REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJA MEĐIMURSKA
GRAD PRELOG
DJEČJI VRTIĆ “F I J O L I C A”
Trg Kralja Tomislava b.b.
40323 PRELOG
tel/fax: 040/645-601
email: [email protected]
Klasa: 601-01/15-01/164
Ur. br. 2109/14-07/15-01
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/2016
U Prelogu, listopad 2015.g.
2
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZA 2015/2016. g.
su sačinili:
o Odgojitelji: Jasminka Hozjak
Anamarija Vrbanec
Biserka Petković
Nataša Novak, prof. predškolskog odgoja, odgajatelj mentor
Dijana Vuk (zamjena za Jelenu Čavlek – rodiljni dopust)
Agneza Mihac
Stjepana Sokač
Kristina Posavec
Adrijana Karol
Nikolina Šafarić
Kristina Mihoci
Ivana Crnčec Mati, prof. predškolskog odgoja
Marija Kočet
Valentina Horvat
Ivana Horvat
Katarina Lipić
Monika Novak – magistra edukacijske rehabilitacije
Maja Horvat – stručno osposobljavanje
Mia Juras – sručno osposobljavanje
Veronika Mikulan – stučno osposobljavanje
Mirjana Lipić – stručno osposobljavanje
Kristina Pongrac – stručno osposobljavanje
Ivana Pavlic – stručno osposobljavanje
o Logoped: Marija Poljak, magistra logopedije
o Ravnateljica: Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja
Temeljem članka 26. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Trg kralja Tomislava b.b.,
Prelog, Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu
2015/2016. razmatralo je Odgojiteljsko vijeće na 2. sjednici održanoj 29.9.2015.
a donijelo ga je Upravno vijeće na 17. sjednici održanoj 12.10.2015.
Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada može se dopunjavati i mijenjati
tijekom godine, zavisno od potreba djece, roditelja i djelatnika, odnosno zahtjevima
u pojedinim procesima rada ustanove.
Prelog, listopad 2015.g.
Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:
_______________________ ________________________
Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja Matija Strahija
3
S A D R Ž A J:
1. USTROJSTVO RADA ----------------------------------------------------------------4
2. MATERIJALNI UVJETI -----------------------------------------------------------13
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE --------------14
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ----------------------------------------------------20
5. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ----------25
6. SURADNJA S RODITELJIMA -----------------------------------------------------26
7. SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA ------------------------------------29
8. VREDNOVANJE PROGRAMA ------------------------------------------------------30
9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJA--------------------------------32
10. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA-LOGOPEDA --------------43
11. POSEBNI REDOVNI PROGRAM katoličkog vjerskog odgoja -------------35
12. PROGRAMI JAVNIH POTREBA ------------------------------------------------44
4
1. USTROJSTVO RADA
1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU
Tabela br. 1
NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»
ADRESA: Trg kralja Tomislava b.b.
BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog
ŽUPANIJA: Međimurska
Broj vrtića: 3
Broj djece u vrtiću: 206
Broj skupina: 10
BROJ RADNIKA:
34 (1 odgojiteljica i 1
kuharica na rodiljnom
dopustu,
5 odgojiteljica na stručnom
osposobljavanju bez
zasnivanja radnog odnosa)
a) ravnatelj 1
b) odgajatelji sa VSS 2
c) odgajatelji sa VŠS 14
d) odgajatelji sa SSS 1
e) odgajatelji na stručnom osposobljavanju 5
e) rehabilitator 1
f) logoped 1
g) ostali radnici:
- kuharica
- tajnik-rač.-financije
- domar
- spremačica
- rač.-financije – stručno osp.
4
1
1
2
1
Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»
Tabela br. 2
Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE
1. Prelogu Trg kralja Tomislava b.b. 6 141
2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre b.b. 1 24
3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 33
1 (autizam) 4+4
UKUPNO 10 206
5
RADNICI DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»
Tabela br. 3
Red.br. DJE Radnici Ime i prezime God.
staža
Radni odnos
1.
Ravnatelj Brankica Mezga, prof. 30 g. Stalni
2.
Odgajatelji
Jasminka Hozjak 34 g. *
Agneza Mihac 33 g. *
Biserka Petković 31 g. *
Adrijana Karol 25 g. *
Nataša Novak, prof. 25 g. *
Nikolina Šafarić 18 g. *
Ivana Horvat 12 g. *
Marija Kočet 12 g. *
Kristina Mihoci 11 g. *
Kristina Posavec 10 g. *
Jelena Čavlek (rodiljni
dopust)
8 g. *
Ivana Crnčec Mati,
prof.
8 g. *
Katarina Lipić 5 g. *
Valentina Horvat 5 g. *
Stjepana Sokač 3 g. *
Dijana Vuk (zamjena
za rodiljni dopust
Jelene Čavlek)
1 g.
određeno
Anamarija Vrbanec 5 g. *
Tanja Špoljar 6 g. *
Mia Juras (strčno
ospsobljavnje)
10 mj.
-
Mirjana Lipić (stručno
osposobljavanje)
8 g.
-
Veronika Mikulan
(stručno
ospsobljavanje)
10 mj.
-
Maja Horvat (stručno
osposobljavanje)
10 mj.
-
Kristina Pongrac
(stručno
osposobljavanje)
1 mj.
-
Ivana Pavlic (stručno
osposobljavanje)
9 mj.
_
3. rehabilitator Monika Novak 2 g. * 4. logoped Marija Poljak 1 g. *
5.
rač.-tajnik
Marija Vuk
35 g.
stalni
Lidija Lukačić (stručno
osposobljavanje)
8 mj. -
6
6.
kuharice
Spomenka Bergovec 29 g. *
Marina Sraka (rodiljni
dopust)
11 g. *
Ivana Vojsk 11 g. *
Ivana Belić (zamjena
za rodiljni dopust
Marine Sraka)
7 g. određeno
7.
spremačice
Lidija Šešet 22 stalni
Nikolina Kos 9 *
8. domar Pero Rojko 20 *
UKUPNO:
29+7
stalni određeno stručni
23 6 7
7
1.2. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE
PREDŠKOLSKE DOBI
1.1.1. REDOVNI PROGRAMI VRTIĆA
Redovni (10 – satni) program njege, odgoja i naobrazbe djece jasličkog i vrtićkog
uzrasta od prve godine života do polaska u školu (pet odgojnih skupina u Prelogu,
po jedna mješovita odgojna skupina u područnom odjeljenju Cirkovljan i
Draškovec)
Tabela br. 4
Red.br.
ODGOJNE
SKUPINA
DOB DJECE
BROJ
UPISANE
DJECE
BROJ
DJELATNIKA
(odgojitelja)
1.
Prelog – jaslice
„Leptirići“
Djeca u drugoj
i trećoj godini
14
3
2.
Prelog
„Gljivice“
Djeca u trećoj i
četvrtoj godini
21
3
3.
Prelog
„Pčelice“
Djeca u trećoj
i četvrtoj
godini
20
2
4.
Prelog
„Medeki“
Djeca u šestoj
godini i sedmoj
30
2
5.
Prelog
„Mravići“
Djeca u petoj i
šestoj godini
29
2
6.
Cirkovljan
„Vrapčići“
Djeca u trećoj,
četvrtoj, petoj i
šestoj godini
24
3
7. Draškovec
„Male Zvjezdice“
Djeca u trećoj i
četvtoj godini
ivota
10
2
7.
Draškovec
„Male Zvjezdice“
Djeca u petoj i
šestoj godini
života
23
2
UKUPNO
171
19
8
Tabela br.5
Odgajatelji u redovnom programu
Red.
br.
Ime i prezime
odgojitelja
STRUČNA
SPREMA
ZANIMANJE
GODINE
STAŽA
1. Jasminka Hozjak SSS odgojiteljica 34 g.
2. Anamarija Vrbanec VŠS odgojiteljica 5 g.
3. Maja Horvat VŠS odgojiteljica 10 mj.
4. Biserka Petković VŠS odgojiteljica 31 g.
5. Mia Juras VŠS odgojiteljica 10 mj.
6. Kristina Pongrac VŠS odgojiteljica 1 mj.
7. Nataša Novak VSS Prof.pred.odgoja 25 g.
8. Dijana Vuk VŠS odgojiteljica 1 g.
9. Adrijana Karol VŠS odgojiteljica 25 g.
10. Kristina Posavec VŠS odgojiteljica 10 g.
11. Nikolina Šafarić VŠS odgojiteljica 18 g.
12. Kristina Mihoci VŠS odgojiteljica 11 g.
13. Marija Kočet VŠS odgojiteljica 12 g.
14. Ivana Crnčec Mati VSS Prof. pred. odgoja 8 g.
15. Valentina Horvat VŠS odgojiteljica 5 g.
16. Mirjana Lipić VŠS odgojiteljica 5 g.
17. Ivana Horvat VŠS odgojiteljica 12 g.
18. Veronika Mikulan VŠS odgojiteljica 9 mj.
9
1.1.2. POSEBNI REDOVNI PROGRAMI
Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi
Ministarstvo prosvjete i športa dalo je Suglasnost na program katoličkog vjerskog odgoja
djece predškolske dobi u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u
Dječjem vrtiću «Fijolica», dana 15. prosinca 2003. godine.
Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi odvijat će se u jednoj
odgojnoj skupini u Prelogu. Program će provoditi odgojiteljice Agneza Mihac i Stjepana
Sokač (cjelodnevni), u skupini „Zvončići“, koje su završile teološko-katehetsko
doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno vrijeme.
Tabela br. 6
Odgajatelji u posebnom programu
Red.
br.
Ime i prezime
odgojitelja
STRUČNA
SPREMA
ZANIMANJE
GODINE STAŽA
1. Stjepana Sokač VŠS odgojiteljica 5 g.
2. Agneza Mihac VŠS odgojiteljica 33 g.
2.3. PROGRAMI JAVNIH POTREBA
a) za djecu s teškoćama-s autističnim obilježjima – skupina „Međimurske iskrice“
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je suglasnost na ustroj i provedbu
Programa rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima, dana 18. Siječnja
2010.g.
U skupina «Međimurske iskrice» upisano je osmero djece, u dvije skupine, s
poremećajima iz autističnog spektra, s područja cijele Međimurske županije. Program se
djelomično financira iz Proračuna Međimurske županije a djelomično iz Proračuna
općina i gradova iz kojih dolaze djeca, tako da je za roditelje djece polaznika besplatan.
Početak rada bio je 01.04.2010.g. Program će provoditi edukacijsko-rehabilitacijski
djelatnik i odgajatelj. U prilogu je Plan rada s djecom predškolske dobi s autističnim
obilježjima.
10
Tabela br. 7
Red.
Br.
Ime i prezime
STRUČNA
SPREMA
ZANIMANJE
GODINE STAŽA
1. Katarina Lipić VŠS odgojiteljica 5 g.
2. Monika Novak VSS mag.rehab.educ. 2 g.
b) program predškole
Programom predškole će biti obuhvaćena djeca u šestoj godini života koja nisu polaznici
niti jednog od redovitih programa vrtića. S obzirom na iskustvo proteklih godina, takve
djece je desetak. Ako bude manje djece, postoji mogućnost upisa u redovne skupine.
Program predškole održavat će se tri sata dnevno, od listopada 2015.g. do svibnja 2016.
godine, a vodit će ga odgojitelj, VŠS.
Program predškole dobio je suglasnost prilikom ustrojavanja vrtića.
11
1.1.3. STRUKTURA 40 – SATNOG RADNOG VREMENA
ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA
Tabela br. 8
NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI
Neposredni rad s djecom 27,5 sati
Ostalo: 12,5 sati
1. Vođenje pedagoške dokumentacije
Makro i mikro planiranje
Dnevni planovi i valorizacije
Evidencijske liste polaznosti, tabele
Imenik djece
Individualni dosjei djece, projekti
4 sati
(188 sati
/godinu)
2. Individualno i skupno stručno usavršavanje
Stručna literatura
Odgojiteljska vijeća
Aktivi i radionice
seminari
1 sat
(47 sati /godinu)
3. Suradnja s roditeljima
Roditeljski sastanci
Individualni razgovori s roditeljima
Radionice s roditeljima
Svečanosti s roditeljima
(Jesenska svečanost, Dan Grada, Dani kruha, Maškarada,
Očev dan, Sajam cvijeća, Majčin dan, Dan obitelji, Završna
svečanost)
1 sat
(47 sati /
godinu)
4. Nabava materijala i izrada didaktičkog
materijala potrebnog za rad u skupinama
4 sati
(192sati /
godinu)
5. Pauza 2,5 sati
(117,5 sati
/godinu)
12
RADNO VRIJEME VRTIĆA I RADNIKA VRTIĆA
Radno vrijeme vrtića i radnika vrtića će se prilagođavati potrebama roditelja i same
organizacije rada.
