Download - Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
1/46
Graa vegetativnih biljnih organa
korijen, stabljika, list
Prof. dr. sc. Edita tefani
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
2/46
Korijen
Jedan je od osnovnih organa
Cormophyta Razvio se tek kad su biljke prele
na kopneni nain ivota
Kod niih biljaka (Tallophyta) inekih viih (Bryophyta) vlasastetvorevine rizoidi (jednostavnegrae, nemaju diferenciranostanije)
Prvi pravi korijen papratnjae(Pteridophyta)
Smjeten je u tlu, rjee u
zraku raste neogranieno
Uloga:
uvrivanje biljke zapodlogu Upijanje vode s
mineralnim tvarima
Spremite priuvnih tvari
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
3/46
Korijen anatomska graa
Uzduni presjek vrnog dijela korijena
Razvija se iz korijenka
(radicula) klice ili embrija
Daljnjim rastom stvara
glavni korijen biljke
Raste neogranieno
pomou vegetativnog vrka
u pravcu sile tee pozitivno geotropno
Iz: Moore,R., Clark,D.W., Stern, K.R.: Botany. WCB, 1995.
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
4/46
Korijen anatomska graa
Embrionalna zona:
Korijen raste korijenovim vrhom
Apikalni meristemi graeni od tri sloja:
Dermatogen diferencira se u epiblem Periblem diferencira se u primarnu koru Plerom diferencira se u centralni cilindar
Kaliptrogen stvara korijenovu kapu ili kaliptru,statoliti
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
5/46
Korijen anatomska graa
Zona produenog rasta: Kratka; 5 -10 mm
Neposredno iza
apikalnih meristema
Zona diferencijacije: Razvijaju se korijenove
dlaice apsorpcijavode i otopljenih
mineralnih tvari Nastaje i ilno stanije
sprovoenje vode imineralnih tvari u
uzlaznom smjeru, aasimilata u silaznomsmjeru
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
6/46
Korijen anatomska graa
Korijen moe biti: primarne i sekundarne grae
Primarna graa sastoji se samo od primarnihtkiva, tj. od tkiva koja su se razvila neposredno od
apikalnog ili interkalarnog meristema
Sekundarna graa tkiva koja nastaju pomousekundarnih meristema kambija i felogena rast u
debljinu
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
7/46
Korijen primarna graa
Primarna tkiva u zoni
korijenovih dlaica
Na poprenom presjeku
razlikuju se tri dijela:
Rizoderma Primarna kora:
eksoderma,
mesoderma, endoderma)
Centralni cilindar
Moe doi i do formiranja postranog
korijenja Endogenog porijekla
Pericikl poprima meristemski
karakter
Korijenjednosupnica ostaje trajnou primarnoj grai
Ne dolazi do stvaranja vaskularnogkambija i sekundarnog rasta
korijena u debljinu
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
8/46
Korijen sekundarna graa
Iz parenhima floema stvara se kambij u luku naunutarnjoj strani floema
Tangencionalnom diobom formira se sekundarniksilem prema unutra i sekundarni floem prema van
Istovremeno se stanice pericikla iznad krakovaksilema spoje te nastaje kambijski prstenzvjezdastog oblika
Taj kambij prema van proizvodi elemente floema aprema unutra elemente ksilema
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
9/46
Korijen sekundarna graa
Poseban oblik prijelazaiz
primarne u sekundarnu grau:mrkva, perin,repa (Brassicarapa var.rapifera)
Kambijski prsten stvara premaunutra neznatno ksilema, aprema van se mnogointenzivnije formira floem i
parenhimsko stanije (mrkva,perin) a kod repe obrnuto(vie ksilema u odnosu nafloem)
Anomalni prijelazkorijena u
sekundarnu grau: (eernarepa, blitva)
Sukcesivno stvaranje
kambijskih prstenova uperifernim dijelovimaprimarnog floema nastajetangencionalnim diobama
stanica pericikla Dopunskih prstenova moe
biti 8-12
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
10/46
Korijen grananje
Dvosupnice:
Razvijen glavni korijen i postranokorijenje razliitog tipa grananja:
viliasto (rijedak tip)
bono (glavni korijen i bo
no,postrano korijenje)
Jednosupnice:
Primarni korijen odumire, a formirase adventivno korijenje mnotvo
vlasastog korijenja podjednake
veliine
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
11/46
Korijen grananje
Adventivno korijenje:
Ne razvija se iz klicinog
korijenka ili glavnog korijena,
ve iz drugog dijela biljke, npr.stabljike ili lista
Zamee se endogeno iznad ili
ispod nodija na stabljici
ista funkcija kao i normalno
korijenje
list
nodij
stabljika
Adventivno
korijenje
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
12/46
Korijen simbioze korijena
Korijen moe biti u simbioznoj zajednici s bakterijamai gljivama:
Fabaceae i bakterije porodice Nitrobacteriaceae i rodaRhisobium
Bakterije: vezivanje atmosferskog duika u duine spojeve
(nitrite i nitrate)
Mahunarke: organske tvariSimbioza korijena i hifa gljiva: mikoriza
orhideje
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
13/46
Korijen preobrazbe korijena
Preobraen ili
metamorfoziran korijen:obavlja i neke drugefunkcije te je njimaprilagoen oblikom i
graom
Korijenovi gomolji Repasti ili vretenasti
korijen, zadebljani glavnikorijen s mnogospreminog parenhima
Kontraktilni korijen Ima sposobnost da
naknadno kontrahira ili
stee, esto vrlo naglo 40 do 70% krae
nasuprot normalnomkorijenju
Prilagodba zatiti odhladnoe
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
14/46
Korijen preobrazbe korijena
Zrano korijenje
Razvija se iz stabljike u zraku Kod tropskih biljaka upija
atmosfersku vlagu
Slui i za prianjanje stabljike zapodlogu (brljan)
Haustorije: Korijenje parazitskih i
poluparazitskih biljaka kojim
prodire u potkono tkivo biljkedomaina
Asimilacijsko korijenje: Epifitske vrste orhideja
Korijenje je spljoteno,priljubljeno uz stabljikudomaina
S donje strane korijenovedlaice, a s gornje strane jezeleno i asimilira
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
15/46
Stabljika
Morfoloki i funkcionalno povezuje korijen i listove
Raste vegetacijskim vrhom
Stabljika s listovima predstavlja nedjeljivu cjelinu izdanak
Izdanak se moe nalaziti:
Iznad zemlje: fotofilni i aerofilni Ispod zemlje: podzemni ili geofilni
Drvenaste i jednogodinje zeljanice - samo nadzemni izdanak,
mnoge viegodinje zeljanice - nadzemni i podzemni izdanak
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
16/46
Stabljika
anatomska graa
Rudimentirani
list Iz pupa klice razvija seizdanak na vrhu kojeg senalazi vegetacijski vrh ilikonus rasta zatienljuskavim listovima
Vegetacijski vrh:dermatogen, periblem,plerom
Apikalnimeristem
Lisni
zametak
Iz: Starr, C. 1994. Biology, Concepts and Applications. ITP Publ.
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
17/46
Stabljika
anatomska graa
Anatomska graa ovisi
o starosti biljke i
sistematskoj
pripadnosti
Anatomska graa
stabljike jednosupnica
(Monocotyledonae)
Anatomska graa
stabljike dvosupnica
(Dycotiledonae)
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
18/46
Stabljikaanatomska graa jednosupnica
Primarna graa:
stabljika jednosupnica je tijekom cijelog ivotaprimarne grae (osim par izuzetaka)
Epidermajednoslojna sa zadebljalim vanjskimstjenkama; pui Primarna koraispod epiderme, mehaniko tkivo i
parenhim, u mlaem stadiju - kloroplasti
Centralni cilindar sredinji dio; temeljnoparenhimsko stanije i mnogobrojne zatvorene kolateralne
ile
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
19/46
Stabljika-anatomska graa jednosupnica
Sekundarna graa- rodovi
Dracena, Yucca, Cordyline,Alo, Agave i Senseveria
U unutranjem dijelu primarne
kore od parenhimskog tkivase formira prstenekstrafascikularnog kambija
Prema unutra stvaraleptocentrine ili zatvorenekolateralne ile s pripadajuimparenhimom
Prema van stvara sekundarni
parenhim
Takovim rastom znatno sepoveava volumen stabljike
(i do 15 m promjera)
Usljed nepravilnog rasporedaila nije mogue odrediti
njihovu starost!
