Download - Hista i Embrio
EMBRIOLOGIJA 1- 20 pitanja, za prolaz 11 tonih
E1
1. Razvoj ljudskog bia zapoinje razvitkom: zigote
2. Prije prve mejotske diobe spolne stanice sadre: dvostruku koliinu DNA i 46 kromosona koji se sastoje od 2 kromatide
3. enska spolna stanica stupa u mejotsku diobu: za vrijeme embrionalnog razdoblja
4. Kad enska spolna stanica nastavlja 1. mejotsku diobu: pred ovulacije(poetkom puberteta)
5. Iz oogonije se diferenciraju: primarne oocite
6. Broj spolnih stanica dosegne svoj maksimum: u 5. mjesecu
7. Nakon roenja jajna stanica je u kojem stadiju: u diplotenom stadiju u profazi 1. mejotske diobe
8. Atrezija je kod: primarnog folikula ??????
9. ta ine granuloza stanice: povrni sloj oko jajne stanice
10. Spermatogonije: od spolnih prastanica nastaju 2 vrste spermatogonija- spermatogonije A (mitoza, odravaju zalihu matinih stanica) i spermatogonije B (od njih nastaju primarne spermatocite)
11. Sertolijeve stanice: potporne stanice muke spolne stanice koje nastaju od povrinskog epitela spolne lijezde
12. Za spermatogenezu je tono: traje 64 dana
E2
13. Prvi dan menstruacijskog ciklusa je: poetak menstruacijske faze
14. Koji hormoni sudjeluju u oogenezi: FSH i LH
15. Tko lui estrogen: teca interna i granuloza stanice
16. U kojoj se fazi poinje izluivati estrogen: u proliferacijskoj
17. Stigma-blijeda pjega bez krvnih ila nalazi se na: povrini jajnika
18. Progesteron stvara: luteinske stanice
19. Luteinske stanice izluuju: progesteron
20. U kojoj se fazi poinje izluivati progesteron: u sekrecijskoj
21. uto tijelo je rezultat stimulacije LH, uto tijelo proizvodi progesteron koji inhibira stvaranje LH
22. De...... na povrini jajne stanice slue za: prijenos oploene jajne stanice do maternice......
23. Koliko treba oploenoj jajnoj stanici da stigne do lumena maternice: 3-4 dana
24. Vezivni oiljak: ako ne doe do oplodnje oocite, uto tijelo se smanjuje zbog propadanja luteinskih stanica koje nadomjesti vezivni oiljak ili corpus albicans, zato se smanjuje izluivanje progesterona pa nastaje menstruacijsko krvarenje
25. Hormon koji odrava uto tijelo je: humani koriontski gonadotropin
26. Oplodnja se odvija u: ampularnom dijelu jajovoda
27. Koliko dugo spermij moe preivjeti u enskom spolnom sustavu: 3 dana
28. Osposobljavanje spermija za oplodnju ine: kapacitacija i akrosomska reakcija
29. Za proliferacijsku fazu je tono: poinje potkraj menstruacijske faze, pod utjecajem je estrogena i prati rast jajnih folikula, rast sluznice nakon menstruacije
30. Za sekrecijsku fazu je tono: traje od 15. 28. dana
31. Kada dolazi do sekrecijske faze: nakon ovulacije pod utjecajem progesterona
32. Proliferacijska faza: traje od 5. do 14.dana
33. Menstruacijsku fazu ine: prva etiri dana ciklusa
34. Implantacija se dogaa za vrijeme kada je endometrij u: fazi sekrecije
35. Oploena jajna stanica se implanira u: funkcionalni sloj endometrija
E3
36. Sloj stanica uz embrionalni vori u 2. tjednu je: citotrofoblast
37. Sloj niskih i kubinih stanica uz upljinu blastociste je: hipoblast
38. Od ega se razvija embrio u blastocisti: od un.sloja embrioblasta
39. Visceralni list izvanembrionalnog mezoderma oblae: umanjanu vreu
40. to nastaje iz embrionalnog drka: pupkovina
41. Prekordalna ploa nalazi se: u kranijalnom podruju zametnog tita
42. Najabnormalnije mjesto implantacije embrija je: Douglasov prostor ili ampularni dio jajovoda ili jajovod ili intramularni dio jajovoda ili un. ue maternice ili na jajniku ????????????
E4
43. Stanice epiblasta invaginiraju se izmeu (ispod): ispod epiblasta
44. Gastulacija: stvaranje triju zametnih listia
45. Za definitivni notokord je tono: protee se ispod neuralne cijevi i ini osnovu za aksijalni skelet
46. Allantois: kada nastane kloakalna membrana, stranji zid umanjane vree se izbouje u obliku cjevice sa slijepim zavretkom koja se protee u embrionalni drak i nastaje u 16. danu razvoja to je alantoenteriki divertikulum ili allantois
47. Sekundarne resice: nastaju od primarnih resica
48. Prvi krvotok embrija nastaje u kojem tjednu: 4. tjednu
E5
49. Embrionalno razdoblje traje: 3.-8. tjedna
50. Neurulaciju izvode: stanice notokorda
51. Od stanica neuralnog grebena nastaju: spinalni (osjetni) i autonomni gangliji; dijelovi ganglija V., VII., IX. i X. modanog ivca; Schwanove stanice; modane ovojnice pia i arahnoidea; melanociti; sr nadbubrene lijezde; kosti i vezivno tkivo glave i vrata; stanice konotrunkalnih jastuia srca
52. Od slunog mjehuria potjee: unutarnje uho
53. Kada se razvijaju oni mjehurii: potkraj 4. tjedna
54. Derivat ektoderma nije: miino i vezivno tkivo
55. Kraljenica nastaje od: sklerotoma i mezenhima
56. Miotom nastaje od: dermomiotoma
57. Intermedijarni mezoderm: povezuje paraksijalni mezoderm s bonim ploama, poslije se sastoji od nefrotoma segmentirano rasporeenih stanica u vratnom i gornjem prsnom dijelu i od nefrogenog traka nesegmentirano rasporeena tkiva u kaudalnim dijelovima
58. Od visceralnog mezoderma nastaje: stjenka crijeva
59. Zbog kraniokaudalnog i lateralnog savijanja embrija proksimalni dio umanjane vree ugrauje se u embrio i ini primitivno crijevo
60. Srednje uho obloeno je epitelom kakvog porijekla: endodermnog
61. Malformacije najee nastaju u dobi: organogeneze 3 - 8 tjedna
E6
62. Za fetalno razdoblje je tono: poinje od 9. tjedna
63. Trudnoa traje: 280 dana ili 40 tjedana od poetka posljednje menstruacije; 266 dana ili 38 tjedana nakon oplodnje
64. Duina ploda se izraunava pred kraj trudnoe mjerenjem: tjeme- zadak CRL
65. to je tono za lanugo dlaice: fine, kratke i tanke dlaice kojima je prekriven fetus
66. Uzimanjem -fetoproteina iz amnionske tekuine utvruju se: mogu se odrediti kromosomske anomalije
E7
67. Decidua basalis se nalazi izmeu embrija i miometrija, decidua capsularis izmeu embrija i lumena maternice, decidua parietalis ini preostali dio decidue
68. Za intervilozne prostore je tono: kroz njih tee krv majke
69. Koliko amnionske tekuine sadri vodenjak prije poroda: 1000 ml
E8
70. to je tono za talidomid: sredstvo protiv munine i nesanice, izaziva ameliju i meromeliju rijetke nasljedne anomalije, oteenja uzrokovana talidomidom: nedostatak ili deformacije dugih kostiju,atrezija crijeva i malformacije srca