Tabela br: 9
RADNO VRIJEME ZAPOSLENIKA
PRELOG CIRKOVLJAN DRAŠKOVEC
- REDOVNI
DRAŠKOVEC
- AUTISTI
1. odgajatelji 5,30 -
16,00(16,30)
5,30-16,00 5,30 -16,00 7,30 – 13,00
2. ravnatelj 7,30-14,30
(8,00-15,00)
Po potrebi Po potrebi Po potrebi
3. kuharice 6,00 – 15,30 - 7,00 – 15,00 7,00 – 15,00
4. domar 7,00 – 15,00
(10,00 –
18,00)
Četvrtkom
11,30 – 15,00
Srijedom
7,00 -15,00
Srijedom
7,00 -15,00
5. tajništvo 7,00 -15,00
(8,00 -16,00)
Po potrebi Po potrebi Po potrebi
6. spremačice 8,00 – 17,00
14,00 – 20,00
(+ radna
subota)
16,00– 18,00
16,00 -19,00
16,00-19,00
13
2. MATERIJALNI UVJETI
2.1. PLAN NABAVE I DOPUNE DIDAKTIKE I POTROŠNOG MATERIJALA
ZA ODGOJNE SKUPINE
Tijekom ove pedagoške godine didaktiku ćemo nadopunjavati nabavkom potrošnog
materijala za izradu didaktičkih sredstava, koje će izrađivati sami odgajatelji, uz pomoć
roditelja i djece, te kupnjom didaktičkih sredstava, ovisno o financijskim sredstvima.
Potrošni materijal (papiri, ljepilo, selotejp, tempere, olovke, boje, i dr.) nabavljat će se
mjesečno, na osnovu zahtjeva odgojitelja, do 5-tog u mjesecu.
Pedagoško-neoblikovani materijal nabavljat će sami odgojitelji, uz maksimalnu
angažiranost roditelja djece polaznika vrtića, te raznim donacijama firmi u Gradu
Prelogu.
2.2. PLAN INVESTICIJA I INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA
Planirana je izgradnja novog vrtića na drugoj lokaciji. Projektna dokumentacija za novi
vrtić je napravljena, dobivena je lokacijska dozvola, te se čeka natječaj za EU projekte
kako bi s moglo aplicirati.
2.3. DOPUNA DIDAKTIKE U SOBAMA ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA
Didaktička sredstva (lota, memory, slagarice, igre s pravilima, i dr.) izrađivat će sami
odgajatelji (tijekom cijele pedagoške godine, u okviru satnice koja je predviđena za
izradu didaktičkog materijala) i roditelji na radionicama koje će organizirati odgajatelji
skupina.
Nova didaktička sredstva i oprema za skupine, u svrhu kreiranja poticajnog okruženja,
nabavit će se ovisno o financijskim sredstvima, te donacijskim sredstvima.
14
2.4. IZVOR SREDSTAVA
Financijska sredstva za redovne i posebne programe (vjerski odgoj) osiguravat će se:
o u Proračunu grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)
o uplatama roditelja (40% ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)
o u Proračunu Međimurske županije (za sufinanciranje Programa rada s djecom
pred. dobi s autističnim obilježjima s područja cijele Međimurske županije)
o u Proračunu općina i gradova iz kojih su djeca u skupini Međimurske iskrice
o donacijama firmi i poduzeća na području grada Preloga (materijali za izradu
didaktičkih sredstava i dr.)
o donacijama roditelja i građana
o u državnom proračunu (djeca s teškoćama u razvoju, predškola)
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE
DJECE
3.1. NJEGA I BRIGA ZA ZDRAVLJE DJECE
CILJ : Održavanje postignutog standarda kvalitete u području brige za zdravlje djece,
povećanje kvalitete suradnje svih sudionika procesa očuvanja i unapređenja zdravlja
djece i intenzivan rad na razvoju zdravstvene kulture i samozaštite djece.
BITNE ZADAĆE:
U odnosu na dijete:
- Osvještavanje djeteta o važnosti brige za vlastito zdravlje
- Podrška djetetu u stvaranju navika zdravog načina života ( higijena, prehrana,
kretanje, odmor )
- Identifikacija i kontinuirana briga za potrebe djece sa zdravstvenim poteškoćama
- Osposobljavanje djeteta na samozaštitu i samopomoć u potencijalno rizičnim
situacijama
15
U odnosu na odgojitelje i druge radnike:
- Edukacija odgojitelja i drugih radnika o suvremenim pristupima prevenciji bolesti,
očuvanju i unapređenju zdravlja
- Edukacija odgojitelja o individualnim potrebama djece sa zdravstvenim
poteškoćama
- Tečaja pružanja prve pomoći za sve radnike
- Promišljanje, uzrastu djeteta primjerenih metoda i zanimljivih aktivnosti
zdravstvenog odgoja
U odnosu na roditelje:
- Edukacija i stručna pomoć roditeljima u zaštiti djetetova zdravlja
- Promoviranje zdravih stilova života i značaja roditeljskog modela u razvoju
zdravstvene kulture djeteta
- Kontinuirana suradnja s roditeljima djece sa zdravstvenim poteškoćama
STRATEGIJA DJELOVANJA
1. Preventivne mjere za sprečavanje bolesti i rano otkrivanje zdravstvenih teškoća:
- mjere za sprečavanje respiratornih infekcija (redovno provjetravanje prostorija)
- protuepidemijske mjere u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo u Međ. županiji
- sanitarno- higijenske mjere
2. Edukacija radnika putem stručnih predavanja u vrtiću:
- prevencija respiratornih infekcija i postupci kod visoke temperature (predavanje)
- tečaj prve pomoć
3.Sudjelovanje vanjskih stručnjaka i zdravstvenih radnika ( pedijatar, epidemiolog,
stomatolog i udruga studenata medicine ) u zaštiti djetetova zdravlja i
zdravstvenom prosvjećivanju djece, odgojitelja, roditelja
NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE
- analiza procijepljenosti, pobola i povreda djece
- praćenje stanja uhranjenosti djece
- protokoli i bilješke odgojitelja
- dječje izjave i likovni radovi
- plakati i slikovnice
- foto i video zapisi
16
INDIKATORI POSTIGNUĆA
- smanjenje pobola i povreda djece
- interes djece za sudjelovanje u aktivnostima o zaštiti zdravlja
- postignuća djece u takmičenjima motoričke spretnosti
- stručna kompetentnost odgojitelja na prevenciji pobola i pomoć djetetu kod
ozljeđivanja
- kvalitetnija suradnja s obitelji djeteta
- povećana učinkovitost suradnje s vanjskim stručnjacima na zaštiti zdravlja djeteta
3. 2. UNAPREĐENJE PREHRANE DJECE
CILJ : Održavanje postignutih standarda kvalitete prehrane, dalje poticanje usvajanja
pravilnih prehrambenih navika s ciljem pravilnog rasta i razvoja djeteta, i razvoja
kompetentnosti kod konzumiranja obroka i vode
BITNE ZADAĆE:
U odnosu na dijete
- dosadašnja iskustva na osvještavanju djece o važnosti pravilne prehrane obogatiti
novim, djeci prihvatljivim i poticajnim, sadržajima
- razvijanje kompetencije o konzumiranju optimalnih količina hrane i vode obzirom na
dob i zdravstvene specifičnosti ( samoposluživanje )
- razvijanje materijalnih i komunikacijskih uvjeta tijekom konzumiranja obroka
U odnosu na odgojitelje i druge radnike:
- edukacija odgojitelja i kuharica- nove znanstvene spoznaje o utjecaju pravilne prehrane
na rast i razvoj djeteta
- promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira obroke i nove
namirnice koje se nude
- osvješćivanje kuhinjskog i tehničkog osoblja o njihovoj ulozi i važnosti pravovremenog
i adekvatnog zadovoljavanja osnovnih potreba djeteta za njegov cjeloviti razvoj
U odnosu na roditelje:
- nastavak edukacije roditelja o važnosti pravilne prehrane, i njen utjecaj na rast i razvoj
djeteta
- suradnja na zadovoljavanju individualnih specifičnosti u prehrani djeteta
17
STRATEGIJA DJELOVANJA
- identifikacija individualnih specifičnosti i posebnih potreba djeteta putem inicijalnog
razgovora s roditeljima
- planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama
- unapređenje materijalnih uvjeta za provedbu samoposluživanja djece i kulturu
blagovanja
- edukacija i osvješćivanje odgojitelja i kuharica o utjecaju prehrane na cjeloviti razvoj
djeteta ( stručna predavanja, literatura i radni dogovori )
- edukacija roditelja o utjecaju prehrane na rast i razvoj djeteta, te važnost roditelja kao
modela poželjnog ponašanja
- uključivanje djece u pripreme za konzumiranje obroka ( sudjelovanje kod pripreme
stola, korištenje adekvatnog pribora, komunikacija i ponašanje pri objedu,
pospremanje posuđa i pribora nakon obroka )
- praktične aktivnosti djece (priprema zdravih napitaka, voćnih obroka, salata, namaza )
- sudjelovanje kuharica u aktivnostima djece, praćenje konzumiranja obroka i razgovor
s djecom
- sudjelovanje učenika i profesora Srednje škole Prelog – smjer kuhari
- predstave za djecu s tematikom pravilne prehrane
- unapređivanje komunikacijskih odnosa odgojitelja, kuharica i spremačica s ciljem
kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba djece
- uključivanje roditelja u odgojni proces uz obilježavanje tradicionalnih blagdana
- edukativne tribine, roditeljski sastanci i radionice za roditelje
- monitoring i sustav kontrole hrane od sirovine od gotovog obroka
NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE
- podaci o djeci s posebnim prehrambenim potrebama ( odgojitelji i kuharice )
- zapisnici radnih dogovora, individualna zapažanja
- fotografije i video zapisi
- slikovnice, plakati i likovni radovi
INDIKATORI POSTIGNUĆA
- samostalnost i sloboda izbora i uključenost djece u zadovoljavanje vlastitih potreba
- razvijena kultura blagovanja
18
- pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djetetovih potreba od strane svih sudionika
procesa
- dobri komunikacijski i suradnički odnosi odgojitelja, kuhinjskog i tehničkog osoblja
- pozitivni rezultati ankete za roditelje
- zadovoljavajući rezultati praćenja nutritivnih, energetskih i bakterioloških analiza
gotovih obroka
3.3. DALJNJI RAD NA UNAPREĐENJU TJELESNO - ZDRAVSTVENE
KULTURE
CILJ : Intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog
psihomotornog razvoja i prevencije.
BITNE ZADAĆE:
U odnosu na dijete:
- osvješćivanje važnosti svakodnevne tjelovježbe i sportskih aktivnosti za rast i razvoj
- razvijanje interesa za organizirane motoričke aktivnosti, stvaranje navika zdravih
stilova života
- usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja (poštivanje pravila, timski rad, i
pozitivan natjecateljski duh)
U odnosu na odgojitelje i druge radnike:
- intenziviranje i obogaćivanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti djece (jutarnja
tjelovježba, strukturirane aktivnosti i boravak na zraku) razvojno primjerenim
sadržajima i metodama rada
U odnosu na roditelje
- osvješćivanje roditelja o značaju kretanja, sportskih aktivnosti i boravka djece na
zraku za njihov cjeloviti rast i razvoj
- pomoć roditeljima u promišljanju aktivnosti za vrijeme obiteljskog boravka na zraku
STRATEGIJE DJELOVANJA
- obogaćivanje materijalnih uvjeta za odvijanje strukturiranih aktivnosti tjelovježbe
- svakodnevna organizirana tjelovježba i boravak na zraku, tjedne strukturirane
aktivnosti
- povremene međugrupne sportske igre djece istog uzrasta
- poludnevni izleti djece (peta godina života), cjelodnevni izleti (šesta godina života)
- organizacija ljetovanja
19
- sudjelovanje djece i odgojitelja u obilježavanju pojedinih datuma
- istraživanje obiteljskih navika (vrijeme provedeno u igri, pred televizorom i
kompjuterom, uključenost u organizirane sportske aktivnosti )
NAČIN PRAĆENJA , EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE
- protokoli praćenja motoričkih sposobnosti djece ( razvojne karakteristike )
- fotografije i video materijali, plakati, dječje likovno stvaralaštvo
- anketa za roditelje
INDIKATORI POSTIGNUĆA
- povećan intenzitet organiziranih motoričkih aktivnosti, osobito na zraku
- izražena motiviranost djece za različite motoričke aktivnosti
- povećana psihomotorna spremnost i pozitivan sportski duh
- veća zainteresiranost roditelja za motoričke aktivnosti
20
4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD
4.1. PROGRAMI, cilj, bitne zadaće, izbor sadržaja (prema dječjem iskustvu,
interesima i potrebama razvojne dobi), stvaranje uvjeta za organiziranje i
unapređivanje dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba
U Dječjem vrtiću «Fijolica» postoje redovni 10-satni program djece vrtićke dobi,
posebni program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi, program javnih
potreba za djecu s teškoćama u razvoju i program predškole.
Tabela br. 10
Red.br.
PROGRAMI
TRAJANJE
BROJ
SKUPINA
BROJ
DJECE
1. Redovni jaslički
(Prelog)
10 –satni
1
14
2. Redovni vrtićki (Prelog) 10-satni 4 100
3. Redovni vrtićki (PO
Cirkovljan i Draškovec)
10 - satni 3 57
4.
Posebni Program katoličkog
vjerskog odgoja
10-satni
1
27
5. Programi javnih potreba
za djecu s teškoćama
(Draškovec)
5- satni
1
4+4
6. Programi javnih potreba (predškola)
U redovnom
programu
UKUPNO:
10
206
21
Bitne zadaće odgojno-obrazovnog rada temelje se na valorizaciji rezultata u protekloj
pedagoškoj godini, Programskom usmjerenju i Humanističko-razvojnoj koncepciji
predškolskog odgoja.
