračunavanja adekvatnosti kapitala banke,
nudeći pri tome nova pravila u mjerenju i upravljanju rizicima kojima je banka
izložena. S obzirom da je kapital osnova bančinog rasta, te zaštita od neočekivanih
gubitaka, Basel II definira kolika je vrijednost vlastitog kapitala banke dostatna za
pokriće svih neočekivanih gubitaka.
Definiranje adekvatnosti kapitala ima iznimnu ulogu za rast, razvoj i stabilnost
banke. Naime, prenizak kapital stvara mogućnost nesposobnosti apsorpcije
gubitaka, veću vjerovatnost bankrota te ugrožavanje depozitara. S druge strane,
previsoki kapital onemogućuje ostvarivanje dovoljno visoke razine povrata na
izvore sredstava, te time dovodi i do problema profitabilnosti poslovanja.
Basel II temelji se na tri stupa: 1. minimalni kapitalni zahtjev
2. nadzor nad adekvatnošću kapitala 3. tržišna disciplina
Stupovi su meñusobno komplementarni, svaki od njih omogućuje nešto što druga
dva stupa nisu u mogućnosti pružiti i svaki je bitan za ostvarenje ukupnog cilja
Basela II – poboljšanje kvalitete sustava upravljanja rizicima i doprinosu
financijskoj stabilnosti.
Upravljanje rizicima
Strategije i politike upravljanja rizicima sa strukturom i organizacijom funkcije kontrole rizika
Rizik je prisutan u svim aktivnostima Banke, ali se njime upravlja kroz
identificiranje, mjerenje i praćenje limita odreñenih za pripadajući rizik. Cjelovito
upravljanje rizicima je proces planiranja, organiziranja i kontroliranja aktivnosti
banke s ciljem minimiziranja utjecaja rizika na kapital i dobit banke.
To zahtjeva temeljito poznavanje poslovnih aktivnosti Banke, tržišta u kojem
djeluje, kao i potpuno razumijevanja strateških i operativnih ciljeva, uključujući pri
tome faktore koji su ključni za uspjeh, kao i prijetnje i prilike povezane s
postizanjem tih ciljeva.
3
Banka ima usvojeni sustav upravljanja rizicima kojemu je cilj postizanje optimalne
razine profitabilnosti uz prihvatljivu razinu rizika. Sustav upravljanja rizicima ima
za zadaću aktivno upravljati kreditnim, tržišnim, operativnim rizikom i rizikom
likvidnosti kao i ostalim rizicima koji se mogu pojaviti pri redovitom poslovanju
Banke.
Sustav upravljanja rizicima
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor ima odgovornost za praćenje cjelokupnog procesa upravljanja
rizicima unutar Banke.
Uprava
Uprava i Nadzorni odbor u dijelu za koji je potrebna njihova suglasnost, kroz
odobravanje i usvajanje akata koji definiraju i reguliraju poslovanje Banke,
ovlašteni su odrediti postupke i nosioce definiranih politika. Jedan od članova
Uprave zadužen je za kontrolu i praćenje svih rizika Banke putem nadležnosti za
poslovanje Direkcija upravljanja rizicima.
Direkcija upravljanja rizicima
Direkcija upravljanja rizicima odgovorna je za postavljanje temelja efikasnog
upravljanja rizikom, te upravljanje i kontrolu odluka povezanih s rizičnom
izloženošću Banke. Direkcija upravljanja rizicima dužna je razvijati strategiju i
načela upravljanja, postaviti okvire, politike i limite prihvatljive rizične izloženosti,
te je zadužena za implementaciju i održavanje procedura koji omogućavaju proces
neovisne kontrole. Direkcija upravljanja rizicima dužna je i revidirati akte koji su u
njenoj nadležnosti, izvršiti kontrolu primjerenosti i analizu učinaka, te ukoliko je
potrebno izvršiti uskladu istih za slijedeći period.
Unutarnja revizija
Procesi upravljanja rizicima u Banci se redovito revidiraju funkcijom interne
revizije, koja pregledava adekvatnost procedura kao i njihovo pridržavanje od
strane Banke. Rezultate procjene iznosi Upravi, te izvještava o svojim nalazima i
preporukama.
Ciljevi sustava upravljanja rizicima koje Banka želi postići su da:
• osobe koje preuzimaju rizik ili upravljaju njime u cijelosti razumiju isti
• se izloženosti rizicima banke kreću unutar limita koje je postavila Uprava
• su aktivnosti organizacijskih dijelova koji preuzumaju i upravljaju rizicima
usklañene sa strategijama i ciljevima postavljenim od Uprave
• su odluke kojima se preuzimaju odreñeni rizici potpuno jasne i
transparentne
• se osigura da povrat bude srazmjeran preuzetom riziku
• je na raspolaganju dostatan kapital kojim se banka štiti od sadašnjih i
budućih rizika
Usklañivanje strategije upravljanja rizicima i poslovne strategije provodi se
najmanje jedanput godišnje.