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
20/46
Stabljikaanatomska graa dvosupnica
Primarna i sekundarna gra
a
Primarna graa se moe ralaniti na:
Epiderma-jednoslojna, s kutiniziranim vanjskimstjenkama; pui Primarna kora- mehaniko stanije (kolenhim);
parenhimsko stanije, endoderm (granini sloj)
Centralni cilindar -sredinji dio: pericikl (parenhim isklerenhim), temeljno parenhimsko stanije, radijalne ile
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
21/46
Stabljikaanatomska graa dvosupnica
Sekundarna graa stabljike dvosupnica- Tilia tip
Mnogi predstavnici drvea i grmlja, te neke zeljaste
dvosupnice
Stanice kambijskog prstena dijele se mnogo godina i
daju produkte prema periferiji stabljike - sekundarni
floem (kora), a prema centru sekundarni ksilem
(drvo)
Nestaje individualitet ila i primarne zrake srike
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
22/46
Stabljikaanatomska graa dvosupnica
Sekundarna graa stabljike dvosupnica- Tilia tip
Prirast drva tijekom jedne vegetacijske sezone naziva
se god Promjene u primarnoj kori stabljike. Sekundarni
meristem felogen stvara prema van pluto a prema
unutra feloderm
Nastaje sekundarno kono stanije mrtva kora titi
biljku od vanjskih utjecaja
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
23/46
Stabljikaanatomska graa dvosupnica
Sekundarna graa stabljike dvosupnica- Aristolochia tip
Fascikularni kambij kao primarni meristem javlja se izmeufloema i ksilema
U zrakama srike nastaje sekundarni meristem,interfascikularni kambij te tako nastaje zatvoreni kambijskipresten
Prema van producira elemente sekundarnog floema, aprema centru elemente sekundarnog ksilema
Prema van i pema unutra parenhimsko stanije zrakesrike
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
24/46
Stabljikaanatomska graa dvosupnica
Sekundarna graa stabljike dvosupnica- Helianthus tip
izmeu ranije stvorenih 6 velikih otvorenih kolateralnihila stvara sekundarno u prostranim zrakama srike vienovih manjih otvorenih kolateralnih ila
Suncokret i mnoge zeljaste dvosupnice
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
25/46
Stabljikaanatomska graa dvosupnica
Drvo etinjaa
Drvo je vrlo jednostavno graeno
Produkt je djelovanja kambija prema centru stabljike
koja je ispresjecana zrakama srike Na poprenom presjeku vidljivi su godovi i okomito
na njih zrake srike
Smolenice produciraju smolu
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
26/46
Stabljika
grananje stabljike
Opa pojava kod biljaka poveanje aktivne
povrine, stvaranje veeg broja listova injihov pravilniji raspored u prostoru
Tipovi grananja su: Monopodijalno Simpodijalno Dihotomo Busanje
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
27/46
Stabljika
vrste izdanaka
Vlat (culmus) vrsta stabljike
trava koja ima jasnoizraena koljenca (nodije) ilanke (internodije)
Veinom je uplja i samo ukoljencima se nalazepoprene pregrade
Batvo (scapus) izduenilanak bez listova, izbija izpodzemnih dijelova
Na vrhu ima cvijet ili cvat
Vrijea ili stolonhorizontalni nitasti izdanci
nadzemne stabljike s dugim
internodijima
Pruaju se po povrini tla islue vegetativnom
razmnoavanju
U dodiru s tlom na donjoj se
strani razvija korijen, a na
gornjoj nadzemni izdanak
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
28/46
Stabljika
vrste izdanaka
Lukovica podzemna,
vrlo skraena stabljika,nosi zadebljale mesnate
listove
Listovi se nalaze naskraenoj unjastoj
stabljici, tzv. lukovini, iz
koje prema gore raste
batvo, a prema dolje
korijenje
Gomolj prvenstveno
podzemna stabljika, alimoe biti i nadzemna