Organiziranim predškolskim odgojem u vrtiću potrebno je osigurati optimalan djetetov
razvoj, pomoć roditeljima u skrbi za sigurnost djeteta, dopunjavati obiteljski odgoj,
brinuti se o pravilnom razvijanju, rastu, sazrijevanju, odgoju i obrazovanju. Predškolski
odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim
dostignućima i teorijama o djetetovom razvoju, mora uvažavati njegovu dob, specifičnost
razvojnih mogućnosti i pojedinačne potrebe djeteta, a istodobno treba trajno usklađivati
svoje ciljeve s drugim dijelovima odgojno-obrazovnog sustava.
Opći cilj je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje razvoja svih
funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama,
zakonitostima djetetova razvoja i njegovih stvarnim mogućnostima. Zato je potrebno
osigurati zajedničko življenje djece i odraslih, te razvoj aktualnih i potencijalnih funkcija
i sposobnosti djece.
Posebni ciljevi i zadaci definiraju se u smislu očuvanja zdravlja djeteta, razvoja
emocionalne stabilnosti, samostalnosti, pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije,
komunikacije, slobodnog izražavanja radoznalosti, te razvoj kreativnosti i intelektualnih
sposobnosti.
U organizacijskom smislu utvrđuju se slijedeća načela:
o otvorenost sustava za potrebe okoline – različite vrste, oblici i koncepcije rada s
predškolskom djecom (redovni 10-satni vrtićki program, redovni 9-satni program,
program katoličkog vjerskog odgoja, program predškole )
o fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa – prilagodljivost konkretnim potrebama,
mogućnostima i interesima djeteta
o otvorenost prema roditeljima i drugim čimbenicima
o ostvarivanje prava roditeljima na sudjelovanje u organiziranom odgajanju djeteta
(mogućnost volontiranja u skupini, sudjelovanje u kreiranju plana i programa rada
skupine, pomoć kod organiziranja svečanosti i izleta)
22
4.2. GLOBALNO, TEMATSKO, PLANIRANJE BITNI CILJEVI, ZADAĆE,
SADRŽAJI I AKTIVNOSTI PREMA RAZVOJNIM ZADAĆAMA
Odgajatelji izrađuju plan i program odgojno-obrazovnog rada tromjesečno (rujan-
listopad-studeni, prosinac-siječanj-veljača, ožujak-travanj-svibanj), posebno za mjesec -
lipanj, te dvomjesečno za ljetne mjesece (srpanj-kolovoz).
Posebnu pažnju valja posvetiti pravovremenom planiranju, na osnovu poznavanja
potreba djece, i to kroz:
1. ORIJENTACIJSKI PLANI I PROGRAM RADA (jednomjesečni, dvomjesečni i
tromjesečni):
Razvojne zadaće su temelj orijentacijskog plana za rad s djecom za veće vremensko
razdoblje. Tijekom djetetova boravka u vrtiću stalno se ostvaruju svi uvjeti za zdrav i
cjelovit razvoj, tj. ostvaruju se sve zadaće skrbi za dijete i poticanja njegova razvoja.
U orijentacijskom planu detaljnije se planiraju za svako odgojno područje razvoja one
zadaće koje će se u planiranom razvoju intenzivnije ostvarivati. Zadaće se mogu
planirati za cijelu skupinu, za neku djecu, za pojedino dijete. zbog preglednosti zadaće
se planiraju po razvojnim područjima:
- tjelesni i psihomotorni razvoj
- socio-emocionalni i razvoj ličnosti
- spoznajni razvoj
- govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo
Materijalni i organizacijski uvjeti za ostvarivanje zadaća – pri planiranju
organizacijskih i materijalnih uvjeta opisuje se vrsta, karakteristike i količina
planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, igračaka, nestrukturiranih
materijala, namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala, navode se specifična
sredstva, raznovrsni predmeti i dr.
Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća (sklopovi aktivnosti, teme, projekti)-
planiraju se sklopovi aktivnosti koji omogućuju ostvarivanje svih razvojnih
zadaća, a posebno onih koje će se u planiranom razdoblju intenzivnije ostvarivati.
Aktivnosti se planiraju u skladu s potrebama i interesima djece, a pritom se vodi
računa o događajima u široj okolini djeteta. U planiranju sklopova aktivnosti
potrebno je poštivati osnovne principe djetetova stjecanja iskustva, učenja,
23
izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj, poradi doživljaja,
obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima, istraživanje,
izražavanja, stvaranje, igranje i učenje. Ako su planirane posebne zadaće za malu
grupu djece i/ili pojedino dijete tada se planiraju posebni sklopovi aktivnosti za tu
djecu.
Suradnja sa stručnjacima, roditeljima i drugim čimbenicima – u interakciji i
suradnji sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa valja se pridržavati pravila
«čiste» komunikacije. Suradnja se planira sa: stručnjacima u vrtiću (odgajatelji
međusobno, odgajatelji s ostalim djelatnicima, psihologom), s roditeljima (o
djeci, za rad s djecom) i ostalim suradnicima izvan vrtića.
2. TJEDNI PLAN I PROGRAM RADA – najčešće se odnosi na razdoblje od jednog
tjedna, no u različitim prigodama on se može izrađivati za dulje ili kraće razdoblje.
Planirani sklopovi aktivnosti iz orijentacijskog plana razrađuju se, prema
Programskom usmjerenju, kroz: životno praktične i radne aktivnosti, raznovrsne
igre, druženja i društveno-zabavne aktivnosti, umjetničke sadržaje, istraživanje i
stvaranje, istraživačko-spoznajne aktivnosti, specifične aktivnosti s kretanjem,
specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadaća. Takvo planiranje omogućuje
ostvarivanje što većeg broja zadataka kroz jedan sadržaj ili aktivnost. Planiraju se
aktivnosti za cijelu skupinu, malu grupu i pojedino dijete. navode se ishodišne
aktivnosti i one koje im prethode i iz njih proizlaze, a tijekom tjedna dodaju se i one
koje proizlaze iz aktualnih potreba i interesa djece.
Ovisno o postavljenim zadaćama, prirodi aktivnosti i interesima i potrebama djece,
aktivnosti navedene u tjednom planu provode se više puta u cijelosti, ili se izvode neki
njeni dijelovi sa svom djecom, grupicom djece, pojedinim djetetom. Planira se suradnja s
roditeljima i drugim osobama i pri tom se navodi zbog čega se suradnja planira.
Tjedni plan i program izrađuju zajedno oba odgojitelja te odgojitelji drugih skupina.
Planiraju se aktivnosti i zbivanja na razini dviju ili više skupina ili cijelog objekta uz
konkretna zaduženja pojedinog odgojitelja. Ovaj dio tjednog plana i programa također se
temelji na orijentacijskim planovima i tjednim zabilješkama o ponašanju i potrebama
djece u skupinama.
24
3. DNEVNIK RADA – sadrži: poticaje za aktivnost, zapažanja o aktivnostima i
ponašanju djece, suradnju sa stručnjacima, roditeljima i drugima.
Planiraju se poticaji za one aktivnosti iz tjednog plana koje se toga dana namjeravaju
ostvariti. Poticaji se planiraju za cijeli dan (i jutarnji i poslijepodnevni rad) u metodičkom
i vremenskom slijedu. Poticaji se planiraju onim redoslijedom koji omogućava djetetov
uobičajeni i stabilni ritam zadovoljavanja dnevnih potreba. Pritom se poticaji vezani za
djetetove uobičajene radnje i navike ne navode, ako se ne radi o posebnoj potrebi,
posebnoj situaciji, posebnom cilju.
Iskorišteni situacijski poticaji navode se nakon provedenog dana i to selektivno-samo oni
poticaji koji su djecu motivirali na aktivnost.
Zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece u odnosu na postavljene zadaće vode se za
djecu odgojne skupine, ali i za djecu drugih skupina koja sudjeluju u dnevnim
aktivnostima pojedinog odgojitelja ili se uključuju aktivnosti odgojne skupine. O
spontanim aktivnostima djece važno je zabilježiti koje dijete je nešto posebno učinili i
što je to, aktivnost koju su djeca spontano ostvarila. Kod procjene aktivnosti važno je
procijeniti je li i do koje mjere doprinijela ostvarivanju postavljenih zadaća, navesti što
konkretnije što je uočeno kod djece. U dnevnik se unose i zapažanja o specifičnim
djetetovim ponašanjima, te zapažanja o skupnom ozračju i raspoloženjima pojedinog
djeteta.
Kod suradnje sa stručnjacima, roditeljima i drugima navode se imena osoba s kojima se
taj dan planira suradnja, bilježi se način njihova sudjelovanja u procesu te evidentira
kako je suradnja protekla. Također se navode planirani razgovori s pojedinim roditeljima
ili se bilježe roditeljske izjave i njihovi upiti.
Zabilješke na kraju tjedna koje su važne za daljnje planiranje bilježe se u pravilu zadnji
dan u tjednu.
25
5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
5.1. INDIVIDUALNO I SKUPNO STRUČNO USAVRŠAVANJE (AKTIVI,
RADIONICE I SL.)
Individualni plan usavršavanja nalazi se u dosjeu djelatnika. Odgojitelji, prema svojim
interesima i sklonostima izabiru stručnu literaturu. Svaki odgojitelj dužan je ispuniti
obrazac Program stručnog usavršavanja. Vrednovanje realizacija plana obavit će se
krajem radne godine.
Odgojitelji će se stručno usavršavati putem seminara koje provodi Agencija za odgoj i
obrazovanje RH, Udruga odgojitelja Međimurske županije «Krijesnice» , odgojiteljskog
vijeća dječjeg vrtića i aktiva u vrtiću.
5.2. GODIŠNJE I MJESEČNO PLANIRANJE SATNICE
Tabela .11
Planski podaci za 2015/2016 pedagošku godinu
UKUPNO DANA U GODINI 365
Blagdani 12
Nedjelje 50
Subote 50
RADNI DANI 253
Radni sati 2024
Mjesec IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII
Br. radnih
dana
22
21
21
22
19
21
22
21
21
21
21
21
26
5.3. STRUČNA LITERATURA
I ove pedagoške godine nastavit će se praćenje časopisa (Dijete, vrtić, obitelj, Zrno, Dijete u
Europi) i naslova vezanih uz struku odgojno–obrazovnih djelatnika. U cilju uspješnijeg
individualnog stručnog usavršavanja, odgojitelji će se koristiti postojećom literaturom,
literaturom koju će sami nabaviti, te Internetom.
6. SURADNJA S RODITELJIMA
Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece. Roditelje
treba ohrabrivati da prate rad i sudjeluju u radu. Odgojitelji su, pak, odgovorni za
uspostavljanje i održavanje čestih kontakata s obiteljima.
Veći uspjeh u odgoju djece moguće je ostvariti programsko-funkcionalnom suradnjom obitelji
i predškolske institucije.
Oblici suradnje su raznovrsni:
Individualni kontakti (dnevni – kod dolaska i odlaska djece, tjedni- dan za
individualne razgovore)
Roditeljski sastanci (rujan, siječanj, svibanj)
Roditeljski centar – gdje mogu pogledati dječje radove, stručne tekstove i sl.
Posjete roditeljskom domu
Edukacija roditelja (rješavanje odgojnih pitanja u radu s djecom )
Programska suradnja ( uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova
programskih sadržaja-davanje prijedloga plana, sakupljanje ped. neoblikovanog
materijala, pomoć kod realizacije izleta i svečanosti)
6.1. plan i teme roditeljskih sastanaka
Na početku pedagoške godine planiran je roditeljski sastanak s ciljem upoznavanja s Planom i
programom za novu pedagošku godinu.
Teme za ostale roditeljske sastanke planiraju odgajatelji u suradnji s roditeljima djece iz svoje
skupine.
Tijekom pedagoške godine pratit će se potrebe roditelja putem centra za roditelje, dnevnim
uključivanjem roditelja u život i rad vrtića, od nabave potrebnog materijala, opreme,
27
organizacije izleta i svečanosti, nastoji se što više jačati suradnja s roditeljima, a time i
povezati obiteljski i izvan obiteljski odnos.
Suradnja s roditeljima odgojno – obrazovni djelatnici dužni su planirati izvan neposrednog
rada s djecom. Putem oglasne ploče redovito informirati roditelje o bitnim informacijama.
Poželjno ih je što češće uključivati i u neposredan rad u skupini, u redovni program.
Tabela: 12
Teme roditeljskih sastanaka
Red.
broj
Naziv teme skupina Vrijeme
ralizacije
nositelj
1. Organizacija rada za
novu ped. godinu
Sve skupine kraj 8 mj.
2015.g.
odgajatelji
2.
Najčešće zarazne
bolesti djece vrtićkog
uzrasta
Gljivice,
Medeki,
Vrapčići,
Zvjezdice
Prosinac
2015.g.
Odgajatelji,
roditelj
3. Drugo krizno
razdoblje ili kriza
treće godine
Gljivice
Veljača
2016.g.
Odgajatelji
skupine
4. Govorni razvoj u 3. i
4. godini
Gljivice Svibanj
2016.g.
Odgajatelji,
logoped
5. Psihofizičke
karakteristike djece
jasličke dobi
Leptirići
Odgajatelji
skupine
6. Komunikacija u
jaslicama
Leptitići
Odgajatelji,
logoped
7. Razvojne
karakteristike djece u
5. i 6. godini ivota
Mravići
Odgajatelji
skupine
8. Rad i uloga logopeda
u pred. ustanovi
Mravići Odgajatelji,
logoped
9. Obavijesti o životu i Pčelice Kolovoz Odgajatelji
28
radu u skupini i vrtiću 2015.g. skupine
10.