4
Način zaštite od rizika i smanjenje rizika sa opsegom i vrstom sustava izvještavanja o rizicima za svaku pojedinu kategoriju rizika
Zaštite od rizika i smanjenje rizika definiraju se posebnim organizacijskim,
normativno reguliranim i operativnim postupcima (politike i ostali normativni
akti;metode i tehnike identifikacije,praćenja i nadzora), potom i primjenom tehnika
mjerenja rizika (indikatori izloženosti; pokazatelji uspješnosti, različiti oblici analiza, testiranja i klasifikacije) te na kraju i primjenom različitih metoda
upravljanja rizicima (korištenje limita, aktivno upravljanje portfeljom i sl)
Na razini pojedinačnih rizika utvrñuju se konkretni činitelji značajnosti rizika kao
pokazatelji (benchmarking) koji ukazuju na oblik i način modifikacije rizike
odnosno implementiranja različitih oblika zaštite
Kreditni rizik
Postupci Banke za odreñivanje i mjerenje kreditnog rizika, te procedure za
primjenu utvrñenih postupaka i načina mjerenja, kao i postupci nadzora istih,
definirani su kreditnim politikama i procedurama, donesenima za svaki od glavnih
procesa upravljanja kreditnim rizikom: odobravanje plasmana, praćenje plasmana,
analiza kreditnog portfelja, postupanje s problematičnim plasmanima, sustav
ranog otkrivanja povećanog rizika i proces klasifikacije plasmana prema
stupnjevima rizičnosti
Sukladno navedenim aktima Banka:
• vrši selekciju kreditnih zahtjeva, unutar procesa odobravanja kredita, u
pravcu minimiziranja kreditnog rizika.Kod selekcije kreditnih zahtjeva
koristi se vlastita metodologija procjenjivanja kreditne sposobnosti, boniteta,
urednosti i kvalitete instrumenata osiguranja, uključivo i interni sustav
rasporeñivanja plasmana.. Time se utvrñuju i kumulativne ocjene rizika koje
ukazuju na gradaciju/stupnjevanje rizika o čemu se vodi računa kod
odobravanja plasmana
• unutar procesa praćenja i prepoznavanja signala ranog upozorenja o
povećanju kreditnog rizika, primjenjuje zaštitne klauzule ( covenants) kojima
se sprječava takvo ponašanje dužnika koje bi u toku trajanja kreditnog
odnosa pogoršalo njihovu kreditnu sposobnost. Ukoliko bi dužnici prekršili
neku od zaštitnih klauzula, banka ima pravo promptno zahtijevati otkaz
daljeg korištenja kredita. Banke
• tijekom procesa odobravanja i prećenja kreditne izloženosti smanjuje
kreditni rizik putem kolaterala ili drugih oblika odnosno instrumenata i
tehnika kreditne zaštite kojima se izravno smanjuju kreditni rizici.
• primjenjuje sistem limita u smislu odreñivanja maksimalnog iznosa kredita
koji se može odobriti odreñenom dužniku ili zemlji ili grani djelatnosti u
5
odnosu na kapital banke; limiti zatim odreñuju maksimalne pragove odnosa
izmeñu ukupne aktive i rizikom ponderirane aktive; minimalne omjere
likvidne aktive u odnosu na ukupnu imovinu
• vrši diversifikaciju svoje kreditne aktive, ĉime se izravno smanjuje njezin
portfolio rizik. Ovaj oblik zaštita primjenjuje se prije, tijekom i nakon analize
kreditnog portfelja banke
Upravljanje poslovima praćenja i analize kreditnog portfelja primarno je
fokusirano na kreiranje informacija i pokazatelja namijenjenih ostvarenju
slijedećih ciljeva banke na području upravljanja kreditnim rizikom :
a) preuzimanje rizika unutar granica raspoloživog kapitala (analiza
usmjerena na praćenje kapitalnih limita kreditnog rizika)
b) učinkovita kontrola rizika koncentracije (analizom se dobivaju podloge za
kreiranje limita izloženosti i za njihovu kontrolu)
c) uravnoteženost rizika i povrata (analiza je dio procesa odreñivanja optimizacije odnosa ovih parametara)
d) smanjivanje problematičnih kredita (analiza usmjerena primarno na
preventivno djelovanje kako ne bi dolazilo do osjetnijeg pogoršanja ove
kategorije izloženosti)
e) stvaranje preduvjeta za proaktivno upravljanje portfeljom (analizom se
pribavljaju potrebni podatci i podloge za proaktivno upravljanje
portfeljom)
Rizik likvidnosti
Upravljanje rizikom likvidnosti regulirano je:
• eksternim propisima
• internim propisima.
Propisi koji reguliraju područje rizika likvidnosti obuhvaćaju:
• obveznu pričuvu (kunsku i deviznu) koju Banka obračunava, izdvaja i
održava u skladu s odredbama relevantnih podzakonskih akata Hrvatske
narodne banke,
• deviznu likvidnost, definiranu kao odnos minimalno potrebnih deviznih
potraživanja i deviznih obveza, koju Banka održava u skladu s odredbama
relevantnih podzakonskih akata HNB-a,
• izvješća o likvidnosnom riziku koji obuhvaća izvješća o koeficijentu
likvidnosti koje banka održava u skladu s Odlukom o upravljanju
likvidnosnim rizikom
Interni akti obuhvaćaju metode, postupke i limite koji omogućavaju mjerenje,
praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i
godičnjoj razini:
• plan novčanih tokova – utvrñuje se dnevno, tjedno, mjesečno i godišnje
6
• minimalne rezeve likvidnosti i redovne rezerve likvidnosti – prate se zasebno
kunske i devizne rezerve
• ročna neusklañenost aktive i pasive – utvrñuje se i prati tomjesečno
• diverzifikacija depozitne osnovice – izloženost riziku koncentracije depozita i
usklañenost s internim pokazateljima koncentracije utvrñuje se i prati
mjesečno
• pokazatelji likvidnosti – utvrñuju se i prate mjesečno
Dnevne, tjedne i mjesečne planove novčanih tokova izrañuje Direkcija riznice, a
godišnji plan Direkcija izvješćivanja i kontrolinga u sklopu pripreme budžeta..
Pokazatelje likvidnosti donosi Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO).
Izvješće o iskorištenosti limita likvidnosti izrañuje Direkcija upravljanja rizicima,
te ga dostavlja Odboru za likvidnost, Upravi Banke i ALCO odboru.
Uprava Banke odreñuje dinamiku usklañenja za svako pojedinačno prekoraćenje
navedenih limita.
Pokazatelji likvidnosti moraju u načelu zadovoljiti slijedeće uvjete:
• da su postavljeni na način da pravodobno upozore na eventualne probleme s
likvidnošću ali da u isto vrijeme omoguće profitabilnost poslovanja,
• da su usklañeni sa regulatornim omjerima likvidnosti.
Sustav izvješćivanja omogućuje:
• pravodobno i relevantno informiranje Uprave o likvidnosnoj poziciji Banke
• praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata i limita
• praćenje likvidnosne pozicije u kunama i stranim valutama
• praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres.
