-
1
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
HORIZONTALNO VOĐENJE TRASE PUTA
- projektne linije koje prikazuju tok karakterističnih tačaka poprečnog profila (osovina kolovoza, ivice kolovoza, ivice planuma, granice trupa puta, granice putnog pojasa...) i definišu njihov položaj u horizontalnoj ravni
- geometrijski oblici su kombinacija pravaca, kružnih i prelaznih krivina, pri čemu svaki element ima područje primjene sa utvrđenim rasponom geometrijskih parametara
V PREDAVANJE
-
2
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRAVCI
kao najstrožiji geometrijski element prave linije služe kao pomoćno sredstvo u formiranju povijene linije trase:
- teško se uklapa u složene uslove terena
- saobraćajno-psihološki efekat, pravci sa dugim centralnim vizurama djeluju monotono i smanjuju aktivnost vozača, negativan uticaj na sposobnost procjene situacije
- prava je samo najkraća veza između dvije tačke, u građenju puteva vezu između dva pravca moguće ostvariti samo fleksibilnim oblicima
- Lorenc: “Prava skoro uvijek vodi pogrešnim pravcem, što dokazuje sledeća krivina.”
V PREDAVANJE
-
3
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRAVCI
- ne postoje ograničenja za primjenu pravca sa vozno-dinamičke strane,
negativni saobraćajno-psihološki efekti uočeni u eksploataciji ukazuju da dionice u pravcu treba ograničiti na mjeru koja je sagledljiva za vozača i dovoljna za prilagođavanje uslovima puta:
kod suprotno usmjerenih krivina 2VrL(m) 20Vrispod vrijednosti min L je besmisleno primjenjivati pravac, već se krivine povezuju S krivom
kod istosmjernih krivina 4VrL(m) 20Vrdužina dovoljna za sagledavanje i shvatanje oštrine zakrivljenosti sledeće krivine
Maksimalna dužina pravca ograničava se na vrijednost koja je približno jednaka najvećoj dubini vidnog polja.
V PREDAVANJE
-
4
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
KRUŽNE KRIVINE
fleksibilno povijanje trase radi savlađivanja terenskih prepreka, krivine pogodnih geometrijskih oblika. Kao najprostiji oblik krive, kružni luk nezamjenjiv oblik projektne geometrije (linija konstantne zakrivljenosti 1/R=const)-uticaj na vozila u kretanju
Granični radijusi min RR maxR
Minimalni radijus, obezbjediti kretanje u najoštrijoj krivini mjerodavnom računskom brzinom uz ostvarenje pune vrijednosti radijalnog koeficijenta trenja (max fR) uz maksimalni poprečni nagib (maxip):
V PREDAVANJE
m)imaxf(max127
VRmin
pR
2r
-
5
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
KRUŽNE KRIVINE
za maxfR i maxip=7%, min R u funkciji od Vr
primjenjuje se samo na onim mjestima gdje bi R>minR bio neprihvatljiv zbog investicionih posledica
V PREDAVANJE
Vr (km/h) 40 50 60 70 80 90 100 110 120
minR(m) 50 80 120 180 250 350 450 600 750
-
6
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
KRUŽNE KRIVINE
Maksimalni radijus horizontalne krivine - maxR
- eksploatacija puteva pokazala da max R treba ograničiti na vrijednost kod koje vozač ne gubi osjećaj zakrivljenosti- suviše blage krivine ostavljaju utisak poremećenog pravca (naročito za R≥10 000m)- max R=5 000m- objektivna slika o max R dobija se iz odnosa maxR/minR-skladni oblici postižu se kod odnosa maxR/minR~6
V PREDAVANJE
-
7
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
KRUŽNE KRIVINE
V PREDAVANJE
karakteristični geometrijski elementi kružne krivine
-
8
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
neohodan geometrijski oblik kod prelaska iz pravca u krug, iz kruga u krug i iz kruga u pravacukoliko se ne primjene, problemi i posledice:- usled skokovite promjene zakrivljenosti sa 1/R=1/∞ do 1/R=const, dolazi do potrebe za trenutnim okretom upravljača, “siječenje” krivine, ugrožena bezbjednost saobraćaja- skokovita promjena radijalnog ubrzanja-bočni udar, neprijatno u fiziološkom i psihičkom pogledu, dolazi do pogrešnih odluka u toku vožnje- direktan prelazak iz pravca u krivinu ostavlja utisak preloma vodećih linija puta, nesigurnost vozača i neadekvatno ponašanje
Prelazna krivina- nije samo posrednik između kruga i pravca, već ravnopravan krivinski oblik sa pravcem i krivinom (klotoida).