Partnerstvo roditelja i
odgajatelja
Pčelice
Siječanj
2016.g.
Odgajatelji
skupine
11. Psihofizičke
karakteristike djece
Pčelice
Travanj
2016.g.
Odgajatelji
skupine
12.
Priprema za školu
Medeki,
Zvijezdice,
Vrapčići
Odgajatelji
skupine
13. Vanost govora Medeki Odgajatelji i
logoped
14. Prevencija za zaštitu
zdravlja
Medeki Odgajatelji i
roditelj-
liječnik
15. Adaptacijsko
razdoblje
Vrapčići Odgajatelji
skupine
16. Odgoj u obitelji Vrapčići Odgajatelji
skupine
17. Agresivno ponašanje
kod djece
Zvijezdice Odgajatelji
skupine
Teme za roditeljske sastanke ostalih skupina, odgajatelji će prilagođavati potrebama djece i
roditelja, te će izvještaj biti u Godišnjem izvješću za 2015/2016.g.
6.2. radionice s roditeljima u manjim skupinama
Kako bi se roditeljima omogućilo da umjesto pasivnih promatrača i slušatelja budu aktivni
sudionici u komunikaciji s vrtićom, planira se uvođenje radionica kao oblik rada u sastavu
roditeljskih sastanaka ili nezavisno od njih. Cilj je poticanje roditelja da međusobno
razmjenjuju svoja iskustva o odgoju djece te omogućavanje međusobne podrške roditelja.
Pretpostavka za ovakav oblik rada je da i sam voditelj radionice posjeduju pozitivne
komunikacijske vještine.
29
7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA
7.1. suradnja s osnovnom školom
suradnja pri razmjeni podataka o djeci pred polaskom u Osnovnu školu, za potrebe,
organiziranja predškole za djecu koja nisu uključena u primarne programe u vrtiću
kontinuirana suradnja u odnosu na program djece skupine u 6. godini života
(skupine Mravići, Medeki, Vrapčići, Zvjezdice)
7.2. suradnja s Međimurskom županijom, lokalnom upravom, Turističkom zajednicom
grada Preloga, sponzorima i donatorima
osiguravanje sredstva za redovnu djelatnost
osiguravanje sredstva za posebnu skupinu „Međimurske iskrice“ (djeca s elementima
autizma)
razne donacije, posjete sponzorima
sudjelovanje u svečanostima i manifestacijama (Dani kruha-listopad, Dječji tjedan,
Dan grada-prosinac, Maškarada-veljača, Sajam cvijeća-travanj, Dan Europe – sve
skupine, Dan srca)
7.3. suradnja sa Agencijom za odgoj i obrazovanje
upute za izradu Godišnjeg plana i programa ustanove, Godišnjeg izvješća, Plana i
programa odgojno-obrazovnog rada u skupinama
praćenje pripravnika i davanje uputa za polaganje stručnog ispita
savjetovanje u svrhu unapređivanja odgojno-obrazovnog rada
7.4. suradnja sa Crkvom
uključivati se u obilježavanje nadolazećih blagdana skupina u Prelogu:
- Dani zahvale za plodove zemlje-listopad
- Sv. Nikola u crkvi - prosinac
- Božić – prosinac
- Svijećnica – siječanj
- Dan očeva – ožujak
- Uskrs - travanj
- Majčin dan-svibanj
blagoslov kruha u vrtiću – listopad – sve skupine
suradnja u provedbi Plana i programa katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske
dobi (u prilogu)
30
7.5. suradnja s knjižnicom i čitaonicom
posuđivanje stručne literature za individualno usavršavanje odgojno-obrazovnih
djelatnika
posuđivanje slikovnica i knjiga za odgojno-obrazovni rad s djecom
suradnja i posjet knjižnici u mjesecu knjige (listopad-studeni) – sve skupinu
posjete knjižnici tijekom cijele godine
suradnja u stručnom usavršavanju
uključivanje u projekt „Čitaj mi“
7.6. suradnja sa Centrom «Mali dom»
stručno usavršavanje odgojitelja u svrhu unapređenja rada za dijete s višestrukim
teškoćama
7.7. suradnja sa Hrvatskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID),
Međimurskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID), Agencijom
za odgoj i obrazovanje, Udrugom «Pogled»(autizam), Udrugom odgajatelja
«Krijesnice»
pomoć i suradnja kod uključivanja djece s posebnim potrebama u redovni program
vrtića
stručno usavršavanje odgojitelja
8. VREDNOVANJE PROGRAMA
Kod vrednovanja ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se ukratko brojno stanje
skupine. Navodi se pozitive i negativne promjene u materijalnim, organizacijskim i drugim
uvjetima. Osvrće se na one ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebno
vrijedni i atraktivni i po čemu. Navode se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti,
drugih zbivanja u skupini i oblika suradnje s roditeljima. Procjenjuje se uključivanje roditelja
i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih uvjeta. navode se ostvarene obaveze u stručnom
usavršavanju u vrtiću i izvan vrtića.
Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno za
svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-emotivni razvoj, spoznajni
razvoj, govor, komunikacija, izražavanje, stvaralaštvo. U svakoj skupini zadaća komentira se
za cijelu skupinu ili za pojedino dijete: spontanost, inicijativnost i stvaralaštvo. Za
objektivnije vrednovanje pomaže prelistati i sintetizirati podatke iz dnevnih zapažanja,
podatke dobivene objektivnim tehnikama. Iz vrednovanja proizlaze glavne zadaće za slijedeće
31
razdoblje i zato se naznačuje na čemu treba posebno dalje raditi. Također se procjenjuje
doprinos odgojitelja u ostvarivanju plana i programa, pomoć stručnjaka u vrtiću i izvan njega
uz komentar.
SAMOVREDNOVANJE USTANOVA RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja je sustavan, unutrašnji proces
usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, ustanovljavanje pozitivnih
dostignuća, detektiranje problema, predlaganje strategija njihova rješavanja, unapređivanje
postojećeg stanja, obuhvaća procese, odnose i uvjete odgojno-obrazovnog rada, sastavni je
dio osiguranja kvalitete rada ustanove ranog odgoja.
Prošle pred. godine uključili smo se u projekt samovrednovanja, koji se provodi u suradnji s
Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje. To je ujedno i naša obaveza prema
Elementima standarda. Prvu fazu samovrednovanja smo prošli. Osnovan je Tim za kvalitetu,
provedeni su upitnici za roditelje i radnike Dječjeg vrtića, Tim za kvalitetu je prošao stručno
usavršavanje. Izvješće o samovrednovanju poslano je u Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje u Zagreb. Rezultate izvješća smo dobili tijekom 2013/2014.g.
32
9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJ
U okviru Godišnjeg plana poslovi i radni zadaci ravnatelja Dječjeg vrtića «Fijolica» su:
Tabela br. 13
Red.
Broj
PROGRAMSKI SADRŽAJI
1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića
- Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi
- Zastupanje i predstavljanje vrtića
2. Poslovi planiranja i provođenja rada
- Rad na planu i programu vrtića
- Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti
i kvaliteti izrade planova odgojitelja
- Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog
potrošnog materijala
3. Poslovi u području radnih odnosa
- Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava
- Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni
odnosi
- Stvaranje pozitivnog ozračja radi poticanja dobrih rezultata rada
4. Informiranje djelatnika vrtića
5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića
- Aktivno sudjelovanje u radu
- Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom
i aktima vrtića
- Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV
6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima
- Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između
djelatnika vrtića, roditelja i ostalih čimbenika
7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića
- Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima
8. Ostali poslovi
- Ped. dokumentacija,
- ind. usavršavanje i sl.
33
9. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA - LOGOPEDA
Razvoj dječjeg govora je vrlo složen i suptilan proces koji se odvija pod utjecajem mnoštvo
različitih čimbenika. Većina govornih poremećaja nastaje u ranom djetinjstvu i često traju
više godina otežavajući osobi život, jer ostavljaju posljedice na psihosocijalnom i
edukativnom planu samog djeteta. Potrebno je intervenirati što ranije kako bi se govorni
poremećaj što efikasnije uklonio, a štetne posljedice svele na minimum.
Cilj logopedskog programa je usmjeren na prevenciju i sanaciju svih vrsta govornih, jezičnih i
glasovnih teškoća, koje se putem suvremenih tehnika, metoda i sredstava rada mogu uspješno
sanirati. Preventiva uključuje prvenstveno suradnju s odgojiteljima i roditeljima, te podizanje
opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja, upozoravajući na psihogene i
sociogene faktore koji mogu utjecati na djetetov govor.
Potrebno je pratiti rizičnu djecu i pravodobno početi s logopedskih radom, što se posebno
odnosi na predškolce, zbog saniranja samog poremećaja koji bi kasnije mogao utjecati na
čitanje pisanje djeteta. Važnost logopedskog rada se očituje i u evidenciji djece koja imaju
dodatna oštećenja kao što su intelektualne poteškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenje vida
i sluha.
Logopedski tretman potrebno je provoditi kontinuirano, te primjenjivati adekvatne terapijske
postupke i prilagoditi intenzitet terapije prema težini govornog poremećaja i mogućnosti
djeteta. U rad je potrebno uključiti odgojitelje i roditelje radi koordinacije postupka u cilju
postizanja očekivanih rezultata.
PRIPREMA ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA
PRIPREMA ZA IZRAVAN RAD S DJECOM
OSTVARIVANJE IZRAVNOG RADA
Ispitivanje govora i dijagnostika
trijažno ispitivanje govora djece (artikulacija, ritam i tempo govora, fonacija i
auditivna diskriminacija)
uzimanje anamneze (obiteljske i osobne)
ispitivanje jezične razvijanosti djece (vokabular, sintaksa, organiziranost govora, duljina
i složenost rečenice, red riječi, gramatički oblici)
ispitivanje fonemskog sluha, slušne analize i sinteze
ispitivanje funkcija koje prethode čitanju pisanju
obrada prikupljenih podataka, utvrđivanje dijagnostike i pisanje dijagnostičkog zapisnika
mišljenje i prognoza te određivanje postupka logoterapija
34
Logopedski tretman
- provođenje terapijskih postupka kod djece s utvrđenom patologijom verbalne
komunikacije
- nedovoljno razvijeni govor (receptivni i ekspresivni govor)
- poremećaji ritma govora (mucanje i brzopletost)
- dislalija
- disfonija
- dizartrija
- razvojne disfazije
- prošireni terapijski postupci za razvojne poremećaje govora (vježbe mikro i
makro motorike, vježbe motorne koordinacije, vježbe prostorne percepcije,
razvijanje taktilne, slušne, olfaktorne i vizualne percepcije, razvijanje fonemskog
sluha i slušne diskriminacije, razvijanje pamćenja, bogaćenje vokabulara,
formiranje riječi i rečenica).
Suradnja s roditeljima (tijekom cijele godine)
- logopedsko savjetovanje i edukacija
- provođenje preventivnog rada s roditeljima radi koordinacije postupka
- informiranje roditelja o provedenim terapijskih postupcima s uputama za
utvrđivanje postignutog nivo govora
Suradnja s odgojiteljima (tijekom cijele godine)
- davanje obavijesti o provedenoj trijaži
- evidentiranje djece s teškoćama u razvoju
vođenje dokumentacija (tijekom godine)
- izrada sistema evidencije i vođenje dokumentacije o praćenju govora djece
(evidencija o provedenom tijažnom ispitivanju, vođenje dosjea djece s
provedenim dijagnostičkim postupcima terapijskom postupku, stručni nalazi i
mišljenja)
vođenje dokumentacija o suradnji s roditeljima i odgojiteljima
35
10. POSEBNI REDOVNI PROGRAM
10.1. PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA
DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
SADRŽAJ:
I Ciljevi i zadaci katoličkog vjerskog odgoja u predškolskoj dobi
II Planiranje i provedba vjerskog odgoja
III Tematske jezgre i sadržaji:
IV Ustrojstvo rada
V Materijalni uvjeti
VI Naobrazba i stručno usavršavanje djelatnika
VII Stručni nadzor
VIII Vrednovanje provedbe programa
IX Suradnja s roditeljima
X Suradnja s vanjskima ustanovim
I CILJEVI I ZADACI KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA U
PREDŠKOLSKOJ DOBI
CILJ:
U skladu s ciljevima cjelovitog predškolskog odgoja njegovati i razvijati religioznu dimenziju
djeteta, osposobljavajući ga, primjereno njegovoj dobi, za otkrivanje, prihvaćanje i življenje
autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te na poseban način Boga.