71. Dijelovi kromosoma skloni lomljenju: krhka mjesta
E9
72. Neurokranij: dezmokranij i hondrokranij ??????
73. Neurokranij nastaje od: stanica neuralnoga grebena i paraksijalnog mezoderma
74. Viscerokranij nastaje od: drijelnih lukova
75. Od ega nastaju slune kotice: od stranjih krajeva 1. i 2. drijelnog luka
76. Koji od navedenih poremeaja ne nastaje zbog nepravilnog sratanja i okotavanja kostiju glave: modana hernija
77. Spajanje sklerotoma u kraljenicu nastaje tako to: se spoje kaudalni dio jednog s kranijalnim dijelom drugog sklerotoma
E10
78. Porijeklo skeletnih miia: mezodermalno
79. Za skeletno miije je tono: poprena ispruganost se javlja u 3.mjesecu
80. Epimera je: dorzalni dio miotoma
E20
81. Prednji neuroporus: zatvaranje prednjeg neuroporusa zbiva se zatvaranjem odozgo iz vratnog podruja i stvaranjem spojnog mjesta u podruju prednjeg mozga, zavrava s 18-20 somita 25. dan
82. Primarni modani mjehurii su: prosencephalon, mesencephalon i rhombencephalon
83. Podjela prosencephalona: telencephalon i diencephalon
84. Bijela tvar kraljenike modine nastaje od: ivana vlakna nastaju od neuroblasta intermedijalne zone marginalna zona, poslije je mijelinizacija ivanih vlakana i na kraju je bijele boje
85. Malformacije kraljenike modine !!!!!!!!!!!!!!!!!
86. Promjene poloaja kraljenike modine: zbog breg rasta kraljenice i dure
H1
HISTOLOGIJA 1- 30 pitanja, za prolaz 17 tonih
H1
1. Fiksacijom se postie: ouvanje fizikog ustroja i molekularnog sastava
2. Stanice se fiksiraju u: 70% alkohol i 10% formalin u fiziolokoj kiselinom......????
3. Formalin, glutaraldehid,....... se upotrebljavaju kao: fiksativi
4. m je koji je dio metra: 10-6 m
5. Za to slui kriostat: za rezanje smrznutih preparata
6. Svjetlosni mikroskop:
7. Mo razluivanja svjetlosnog mikroskopa je: 0,2 m
8. Mikroskop s najveom moi razluivanja je: transmisijski elektronski mikroskop
9. Autoradiografijom nakon ubrizgavanja radioaktivnih prethodnika normalnih metabolita odreuje se: metaboliki putovi te redoslijed i brzina metabolikih procesa
10. Metoda frakcioniranja stanica slui za: odreivanje kemijskog sastava i funkcije staninih organela
11. Primjena histokemijskih metoda mogua je: u svjetlosnoj i transmisijskoj elektronskoj mikroskopiji
12. Imunocitokemijom se dokazuje: postojanje antigena i njegovog specifinog protutijela
13. Hibridizacija in situ dokazuje: tono odreivanje redoslijeda baza u DNA ili RNA
14. Scanning elektronski mikroskop omoguava: dobivanje trodimenzionalne slike povrine stanica
H4
15. Za tijesne spojeve je tono: na lateralnim plohama epitelnih stanica, svugdje osim u skeletnom miiu, bjelanevine tijesnog spoja su koneksini koje tvore konekson, omoguuju prolaenje estica mase manje od 1500 Da
16. Za bazalnu laminu je tono: izluuje je epitelne stanice
17. Mikrovili: prekriva ih glikokaliks, svjetlosnim mikroskopom se vide kao etkasta ili prugasta prevlaka, izdanak citoplazme prekriven staninom membranom, pomou njih se poveava slobodna povrina i uinkovitost apsorpcije, sadravaju aktinske filamente
18. to je tono za ploasti oroeni epitel: stanice smjetene bazalno su kubine ili cilindrine
19. Koja je tvrdnja o mnogoslojnom ploastom oroenom epitelu netona: sve stanice dopiru do povrine
20. Znaajke prijelaznog epitela: stanice na povrini epitela koje nisu ni cilindrine ni ploaste oblik ovisi o stupnju rastezanja mokranog mjehura i koje katkad imaju 2 jezgre
21. Prijelazni epitel se nalazi u: mokranom mjehuru, mokraovodu i bubrenim vrevima
22. U neuroepitelne stanice ne spadaju: .............. (neuroepitelne stanice su specijalizirane za osjet npr. stanice okusnog pupoljka)
23. Egzokrine lijezde: odravaju kontakt sa stanicama od kojih su nastale
24. to je netono za egzokrine lijezde: nemju odvodne kanale
25. Zimogena zrnca: stvaraju ih serozne stanice
26. Vraste stanice proizvode: sluz
27. Obiljeja DNES (difuzni neuroendokrini sustav) stanica: endokrine stanice; citoplazma sadrava hormone i biogene amine; boje se solima srebra argentofilne i argirofilne stanice; derivat embrionalnog ivanog sustava; 35 vrsta stanica u dinom, mokranom i probavnom sustavu, u titnjai i hipofizi; parakrine stanice proizvode kemijske glasnike
28. Za mioepitelne stanice je tono da se: nalaze u mlijenoj lijezdi, znojnicama i slinovnicama
29. Za vieredni epitel je tono: sve stanice dodiruju bazalnu laminu
30. Svojstvo epitela je: polarnost
H5
31. Koja vrsta stanica ne spada u vezivno tkivo: endotelne stanice
32. Od monocita nastaju: makrofazi
33. Histamin izluuju: mastociti
34. Protutijela IgE izluuje: plazma stanice
35. Dijapedeza je: istovjetna kemotaksiji
36. Vrste vezivnih vlakana su: kolagena, retikulinska i elastina
37. Kolagena vlakanca se udruuju u vlakna u tipovima kolagena: I i III
38. Hondroitin-sulfat, dermatan-sulfat itd. su: proteoglikani
39. Potporno vezivno tkivo: kost
40. Pupkov traak: sluzavo tkivo glavni sastojak Whartonova sluz
H6
41. Udio masnog tkiva u teini ene i mukarca: 20 - 25 % kod ene, 15 20 % u mukarca
42. Karakteristika hilomikrona je: mala tjeleca epitelnih stanica apsorbirana u krvnu plazmu i limfu
43. Za gojazne osobe je tono: poveanje adipocita dovodi do hiperplastine pretilosti
44. Adipociti se stvaraju iz: lipoblasta
45. Za stanice masnog tkiva je tono: poveana koliina adipocita iz djetinstva moe utjecati na pretilost
46. Osobitost stanica smeeg masnog tkiva: imaju nekoliko masnih vakuola
47. Smee masno tkivo kod novoroeneta rasporeeno je najvie: u podruju vrata i trbuha