Valutni rizik Upravljanje valutnim rizikom u Banci provodi se u skladu s:
• podzakonskim propisima Hrvatske narodne banke - Odlukom o
ograničavanju izloženosti banaka valutnom riziku propisana je metodologija
izračuna otvorene devizne pozicije, kao i ograničenje izloženosti ukupne
otvorene devizne pozicije (bez pozicije u opcijama i s pozicijom u opcijama) u
odnosu na jamstveni kapital u visini od najviše 30%, koja se utvrñuje na
dnevnoj osnovi;
• internim limitima – Banka dodatno ograničava dnevnu izloženost ukupne
otvorene devizne pozicije i otvorene devizne pozicije u pojedinima valutama
Direkcija upravljanja rizicima provodi analizu izloženosti valutnom riziku na
tromjesečnoj osnovi te istu uključuje u izvješća za Upravu Banke. Direkcija
upravljanja rizicima jednom godišnje provodi revidiranje adekvatnosti interno
propisanih limita izloženosti valutnom riziku.
7
Kamatni rizik
Kamatni rizik je izloženost financijskog položaja banke nepovoljnim kretanjima
kamatnih stopa što može imati negativni utjecaj na zaradu (neto kamatni prihod)
ili ekonomsku vrijednost knjige banke.
U cilju udovoljavanja zakonskih propisa i odluka HNB- a, uvažavanja načela
sigurnosti i stabilnosti te ostvarivanja planirane profitabilnosti poslovanja, u Banci
se primjenjuje sustav mjerenja, limita i izvještavanja o riziku promjene kamatnih
stopa.
Osim tromjesečnih Izvješća o kamatnom riziku u knjizi banke za potrebe HNB
sukladno Odluci o upravljanju kamatnom riziku u knjizi banke (NN 2/2010;
34/2010) za potrebe upravljanja kamatnim rizikom, Banka utvrñuje i prati
neusklañenost aktive i pasive s obzirom na mogućnost promjene kamatnih stopa te
utvrñuje i prati utjecaj promjene kamatnih stopa na neto prihod Banke, s ciljem
zaštite neto kamatnog prihoda.
Mjerenje, praćenje i izvještavanje o kamatnom riziku u knjizi banke odgovornost je
Direkcije izvješćivanja i kontrolinga.
Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, temeljem dobivenih izvještaja i analiza,
predlaže strateške mjere Upravi Banke za smanjenje izloženosti kamatnom riziku.
Organizacijski dijelovi koji zauzimaju kamatonosne pozicije u knjizi banke dužni su
provoditi mjere za smanjenje kamatnog rizika koje je, na prijedlog ALCO-a,
usvojila Uprava.
Operativni rizik
Operativni rizik je rizik direktnog ili indirektnog gubitka koji je posljedica
neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi, sustava ili vanjskih dogañaja.
Operativni rizik se razlikuje od ostalih vrsta rizika jer se on ne preuzima u
zamjenu za očekivanu dobit već je prisutan u procesu obavljanja aktivnosti.
Odgovornost za proces praćenja i evidentiranja dogañaja operativnog rizika ima
Direkcija upravaljanja rizicima. Zadaci Direkcije za upravljanje rizicima
obuhvaćaju sljedeće:
• pregled i kontrola kvalitete prikupljenih podataka
• mjerenje izloženosti Banke prema operativnim rizicima
• izrada izvještaja o učestalosti i težini operativnih rizika, njihovim uzrocima,
karakteristikama i posljedicama,
• sastavljanje «check liste» za procjenu rizičnosti novih proizvoda koji u sebi
sadrže komponentu operativnog rizika
• razvijanje i implementacija kvantitativnih i kvalitativnih modela za
upravljanje operativnim rizicima kao elemenata u procesu poslovnog
odlučivanja.
8
• uvoñenje indikatora koji pokazuju utjecaj na izloženost Banke operativnim
rizicima,
• unapreñivanje metoda procjene i mjerenja operativnih rizika.
Ostali rizici U skupini ostalih rizika nalaze se upravljački rizik reputacijski rizik, strateški
rizik, rizik vanjskih činitelja i rizik zarade. Od utjecaja ostalih rizika banka se štiti
primarno putem kontinuiranog procjenjivanja i praćenja njihovog utjecaja,
učestalosti i snage djelovanja na ukupno poslovanje banke, uspostavivši strategije i
tehnike zaštite ureñene normativnim aktima za upravljanje ovom skupinom rizika
Jamstveni kapital
Jamstveni kapital je iznos izvora sredstava koji je Banka dužna održavati radi
sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno obveza prema svojim vjerovnicima.
Ukupan iznos jamstvenog kapitala predstavlja zbroj osnovnog kapitala i dopunskog
kapitala I, umanjeno za odbitne stavke.
Osnovni kapital
Osnovni kapital uključuje:
� uplaćene redovne i povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih
dionica)
� rezerve i zadržanu dobit
� rezerve za opće bankovne rizike
Stavke koje umanjuju osnovni kapital propisane su člancima 6. i 13. Odluke o
jamstvenom kapitalu. Osnovni kapital Banke umanjen je za iznos nerealiziranog
gubitka s osnove vrijednosnog usklañivanja financijske imovine raspoložive za
prodaju.
Dopunski kapital I
U dopunski kapital I uključeni su hibridne instrumenti – financijski instrumenti
koji služe za prikupljanje izvora sredstava, a imaju karakteristike kapitala i
obveza. Dospijeće ovih instrumenata je unaprijed odreñeno i mora biti ugovoreno u
trajanju 6 godina i više, računajući od dana uplate. Za uključivanje ovih
instrumenata u jamstveni kapital, osim navedenog dospijeća, moraju biti
zadovoljeni i svi ostali uvjeti propisani Odlukom o jamstvenom kapitalu.
Dopunski kapital II
Nije u sastavu jamstvenog kapitala Banke.