ZADACI:
pomagati djetetu da raste u povjerenju samoga sebe i tako sve više postaje osoba
odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje
pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati
transcedentnost ljudskog života i svijeta uopće
zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem i za ljubavlju, te na temelju tog iskustva
upućivati ga na odnos, susret i autentično približavanje Bogu
36
pobuđivati dječje čuđenje i divljenje te iskrenu i duboku radost prema Bogu
Stvoritelju metodom stvaralačkog pripovijedanja i izražajnog čitanja biblijskih i
književno-umjetničkih tekstova za predškolsku dob, komunikacijom sa simbolima i
molitvenim izražavanjem, prateći ciklus liturgijske godine
omogućiti djetetu da metodom igre doživljava i upoznaje temeljne poruke Evanđelja
zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između
njega i poruke vjere
uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s bogom putem osobnog molitvenog
izražavanja
zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između
njega i poruke vjere
uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s Bogom putem osobnog molitvenog
izražavanja
razvijanje osjećaja povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s
bližnjima
osigurati djetetu kvalitetu življenja, razvijajući temeljne i bitne odrednice čovjekova
bitka-ljepotu, istinu i dobrotu
omogućiti djetetu da se susretne s dobrim primjerima odnosno pozitivnim uzorima u
životu svoje uže i šire okoline, koji ostvaruju ljudske i kršćanske vrijednosti, s ciljem
integracije i ispravnog poistovjećivanja
II PLANIRANJE I PROVEDBA VJERSKOG ODGOJA
U planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa vjerski sadržaji moraju biti u skladu
sa sadržajima i zbivanjima koja se događaju u djetetovu okruženju, prateći ujedno ciklus
liturgijske godine. Radi individualnog zadovoljavanja potreba i poticanja djetetovog razvoja,
bitno je omogućiti djetetu aktivnosti u skladu s njegovim interesima i zakonitostima njegove
razvojne dobi.
III TEMATSKE JEZGRE I SADRŽAJI
Odgojno obrazovni rad temelji se na humanističko-razvojnoj koncepciji prema Prijedlogu
koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja
predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, Zagreb, 1991.) koju čine ideja
humanizma te spoznaja o specifičnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteta predškolske
dobi s naglaskom na njegovu religioznu dimenziju. Ona pridonosi cjelovitom pristupu a time i
potpunom razvoju djeteta. U Deklaraciji o pravima (UN, 1959.) govori se o pravu djeteta da
živi u zdravoj sredini, da mu se bez izuzetka i diskriminacije društvo osigura najbolje moguće
37
uvjete za rast, razvoj i učenje, kako bi se sukladno razvijalo u tjelesnom, umnom,
ćudorednom i društvenom pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaćanja, ljubavi i
razumijevanja.
Vodeći računa o djetetu kao cijelom biću, te da je religiozna dimenzija konstitutivna
njegovom biću, a poštujući njegov doživljaj svijeta kao cjeline, vjerski odgoj nije izdvojen iz
odgojno-obrazovnog rada, već je ta dimenzija njegov bitno sastavni dio.
Tematske jezgre i sadržaji proizlaze iz Programa vjerskog odgoja predškolske djece u
izvanobiteljskim uvjetima, Zagreb 1992. g.
DOČEK I PRIHVAĆANJE DJECE
U razdoblju adaptacije omogućiti svakom djetetu da se osjeća dočekanim, prihvaćenim i
voljenim. Kroz naše prihvaćanje otvoriti dijete prema ljubavi drugih tako i prema ljubavi Oca
Nebeskog.
Moto svakog razmišljanja mogao bi biti: «S djecom zajedno svijet otkrivamo i upoznajemo».
U toj misli iskazuje se pristup ili put kojim se želi krenuti u krug od godinu dana. Želi se
naime naglasiti da se nalazimo u traženju i želji za otkrivanjem svijeta koji znači:
o Stvari u svijetu
o Ljudi u svijetu
o Ja, ti, mi i svaki drugi čovjek u svijetu.
Neke od predviđenih tema u ovom periodu adaptacije djece su:
Oblikovanje slike kruga kao simbola zajedništva
Uspostavljanje unutarnjeg mira
Slušati u tišini
Biti svoj i biti kod sebe
Biti otvoren prema vani
Biti s drugima
STVORENI SVIJET I STVORENJA U NJEMU
Pobuđivati radost i interes za promatranje i otkrivanje ljepote svijeta od Boga stvorenoga, te
tako uvoditi dijete u čuđenje i divljenje prema zbilji svega stvorenoga.
U sklopu jesenskih aktivnosti uključuju se i Dani kruha. To je prigoda za izražavanje zahvale
kroz euharistijsko slavlje gdje dijete upoznaje novu dimenziju kruha u Euharistiji.
Misijska nedjelja potiče na zalaganje u pravcu prevladavanja razlika među ljudima po boji
kože, religije ili ekonomskog statusa. Razvija osjećaj solidarnosti, suosjećanja, ekumenizma i
vrednovanja onog što imamo, kao i prihvaćanje drugog u njegovoj različitosti.
38
Obilježavaju se i različiti spomendani pojedinih svetaca koji su se u životu odlikovali
dobrotom i ljubavlju prema čovjeku i prirodi.
Čuđenjem i divljenjem koje nastaje promatranjem, stvara u nama uvažavanje kao iskaz hvale i
zahvale Darovatelju svih darova, našem Stvoritelju, stoga su predviđene ove teme:
Otkriti jabuku kao simbola savršenosti i cjeline, sličnost s Bogom koju je čovjek
narušio u Zemaljskom raju
Cvijeće-lijepa kata – blistava zvijezda poput sunčane zvijezde
Ples lišća na jesenskom vjetru
Uroditi plodom – orah – u malome se često velika snaga skriva
KRALJEVSTVO BOŽJE
Pozvati dijete da razmatra otajstvo kraljevstva nebeskog u dva momenta: u poteznom i u
zaključnom. Staviti mu pred oči kontrast između ‘’ malih stvari i velikih stvarnosti ’’ koje iz
njih nastaju.
Blagdan Svih Svetih povezujemo s temom svijetlosti u kojoj žive sveti u kraljevstvu
nebeskom. Tema umiranja i prolaznosti može im se približiti kroz iskustvo ‘’ umiranja
pšeničnog zrna ’’.
U noći i tami očekujemo svjetlost i novi dan. Priča «Kako je sunce došlo u zemlju
Malon»
Toplinu možemo dijeliti: priča o Svetom Martinu
Mogu rasvijetliti tvoje lice: priča o Zvijezdi koja je postala srebro
Svjetlo u našoj sredini: sunce u poeziji – stih: Rođenje sunca, Sunčeva vatra,
Suncokret i dijete
BOŽIĆ – radost Isusova dolaska na svijet
Omogućiti djetetu da živi u radosti zajedničkih trenutaka te da se intuitivno otvara Božiću kao
blagdanu obitelji i zajednice, koja živi trenutak iščekivanja, povjerenja i ljubavi te nalazi
odgovor u radosnom događaju Isusova dolaska na svijet.
Sv. Barbara, Sv. Nikola i Sv. Lucija nezaobilazni su uzor dobrote, ljubavi i opredjeljenja za
Isusa i čovjeka. Obilježavanje tih blagdana potiče na nasljedovanje njihovih djela i divljenja
Isusu kao njihovom i našem učitelju.
Pomoći djetetu da u Božićnim blagdanima doživi ne samo radost zbog Isusova rođenja već i
radost zbog vlastitog rođenja. Božić se slavi i doživljava u znaku ‘’betlehemske svjetlosti’’.
Odatle radost što i malo dijete rođenjem dolazi na ‘’svijetlo dana’’, štoviše i samo dijete i
svaki čovjek postaje ‘’svijetlo za druge’’.
39
Ovi će nam poticaji pomoći za razmišljanje u oblikovanju adventskog vremena u vrtiću:
Plesti adventski vijenac s odgojiteljima i roditeljima u vrtiću
Slaviti Svetog Nikolu uz priču, stih, pjesmu i darove
U ruži otkriti adventski znak
ISUSOVO DJETINJSTVO I ŽIVOT
Kroz pripovijesti o Isusu buditi u djetetu znatiželju da doživi i otkriva značajne trenutke
Isusova života te intuitivno naslućuje veličinu njegove čovječnosti te njegovu božansku narav.
Isus je posebno volio djecu i zato ga treba djetetu približiti kao dragog prijatelja i njemu
blisku osobu.
Blagdan Svetih triju kraljeva i Prikazanja Isusovog u hramu, kao i evanđeoski izvještaji – kao
npr. Isus blagoslivlja djecu, milosrdni Samaritanac, susret sa Zakejom – omogućuju djetetu da
u Isusu susretne Boga koji se neizmjerno brine za čovjeka.
Zato pokušajmo iskustva svakidašnjice razumjeti u odnosu na Boga i upoznati ga otkrivanjem
uslijed našeg života:
Ujutro – budimo se i počinjemo novi dan s Bogom u mislima
Iz magle u svjetlo, priča: «Dolina magli»
U traganju za srećom, priča: »Zvono sreće»
Zidove otvoriti – ukloniti, priča: »Sebični div»
OTKRIVANJE TAJNE ŽIVOTA
Promatrajući i otkrivajući tajnu proljetnog buđenja i rasta pomoći djetetu u naslućivanju
neizrecive tajne života.
Prispodobom o Dobrom pastiru zadovoljiti najdublju djetetovu potrebu za ljubavlju: biti
ljubljen, moći ljubiti i trajno osjećati zaštitničku prisutnost ljubljenog bića. Na osobit način
obilježiti Dan očeva, sudjelovanjem na misnom slavlju i duženje s očevima.
Prispodoba daje i posebne vrednote: brigu za bližnjega, skrb za onog koji je potrebit takve
skrbi te potrebu za pripadnosti zajednici.
Biblija je puna čuđenja nad čudom prirode:
Život jednog pupoljka
Skrivena tajna u luku
Preobrazba u skrivenome, priča o čupavoj gusjenici
Ptica je savila gnijezdo
40
U ZNAKU VODE I SVIJETLA – U SUSRET USKRSLOME ISUSU
Pomoći djeci da upoznaju Isusa kao ‘’svijetlo svijeta’’ koje se ljudima daje po vjeri kako bi i
sami postali svijetlo i mogli vršiti djela ljubavi, radosti, strpljivosti, poniznosti, dobrote,
požrtvovnosti, i vjernosti.
Osvijestiti djeci da se u Vazmenoj noći blagoslivlja voda kojom se krste djeca. Ta voda je
znak Isusove snage i svijetla i tko se njome krsti tu snagu i svijetlo krštenjem dobiva:
Iskustvo s vodom
Liturgijskom igrom otkriti krštenje
U uskrsnoj svijeći otkriti krsnu svijeću
U povodu Međunarodnog dana dječje knjige posebna se pažnja posvećuje Bibliji kao
jedinstvenoj Knjizi koja pomaže djetetu stvarati pozitivnu sliku o sebi, o bližnjemu i o Bogu.
MAJKA
Promatrajući promjene koje se opažaju u prirodi, dijete spoznaje i otkriva u svom srcu ljepotu,
raskoš, plodnost i brigu zemlje kao ‘’majke’’.
Majka Zemlja pokazuje nam se u svom raskošnom odijelu, svugdje niče, klija, raste i uspijeva
novi život:
Ispunimo zemljom naš krug od kamenja
O zemlji – vodi – vatri – vjetru
Zemlja prima sjeme i zeleni se
Zemlja – dom za životinje
Zemlja – domovina za ljude
Budući da je mjesec svibanj posebno posvećen majci, dijete otkriva i spoznaje važnost
majčina bića. Ukazuje se posebna prilika da se kod djece jače pobuđuje ljubav prema,
Isusovoj Majci Mariji koja je i naša nebeska majka. Mariju dajemo djeci kao uzor poslušnosti,
jednostavnosti, radinosti i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. U tom smislu se ostvaruje
kršćansko načelo «po Mariji k Isusu»:
Majka – naša prva kuća
Na jedinstven način obilježiti Majčin dan, sudjelovanjem na misnom slavlju te druženjem s
majkama.
MOJA KRŠĆANSKA ZAJEDNICA – CRKVA
Kroz lik Isusa i njegovih učenika uvoditi djecu u otkrivanje kršćanske odnosno župne
zajednice i Euharistije kao ‘’izvora i vrhunca’’ njezina života. Time se pomaže djeci da zavole
svoju župnu zajednicu i crkvu.
41
Blagdan Duha Svetog prigoda je da dijete upozna s trećom božanskom Osobom koja je veza
ljubavi između Oca i Sina. Ta ljubav je snaga koja sve okuplja i živi u Crkvi.
Zemljin krug će se zaogrnuti krugom zraka i zvjezdanog neba:
Obavija me zrak
Udišimo i izdišimo
Vjetrenjača – slika našeg života
Neka naše disanje odjekne
Dišem – dakle živim
Disanje – meditacija za odrasle
Sunce izlazi svakog jutra
Svake večeri zablistaju zvijezde, slikovnica «Mali anđeo i zvjezdica»
Bože, sve si dobro stvorio, nebo i zemlju, slikovnica «Stvaranje svijeta»
IV. USTROJSTVO RADA
Ovaj Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi bit će integriran u redovni
program vrtića i to kao cjelodnevni (10-satni).
Ove pedagoške godine vjerski odgoj provodit će se u jednoj odgojnoj skupini u Prelogu, u
skupini «Zvončići».
U skupini «Zvončići» radit će odgojiteljice Agneza Mihac i Stjepana Sokač, koje su završile
teološko-katehetsko doškolovanje i dobile Kanonski mandat na neodređeno vrijeme.
V. MATERIJALNI UVJETI
Program će se ostvarivati u prostorijama dječjeg vrtića. Za rad s djecom koristit će de soba
dnevnog boravka, opremljena odgovarajućom opremom za rad s djecom određene dobi.