48. Inervacija smeeg masnog tkiva: simpatika vlakna
49. Za smee masno tkivo je tono: sadrava obilje mitohondrija
H7
50. Hijalina hrskavica: kolagen tipa II
51. Za perihondrij je tono: zglobne hrskavice nemaju perihondrij i hrane se difuzijom
52. Izogene grupe nastaju: kada se iz jednog hondrocita mitotskom diobom nastaje skupina od 8 stanica
53. Rast hrskavice ovisi o: somatotropinu
54. Za intersticijski rast je tono: mitotska dioba hondrocita; u epifiznim hrskavicama dugih kosti i zglobnoj hrskavici; omoguuje stvaranje privremenog hrskavinog skeleta i enhondralno okotavanje
55. Apozicijski rast: hondroblasti perihondrija se umnaaju i postaju hondrocitima
56. Za elastinu hrskavicu je tono: nalazi se u uki
57. Najznaajnija karakteristika elastine hrskavice: boji se izrazito dobro orceinom
58. Za vezivnu hrskavicu je tono: izgrauje intervertebralne diskove
59. Diskovi meu kraljecima graeni su od: vezivne hrskavice
60. vezivna hrskavica nema perihondrij
H8
61. Kotani kanalii: izmjena tvari izmeu osteocita i krvnih kapilara, prolaze kroz matriks i sadravaju citoplazmatske izdanke osteocita
62. Stanice koje ne pripadaju kotanom sustavu su: mastociti
63. Osteociti se diferenciraju iz: osteoblasta
64. Za stanice kotanog tkiva je tono: citoplazmatski izdanci osteocita se meusobno dodiruju
65. Osteociti u kosti su zasluni za: stvaranje kotanog matriksa
66. Za resorpciju kosti zasluni su: osteklasti
67. Osteoklasti: stanice s mnogo izdanaka, 5-50 jezgara, kada se kost razgrauje nalaze se unutar Howshipovih lakuna, nastaju stapanjem stanica koje potjeu iz kotane sri, izdanci ine nabrani rub, citoplazma oko nabranog ruba zove se svijetla zona puno akinskih filamenata i mjesto adhezije, izluuju kolagenazu i druge enzime koji prenose u izvanstanini prostor u kojem razgrauju kolagen i otapaju kristale kalcijevih soli, citokini i hormoni reguliraju osteoklaste, sadravaju receptore za kalcitonin i tiroksin, stupanj razvijenosti nabranog ruba upuuje na aktivnost osteoklasta
68. Za kotano tkivo je karakteristino: dekalcinirani kotani matriks je acidofilan
69. Periost (pokosnica): vanjski sloj kolagenih vlakana i fibroblasta, Sharpejeva vlakna i kotane prastanice (osteoprogenitorne stanice)
70. Ravni kanalii nalaze se: u kompaktnoj kosti
71. Za primarno kotano tkivo je tono: to je prvo tkivo koje se javlja nakon prijeloma, nepravilan razmjetaj kolagenih vlakana
72. Enhondralno okotavanje: nastaju kratke i duge kosti
73. Koja je zona enhondralnog okotavanja najblia epifizi: zona mirovanja
74. Kalcitonin: hormon kojeg stvaraju parafolikuralne stanice titne lijezde i inhibira resorpciju matriksa djelujui na osteoklaste
H9
75. Kojih stanica nema u sredinjem ivanom sustavu: Schwanovih stanica
76. Neuroni: nezavisne anatomske i funkcionalne jedinice sloenih morfolokih znaajki
77. Trofiko sredite neurona je: perikarion
78. Nakupine sekreta ivanih stanica u mozgu zovu se: Nisslova tjeleca
79. Aksonski breuljak je mjesto: s kojeg polazi akson i to je proirenje perikariona
80. Akson nema: hrapavu endoplazmatsku mreicu
mioblasti preostalim nakon diferencijacije miia
81. Oteenja aksona ivane stanice uzrokuje: propadanje distalnog dijela aksona
82. Kemijski se prenositelj otputa u sinaptiku pukotinu: mehaniznom egzocitoze
83. Mijelin je: nakupina slojeva modificiranih staninih membrana
84. Stanice koje stvaraju mijelinsku ovojnicu u perifernom ivanom sustavu su: Schwanove stanice
85. U sredinjem ivanom sustavu propale se ivane stanice nadomjetaju: astrocitima
86. Koje stanice u CNS-u oblau lubanju iznutra i neuralnu cijev: ependimske stanice
87. Gdje se ne nalaze tijela ivanih stanica: u bijeloj tvari velikog i malog mozga i kraljenike modine
88. to ulazi u ivano tkivo i sastoji se od rahlog vezivnog tkiva: pia mater
89. Perivaskularni prostori u ivanom sustavu su: tuneli oko krvnih ila mozga obloeni pijom mater
90. U stvaranju barijere krv-mozak osim vrstih spojeva meu endotelnim stanicama sudjeluju i:
a. najtanji izdanci citoplazme oligodendrocita
b. meksoni ivanih stanica
c. perivaskularne mikroglija
d. pervaskularne noice astrocita
e. sve je tono
91. Koroidni splet se sastoji od nabora: pije mater prekrivene kubinim epitelom
92. Cerebrospinalnu tekuinu izluuje: koroidni splet
93. Limfne ile ne nalaze se u: ivanom tkivu
94. Intramuralni gangliji pripadaju: parasimpatikom sustavu
95. Autonomni gangliji graeni su od: multipolarnih neurona
H10
96. Hipertrofija je: poveanje staninog volumena u miinim stanicama
97. Najmanje funkcionalni odsjeak skeletnog miinog vlakna je: sarkomera
98. Miina vlakna (miofibrile) graena su od: tankih i debelih mikrofilamenata
99. Najzastupljeniji aktinski filament u miiu je: dezmin (skeletin)
100. Tropomiozin i troponin: u skeletnom miiu
101. Transverzalni ili T-tubul u miinom vlaknu je: uvrnue sarkoplazme
102. ta je trijada: T-tubul i 2 postranina dijela sarkoplazmatske mreice
103. Za vrijeme kontrakcije skeletnog miinog vlakna: miozinska glavica se vee za aktin
104. Sarkomera: izmeu 2 Z-crte
105. Za I-prugu sarkomere je tona tvrdnja: skrati se za vrijeme kontrakcije
106. Motorna ploa je isto to i: miino-ivani spoj
107. Miino-ivani spoj (motorika ploa) ne sadrava: mijelinsku ovojnicu
108. Miino-ivani spoj NE sadrava: ione kalcija
109. U sinaptikim mjehuriima u aksonskom zavretku se nalazi: acetilkolin
110. Nakon vezanja acetilkolina za receptore u miino-ivanom spoju depolarizacija membrane se iri ovim redoslijedom: sarkolema, T-tubul, sarkoplazmatska mreica