Ograničenja pri izračunu jamstvenog kapitala
Visina jamstvenog, odnosno regulatornog kapitala mora u svakom trenutku biti
dostatna za pokriće kapitalnih zahtjeva za kreditni, tržišni i operativni rizik.
9
Niti jedan dio jamstvenog kapitala ne može se istodobno koristiti za pokriće
različitih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s Odlukom o adekvatnosti
jamstvenog kapitala.
Ukupan zbroj dopunskog kapitala I i dopunskog kapitala II ne smije prelaziti iznos
osnovnog kapitala.
Iznos dopunskog kapitala I ne smije prelaziti 50% osnovnog kapitala.
Odbitne stavke
Jamstveni kapital umanjuje se odbitne stavke iz članka 27. Odluke. Polovina
ukupnog iznosa odbitnih stavki umanjuje osnovni kapital, a polovina dopunski
kapital I. Ako polovina odbitnih stavki prelazi iznos dopunskog kapitala I, višak
iznad dopunskog kapitala I odbit će se od osnovnog kapitala.
Odbitnu ostavku, izmeñu ostalog, čine izravna ili neizravna ulaganja u druge
kreditne i financijske institucije u iznosu većem od 10 posto kapitala te kreditne ili
financijske institucije.
Iznos od 5 mil. kuna, za koliko je umanjen jamstveni kapital Banke, jesu ulaganja
u društvo CEBA invest koje je u 100%-nom vlasništvu Banke.
Banka je dužna održavati stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala u iznosu od
minimalno 12%.
Stopa adekvatnosti kapitala računa se kao odnos izmeñu jamstvenog kapitala i
ukupnog:
1. Iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom
2. iznosa inicijalnih kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike i operativni rizik pomnoženih s 12,5.
10
Jamstveni kapital u 000
kuna
1. OSNOVNI KAPITAL 193.504
Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 140.728
Uplaćene redovne dionice 113.700
Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih
dionica) 28.125
(-) Vlastite dionice (1.097)
Rezerve i zadržana dobit 44.706
Rezerve 18.970
Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 91
(-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0
Zadržana dobit 25.645
Rezerve za opće bankovne rizike 12.044
(-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklañivanja
financijske imovine raspoložive za prodaju (3.974)
2. DOPUNSKI KAPITAL I 24.397
3. ODBITNE STAVKE (5.000)
(-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske
institucije (više od 10% kapitala) (5.000)
4. DOPUNSKI KAPITAL II 0
5. JAMSTVENI KAPITAL 212.901
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala
Izloženost za rizike I stupa
Iznos (u 000 kuna)
Struktura izloženosti
kreditni rizik 1.452.311 91,12%
valutni rizik 5.068 0,32%
operativni rizik 136.530 8,57%
Ukupna izloženost 1.593.909 100,00%
Jamstveni kapital 212.901
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala
13,36%
11
Kapitalni zahtjevi i procjena adekvatnosti internog kapitala
Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala Procjena internog kapitala i utvrñivanje njegove adekvatnosti ima za cilj osigurati
primjerenu razinu kapitala koja može podržati očekivani rast plasmana, budućih
izvora sredstava i korištenja njima, politiku dividendi, kao i svaku promjenu
minimalnog iznosa jamstvenog kapitala.
Takav način upravljanja omogućava da se buduće aktivnosti banke odvijaju
dosljedno i kontrolirano; poboljšava proces donošenja odluka, planiranja i
odreñivanje prioriteta kroz sveobuhvatno i strukturirano razumijevanje poslovnih
aktivnosti banke; doprinosi efikasnijem korištenju/alokaciji kapitala na pojedine
organizacijske dijelove odnosno poslovne procese; štiti i povećava imovinu i ugled
banke.
Proces procjene adekvatnosti internog kapitala obuhvaća:
1. Utvrñivanje rizika,
2. Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i odreñivanje pripadajućih iznosa
internih kapitalnih zahtjeva,
3. Izračun ukupnog internog kapitala te njegovo usporeñivanje s izračunatim
potrebnim jamstvenim kapitalom Banke
4. Usporeñivanje potrebnog jamstvenog i internog kapitala
Utvrñivanje rizika je postupak identifikacije svih rizika kojima je banka izložena ili
bi mogla biti izložena, čiji je rezultat rizični profil Banke. Profil rizika predstavlja
temeljni koncept koji banka treba implementirati radi učinkovitijeg poslovanja iz
perspektive upravljanja rizicima i ostvarenja poslovne dobiti.
Način mjerenja značajnih rizika uključuje kvantitativne i kvalitativne metode kako
je prikazano u nastavku:
1. Rizike prvog stupa za koje se računaju minimalni kapitalni zahtjevi, sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala (OAJK):
• Kreditni rizik (standardizirani pristup)
• Valutni rizik (sukladno OAJK)
• Operativni rizik (jednostavni pristup)
2. Rizike drugog stupa koji se procjenjuju kvantitativno, te se, ovisno o značajnosti, uključuju u interni kapitalni zahtjev
• Valutno inducirani kreditni rizik (sukladno metodologiji Banke)
• Kamatni rizik u knjizi banke (pojednostavljeni izračun)
• Koncentracijski rizik (sukladno metodologiji Banke)
12
3. Rizike drugog stupa za koje se koriste mjere smanjenja/kontrole, odnosno ne uključuju se u interni kapitalni zahtjev
• Likvidnosni rizik
• Upravljački rizik
• Strateški rizik
• Reputacijski rizik
Kapitalni zahtjevi Kreditni rizik
Banka za izračun kapitalnog zahjeva za kreditni rizik koristi standardizirani pristup na način kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog
kapitala. Izloženost Banke je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i odreñenih stavki izvanbilance. Stavkama izvanbilance smatraju se izvedeni financijski instrumenti i
izvanbilančne obveze temeljem kojih je Banka izložena kreditnom riziku.
Odbitne stavke od jamstvenog kapitala ne uključuju se u izračun izloženosti
ponderiranog kreditnim rizikom.
Iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom za bilančne stavke izračunava se na
način da se bilančne izloženosti pomnože s pripadajućim ponderima, dok se za
izvanbilačne stavke pripadajući ponderi primjenjuju na njihovu konvertiranu vrijednost. Izloženosti po kategorijama izloženosti
(nakon CRMT i konverzije) u 000 kuna i
%
Kategorija izloženosti Iznos
izloženosti Struktura izloženosti
Ponderirani iznos
izloženosti
Kapitalni zahtjev
Stanovništvo i MSD 1.167.176 68,26% 1.237.731 148.528
Države i središnje banke 224.633 13,14% 138 17
Institucije 108.409 6,34% 27.524 3.303
Ostale izloženosti 81.410 4,76% 53.014 6.362
Trgovačka društva 101.407 5,93% 113.209 13.585
Investicijski fondovi 20.256 1,18% 20.256 2.431
Javna državna tijela 5.839 0,34% 51 6
Lokalna uprava 776 0,05% 388 47
UKUPNO 1.709.906 100,00% 1.452.311 174.277
*MSD – mala i srednja trgovačka društva
13
Valutni rizik Banka je obvezna izračunavati kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna
otvorena devizna pozicija, uvećana za poziciju u zlatu, prelazi 2% jamstvenog
kapitala.
Inicijalni kapitalni zahtjev iznosi 8% ukupne otvorene devizne pozicije Banke i neto
pozicije u zlatu (Banka nema pozicije u zlatu).
Kapitalni zahtjev za valutni rizik = inicijalni kapitalni zahtjev x 1,5
Otvorena devizna pozicija 5.068
Inicijalni kapitalni zahtjev 405
Kapitalni zahtjev 608
Operativni rizik
Kod izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi jednostavan pristup - metodologija relevantnog pokazatelja.
Relevantni pokazatelj računa se kao zbroj propisanih stavki ukupnog prihoda sa
svojim pozitivnim ili negativnim predznakom.
Relevantni pokazatelj izračunava se na osnovi revidiranih podataka za financijsku
godinu.
Prema jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest
15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja.
Kapitalni zahtjev za operativni rizik = inicijalni kapitalni zahtjev x 1,5
Inicijalni kapitalni zahtjev 10.922
Kapitalni zahtjev 16.384
14
Kreditni i razrjeñivački rizik
Dospjela nenaplaćena potraživanja su izloženosti kod kojih je utvrñeno kašnjenje u plaćanju duže od 90 dana. Bez obzira da li je dužnik u zakašnjenju
dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi iz odreñenog ugovornog odnosa ili
sve obveze koje proizlaze iz tog ugovornog odnosa, cjelokupno potraživanje koje
banka ima prema tom dužniku, a koja proizlaze iz tog ugovornog odnosa smatrati
će se dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. Slijedom ovakvog pristupa, ukoliko se
evidentira kašnjenje duže od 90 dana po osnovi kamate, u tom se slučaju i
cjelokupno potraživanje po osnovi nedospjelih glavnica, smatra dospjelim
nenaplaćenim potraživanjem.
Kriteriji temeljem kojih se vrši klasifikacija plasmana u rizične skupine na
pojedinačnoj osnovi rasporeñuju se prema rezultatima analize slijedećih kriterija:
• dužnikovoj kreditnoj sposobnosti
• dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza i
• kvaliteti instrumenata osiguranja tražbina banke
Za dio izloženosti koji pripadaju „portfelju malih kredita“ (ukupna izloženost prema
jednoj osobi je do 300.000 kuna) kriterij za rasporeñivanje u rizične skupine je
isključivo na temelju urednosti dužnika u podmirivanju obveza prema Banci.
Za sve ostale izloženosti iz „portfelja malih kredita“ procjena rizičnosti vrši se na
pojedinačnoj osnovi prema gore navedenim kriterijima.
15
Ukupan i prosječan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti
Krediti, depoziti, potraživanja po
kamatama i ostala potraživanja
Dužnički vrijednosni papiri
Klasične izvanbilančne
stavke Bruto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti
ukupan iznos u tis.kn
prosječan iznos u tis.kn.
ukupan iznos u tis.kn.
prosječan iznos u tis.kn
ukupan iznos u tis.kn.
prosječan iznos u tis.kn
Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama
129.582 113.078 95.051 90.349
Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi
776 1.193
Izloženosti prema javnim državnim tijelima
5.839 5.771
Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i meñunarodnim organizacijama
Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima)
112.215 97.061 2.280 2.293
Izloženosti prema trgovačkim društvima
101.136 88.325 18.270 15.060
Izloženosti prema stanovništvu uključujući MSD
1.117.528 1.110.377 29.181 29.168 179.854 196.828
Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica
Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima
20.256 15.432
Ostale izloženosti 945 889 965 759
UKUPNO 1.488.277 1.432.126 124.232 119.517 201.369 214.940
16
Geografska podjela izloženosti
Krediti, depoziti, potraživanja po
kamatama i ostala potraživanja
Dužnički vrijednosni
papiri
Klasične izvanbila
nčne stavke Geografska područja
iznos u tis.kn. iznos u tis.kn.
iznos u tis.kn.