Soba dnevnog boravka, osim standardne opreme, sadrži i
kutić za vjerski odgoj u kojem se nalazi
Biblija i slikovnice religioznog sadržaja
umetaljke, slagarice, puzzle, lotta sa vjerskim sadržajem
audio i video kazete sa vjerskim sadržajem
Križ, svijeća, kip, sveta slika i ostali simboli moraju odgovarati estetskim mjerilima kršćanske
sakralnosti i biti prikladni veličini kutića.
Financiranje programa
Program katoličkog vjerskog odgoja financira se u okviru redovnog programa, koji se
ostvaruju u dječjem vrtiću. To znači da troškove snose osnivač (60%) i roditelji (40%), a
provode ga odgojitelji koji su djelatnici vrtića i imaju teološko-katehetsko doškolovanje.
42
VI. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA
Program katoličkog vjerskog odgoja provode stručno osposobljeni odgojitelji koji su prošli
teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi i imaju Crkveno
poslanje za vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama te Kanonski mandat
Varaždinskog biskupa na neodređeno vrijeme.
Odgojitelji će se trajno educirati kroz individualno i zajedničko usavršavanje sudjelovanjem
na:
stručnim seminarima u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK, Agencije za
odgoj i obrazovanje
VII. STRUČNI NADZOR
Program i njegova provedba stručno se nadzire na više razina:
Nacionalni katehetski ured HBK
Biskupski katehetski uredi
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH
Agencija za odgoj i obrazovanje
Ravnatelj vrtića
VIII. VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA
Ciljevi, zadaci i sadržaji vjerskog odgoja bit će uklopljene u godišnji Plan i program rada te
će se pratiti njegova provedba na svim razinama kao i ostalih programa koje vrtić provodi.
IX. SURADNJA S RODITELJIMA
S obzirom na postavljene zadaće vjerskog odgoja nezaobilazna je uloga roditelja jer su oni
«prvi i glavni odgojitelji svoje djece» (Drugi Vatikanski sabor). Suradnja s roditeljima treba
osvijestiti i afirmirati neke temeljne vrijednosti, jer su roditelji svojim životom, prožetim
ljubavlju prema Bogu i ljudima, uzori svojoj djeci i čitavoj zajednici.
Sve te pozitivne vrijednosti odgojitelji i roditelji zajedno grade u odgojnoj skupini i na taj
način stvaraju i osiguravaju uvjete za zdravo odrastanje djece.
U odgoju djece roditeljima je potrebna pomoć Crkve i cijelog društva.
Jedinstvenost i usklađenost odgojnih djelovanja potrebno je razvijati kroz:
individualne razgovore
roditeljske sastanke
uključivanje roditelja u aktivnosti odgojne skupine
formiranje kutića za roditelje (informativni i edukativni)
43
programska suradnja (sudjelovanje za blagdane)
radionice
posjet obitelji
X. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
Suradnja će se odvijati na sljedećim razinama:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – Agencija za odgoj i obrazovanje
Nacionalni katehetski ured HBK i biskupski katehetski uredi - pomoć pri realizaciji
plana i programa vjerske odgojne skupine
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave-sufinanciranje programa
Župni ured Prelog - pomoć pri realizaciji odgojno-obrazovnog rada vjerske skupine,
zajedničko osmišljavanje sudjelovanja djece u liturgijskog godini u Crkvi
Međusobna suradnja vrtića
Osnovna škola Prelog - suradnja s vjeroučiteljima u školi na ostvarivanju plana i
programa rada
44
11. PROGRAM JAVNIH POTREBA
11. 1. PROGRAM JAVNIH POTREBA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
(djeca s elementima autizma u skupini „Međimurske iskirce“)
1. UVOD
Program odgoja, njege, zaštite i rehabilitacije djece s poremećajima iz autističnog spektra
temelji se na Zakonu o predškolskog odgoja i naobrazbe (NN br. 10/1997), posebno u stavku
1. članka 17. koji glasi: «u dječjim vrtićima programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u
razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje Ministarstvo.»
Činjenica je da je sve više identificirane i prepoznate djece s poremećajima iz autističnog
spektra u najranijoj dobi. Roditelji se često sami, bez adekvatne podrške i edukacije,
suočavaju i nose s problemima koje donosi autistični poremećaj njihovog djeteta.
Odgojno-obrazovne ustanove teško prihvaćaju djecu s teškoćama u redovne odgojno-
obrazovne skupine. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra, iz naše županije, imala su,
do nedavno, mogućnost odgoja, njege, zaštite i rehabilitacije u Centru za autizam u Zagrebu.
S obzirom da su njihovi kapaciteti premali, uskoro i ta mogućnost neće biti moguća.
Stoga smo formirali skupinu i stvaranjem tima stručnog i educiranog odgajatelja i
rehabilitatora, koji rade s djecom, pružili mogućnost i unapređivanja neizostavne suradnje s
roditeljima ove djece, njihovu edukaciju i pružili sve moguće potpore za što kvalitetnije
funkcioniranje obitelji ove djece. Dugoročno nam je cilj formirati i mali referentni centar u
Međimurskoj županiji za problem dječjeg autizma pri redovnom vrtiću koji bi se u jednom
djelu rada specijalizirao za probleme i rad s djecom iz autističnog spektra.
OBILJEŽJA AUTISTIČNOG POREMEĆAJA
Postoji niz definicija koje pokušavaju odrediti što je to autizam, a prema prihvaćenim
klasifikacijama dječji autizam svrstava se u pervazivne razvojne poremećaje (zajedno s još
nekoliko poremećaja kao što su atipični autizam, Rettov sindrom, Aspergerov poremećaj…).
Iako još uvijek postoje diskusije o uzrocima nastajanja autizma i tome da li je autizam bolest
ili razvojni poremećaj, javlja se u ranom djetinjstvu, u prve tri godine života djeteta i traje
čitav život.
Autizam se očituje poremećajima na raznim područjima razvoja, kao na području motorike,
govora, percepcije, socijalizacije i neadekvatnom odnosu prema sebi, drugim osobama,
predmetima, stvarima i situacijama. Uz to, autizam je često povezan i s intelektualnim
teškoćama.
45
Prema brojnim studijama, ovaj poremećaj javlja se u 2-5 slučajeva na 10 000 djece i to češće
kod dječaka. Prvi simptomi vidljivi su često već u najranijoj dobi, a najčešće se javlja u prve
tri godine života djeteta.
Autizam je vrlo složen poremećaj i rad s takvom djecom jedan je od najvećih rehabilitacijskih
i stručnih izazova i na području rehabilitacijskog pristupa, metodike rada, tehnike rada, tako i
na području praktičnih organizacijskih problema, interakcije i odgojno-obrazovnog rada.
Dosadašnje iskustvo je pokazalo, ovisno o individualnim karakteristikama samog djeteta, da
je mogući značajni pomak na razini dječjeg razvoja i socijalne prilagodbe ako se počne
dovoljno rano s terapijskim radom i socijalizacijom u dobro kontroliranoj odgojno-obrazovnoj
situaciji.
Za ostvarivanje ovog programa, koji pruža nove mogućnosti takovoj djeci, postoje određene
pretpostavke:
Rana intervencija i početak stručnog rada s djetetom
Kvalitetni dijagnostički postupci
Kvalitetno strukturiran individualizirani rehabilitacijski program
Kvalitetno organizirane kadrovske pretpostavke za rad s djecom
Kvalitetna i sustavna edukacija djelatnika koji bi bili uključeni u realizaciju programa
rada s tom djecom
Kvalitetno opremljena i stimulativna materijalna sredina
Kvalitetna i svakodnevna suradnja s roditeljima te djece
Kvalitetna suradnja s društvenom sredinom
Obilježja programa koji se provodi za djecu s autističnim poremećajima:
Omogućavanje optimalne razine socioemocionalnog funkcioniranja svakog djeteta, uz
poboljšanje međuljudskih odnosa (dijete u interakciji s odgojiteljima, defektologom,
roditeljima, ostalim zaposlenima i s ostalom djecom)
Odgoj, obrazovanje, njega, zaštita i rehabilitacija djece u cilju razvoja komunikacije i
socijalnih odnosa, motorike, kognicije, stjecanja samostalnosti i poticanje kreativnosti
Ostvarivanje uvjeta za djelomičnu ili potpunu integraciju u užu i širu socijalnu okolinu
46
2. CILJEVI PROGRAMA
Provođenjem individualnog pristupa i usklađivanjem zadataka sa stvarnim
sposobnostima, ograničenjima i karakteristikama pojedinog djeteta, uz izbor
najprimjerenijih metoda, sredstava i uvjeta rada, pridonositi optimalnom mogućem
psihofizičkom razvoju
Sustavni rad na preoblikovanju ponašanja djeteta i stavljanje u funkciju svih aspekata
ličnosti – od primjerene uspostave kontakta s okolinom, poticanja senzomotornog
razvoja, izgrađivanja osobne autonomije, poticanja kreativnog izražavanja, primjene
različitih prikladnih terapija te pripreme djeteta za školovanje i stjecanje primjerenih
znanja, vještina i navika, kao i razvoj manualnih i drugih sposobnosti uz uspješnu
socijalizaciju i daljnje uključivanje u odgovarajuće oblike obrazovanja i rada
Postupnim uvođenjem djeteta u skupinu i kolektiv, povećavati razinu socijalne
kompetencije i poticati dijete na usvajanje znanja, vještina i navika iz praktično-
životnog i obrazovnog područja
Stalnim zadovoljavanjem djetetovih potreba i poštivanjem njegove ličnosti pridonijeti
poboljšanju kvalitete života djeteta i njegove obitelji
3. ZADACI PROGRAMA
KOMUNIKACIJA
učenje razumijevanja glasovnog i gestovnog govora
učenje govornog i gestovnog izražavanja
razvijanje interesa za komunikaciju i socijalne interakcije te učenje komunikacije
SPOZNAJA
utjecati na smanjenje tjeskobe i kontrolu neprihvatljivih oblika ponašanja
upoznati opasnost i stvarati osnove djetetove samozaštite
poticati razvoj svijesti o vlastitom tijelu i njegovoj cjelovitosti
poticati dijete na perceptivno upoznavanje neposredne okoline vidom, sluhom, njuhom
i opipom
vježbati prepoznavanje, razlikovanje i odabir predmeta prema načelu sličnosti tj.
različitosti
savladati vježbe početnog čitanja, pisanja i računanja
47
MOTORIKA
potpomagati skladan morfološki razvoj djeteta prema individualnim sposobnostima
svakog pojedinca
utjecati na optimalan razvoj srčano-žilnog sustava
djelovati na razvoj spoznajnih sposobnosti, a posebno na razvoj perceptivnih
sposobnosti
djelovati na smanjivanje straha i na kontrolu neprihvatljivih oblika ponašanja
utjecati na čimbenike koji djeluju na procese socijalizacije i socijalne prilagodbe, na
rigidnost i integriranost ličnosti
omogućiti zadovoljavanje osnovnih bioloških i socijalnih potreba
omogućiti optimalan razvoj osnovnih psihosomatskih sposobnosti, posebno razvoj
koordinacije, percepcije, ravnoteže
omogućiti stjecanje onih motornih informacija koje se mogu neposredno primjenjivati
u svakidašnjem životu
omogućiti stjecanje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika
BRIGA O SEBI
izgradnja primjerenih oblika ponašanja, odnosno razgradnja neprimjerenih oblika
ponašanja i njihova zamjena primjerenima u sljedećim područjima:
- osobna higijena
- hranjenje
- oblačenje i svlačenje
SOCIJALIZACIJA
izgradnja primjerenih oblika ponašanja, odnosno razgradnja neprimjerenih oblika
ponašanja i njihova zamjena primjerenima u sljedećim područjima:
- odnosi sa pojedincima
- odnosi sa skupinom
- usvajanje društvenih pravila ponašanja
- kontrola vlastitog ponašanja i emocionalnih stanja
48
RAZVOJ KREATIVNOSTI
LIKOVNI ODGOJ
razvoj psihomotoričkih i intelektualnih sposobnosti, emotivnog života, pažnje, radnih
navika, kreativnih i estetskih sposobnosti
GLAZBENI ODGOJ
stvaranje uvjeta da se dijete osjeća zadovoljno i slobodno, da doživljava i izražava
pozitivne osjećaje
prihvaćanje glazbe kao zajedničkog jezika odgojitelja djeteta i skupine
podizanje razine opažanja zvukova i tonova te melodijskih i ritmičkih oblika
izazivanje radoznalosti djeteta te poticanje na slušanje i sudjelovanje u stvaranju
glazbe
bogaćenje djetetovog doživljaja svijeta i omogućavanje da se susreće s lijepim
gradnja odnosa prema raznolikom glazbenom izražavanju i vlastitoj glazbenoj
improvizaciji
njegovanje kulture glasa
3.1 SADRŽAJI I AKTIVNOSTI
Planirani sklopovi aktivnosti, teme, projekti, razrađuju se prema Programskom
usmjerenju, i to kroz:
životno-praktične i radne aktivnosti
raznovrsne igre
druženja i društveno-zabavne aktivnosti
umjetnički sadržaji
istraživanje i stvaranje
istraživački-spoznajne aktivnosti
specifične aktivnosti s kretanjem
specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadataka
U planiranju sklopova aktivnosti potrebno je poštivati osnovne principe djetetova
stjecanja iskustva, učenja, izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj,
proradu doživljaja, obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima,
istraživanje, izražavanje, stvaranje, igranje i učenje.