Ograniena su rasta,
skraenih intenodija izadebljali
Podzemni zadebljanjahipokotila
Nadzemni zadebljanjaepikotila
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
29/46
Stabljika
vrste izdanaka
Podanak (rhizoma) podzemna mesnata stabljika
neograniena rasta, nalikuje korijenu Na njemu se razlikuju kratki lanci i ljuskavi listovi
Vrh podanka zavrava pupom iz kojeg se razvija
nadzemna stabljika
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
30/46
Stabljika
preobrazbe stabljike
Filokladij preobraena
stabljika u oblikuspljotenih, zelenih listova
ograniena rasta koji
asimiliraju te nosecvjetove i plodove
Cvjetovi i plodovi se
razvijaju u pazucuzakrljalih listova
Kladodij - plosnato
raireni izdancilistolikog oblika
Kod mnogih sukulenata
Listovi su preobraeni utrnove i slue kao
zatita od jake
transpiracije
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
31/46
Stabljika
preobrazbe stabljike
Trn (spina) iljasta
nerazgranata ilirazgranata tvorevina
esta pojava kod
biljaka suhih podruja(pustinje, stepe, suhe
ume)
Vitica preobrazba
stabljike u tanke, nitastetvorbe osjetljive na dodir
s podlogom
Slue privrivanjuizdanka
Mogu biti simpodijalno i
monopodijalnorazgranate
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
32/46
List
Razvija se iz lisnih zametakakoji se pojavljuju navegetacijskom vrhu stabljike
Ograniena je rasta
U poetku raste ravnomjerno, a
kasnije intenzivnije vrhom idonjom stranom
Nakon nekog vremena vrhprestaje s rastom
Uloga: asimilacija i transpiracija
Graen je od u veini sluajevaod primarnih tkiva, sekundarnihnema
Iz: Starr, C. 1994. Biology, Concepts and Applications. ITP Publ.
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
33/46
List
anatomska graa lista
Dorziventralni tip lista
Gornja(ventralna) i donja (dorzalna) epiderma; pui
Unutranjost: parenhimsko stanije mezofil
palisadni ili asimilacijski parenhim (ispod gornje epiderme)
spuvasti ili transpiracijski parenhim (iznad donje epiderme)
zatvorene kolateralne ile
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
34/46
List
anatomska graa lista
Ekvifacijalan list (izobilateralan)
Gornja i donja epiderma; pui
Unutranjost: parenhimsko stanije - mezofilpalisadni parenhim ispod obje epiderme
spuvasti parenhim u sredini lista
zatvorena kolateralna ila
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
35/46
List
anatomska graa lista
Izolateralan list
I gornja i donja epiderma jednake grae pui
Palisadni parenhim - ispod gornje i donje epiderme
Moe biti odijeljen bezbojnim stanicama ili je sav parenhim
mezofila graen od podjednakih stanica
Tipian spuvasti parenhim ne postoji
Zatvorene kolateralne ile
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
36/46
List
anatomska graa lista
Unifacijalan list
Na poprenom presjeku je krunog oblika
Donja epiderma dobro razvijena Gornja epiderma reducirana
Mezofil nije diferenciran na palisadni i spuvasti
Donja povrina je vea i konveksna, a gornja manja i
konkavna
Zatvorene kolateralne ile
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
37/46
List
anatomska graa lista
Koncentrian list (etinjae)
Po anatomskoj grai srodan je ekvifacijalnom tipu
Sklerenhimska epiderma s uvuenim puima
Ispod epiderme sklerenhimska hipoderma
Mezofil:
nabrani klorenhim (asimilacija);
transfuzijski parenhim
u sreditu s dvije zatvorene kolateralne ile
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
38/46
List
anatomska graa lista
List trava (Graminejski tip)
Stanice epiderme uzduni paralelni nizovi(izmjenjuju se dugake i kratke stanice); pui