Zagrebačka županija 108.180 2.261 8.761
Krapinsko-zagorska županija 30.637 566 8.164
Sisačko-moslovačka županija 11.624 1.371
Karlovačka županija 87.453 1.610 916
Varaždinska županija 27.202 225 26.657
Koprivničko-križevačka županija 33.904 1.838 1.009
Bjelovarsko-bilogorska županija 44.799 604
Primorsko-goranska županija 53.535 13.707
Ličko-senjska županija 84 10
Viroviti čko-podravska županija 8.834 16
Požeško-slavonska županija 1.010 30
Brodsko-posavska županija 36.709 2.634 5
Zadarska županija 4.515
Osječko-baranjska županija 17.625 2.552
Šibensko-kninska županija 2.272 44
Vukovarsko-srijemska županija 23.360 1.704 494
Splitsko-dalamtinska županija 32.586 2
Istarska županija 25.001 76
Dubrovačko-neretvanska županija 9.310 365
Meñimirska županija 2.131 882
Grad Zagreb 841.397 113.395 135.704
Inozemne banke 86.107
UKUPNO 1.488.277 124.232 201.369
17
Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema kategorijama izloženosti
Krediti, depoziti,
potraživanja po kamatama i
ostala potraživanja
Dužnički vrijednosni
papiri
Klasične izvanbilančne
stavke Glavne vrste djelatnosti
iznos u tis.kn iznos u tis.kn iznos u tis.kn
Poljoprivreda, lov i ribarstvo 21.995 184 5.196
Izdavačka i tiskarska djelatnost 21.170 114 5.057
Proizvodnja odjeće 22.139 1.147 3.720
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 19.272 1.561 6.738
Ostala proizvodnja 241.454 4.661 44.161
Grañevinarstvo 132.885 4.213 26.829
Trgovina na veliko i malo 292.299 13.180 59.748
Hotelijerstvo i ugostiteljstvo 40.230 2.000 6.760
Prijevoz i skladištenje 24.550 1.345 4.125
Poslovanje nekretninama 146.085 24.547
Ostale usluge 58.761 776 4.521
Financijske djelatnosti 106.806 0
Stanovništvo 234.996 9.966
Središnja država i javna uprava 125.635 95.051
UKUPNO 1.488.277 124.232 201.369
Preostalo dospijeće
do 1 mjesec 1- 3 mjeseca 3-12 mjeseci preko 1 godine Ukupno
Preostalo dospijeće iznos u tis.kn. iznos u tis. kn iznos u tis kn iznos u tis kn iznos u tis kn
Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama i ostala potraživanja
631.869 109.585 300.762 446.061 1.488.277
Dužnički vrijednosni papiri 22.175 25.658 57.066 19.429 124.328
Klasične izvanbilančne stavke 34.415 52.175 69.509 45.210 201.309
UKUPNO 688.459 187.418 427.337 510.700
Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti prema vrsti druge ugovorne strane
Iznos plasmana kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti
Stanje ispravaka vrijednosti plasmana
Troškovi ispravaka vrijednosti
Prihodi od ukinutih
ispravaka vrijednosti
Otpisi plasmana na teret
ispravaka vrijednosti
Prihodi od naplate
plasmana otpisanih u proteklim godinama
Dospjela nenaplaćena potraživanja
*
Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena
rezerviranja za identificirane
gubitke
Stanje rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Troškovi rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Prihodi od ukidanja
rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Vrsta druge ugovorne strane
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn
Stanovništvo 29.786 12.107 6.995 3.644 309 478 37.961 Trgovačka društva i MSD
155.919 46.917 38.360 24.017 1.199 1.261 168.513 283 134 1.130 1.052
UKUPNO 185.705 59.024 45.355 27.661 1.508 1.739 206.474 283 134 1.130 1.052
* Ukupna potraživanja koja nisu izvršena sukladno ugovorenim rokovima
Iznos plasmana kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti
Stanje ispravaka vrijednosti plasmana
Troškovi ispravaka vrijednosti
Prihodi od ukinutih
ispravaka vrijednosti
Otpisi plasmana na teret
ispravaka vrijednosti
Prihodi od naplate
plasmana otpisanih u proteklim godinama
Dospjela nenaplaćena potraživanja
*
Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena
rezerviranja za identificirane
gubitke
Stanje rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Troškovi rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Prihodi od ukidanja
rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Vrsta druge ugovorne strane
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn
iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn
Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti
Ispravak vrijednosti plasmana
Rezerviranja za
izvanbilančne obveze
Ukupno
iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn Promjene u ispravcima vrijednosti plasmana i rezerviranjima za identificirane gubitke po izvanbilančnim obvezama
Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 42.838 55 42.893
Povećanje ispravaka vrijednosti / rezerviranja 45.355 1.131 46.486
Smanjenje ispravaka vrijednosti/ rezerviranja 27.660 1.053 28.713
Otpisi plasmana na teret ispravaka vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja 1.508 1.508
Završno stanje 59.025 133 59.158
Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za identificirane gubitke na skupnoj osnovi
Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 12.728 2.119 14.847
Promjena rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja -158 -410 -568
Završno stanje 12.570 1.709 14.279
Naplata plasmana otpisanih u proteklim godinama 1.739 1.739
20
Standardizirani pristup mjerenja kreditnog rizika Standardizirani pristup mjerenja kreditnog zahteva razvrstavanje svih izloženosti
iz knjige banke i knjige trgovanja u 15 kategorije izloženosti. Za svaku kategoriju
izloženosti Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala propisan je način
pridruživanja ponera rizika kao i njegova visina.
U skladu s Odlukom, Banka može pojedinoj izloženosti dodjeliti ponder rizika na
osnovu kreditnog rejtinga vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR).
Banka koristi rejtinge agencije Moody's za izloženosti prema:
a) središnjim državama i središnjim bankama
b) institucijama
Pridruživanje pondera rizika za izloženosti prema središnjim državama i
institucijama koje imaju rejting vrši se prema tablici u nastavku.