49
Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća planiraju se u skladu s potrebama i
interesima djece, a pri tome se vodi računa o događajima u široj okolini djeteta:
Aktivnosti kroz razvojna područja:
KOMUNIKACIJA
1. RECEPTIVNI GOVOR
Igre za razvoj slušanja zvukova, šumova, zvučnih efekata i onomatopeja
Proizvodnja zvukova vlastitim tijelom i predmetima
Igre za razvoj zanimanja za slušanje glazbe i govora
Učenje uporabe mimike i geste u komunikaciji
Razumijevanje zabrane i dopuštanje, odnosno negacijske i afirmativne čestice
Reagiranje na vlastito ime
Razumijevanje jednostavnih verbalnih naloga uz gestu
Razumijevanje jednostavnih verbalnih naloga bez geste
Prepoznavanje imenovanih: osoba, dijelova tijela, igračaka, poznatih predeta,
životinja i sl.
Prepoznavanje imenovanih osoba i stvari na slikama, uz učenje generalizacije
Razumijevanje naloga i uputa vezanih uz trenutnu aktivnost
Razumijevanje složenijih i višestrukih naloga
Razumijevanje složenih rečenica i pitanja
Obogaćivanje receptivnog jezika
2. EKSPRESIVNI GOVOR
Igre oponašanja zvukova, šumova i onomatopeja
Igre za razvoj glasova, slogova i riječi
Ponavljanje riječi i fraza
Glasovno praćenje melodije i ritma
Imenovanje osoba i predmeta
Izražavanje vlastitih želja i potreba
Odgovaranje na pitanja riječju, frazom i kratkom rečenicom
Postavljanje pitanja
Komentiranje neposrednih zbivanja
Upotreba konvencionalnih izraza
50
Opisivanje situacija i radnji na slikama
Prepričavanje prošlih događaja iz vlastitog iskustva
Predviđanje događaja
Izražavanje stanja o svom raspoloženju i osjećajima
Korištenje složenih rečenica i njihovo povezivanje
Iniciranje razgovora
Prepričavanje priča
Razvijanje mašte kroz igre pričanja priča
SPOZNAJA
1. Poticanje perceptivnog razvoja
- vidna percepcija
- slušna percepcija
- osjetilna percepcija
- percepcija njuha i percepcija okusa
2. Razvoj spoznaje
- razvoj pojma o postojanosti predmeta
- stjecanje pojma o odnosima među predmetima
- stjecanje sposobnosti oponašanja
- dužina usmjeravanja pažnje
- rješavanje problema
- razvoj sposobnosti razlikovanja
- shema tijela
3. Poticanje početnog čitanja, pisanja i računanja
- predvježbe za početno čitanje
- predvježbe za početno pisanje
- predvježbe početnog računanja
MOTORIKA
GRUBA MOTORIKA
1. Prirodni oblici kretanja
- hodanje i trčanje
- vježbe za razvijanje organiziranog skupljanja i kretanja
- skakanje
51
- poskoci i skokovi
- bacanje i kotrljanje
- gađanje
- hvatanje
- udaranje lopte
- puzanje
- penjanje i provlačenje
- vučenje, potiskivanje, navlačenje
- dizanje i nošenje
- kolutanje i kotrljanje
- vis
2. Vježbe oblikovanja lokomotornog aparat
- vježbe labavljenja i opuštanja
- vježbe jačanja
- vježbe gibljivosti
- vježbe oblikovanja loptama, palicama, obručima, vijačama
- vježbe oblikovanja spravama
- Vježbe oblikovanja u parovima
3. Igre
4. Ples
5. Poligoni
6. Šetnje i boravak na dječjem igralištu
7. Izleti
FINA MOTORIKA
- dohvaćanje
- kotrljanje
- trganje papira
- gužvanje papira
- zamotavanje/odmotavanje
- slaganje kocko, okomitih i vodoravnih umetaljki,
- igre pijeskom
- igre vodom
- igre plastelinom
- nizanje
52
- crtanje
- rezanje
BRIGA O SEBI
- utvrđivanje razine samostalnosti u aktivnostima osobne higijene
- razrada sadržaja vještina osobne higijene koje je potrebno usvojiti
- utvrđivanje razine samostalnosti hranjenja
- razrada sadržaja vještina hranjenja koje je potrebno usvojiti
- utvrđivanje razina samostalnosti oblačenja/svlačenja i obuvanja/izuvanja
- razrada sadržaja vještina oblačenja/svlačenja i obuvanja/izuvanja
SOCIJALIZACIJA
- odnosi s pojedincima
- odnosi sa skupinom
- usvajanje društvenih pravila ponašanja
- kontrola vlastitog ponašanja i emocionalnih reakcija
RAZVOJ KREATIVNOSTI
LIKOVNI ODGOJ
1. Oblikovanja na plohi
2. Oblikovanja u prostoru
3. Područje grafike
4. Risanje
5. Slikanje
GLAZBENI ODGOJ
1. Zvukovi elementi – vježbe tišine
2. Glazbeno pamćenje
3. Jednostavne brojalice
4. Prebrojavanje djece
5. Slušanje i razlikovanje vrsta glazbe
6. Dječje priče uz glazbu
7. Zborne skladbe
8. Jednostavne dramatizacije poznatih priča i pjesama
53
3.2. POSEBNI ZADACI
Koncepcija rada odnosi se na humanistički orijentirani individualni pristup svakom djetetu,
s obzirom na njegove individualne potrebe, sklonosti i mogućnosti.
Nužno je procijeniti individualne sposobnosti, mogućnosti i potrebe svakog djeteta ali i
njegove obitelji.
Izradom senzornih profila potrebno je prostor i načine rada prilagoditi potrebama djeteta.
Sva didaktička pomagala i materijali trebaju biti primjereno prilagođeni, a program rada
pomno planiran kako bi kod svakog djeteta razvijao i psihičko zadovoljstvo i
samopoštovanje. Jednako tako program rada treba biti specificiran i prilagođavan na način
da svakom djetetu daje mogućnost napretka.
Procjenom interakcijskih obrazaca unutar članova uže obitelji te uključivanjem roditelja u
konkretno planiranje programa rada prema potrebama njihove vlastite obiteljske sredine i
situacije postiže se svrhovitost cjelokupnog programa.
Uključivanjem djece, roditelja i djelatnika u sve aktivnosti lokalne zajednice potiče se
puno uključivanje djeteta s poremećajem iz autističnog spektra i njegove obitelji u širu i
uži zajednicu.
3.3. STRATEGIJA PRAĆENJA
Strategija praćenja odnosi se na vrednovanje ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća, te
vrednovanje ostvarivanja razvojnih zadaća.
Kod vrednovanje ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se brojno stanje
skupine, ispisi, upisi, razlozi izostanaka djece. Navest će se pozitivne i negativne
posljedice promjena u materijalnim, organizacijskim i drugim uvjetima. Osvrnut će se na
ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebni vrijedni i atraktivni po nečemu.
Navest će se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti, drugih zbivanja u
igraonici i oblici suradnje s roditeljima.
Procjenjivat će se uključivanje roditelja i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih
uvjeta.
Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno
za svako dijete i za svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-
emocionalni i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikacija, izražavanje,
stvaralaštvo. Pri tome se procjenjuje u koje djece se vidi ili ne vidi napredak u odnosu na
planirane zadaće. Koristit će se podaci iz dnevnih zapažanja.
54
3.4. METODE RADA
1. TEACCH - Treatment and Education of Autistic and Communications-Handicapped
CHildren) tretman i edukacija djece i osoba s autizmom i srodnim komunikacijskim
poremećajima koja se prvenstveno temelji na strukturiranju vremena i prostora što
uvelike pomaže korisnicima pri planiranju svakodnevnih aktivnosti.
4. FLOOR TIME Floor Time pristup podrazumijeva susretanje djeteta na njegovoj
trenutnoj razvojnoj razini i nadograđivanje njegovih sposobnosti i vještina u svrhu
poticanja razvoja. Pristup predlaže slijeđenje djetetova vodstva: uključivanje u njegove
interese i želje u interakcijama i igri u svrhu zaokupljanja njegove motivacije i
pomaganja mu da se penje po razvojnoj ljestvici. Također, uključuje prilagođivanje
5. SENZORNA INTEGRACIJA
Senzorna integracija je način na koji živčani sustav procesuira (prerađuje) informacije
iz osjetila, koje se u ogromnim količinama slijevaju u naš neurološki sistem u svakom
trenutku. To je neurobiološka aktivnost unutar tijela koja omogućava mozgu da
organizira sve te podražaje, dati im smisao jer samo kad su te senzacije organizirane i
integrirane, mozak ih može upotrijebiti za kretanje, učenje i ponašanje. Proces
organizacije osjetilnog unosa potreban je da bi se ostvarila svrhovita reakcija.
6. FUNKCIONALNO UČENJE
Niz vježbi koje slijede zakonitosti spontanog učenja od jednostavnijih ka složenijim.
Vježbaju se“vještine učenja”: stavljanje, sparivanje, uspoređivanje, biranje,
razvrstavanje, nizanje, gradnja sa kockama, crtanje i šaranje– to su načini rješavanja
misaonih procesa.
4. USTROJ PROGRAMA
Skupina djece s poremećajima iz autističnog spektra organizirat će se u područnom
objektu u Draškovcu, Nikole Tesle 2, u novoizgrađenoj zgradi dječjeg vrtića, u
prostoru sobe dnevnog boravka optimalne veličine.
Oblik organizacije rada s djecom s poremećajima iz autističnog spektra je posebna
skupina u redovnom dječjem vrtiću u kojem postoji i jedna redovna skupina djece
U skupinu je upisano osmero djece u dobi od 3 do 6 godina, i to po četvero djece svaki
dan. Ostale dane djeca su uključena u redovne vrtiće u lokalnoj sredini, uz pomagača.
Program rada s autističnom djecom provodio bi se kao poludnevni program, u trajanju
od 5,5 sata dnevno.
55
5. KADROVSKI UVJETI
Prema Državno pedagoškim standardima, čl. 28. program ostvaruju slijedeći djelatnici:
Jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila
Jedan odgojitelj predškolske djece
Odgajatelji koji rade u drugoj skupini u tom objektu morat će se dodatno educirati o
poremećajima iz autističnog spektra, njegovim specifičnostima i potrebama djece, s obzirom
da se planira i njihovo uključivanje i suradnja u radu s takovom djecom.
6. MATERIJALNA I DIDAKTIČKA OPREMLJENOST
Koristit će se unutarnji i vanjski prostor vrtića.
Unutarnji prostor sastoji se od:
sobe dnevnog boravka
garderobe
sanitarnog čvora
Vanjski prostor se sastoji:
natkrivena terasa sobe dnevnog boravka
ograđeno igralište sa uređenim zelenim površinama
dječja igrala-tobogan, klackalice, penjalice, ljuljačke ,pješčanik
Objekt u kojem je organizirana takva skupina ima posebne pogodnosti jer postoji
mogućnost korištenja manje prostorije za individualni rad i vježbe.
Soba dnevnog boravka je potpuno opremljena na način da je u prostoriji kutak za
zajednički rad za stolom, kutak u kojem je moguć individualni rad sa pojedinom
djecom, kutak za izolaciju i opuštanje, te kutak za slobodnu igru na podu. Prostor se u
potpunosti prilagodio senzornim profilima djece, te je uzeto u obzir da boje zidova i
namještaja te samo osvjetljenje ne budu previše stimulirajući. Zbog auditivnih
osjetljivosti nužno je zvučno prilagoditi prostorije te je osmišljen kutak u kojem je
prema potrebama moguće raditi prilagodbe u količini auditivnih podražaja.
Didaktičke igračke i materijali su individualno prilagođeni svakom djetetu. Uz
uobičajene igračke predviđene za manipulativnu i simboličku igru sve djece nužan je i
specifičan didaktički materijal prilagođen za djecu sa poremećajima iz autističnog
56
spektra, (shoeboxtasks), koja je nabavljena donacijom HEP-a., prema stručnoj procjeni
rehabilitatora i individualnim potrebama svakog djeteta.
Računalo, printer, plastifikator, aparat za uvezivanje – koristit će se oprema vrtića
Igračke koje proizvode zvukove, mala glazbala, cd player, cdovi, tablet uređaj, lutke,
igračke životinja, ginjoli, maske, predmeti za praktičnu upotrebu, modeli predmeta,
kocke i drugi elementi za konstrukciju, puzzle, slike, slikovnice, radni listovi, knjige,
zrcalo su nabavljeni
7. PLANIRANA SURADNJA
a) s roditeljima
Tijekom provođenja cjelokupnog programa značajni je sastavni dio i organizirani rad s
roditeljima djece, od savjetodavnog oblika do osposobljavanja roditelja za rad s djetetom
kod kuće.
Sadržaj rada i aktivnosti s roditeljima planirali bi se i provodili u suradnji s raznim
stručnim institucijama (Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za autizam Zagreb,
Hrvatska udruga za ranu intervenciju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) i stručnjacima
izvan vrtića (Dječji centar Čakovec, Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec), ali i u
okviru rada stručnih suradnika koji će raditi u tom programu.
Roditelji bi aktivno bili uključeni u prikupljanju podataka o samom djetetu, njegovom
razvoju i specifičnostima, u planiranje i izradu specijaliziranog programa rada s djetetom,
praćenje rezultata i napredovanja djeteta. Uz to, organizirat će se razni oblici edukacije
roditelja o samom poremećaju, specifičnim potrebama takove djece i njihovom razvoju,
kao i razni oblici potpore roditeljima za odgoj autistične djece (Udruga roditelja djece s
posebnim potrebama «Pogled», Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu,
Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu) .