graminejskog tipa Mjehuraste ili motorne stanice (lepeze)- reagiraju na
turgor- uvijanje lista
Mezofil
nije diferenciran na palisadni i spuvasti
Zatvorene kolateralne ile paralelna nervatura
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
39/46
List
kategorije listova na stabljici
Kategorije listova na stabljici:
Kotiledoni (supke)
prvi listovi koji dolaze na embriju Mogu se prepoznati veu sjemenci Jednostavnijeg su oblika i grae u odnosu na prave listove
Broj supki je sistematska kategorija cvjetnjaa:
Jednosupnice (A) Dvosupnice (B)
BA
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
40/46
List
kategorije listova na stabljici
Pridankovi ili ljuskavi listovi (lat. squame)
Ljuskavi, bezbojni listovi, sjedei, neugledni
Kod lukovice spremite priuvnih tvari
pojavljuju se na podzemnim stabljikama (podanak,
gomolj, lukovica) i kod zimskih pupova kao zatita
vegetacijskog vrha
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
41/46
List
kategorije listova na stabljici
Pravi listovi: lat. phyllum
Najbrojniji listovi na biljci Primarno slue asimilaciji i
transpiraciji
Razvijaju se odmah poslije
pridankovih listova, a ponekadodmah nakon supki
Sastoje se iz tri dijela:
Plojke (lamina)
Peteljke (petiolus) Podine (basis)
Plojka ili lamina- najvaniji diolista,
Zelene je boje, spljotena iproirena (kod nekih igliasta,valjkasta, ljuskava)
moe biti cjelovita ili razdijeljena
Jednosupnice veinom cjelovitilistovi
Dvosupnice razdijeljeni listoviili sastavljeni od vie listaka
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
42/46
List
kategorije listova na stabljici
Oblik plojke:
Plojkajednostavnih listovavrlo je razliitog oblika
Moe biti: igliasta, linearna,duguljasta, lancetasta,
eliptina, okruglasta, jajasta,obrnuto jajasta, srcasta,trokutasta, kopljasta,streliasta,bubreasta,ovalna...
Plojka razdijeljenih listovapredstavlja prijelazni oblik
od jednostavnih kasastavljenim listovima
moe biti: perasto i dlanastorascijepana
Sastavljeni listovi imajuplojku sastavljenu od vielisaka
mogu biti: trodjelni, parnoperasta, neparno perasta,dvostruko neparno perasta,dlanasta
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
43/46
Li t
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
44/46
List
kategorije listova na stabljici
Peteljka (petiolus)
Izdueni dio lista koji nosiplojku
Dovodi ju u najpovoljniji
poloaj prema svjetlosti Gibanja prema izvoru
svjetlosti: pomou posebnihlokalnih zadebljanja na bazi
ili vrhu peteljke (lisnijastuii)
Listovi bez peteljke- sjedei
Podina ili baza lista (basis)
Dio kojim je list vezan zastabljiku
Kroz peteljku prolazi ilni
sustav za provoenje vode iasimilata
Moe biti: spljotena,razvijena u obliku rukavca
(trave), ili nositi palistie
Li t
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
45/46
List
kategorije listova na stabljici
Palistii
Izrasline na bazi lista
Slue za zatitu lisnihpupova
Nalazimo ih kod 40%drvenastih i 20% zeljastihbiljaka
Kod nekih su veliki i
asimiliraju
Pricvjetni listovi (bracteae)
Nalaze se u gronjem dijelustabljike, u zoni cvijeta icvata
Iz njihovog pazuca serazvija cvijet
Pojavljuju se iza pravihlistova
Uloga: zatitna i ekoloka(obojeni, primamljuju kukce)
-
8/12/2019 Gradja Vegetativnih Biljnih Organa
46/46
List -preobrazbe
Vitice
najea preobrazba lista Slue za prianjanje uz
razliite predmete
Plojka je zakrljala a odglavne ile razvila se vitica
Trnovi i listovi sukulenata
Moe biti preobraen dio ilicijeli list
Listovi insektivornih biljaka Preobraeni su u organe za
hvatanje insekata i slinih
ivotinja