DUGOROČNI REJTINZI
Stupanj kreditne kvalitete
Središnje države i središnje
banke
INSTITUCIJE VIPKR
preostalo dospijeće
> 3 mjeseca
preostalo dospijeće < 3
mjeseca Moody´s
1 0% 20% 20% od Aaa do Aa3
2 20% 50% 20% od A1 do A3
3 50% 50% 20% od Baa1 do Baa3
RH
4 100% 100% 50% od Ba1 do Ba3
5 100% 100% 50% od B1 do B3
6 150% 150% 150% Caa1 i niže
21
Sukladno članku 9 Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala, izloženost kreditne
institucije je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i odreñenih stavki izvanbilance,
koje se u nastavku prikazuju u neto iznosu prije i poslije tehnika smanjenja
kreditnog rizika i prije konverzije izvanbilance. Za svaku kategoriju izloženosti
prikazani su iznosi razvrstani prema ponderima rizika
Izloženost prema stanovništvu i MSD* (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene
tehnika smanjenja
kreditnog rizika
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja kreditnog rizika
Ponder 35% 6.591 6.591
Ponder 50% 86 86
U tome osigurano
poslovnom nekretninom 86 86
Ponder 75% 68.685 64.832
Ponder 100% 1.020.694 1.005.687
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 31.596 31.596
Ponder 150% 177.974 177.974
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 177.974 177.974
UKUPNA IZLOŽENOST 1.274.030 1.255.170
MSD* - mala i srednja trgovačka društva
Ponderi rizika:
� 35% - izloženosti osigurane stambenom nekretninom koja zadovoljava sve
propisane uvjete
� 50% - izloženosti osigurane poslovnom nekretninom koja zadovoljava sve
propisane uvjete
� 75% - ako su zadovoljeni svi propisani uvjeti
� 100% - ako izloženost ne ispunjava uvjete za 75%
� 150% - neosiguranom dijelu dospjelih nenaplaćenih potraživanja ako su
ispravci vrijednosti manji od 20% neosiguranog dijela (za sve izloženosti)
� 100% - neosiguranom dijelu dospjelih nenaplaćenih potraživanja ako su
ispravci vrijednosti jednaki ili veći od 20% neosiguranog dijela (za sve
izloženosti)
22
Izloženost prema trgovačkim društvima (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene
tehnika smanjenja
kreditnog rizika
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja
kreditnog rizika
Ponder 50% 7.819 7.819
U tome osigurano
poslovnom nekretninom 7.819 7.819
Ponder 100% 74.089 73.066
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 2 2
Ponder 150% 30.922 30.922
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 30.922 30.922
UKUPNA IZLOŽENOST 112.830 111.807
Ponderi rizika:
� 50% - izloženosti osigurane poslovnom nekretninom koja zadovoljava sve
propisane uvjete
� 100% - ako nemaju kreditni rejting
Izloženost prema institucijama (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene
tehnika smanjenja kreditnog rizika
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja kreditnog rizika
Ponder 20% 90.878 90.361
U tome bez procjene
priznate VIPKR 10.791 10.791
Ponder 50% 18.296 18.296
U tome bez procjene
priznate VIPKR 2.825 2.825
U tome osigurano
poslovnom nekretninom 0 0
Ponder 150% 272 272
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 272 272
UKUPNA IZLOŽENOST 109.446 108.929
Odbitna stavka od
jamstvenog kapitala 5.000
23
Ponderi rizika
a) za institucije koje imaju rejtig primjenjuju se ponderi rizika s obzirom na stupanj
kreditne kvalitete.
b) za institucije koje nemaju rejting:
� 20% - ako je preostali rok dospijeća 3 mjeseca ili kraće
� 50% - ako je preostali rok dospijeća duži od 3 mjeseca
Izloženost prema središnjim državama i središnjim bankama (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene tehnika
smanjenja kreditnog rizika
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja kreditnog rizika
Ponder 0% 224.541 224.541
U tome bez procjene
priznate VIPKR 224.541 224.541
Ponder 150% 92 92
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 92 92
UKUPNA IZLOŽENOST 224.633 224.633
Banka je izložena prema Republici Hvatskoj i Hrvatskoj narodnoj banci te
sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala dodjeljuje:
Ponder rizika 0%
� izloženostima prema RH i HNB nominiranim u kunama
� zaključno s danom 31.12.2012 – izloženostima prema RH i HNB ako su
nominirane u domaćoj valuti bilo koje države članice uz uvjet da su i izvori
sredstava u istoj valuti.
Izloženost prema lokalnoj upravi (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene
tehnika smanjenja kreditnog rizika i
konverzije
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja
kreditnog rizika
Ponder 50% 776 776
U tome osigurano
poslovnom nekretninom 0 0
UKUPNA IZLOŽENOST 776 776
24
Izloženost prema javnim državnim tijelima (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene
tehnika smanjenja kreditnog rizika i
konverzije
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja kreditnog rizika
Ponder 0% 5.738 5.738
Ponder 50% 101 101
U tome osigurano
poslovnom nekretninom 0 0
UKUPNA IZLOŽENOST 5.839 5.839
Ponderi rizika
Javne ustanove koje je u skladu sa Zakonom o ustanovama osnovala Republika
Hrvatska te za čije obveze solidarno i neograničeno odgovara imaju „tretman
države“ i dodjeljuje im se ponder rizika 0%. Ostalim javnim ustanovama dodjeljuje se ponder 50%.
Udjeli u investicijskim fondovima (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene
tehnika smanjenja
kreditnog rizika i konverzije
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja
kreditnog rizika
Ponder 100% 20.256 20.256
U tome dospjela nenaplaćena
potraživanja 0 0
UKUPNA IZLOŽENOST 20.256 20.256
25
Ostale izloženosti (u 000 kuna)
PONDER RIZIKA (%)
Neto izloženost prije primjene
tehnika smanjenja
kreditnog rizika
Neto izloženost nakon primjene
tehnika smanjenja kreditnog
rizika
Ponder 0% 10.185 10.185
*Ponder 0% 0 18.163
*Ponder 20% 0 2.321
Ponder 100% 53.442 53.358
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 0 0
Ponder 150% 12 12
U tome dospjela
nenaplaćena potraživanja 12 12
UKUPNA IZLOŽENOST 63.639 84.039
Ponderi rizika
� 0% - novčana sredstva
� 100% - sve ostale izloženosti
*ponder 0% - za izloženosti osigurane depozitom koji je ročno i valutno usklañen s
plasmanom
*ponder 20% - za izloženosti osigurane depozitom koji nije valutno usklañen
Tehnike smanjenja kreditnog rizika Iznos izloženosti prije ponderiranja može se korigirati primjenom propisanih
tehnika smanjenja kreditnog rizika za priznate oblike kreditne zaštite.
Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva Banka koristi tehnike materijalne zaštite
– financijski kolateral (depozit), pri čemu se kod izračuna učinka primjene
financijskog kolaterala koristi jednostavna metoda. Pridruživanje pondera osiguranim dijelovima izloženosti
Dio izloženosti osiguranih depozitom rasporeñuje se u ostale isloženosti s
ponderima:
� 0% - ako su izloženost i depozit ročno i valutno usklañeni
� 20% - ako su izloženost i depozit usklañeni samo po preostaloj ročnosti Vrednovanje i upravljanje kolateralima regulirano je slijedećim internim aktima:
Politika osiguranja plasmana Banke; Procedura upravljanja instrumentima
kreditne zaštite; Pravilnik – tehnike umanjenja kreditnog rizika.
26
Tehnike smanjenja kreditnog rizika u 000 kuna
Materijalna kreditna zaštita
Nematerijalna kreditna zaštita Kategorije izloženosti
Financijski kolateral
Ostali kolaterali
Garancije/ jamstva
Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim
bankama 0 0 0
Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 0 0 0
Izloženosti prema javnim državnim tijelima 0 0 0
Izloženosti prema institucijama 517 0 0
Izloženosti prema trgovačkim društvima 709 0 0
Izloženosti prema stanovništvu 17.324 0 0
Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 0 0 0
Ostale izloženosti 85 0 0
UKUPNO 18.635 0 0
*nakon konverzije izvanbilance
Izloženost po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke U okviru vlasničkih ulaganja u finacijske institucije, Banka posjeduje 100% udjel u
društvu CEBA Invest d.o.o. koje upravlja fondovima C-Premium i C-Zenit, ali iz
razloga nematerijalnosti društva CEBA Invest d.o.o.ne vrši se konsolidacija
Iznosi izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke
Bilančni iznos Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke
u tisućama kn Vlasnička ulaganja u financijske institucije 6.998
koja ne kotiraju na burzi
koja kotiraju na burzi 1.998
ostala vlasnička ulaganja 5.000
Vlasnička ulaganja u trgovačka društva 4.682
koja ne kotiraju na burzi, 3.066
koja kotiraju na burzi 944
ostala vlasnička ulaganja 672
27
Ukupni realizirani i nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi banke
Nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi banke
Realizirani i nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u
knjizi banke
Kumulativni realizirani
dobici/gubici od prodaje ili
prestanka držanja vlasničkih ulaganja na neki drugi način tijekom izvještajnog
razdoblja
Ukupno nerealizirani dobici/gubici
Iznos nerealiziranih gubitaka i iznos
očekivanog gubitka po vlasničkim ulaganjima
uključen u izračun osnovnog ili dopunskog
kapitala
Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke
u tisućama kn. u tisućama kn. u tisućama
kn u tisućama
kn u tisućama
kn
Vlasnička ulaganja u financijske institucije
-317 -317
koja ne kotiraju na burzi
koja kotiraju na burzi -317 -317
ostala vlasnička ulaganja
Vlasnička ulaganja u trgovačka društva
1.167 1.167
koja ne kotiraju na burzi 1.025 1.025
koja kotiraju na burzi 142 142
ostala vlasnička ulaganja
UKUPNO 850 850
Kamatni rizik u knjizi banke Za izračun izloženosti kamatnom riziku Banka koristi pojednostavljeni izračun
procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke sukladno Odluci o
upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Odluka propisuje primjenu
standardnog kamatnog šoka na kamatonosne pozicije knjige banke po svim
važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.
Standardni kamatni šok je paralelni pomak (pozitivan i negativan) kamatnih stopa
na referentnoj krivulji prinosa za 200 baznih bodova za svaku važniju valutu
pojedinačno odnosno po ostalim valutama ukupno. Važnija valuta je svaka valuta
koja čini više od 5% ukupne bilančne i izvanbilančne imovine ili ukupnih bilančnih
i izvanbilančnih obveza knjige banke.
Način rasporeñivanja kamatno osjetljivih stavki knjige banke u jednu od 13
vremenskih zona ovisi o karakteru, odnosno vrsti kamatne stope ugovorene za
pojedini instrument, koje mogu biti:
28
1. Fiksna kamatna stopa ostaje nepromjenjena tijekom trajanja
proizvoda/instrumenta - FKS
2. Promjenjiva kamatna stopa mjenja se ovisno o tržišnim ili drugim uvjetima,
odnosno kada je kamatna stopa nekog proizvoda/instrumenta vezana uz
referentnu kamatnu stopu (LIBOR, EURIBOR, ZIBOR) - PKS
3. Administrativna kamatna stopa je kamatna stopa koja se mjenja temeljem
odluke Uprave banke - AKS
Stavke kamatonosne imovine i kamatonosnih obveza koje su ugovorene uz fiksnu
kamatnu stopu rasporeñuju se prema stvarnoj preostaloj ročnosti, dok se stavke s
ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom rasporeñuju prema preostalom roku
do moguće promjene kamatne stope.
Za pozicije s administrativnom kamatnom stopom Banka procijenjuje kolika je
vjerojatnost i učestalost promjene kamatnih stopa takvih pozicija za vrijeme
njihovog trajanja.
Ukupna ponderirana pozicija knjige banke se izražava u apsolutnom iznosu te čini
promjenu ekonomske vrijednosti knjige banke, koja ne smije biti veća od 20%
jamstvenog kapitala.
Kamatni rizik u knjizi banke (u 000 kuna i %)
POZICIJA Oznaka valute
Iznos
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) EUR (6.766)
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) HRK 3.844
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) ostale valute (74)
Promjena ekonomske vrijednosti 2.996
Promjena ekonomske vrijednosti/jamstveni kapital
1,41%
Sve ostale kvalitativne i kvantitativne informacije koje ne sadrži ovaj dokument, objavljene su u Godišnjem financijskom izvještaju za 2010 godinu, dostupan na internetskim stranicama Banke i Zagrebačke burze.