111. Vrste skeletnih miinih vlakana se NE razlikuju po: broju jezgara
112. Crvena miina vlakna u ovjeka izgrauju: duge lene miie
113. Za srane miine stanice je tono da: nastaju od stanica splanhnikog mezoderma
114. Prijelazne ploe: postoje u sranom miinom tkivu
115. Alfa-aktinin se nalazi u: gustim tjelecima glatke miine stanice...
116. Svojstvo glatke miine stanice: moe sintetizirati elastin
117. Satelitske stanice su: vretenaste stanice sa 1 jezgrom, inaktivni
E2
EMBRIOLOGIJA 2 25 pitanja, za prolaz 14 tonih
1. Slika oka u razvoju
2. Koa nastaje od: ektoderma
3. Za razvoj zuba je tono: E
4. Zubna pulpa nastaje od:
5. drijelno crijevo se protee od: drijelne membrane do osnove plua
6. Gastorshisis je: rascijep prednje trbune stijenke
7. Omantum majus je prostor u podruju: poprenog debelog crijeva s petlje tankog crijeva
8. Dorzalni mezenteriji povezuje: prednje, srednje i stranje crijevo sa stranjom trbunom stijenkom
9. Omentum minus povezuje: eludac i gornji dio dvanaestnika s jetrom
10. ta je Meekelov diverticulum: privjesak illeuma
11. Za pronefrosa je tono: sastoji se od 7-10 nakupina nefrotoma
12. Vanjsko spolovilo mukarca nastaje iz: Uretralne brazde
13. Hipospadija je poremeaj: nespajanja uretralnih nabora na penisu
14. Tetralogija fallo: suenje polazita plune arterije iz desnog ventrikla, veliki defekt intraventrikularne pregrade, pomak polazita aorte u desno, hipertrofija desnog ventrikula.......
15. titna lijezda: nastaje izrastanjem iz endodermalnog epitela
16. Kako nastaje mrenica: od embrionalne izboine prozencephalona
17. Sekretni kanalii metanefrosa nastaju od: metenefrogenog mezoderma
18. Stremen nastaje od: 2 drijelnog luka
19. Bubnjite i sluna cijev nastaje iz: 1. drijelne vree
20. Donja epitelna tjeleca i timus: 3. drijelne vree
21. gornja epitelna tjeleca: 4. drijelne vree
22. Koja od navedenih tvorbi se ne povezuje s mukim spolnom sustavom: Mullerovi kanali
23. Kapa metanefrogenog tkiva je: zgusnue metanefrogenog tkiva
24. Kliniki vani poremeaji koji nastaju prilikom uspinjanja bubrega su: zdjelini bubreg
25. Odvodni kanali definitivnog bubrega razvijaju se od: mokraovodnog pupoljka
26. to nije tono za fizioloku umilikarnu herniju? Kada izlazi van, kada se vraa unutra?: zbog poveanja abdominalne upljine da izlazi van ????????????????????????????????????????
27. Iz ega se oko (oni mjehuri) razvija: diencefalon ili
28. Iz ega se uho (slune plakode) razvija: rombencefalon
29. Auricula dextra od ega se razvija: primitivni desni atrij; 6 mezenhimskih kvrica
30. Od ega se sastoji perimetrij: bazalna i proliferacijska arterija
31. U stadiju kape, to zub nema: odontoblaste
32. Auricula dextra nastaje od: primarnog desnog atrija
33. Iz ega se javljaju branhiogene ciste: iz
34. Koji su hematopoetski organi kod embrija: jetra
35. Pleuroperikardijalni nabor, to nije tono: oblae visceralne
36. to se nalazi oko korijena zuba: Hertwigova ovojnica korijena
37. Polo okruuje to: T i B limfocite......
38. Za rodnicu je karakteristino: dvojako podrijetlo nastaje od Millerovih kanala i urogenitalnog sinu...................
39. Medularni traci daju osnovu za: rete testis
40. Od vanjskog zida onog vra nastaje to: m. sphincter i m. dillatator papilae
41. Karakteristika endotermnih stanica: stjenke crijeva
42. Istjecanje mokrae kroz pupak: fistula urahusa
43. Langerhausovi otoii nastaju: u 3 mjesecu po cijeloj lijezdi od epitelnih stanica
44. Periderm: stanice periderma se u dijelu intrauterinog ivota...........
45. U kojem mjesecu nastaje divertikul: 4.tjedan
46. Kada poinje izluivanje inzulina: tijekom 5.mjeseca
47. Ventralni mezenterij se razvija od: septuma transversuma
48. U nastajanju septuma sekunduma ne sudjeluju:..........................
49. Za uni kanal je tono: nastaje spajanjem distalnog dijela odvodnog kanala dorzalne osnove s cijelim odvodnim kanalom ventralne osnove