Takvi sadržaji ostvarivali bi se kroz slijedeće aktivnosti:
individualni rad s roditeljima, razgovori i konzultacije (davanje detaljnih
informacija o djetetu, prikupljanje informacija, savjetovanje, upućivanja na daljnji
tretman)
roditeljski sastanci sa specijaliziranom tematikom
radionice raznih sadržaja i namjena, za razmjenu iskustava, stjecanje vještina
odgoja autistične djece, grupe potpore.
57
prikupljanje i distribucija najnovije literature i pisanih sadržaja sa specifičnom
tematikom
b) s odgojiteljima
U radu s odgojiteljima najvažnije je stalna i kvalitetna edukacija o specifičnostima,
razvoju i potrebama djece, načinima rada, oblicima i tehnikama raznih terapijskih
pristupa. Kao pretpostavka kvalitetnom radu odgojitelja je njegova sklonost radu s djecom
s teškoćama u razvoju, posebice s autističkom djecom. Sadržaji bi se ostvarivali kroz
slijedeće oblike rada:
edukacija putem sudjelovanja na seminarima, predavanjima, radionicama koje
provodi Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska udruga za ranu intervenciju
u djetinjstvu, Akademija za razvojnu rehabilitaciju
neposredno iskustvo i prisustvovanje radu s djecom u specijaliziranim
ustanovama – Centar za autizam Zagreb
individualne konzultacije i timski rad prilikom izrada programa i provođenje
terapijskog pristupa – Agencija za odgoj i obrazovanje, Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet Zagreb
radionice s ciljem razmjene iskustva i evaluaciju uspješnosti u provođenju
individualnog programa – Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za autizam
c) s ostalim čimbenicima
Na pripremi i organizaciji posebne skupine za djecu s poremećajima iz autističnog
spektra, na provođenju programa rada s djecom, edukaciji i suradnji s roditeljima planira
se suradnja s ovim ustanovama i udrugama:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – sredstva iz državnog proračuna čl. 50
Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi
Agencija za odgoj i obrazovanje – stručno usavršavanje stručnjaka edukacijsko-
rehabilitacijskog profila, odgajatelja koji će raditi u skupini te odgojitelja koji rade u
redovnoj skupini
Međimurska županija - Ured za državnu upravu Međimurske županije – sufinanciranje
programa
Lokalne samouprave u Međimurskoj županiji, odakle dolaze djeca
Grad Prelog – Ured za društvene djelatnosti – financiranje materijalnih troškova
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu – stručno usavršavanje i konzultacije
Centar za autizam u Zagrebu – stručna pomoć tijekom provedbe programa
58
Centar za socijalnu skrb Međimurske županije – pomoć kod identifikacije djece s
poremećajima iz autističkog spektra
Udruga roditelja djece s autističnim poremećajem u Međimurskoj županiji «Pogled»
Hrvatska udruga za ranu intervenciju i Međimurska udruga za ranu intervenciju
Razni mediji (tiskovni i elektronički mediji)
Donatori i sponzor
8. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA
Pedagoška dokumentacija će se voditi na osnovu Pravilnika o obrascima i sadržaju pedagoške
dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću.
Ovim pravilnikom propisuju se obrasci pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci
predškolske dobi u dječjim vrtićima i drugim pravnim osobama koje ostvaruju djelatnost
predškolskog odgoja, a to su:
1. Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine koja sadrži:
orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada i njegovo vrednovanje (u
pravilu tromjesečno)
tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada
dnevnik odgojno-obrazovnog rada
zajedničke aktivnosti djece i odraslih.
Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine sadrži opće podatke o nazivu dječjeg
vrtića, objektu, odgojnoj skupini i pedagoškoj godini za koju se vodi, te ime i prezime i
potpise odgojitelja koji rade u skupini i ravnatelja dječjeg vrtića.
Pedagoška dokumentacija odgojne skupine vodi se na obrascu veličine 25 x 35 cm i sadrži
440 stranica koje su određene rednim brojem.
2. Imenik djece sadrži:
podatke o nazivu dječjeg vrtića i odgojnoj skupini, pedagoškoj godini te potpise
odgojitelja i ravnatelja
podatke o djetetu (ime i prezime djeteta, nadnevak i mjesto rođenja, adresa stana i
broj telefona roditelja ili skrbnika, broj osigurane osobe, osnov osiguranja i broj
zdravstvenog kartona, procjepljenost i kronična oboljenja, vrijeme i razlozi
izostanka).
Imenik djece vodi se na obrascu veličine A4, a unutarnje stranice određene su rednim
59
brojevima.
3. Program stručnog usavršavanja
Plan stručnog usavršavanja provodit će se prema Planu stručnog usavršavanja Agencije za
odgoj i obrazovanje.
Program stručnog usavršavanja vode odgojitelj i defektolog u dječjem vrtiću na obrascu
veličine A3 koji se presavine po sredini, a sadrži:
podatke o dječjem vrtiću i osobne podatke o zaposleniku (ime i prezime
zaposlenika, struka, zanimanje, rad na poslovima i zadaćama te nadnevak
prihvaćanja plana i programa na odgojiteljskom vijeću) i
oblike stručnog usavršavanja.
4. Dosje djeteta s teškoćama u razvoju
Dosje djeteta vodi se obvezno za svako dijete koje ima posebnu potrebu (djeca s teškoćama u
razvoju ).
Dosje vode odgojitelj i rehabilitator. Obrazac je rađen na formatu A3.
9. FINANCIRANJE PROGRAMA
Izvori financijskih sredstava:
Međimurska Županija – sufinanciranje
Lokalne samouprave iz kojih su djeca- sufinanciranje
Sredstva iz državnog proračuna čl. 50 Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi
(didaktička oprema i posebna terapijska sredstva)
Osnivač vrtića Grad Prelog – materijalni troškovi
Vrtić iz posebnih sredstava – stručna literatura, edukacija odgajatelja
Sponzori i donatori – posebna terapijska sredstva i oprema
Roditelji - edukacija, konzultacija i suradnja sa stručnjacima izvan vrtića
60
11.2. PROGRAM PREDŠKOLE
1. UVOD
Poučeni iskustvom prijašnjih godina, nekolicina djece u šestoj godini života, uvijek ostaje
izvan organiziranog redovnog predškolskog programa. Stoga svake godine organiziramo
Program minimuma odgojno-obrazovnog rada s djecom prije polaska u školu. Ove godine će
to biti u vremenu od listopada 2014.g. do svibnja 2015.g.
2. CILJ PROGRAMA
Polazeći od općeg cilja odgoja i obrazovanja u organiziranom radu s djecom prije polaska u
osnovnu školu treba stvoriti osnove za daljnji tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-
emocionalni razvoj i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i
stvaralaštvo djece.
3. ZADAĆE PROGRAMA
Razvojne zadaće se planiraju na osnovu poznavanja osobina i psiholoških uvjeta razvoja
djeteta u godini prije polaska u školu, obilježja skupine, aktualnih potreba djece, programskog
usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece, te vlastitih znanja, vještina i sklonosti
odgajatelja.
Ovim programom rada s djecom godinu dana prije polaska u osnovnu školu, treba osobito:
o Čuvati zdravlje, razvijati navike bitne za očuvanje zdravlja djece i pridonositi njihovu
tjelesnom razvoju
o Pomoći djetetu da se osjeća dobrodošlo u prvoj organiziranoj izvanobiteljskoj sredini, da
se uključi u igru s djecom, da u igri i drugim aktivnostima doživljava uspjeh, da pogreške
prima kao izazov za traženje rješenja, da bude otvoreno, nesputano u postavljanju pitanja
i izražavanja svojih doživljaja i misli
o Razvijati u djeteta osjećaj zajedništva i ponosa što je član svoje skupine, svog grada i
svoje domovine, razvijati prijateljstvo i potrebu za dogovaranjem i suradnjom s djecom i
odgojiteljem, uključivati djecu u primjerene radne aktivnosti, učiti ih da cijene rad i
čuvaju imovinu
3.1. SADRŽAJI I AKTIVNOSTI
Planirani sklopovi aktivnosti, teme, projekti, razrađuju se prema Programskom usmjerenju, i
to kroz:
Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe, njege djeteta,
svlačenje, oblačenje, samoposluživanje, njega biljaka i životinja (ribe), izrada
predmeta i igračaka
61
Društvene i društveno-zabavne aktivnosti – druženja više djece i odraslih, zabava,
svečanosti, šetnje, tzv. priredbe i sl.
Raznovrsno izražavanje i stvaranje djeteta – pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje,
modeliranje, građenje i konstruiranje, govorno, scensko izražavanje, izražavanje
cjelokupnom motorikom, plesanje i dr.
Istraživačko-spoznajne aktivnosti-istraživačko manipuliranje predmetima,
promatranje, upoznavanje nečega ili nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima različitih
profesija, istraživačke aktivnosti u užem smislu-otkrivanje i jednostavno
eksperimentiranje, praktično ili samo verbalno rješavanje različitih problema,
namjernog učenja vježbanja postupka ponašanja, pravila i dr.
Specifične aktivnosti s kretanjem – tjelesno vježbanje, plivanje, sanjkanje, rolanje,
vožnja na biciklu, romobilu i dr.
3.2. POSEBNI ZADACI
Program predškole primjeren je razvojnim mogućnostima šestogodišnjeg djeteta. Sastoji se
od mnoštvo promišljenih izazova s posebnim zadacima na:
Socijalizaciji djece unutar skupine
Poticanju dječje radoznalosti i mašte
Poticanju potrebe za istraživanjem i spoznajom
3.3. STRATEGIJA PRAĆENJA
Plan i program rada predškole vrednovat će se kao i ostali programi koji se provode u vrtiću, s
težnjom na vrednovanju ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća te vrednovanje ostvarivanja
razvojnih zadaća za djecu prije polaska u školu.
4. USTROJ PROGRAMA
Na osnovu pokazatelja, broj djece, šestoj godini života koja nisu polaznici redovnog programa
vrtića, je 7.
Program će se provoditi svaki dan po 3 sata, u prijepodnevnim satima, od listopada 2014.g.
do lipnja 2015.g. u vremenu od 9,00 do 12,00 sati.
5. NOSITELJ PROGRAMA
Nositelj programa igraonice bila bi odgojiteljica djece predškolske dobi, sa višom stručnom
spremom. Stručno usavršavanje obavljat će se prema planu permanentnog stručnog
usavršavanja odgojitelja:
individualno stručno usavršavanje-čitanje stručne literature, časopisa
stručno usavršavanje prema planu i programu ustanove
62
stručno usavršavanje izvan vrtića-područja posebnog stručnog interesa
Ako bude mali broj djece, Program predškole će se provoditi u okvoru redovnog programa.
6. MATERIJALNA I DIDAKTIČKA OPREMLJENOST
Djeca će boraviti u namjenski uređenim i opremljenim prostorima koje su prilagođene
razvojnim potrebama djece predškolske dobi.
Polazeći od razvojnih karakteristika i potreba djece predškolskog uzrasta potrebno je osigurati
uvjete za razvijanje različitih individualnih i grupnih aktivnosti djece.
Pri planiranju organizacijskih i materijalnih uvjeta vodit će se računa o vrsti, karakteristikama
i količini planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, nestrukturiranih materijala,
namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala.
7. PROSTOR
Program igraonice odvijat će se u objektu Dječjeg vrtića “Fijolica” u Prelogu.
Koristit će se unutarnji i vanjski prostor vrtića.
Unutarnji prostor sastoji se od garderobe i sanitarnog čvora. Vanjski prostor se sastoji od
natkrivene terase, ograđenog igrališta sa uređenim zelenim površinama sa dječjim igralama-
tobogan, klackalice, penjalice, ljuljačke, pješčanik.
8. SURADNJA S RODITELJIMA
Dobra suradnja s roditeljima bitan je čimbenik u ostvarivanju dobrog odgojno-obrazovnog
djelovanja na dijete. U interakciji i suradnji sa roditeljima treba se pridržavati pravila “čiste”
komunikacije. Suradnja s roditeljima odvijat će se putem:
informiranja roditelja-individualni razgovori, informiranje o napredovanju djeteta
sudjelovanje roditelja u obilježavanju blagdana
sakupljanje pedagoško-neoblikovanog materijala
9. EKOLOŠKI I ZDRAVSTVENI ČIMBENICI
Zadatak ekološkog odgoja na razini stjecanja znanja je pružiti djeci i roditeljima temeljna
znanja o problemima okoliša, o tome kako oni nastaju, kako se mogu riješiti, koja je uloga
stručnjaka, a koja svih drugih ljudi u prevenciji ugrožavanja i u zaštiti okoliša. U duhu
ekologije i u cilju ekološkog odgoja, gdje stavovi i praktično djelovanje moraju postati stil
63
života, a stečena znanja instrument toga, treba djelovati u svim svakodnevnim životnim
situacijama u kontaktu s djecom i roditeljima, kao i u posebno strukturiranim aktivnostima.
10. FINANCIRANJE PROGRAMA
Financiranje sredstava za rad predškole osigurat će se iz Državnog i Gradskog proračuna, te
uplatama roditelja (ručak za djecu).