50. Od 2.drijelnog luka nastaje: stremen, stiloidni nastavak, stilohioidni lig., kratki rog i gornja........
51. drijelne vree su izboenja: drijelne cijevi
52. Od prve drijelne vree nastaje: vanjski zvukovod, primitivno bubnjite i sluna Eustahijeva cijev
53. Zubni pupoljak je izboenje: zubnog grebena
54. to omeuje embrionalni celom: parijetalni (somatski) i visceralni (splanhniki) mezoderm
55. Srednje uho potjee od: 1.drijelnog luka
56. eki i nakovanj nastaju od: 1.drijelnog luka
57. Vanjski sluni hodnik razvija se od: 1.drijelne brazde i 1. dr vree
58. Uka se razvija od: 6 kvrica smjetenih du 1. i 2. drijelnog luka
59. Stroma nepane tonzile nastaje: 2.drijelne vree
60. Prosennefros je: pra bubreg
61. Definitivni bubreg zove se: metanefros
62. Za nastanak mukog spola vezano je: razvoj medularnog traka, nastanak tunice albuginee, izostanak razvoja kortikalnih traaka(jajnika)63. Za nastanak enskog spola vee se: kortikalni traci, nestajanje medularnih traaka, izostanak razvoja tunice albuginee
64. Testosteron potie razvoj: kanala mezonefrosa
65. Dihidrotestosteron dovodi do nastanka: vanjskog spolovila, penisa, skrotuma i prostote
66. Estrogeni potiu razvoj: Millerovih kanala
67. Od Millerovih kanala nastaju: jajovodi, maternica, gornji dio rodnice, te razvoj vanjskog spolovila
68. Od prednjeg crijeva nastaju: jednjak, grkljan, dunik, plua, eludac i dvanaesnik
69. Od srednjeg crijeva nastaje: dvanaesnik, jejunum, ileum, debelo crijevo sve do distalne 1/3
70. Od stranjeg crijeva nastaje: analni kanal, te 1/3 distalnog debelog crijeva
71. eludac se u razvoju rotira: za 90 u smjeru kazaljke na satu
72. Tanko i debelo crijevo se rotira za: 270 u smjeru kazaljke na satu
73. Fibromaskularna stroma nalazi se samo u: prostati
74. Za drijelne lukove nije tono: nastaju u 10. tjednu
75. Za titnu lijezdu nije tono: razvija se od ektoderma jezika
76. Za melanocite je tono: potjeu od stanica neuralnog grebena
77. Pri oblikovanju lica ne sudjeluje: nepani nastavci
78. ivac treeg drijelnog luka: 9
79. Za politeliju je tono: oznaava postojanje prekomjerne bradavice
80. Za mlijenu prugu je tono: prekobrojne bradavice nastaju iz njezinog ostatka
81. Ultimobrahijalno tijelo nastaje od: 5.drijelne vree
82. Za dermis nije tono: nastaje od ektoderma
83. Sputanje oita nastaje zbog: breg rasta dorzalne strane embrija
84. Ezofagotrahealna fistula najee je udruena s: atrezijom jednjaka
85. Za embrionalni celom (tj. upljinu) je tono: nastaje savijanjem embrija u lateralnom i kranio-kaudalnom smjeru
86. Polabirni utrobni organi u podruju pupka pokriveni amnionom ine: omphalocele
87. Za sindrom respiracijskog distresa je tono: nastaju u prijevremeno roene djece
88. Za septum transversum je tono sve osim: to je mezodermalna ploa koja potpuno odvaja prsnu i trbunu upljinu
89. Epitel svih dijelova dinog sustava je: endodernalnog podrijetla
90. Sekrecijski dio lijezde znojnice graen je od: tamnih i svjetlih
91. Za granjanje bronhalnog stabla je tono: 6 dodatnih dioba nastavlja se nakon roenja
92. UZV pretraga trudnice otkrila je polihidroamnion, a neposredno nakon roenja dijete je imalo previe tekuine u ustima. O kojoj se anomaliji najvjerojatnije radi?: atreziji jednjaka
93. Karakteristika intraperitoneanih organa je tono: pokriveni su dvostrukim slojem potrbuice
94. Za analnu jamicu je tono: nastaje bujanjem mezenhima oko analne membrane
95. Za jetru tijekom razvoja nije tono: hematopoetske stanice nastaju od endoderma
96. Za eludac je tono sve osim: prednja stijenka nastaje bre od stranje
97. Fetalna ona pukotina: kroz nju ulazi hijaloidna arterija
98. Epispadija: otvor mokrane cijevi se nalazi na dorzalnoj strani
99. s kojim je jo malformacijama povezan poremeaj ezofagotrahealne fistule: atrezija jednjaka
100. od ega se razvija miokard: od mezoderma
101. od ega nastaju slune kotice: 1. i 2. drijelni luk
102. za fizioloku umbilikalnu herniju je tono: nastaje u 6.tj
H2
HISTOLOGIJA 2 45 pitanja, za prolaz 25 tonih
H11
1. Za kapilare je tono: izmjena tvari imeu krvi i tkiva
2. Za endotelne stanice je tono: oblau unutarnju stjenku krvnih ila i upljih organa
3. Za endotelne stanice je tono: izluuju sastojke bazalne lamine
4. Znaajke endotelnih stanica su: meusobno su povezane zonulama occludens, dezmosomima i tijesnim spojevima
5. Znaajke endotelnih stanica su: razliito propusne
6. Nefenestrirane krvne ile: neprekinute (kontinuirane) ili somatske stanice; umiinom, ivanom i vezivnom tkivu, egzokrinim lijezdama; pinocitotski mjehurii osim u ivanom tkivu prijenos makromolekula
7. ............... pore (50-70 nm) u stijenci kapilare: fenestre endotelnih stanica
8. Isprekidana bazalna lamina endotelnih stanica nalazi se u: sinusoidnim kapilarima
9. Vanjska elastina membrana: izmeu tunike medije i tunike adventicije
10. Tunici adventiciji veih krvnih ila odgovara u kapilarima i postkapilarnim venulama: sloj retikulinskih vlakana
11. Vasa vasorum opskrbljuje: vanjski dio krvne ile
12. Miine arterije: unutarnja membrana jasno izraena
13. Niz koncentrinih elastinih lamela izmeu kojih se nazire glatke miine stanice znaajka je: arterije elastinog tipa
14. Velike elasine arterije: aorta,plune arterije; puno elastina; intima deblja nego u miinim arterijama; ne istie se unutranja membrana; media od elastinih lamela koji ublaavaju promjene tlaka tijekom rada srca, glatkih miinih stanica, retikulinskih vlakana; adventicija slabo razvijena
15. Tunika media ili intima je najdeblja kod: miine arterije ili velike elastine arterije
16. Za subendokardijski sloj vrijedi: sadrava ogranke provodnog sustava srca
17. Stanice provodnog sranog miija ne sadre: Purkinjeva vlakna
18. Provodne srane stanice ne izgrauju: endokard
19. Masno tkivo u srcu nakuplja se u: subepikardijskom sloju
20. Epikard ili endokard je: slian perikardu ili kao intima drugih ila
21. Svojstvo limfnih ila: nedostaje im jasna granica izmeu 3 sloja
22. Limfne kapilare nalaze se u: tunici mediji vena
23. Epikard: oblae srce izvana, jednoslojni ploasti epitel-mezotel,serozna ovojnica srca, visceralni list perikarda
H12
24. Eritrociti: bikonkavni diskovi
25. Broj leukocita kod djece: tek sa 14.-15. godina dosee broj odraslih
26. Osim makrofaga tko jo ima fagocitnu sposobnost: neutrofilni granulociti
27. Specifina zrnca bazofila sadravaju: histamin i heparin
28. Segmentirana ili sekretna zrnca imaju: granulociti ???????
29. Trombociti su: bez jezgre
H14
30. Koji organ ne spada u periferne limfne organe: timus
31. Za humoralnu imunost je karakteristino:
a. prisutnost protutijela u krvi
b. plazma-stanice izluuju protutijela
c. plazma-stanice nastaju diferencijacijom limfocita
d. inaktivacija ili unitavanje stranih tvari
e. sve je tono
32. to nije tono za IgG: ........... tono: 75% Ig, prolazi kroz placentalnu barijeru pa u fetus kojeg titi od infekcije
33. U imunosnom odgovoru sudjeluju: IgG
34. Plazma stanice izluuju: IgA monomere i protein J
35. Tko sudjeluje u alergijskoj reakciji: IgE i alergeni
36. Timus: primarni limfni organ
37. Vanjski dio barijere krv-timus ine: nastavci retikulinskih stanica
38. Kapilare u timusu su: nefenestrirane s debelom bazalnom laminom
39. Barijeru krv-timus ine: T-limfociti
40. Nezreli T-limfociti iz timusa naseljavaju: parakortikalnu zonu limfnog vora
41. Ispod ahure i izmeu vanjske kore limfnog vora nalazi se: subkapsularni sinus
42. Iz subkapsularnog sinusa u limfnom voru krv se cijedi u: intermedijarne sinuse
43. Aferentne limfne ile izlijevaju limfu u: supkapsularne sinuse
44. Bijela pulpa: limfno tkivo koje okruuje centralne arterije (T-limfociti koji tvore periarterijske limfne omotae) i limfne vorie (B-limfociti)
45. Bijela pulpa slezene sadrava: limfni vor s arterijom centralis
46. Istroene eritrocite iz krvi uklanjaju: makrofazi u slezeni
47. Hilus ne sadrava: ............. (sadrava arterije, ivce, vene i lmfne ile)
H15
48. Najzastupljeniji imunoglobulin probavnog sustava je: IgA
49. Epitel usne upljine je: mnogoslojni ploasti neoroeni-veim dijelom
50. Meko nepce: skeletni mii, mukozne lijezde i limfni vorii
51. Okusne pupoljke ne sadre: nitaste papile
52. Nitaste papile: imaju unjast oblik, najbrojnije su, nalaze se na cijeloj povrini jezika, epitel na vrhu je oroen, nemaju okusne pupoljke
53. Ebnerove lijezde: ulijevaju se samo u dno papille cirkumvallate
54. Za okusne pupoljke jezika je tono: izboenja sluznice izmeu papila koji sadre okusna vlakna
55. Kako okus od hrane dolazi do papila: Tvari koje izazivaju okus otopljene u slini prolaze kroz pore,dolaze u dodir s okusnim receptorima (za slatko i gorko) ili ionskim kanalima (za slano i kiselo) na povrini osjetnih stanica.Nastaje depolarizacija okusnih satnica, zbog koje se oputaju neurotransmiteri, koji stimuliraju aferentna ivana vlakna, povezana s okusnim stanicama.Podraaj obrauju neuroni za osjet okusa u sredinjem ivanom sustavu
56. Za drijelo je karakteristino da:
a. u stijenci zadrava tonzile
b. je prijelazni prostor, izmeu usne upljine, dinog sustava
c. povezuje nosnu upljinu s grkljanom
d. je obloeno neoroenim mnogoslojnim ploastim epitelom osim u gornjem (nosnom) dijelu
e. sve navedeno je tono
57. Zubi koji nemaju prethodnika su: kutnjaci
58. Sastav dentina: kolagen I, glikozaminoglikani, fosfoproteini, fosfolipidi hidroksiapatit kalcijeve soli
59. Anorganski dio dentina su: hidroksiapatiti
60. Organsku tvar dentina izluuju: odontoblasti
61. Odontoblasti su: slini stanicama koje izluuju bjelanevine
62. U dentinu se nalaze: nastavci odontoblasta
63. Nastavci odontoblasta su: Tomesova vlakna
64. Izluuje predentin: odontoblasti
65. Predentin: meustanina tvar, proizvodi ga odontoblasti, nije mineraliziran
66. Organski dio cakline ine: amelogenini i enamelini
67. Caklinu izluuju: ameloblasti
68. Caklina: najtvra tvar u ovjekovom tijelu
69. Gdje se nalazi cement: u korijenu zuba
70. to zubna pulpa ne sadrava: ....... (ima rahlo vezivno tkivo,odontoblaste,fibroblaste,tanka kolagena vlakanca,krvne ile,mijelizirana ivana vlakna)
71. Za paradontalni ligament to je tono: pomie se; uvruje zub u njegovom leitu i odolijeva pritisku prilikom vakanja; izgrauje ga posebna vrsta vezivnog tkiva; nedostatak vitamina C - atrofija paradontalnog lig.; prostor izmeu kolagenih vlakana ispunjen je glikozaminoglikanima; Sharpeyeva vlakna - kolagena vlakna parad. lig.
72. Znaajke kolagena u parodontalnom ligamentu jesu: topljivost i brza pregradnja
73. Sharpeyeva vlakna su zasluna za: vrstou u podnoju zuba da ne propadne prema dolje
74. Za jednjak je tono: miina cijev kojom se hrana iz usne upljine dovodi u eludac, neoroen mnogoslojni ploasti epitel, kradijalne lijezde izluuju sluz, gornji dio je od skeletnog miia a donji od glatkog miia a u srednjem dijelu obje vrste, zavrni dio prekriven serozom a ostali dio vezivnim tkivom adventicijom
75. Za jednjak nije tono: pokriva ga cilindrini epitel
76. Sluz eluca slui za: zatitu od kiseline
77. Oblone stanice imaju: intracelularne kanalie i ......... ?????
78. Oblone stanice lue fundusa i korpusa (stvaraju najvie energije u tijelu): HCI
79. Unutranji imbenik (intrinsic factor) se proizvodi: u oblonim stanicama eluanih lijezda
80. Izluivanjem HCI-a elucu potiu dvije stvari: histamin i gastrin
81. Gastrin: u pilorusu gastrinske (G) stanice izluuju gastrin; potie oblone stanice na izluivanje kiseline i potie sluznicu eluca na njezin rast
82. Glavne stanice fundusa i korpusa izluuju: pepsin i lipazu
83. Somatostatin izluuju: pilorine lijezde
84. Endokrine stanice u dvanaesniku izluuju: sekretin
85. Nabori tankog crijeva zovu se: Kerckrinovi kruni nabori (plicae circulares)
86. Kerckrinovi kruni nabori ili plicae circulares su uvrnua: sluznice i podsluznice tankog crijeva
87. Kerkringovi nabori najee se nalaze u: jejunumu
88. Izmeu baza resice nalazi se: Lieberkuhnove kripte
89. Koje stanice tankoga crijeva imaju etkastu prevlaku: apsorpcijske stanice
90. Za svaku mikroresicu apsorpcijske stanice tankog crijeva karakteristino je:
a. sastoji se od stanine membrane i snopa aktinskih filamenata
b. poveava dodirnu plohu izmeu povrine crijeva i hrane
c. na njoj su vezani enzimi
d. izdanak je apikalne citoplazme
e. sve navedeno je tono
91. Koje formacije tankog crijeva najvie poveavaju dodirnu plohu: mikroresice
92. Svojstvo mikroresica je da: proiruju apsorbnu povrinu
93. U epitelu crijevnih lijezda tankog crijeva najbrojnije su: nediferencirane stanice ???
94. Lizozin stvaraju: Panethove stanice
95. M-stanice epitelne stanice smjetene su u epitelu: iznad nakupina limfocita u Peyerovim ploama
96. Imunosnom sustavu crijeva pripadaju: M stanice
97. U endokrine stanice probavne cijevi koje izluuju peptide ubrajaju se: stanice otvorenog i zatvorenog tipa
98. Nalaze se u Kerkringovim kriptama i izluuju lunati sekret: Brunnerove duodenalne lijezde
99. Peyerove ploe najee se nalaze u: ileumu
100. U debelom crijevu, to se nalazi: taeniae coli
101. Taeniae coli su: 3 debele trake glatkih miia u debelom crijevu
102. Za debelo crijevo je tono: udruena miina naslaga stvara teniae colli
103. Appendices epiploicae su: izrasline masnog tkiva na debelom crijevu
104. Appendix vermiformis je: crvuljak
105. Caecum je: slijepo crijevo
H16
106. Za mioepitelne stanice lijezda slinovnica vrijedi: specijalizirane su za kontrakciju
107. to je netono za dounu lijezdu: ......... (ima serozne acinuse,prijelazne cijevi,sekretne kanalie........)
108. I serozne stanice lijezda slinovnica i serozne stanice guterae izluuju enzim: amilazu
109. Gdje se ne nalazi lipaza: u slini
110. Za slinu je tono: sadri amilazu
111. Guteraa izluuje: probavne enzime proteazu, amilazu, lipazu.... i hormone inzulin i glukagon
112. Egzokrini dio guterae: sloena acinusna lijezda
113. Endokrini dio guterae: Langerhansovi otoii
114. Tko izluuje inzulin: guteraa
115. Centroacinusne stanice guterae ine: intraacinusni dio prijelaznih cijevi
116. Na izluivanje guterae utjee jo i: podraavanje n.vagusa
117. Disseov prostor u jetri dijeli: endotelne stanice sinusoide od jetrenih epitelnih traaka (endotelne stanice od hepatocita)
118. U sinusoidene kapilare jetre ulijevaju se izravno: ulazne venule i limfne ile
119. Kupfferove stanice u sinusoidima jetre odgovaraju: makrofazima
120. Venski portalni sustav je: tok krvi iz vena u kapilare iz kojih dalje u vene...
121. Inaktivacija steroidnih hormona u jetri odvija se pomou: glatke endoplazmatske mreice
122. Poetne dijelove odvodnog sustava ui u jetri ine: une kapilare
123. Regeneraciju jetre izvode: hepatociti
124. Portalne trijade sastoje se od : unog kanala, arterije, i vene
125. uni kanal obloen je: kubinim epitelom
126. Serozni acinusi guterae izluuju ta i kako enzime: egzokrino, amilazu i lipazu
127. Izluivanje guterae kontroliraju 2 hormona: sekretin i kolecistokinin
128. Sekretin izluuje tekuinu s: malo enzima a velike koliine bikarbonata
129. Kolecistokinin izluuje tekuinu s: puno enzima ali malu koliinu tekuine
130. Itove stanice u jetri pohranjuju: masti
131. Krv portalne vene je: siromana kisikom i bogata hranjivim tvarima
132. Krv jetrene arterije: siromana hranjivim tvarima, a bogata kisikom
133. utica nastaje zbog nedostaka: bilirubina
134. Funkcije jetre su: detoksikacija i inaktivacija, stvaranje bjelanevina (Kupfferove stanice), izluivanje ui, pohranjivanje metabolita (trigliceridi i glukogen u fazama gladi pretvaraju se u glukozu)
135. una kiselina slui za: otapanje kolesterola
136. Endokrina funkcija jetre oituje se: sintezom bjelanevina plazme
137. Kako se naziva funkcionalna jedinica jetrenog parenhima koju opskrbljuje jedna raspodjelna vena i arterija: jetreni acinus
138. Za jetrene stanice je karakteristino: sinteza bjelanevine plazme (albumin i fibrinogen)
139. Za uni mjehur je karakteristino: sve tono (ponueno: pohranjuje i koncentrira u, povezana je s jetrenim kanalom, lamina proprija sadrava tubuloacinusne lijezde, lijezdane stanice izluuju sluz)
140. U sreditu klasinog jetrenog renja nalazi se: sredinja vena
141. isto serozna egzokrina lijezda je: douna lijezda (glandula parotis)
H17
142. U respiracijski dio dinog sustava ne spadaju: terminacijski bronhioli
143. Hrskavice grkljana: vee (tiroidna,krikoidna i gotovo sve kod aritenoidne) su hijaline, a manje (epiglotis, ostatak aritenoidnih...) su elastine; slue za potporu-odravaju dine putove otvorenima, spreavaju ulaenju hrane i tekuine u dunik i stvaraju zvukove pri govoru
144. Stanice tipa I: zauzimaju 97% povrine alveola
145. Pneumociti tipa II: izluuju surfaktant, povezani su vrstim spojevima i dezmosomima, lee na bazalnoj lamini i dio su epitela
146. Lamelarna tjeleca u pneumocitima tipa II po svojoj su naravi: sekretni mjehurii
147. Za alveolarne makrofage u pluima tona je tvrdnja : nalaze se samo u interalveolarnoj pregradi
148. Makrofazi u alveolama slue: skupljaju estice ugljena i praine
149. Oko plunih alveola, to se ne nalazi: limfne ile
150. Pleura od ega se sastoji: od visceralne i parijentalne ovojnice
151. Male estice zaustavljaju: ????????????????
1. Znaajke endotelnih stanica u kapilarima plunih alveola je da su: neprekinute
2. Respiracijski epitel sastoji se od: pet vrsta stanica
3. Za unutranje nosne upljine tona je tvrdnja: u lamini propriji sadre velike snopove vena (spuvasta tijela)
4. Endotelne stanice u pluima su: nefenestrirane
5. Surfaktant: smanjuje povrinsku napetost alveola
6. Stanice alveolarnog epitela tipa 2.: pretvaraju se u tip 1. prilikom regeneracije
7. Barijera krv-zrak: povrinska prevlaka i citoplazma alveolarnih stanica, spojene bazalne lamine alveolarnih i endotelnih stanica i citoplazma endotelnih stanica; 0.1-1.5 m
H18
152. Melanin: pigment koji nastaje i pohranjuje se u stanicama epidermisa, titi tijelo od UV zraka, ima ga i u mrenici
153. Dlaka izrasta iz: uvrnua epidermisa
154. Za Langerhansove stanice epidermisa je tono: to su makrofazi podrijetlom iz kotane sri
H19
155. Osnovna sekrecijska jedinica bubrega je: nefron
156. Podociti koji obuhvaaju kapilare nalaze se: u viscelarnom listu Bowmanove ahure
157. Podociti: stanice un.lista; u citoplazmi imaju aktinske filamente koje omuguavaju kontrakciju; imaju stanini trup od kojih odlazi nekoliko primarnih izdanaka koji svaki od njih ima sekundarne izdanke-noice koje obuhvaaju kapilare glomerula, dodiruju bazalnu laminu i omeuju filtracijske pukotine
158. Osobitost lamine rare u glomerulu bubrega je: sadrava heparansulfat
159. Ionsko svojstvo u bubrezima nalazi se na: u distalno zavijenim kanaliima
160. Makula densa se nalazi: u distalno zavijenom kanaliu
161. Mezangijske stanice bubrega pripadaju: makrofazima
162. Jukstamedularni nefroni nalaze se: na kortikomedularnoj granici
163. Odvodni dijelovi bubrega su: bubreni vrevi, bubrena nakapnica, mokraovod, mokrani mjehur
164. Prijelazni epitel mokranog mjehura u mlohavom stanju sastoji se od: 5-6 slojeva stanica
165. Mokrana cijev ene: mnogoslojni ploasti epitel
166. Jukstaglomerulne stanice su: stvaraju renin, tanki sloj vezivnog tkiva s bazalnim djelovima lijezda, sastoje se od ovalne jezgre i citoplazme koja je ispunjena skretnim zrncima
H20
167. Pars distalis adenohipofize izgrauju koje stanice: kromofobne i kromofilne ljezdane stanice
168. ta izluuje adenohipofiza: ACTH, TSH, FSH, LH, prolaktin
169. ta je somatotropin: hormon rasta
170. Koji hormon ne proizvodi adenohipofiza: oksitocin i vazopresin
171. Neurohipofiza je graena od: pars nervosa i infundibuluma (drka)
172. Pars nervosa neurohipofize graena je od: nemijeliziranih aksona neurona u hipotalamusu
173. Nakupine neurosekreta u neurohipofizi nazivaju se: Herringova tjeleca
174. Pituiciti: 25% neurohipofize ine glija-stanice koje se zovu pituiciti
175. ta izluuje neurohipofiza: ADH, oksitocin
176. Oksitocin djeluje na: konstrikciju krvnih ila, kontrakciju glatkog miija maternice i na mioepitelne stanice mlijene lijezde
H21
177. Izgled stanica u kori nadbubrenih lijezda: zona glomerulosa cilindrine, zona falsiculata viekutne u stupovima, zona reticularis stanice u mrei i sadre lipofuscin
178. Langerhansovi otoii: okrugle nakupine endokrinih lijezda u guterai; 4 vrste stanica-A - glukagon,B - inzulin,D,F
179. Poveana sinteza hormona titne lijezde dovodi do: porasta visine folikularnog epitela
180. Tkivo titne lijezde izgrauju: folikuli
181. titna lijezda se od drugih lijezda razlikuje po tome: po inervaciji..........
182. titna lijezda utjee na: bazalni metabolizam
183. Paratiroidni hormon lue: epitelna tjeleca
184. Za oksifilne stanice epitelnih tjeleaca je tono: sadravaju obilje mitohondrija
185. Epifiza: lei iznad krova diencephalonaH22
186. Tunica albuginea: ahura od gustoga vezivnoga tkiva koja obavija testis
187. Zadebljanje tunice albuginee na stranjoj povrini testisa ini: mediastinum testis
188. ta se nalazi u testisima: ????????????????
189. Barijera krv-testis: susjedne Sertolijeve stanice su povezane vrstim spojevima (zonula occludens)
190. Za to ne slue Sertolijeve stanice: izluivanje testosterona
191. Na ........ sloju mukog spolnog sustava nalaze se koje muke spolne stanice: uz bazalnu laminu je smjetena spermatogonija, a uz lumen spermatida
192. Poslije mejoze (primarne spermatocite) 46 kromosoma i 4 N DNA
H23
193. ta je menarcha: prva menstruacija
194. Tuba uterina: sluznica od jednoslojnoga cilindrinoga epitela s trepetljikama i sekrecijskim stanicama te lamine proprije od rahlog vezivnog tkiva, miini sloj od un. ili krunog sloja i vanjskog ili uzdunog sloja, seroza-visceralna potrbunica
195. Ravne arterije u endometriju maternice opskrbljuju: bazalni dio
196. Spiralne arterije u endometriju maternice opskrbljuju: funkcionalni sloj
197. irenje cerviksa (vrata maternice) prije poroaja nastaje zbog: raspadanja kolagenih vlakana
198. to se dogaa nakon prestanka dojenja: degeneracija alveola apoptozom
199. Koji hormon koji izluuje corpus luteum graviditatis olakava porod: relaksin
200. Vanjska strana maternice koja stri u lumen rodnice obloena je: mnogoslojnim ploastim epitelom (neoroenim)
201. Propadanje jajnih folikula: atrezija
202. Endometrij: ima funcionalni i bazalni dio
H24
203. Bruchova membrana u oku odjeljuje: koriokapilarni sloj od mrenice
204. Tko proizvodi onu vodicu: corpus ciliare cilijarni nastavci
205. Staklasto tijelo je: prozirni gel od 99% vode te malo stanica koje stvaraju kolagen i hijaluronsku kiselinu
206. to se nalazi u mrenici: pigmentne stanice
207. Koji dio u mrenici ne spada u ivane stanice: pigmentni sloj
208. unjii i tapii su: bipolarni neuroni
209. tapii sadravaju: pigment rodopsin
210. Membrana tympani spada u: vanjsko uho
211. Epitel vanjskog slunog hodnika: oroeni mnogoslojni ploasti epitel
212. Ceruminozne lijezde vanjskog zvukovoda su: modificirane sloene alveotubulusne lijezde
213. Za bazilarnu membranu je tono: Cortijev organ lei na debelom sloju amorfne osnovne tvari koja se naziva bazilarna membrana; na njoj su potporne stanice i 2 vrste stanica s dlaicama- 3-5 redova vanjskih stanica s dlaicama i 1 red un. stanica s dlaicama, raspored stereocilija u obliku W ili u ravnoj crti
214. Endolimfa ne tee kroz: predvorje, kotani kanal i punicu
215. Osim neega, sve ostale tvorbe slue za ravnoteu: za sluh slui Cortijev organ
216. Stria vascularis proizvodi: endolimfu
217. Membranski labirint ini: polukruni kanalii, punica, utrikulus, sakulus, ductus endolimfaticus
218. to jedino ne pripada unutarnjem uhu: bubnji
219. Cortijev organ: u un.uhu, ima slune receptore i stanice sa dlaicama koje reagiraju na zvuk razliite frekvencije