V PREDAVANJE
-
9
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
vizuelni efekti sa i bez prelazne krivine
V PREDAVANJE
-
10
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
granični uslovi:- promjena poluprečnika krivine treba da bude postepena, zakrivljenost podleže linearnoj promjeni- pri konstantnoj brzini vožnje brzina okretanja prednjih točkova treba da bude konstantna- pređeni put i izvršeno okretanje prednjih točkova od početka prelazne krivine do određenog mjesta moraju biti srazmjerni proteklom vremenu:
L.R=const
“prirodna jednačina klotoide”:
R.L=A2
A-parametar klotoide, faktor veličine prelazne krivine
V PREDAVANJE
-
11
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
V PREDAVANJE
matematički oblik klotoide - Fresnel-ovi integrali
-
12
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
klotoida-najprostija kriva posle kruga:
V PREDAVANJE
klotoida krug
R.L=const=A2 R=const
=L/2R =L/R
faktor veličine:
parametar klotoide A (m)
faktor veličine:
radijus kruga R (m)
-
13
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
V PREDAVANJE
sličnost klotoida različitih parametara
-
14
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINEu projektovanju se koristi samo prvi dio do max90˚- laka
konstrukcija za unaprijed izabranu veličinu A i R
V PREDAVANJE
karakteristični elementi za geometrijsku konstrukciju klotoide
-
15
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
V PREDAVANJE
geometrijski elementi proste putne krivine
-
16
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
V PREDAVANJE
geometrijski elementi prekretne linije-S kriva
-
17
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
Vozno-dinamički kriterijumpromjena zakrivljenosti vodi promjeni radijalnog ubrzanja -bočni udar- jači ako je prelazna krivina kraćasR= 0.3m/sec
3 –ne osjeća sesR= 0.8m/sec
3 – fiziološki podnošljiv
R
3
s
V146.0Amin
V PREDAVANJE
Vr(km/h) 40 50 60 70 80 90 100 110 120
sR(m/sec3) 0.8 0.72 0.65 0.57 0.50 0.45 0.40 0.35 0.30
minA(m) 40 60 80 110 140 180 230 280 350
minR(m) 50 75 120 180 250 350 450 600 750
minL(m) 35 45 55 65 80 95 110 130 160
-
18
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
Konstruktivni kriterijum
prelazna krivina služi za promjenu poprečnog nagiba kolovoza, postupno okretanje kolovozne ploče oko unaprijed definisane ose vitoperenja, “rampa vitoperenja” ir
max ir = 0.5%, izuzetno 1.0 do 1.2% kod serpentina
rimax
hRminAmin
V PREDAVANJE
-
19
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
V PREDAVANJE
vitoperenje u S krivini
oko ose kolovoza
-
20
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PRELAZNE KRIVINE
Estetski kriterijumublažavanje utiska oštrine krivine, “otvaranje” krivine
minA=R/3za krivine radijusa R>minR, voznodinamički kriterijum obezbjeđuje i estetiku
likovna tačka gledišta:
L:Lk:L=1:1:1 odnosno ::=1:2:1
V PREDAVANJE
-
21
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PROŠIRENJE KOLOVOZA U KRIVINI
za krivine 25< R
-
22
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PROŠIRENJE KOLOVOZA U KRIVINI
V PREDAVANJE
potrebna veličina proširenja vozne trake u krivini
-
23
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
U SKORO 40% SAOBRAĆAJNIH NEZGODA KAO INDIREKTAN UZROK NAVODI SE NEDOVOLJNA PREGLEDNOST PUTA!
- puna preglednost samo u pravcu
- preglednost je i saobraćajno-psihološki i vozno-dinamički činilac
- stepen ostvarenja u trasiranju i inženjersko-tehničkom oblikovanju puta
zaustavna preglednost
preticajna preglednost
V PREDAVANJE
-
24
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
Zaustavna preglednostpotrebna preglednost za bezbjedno zaustavljanje vozila ispred nepokretne smetnje na kolovozu- posebno važno za R
-
25
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
V PREDAVANJE
geometrijske postavke za određivanje zaustavne vizure preglednosti
po pravilu ostvarena na svakom mjestu=put garantuje bezbjednu
vožnju programiranu računskom brzinom
-
26
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
V PREDAVANJE
minimalna vizura zaustavne preglednosti u funkciji brzine vožnje i uslova vožnje
-
27
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
Preticajna preglednost
razlike u brzinama, manevar preticanja moguće ostvariti kod gustine toka koja
je manja od nivoa usluge D
vozilo koje pretiče mora da pređe duži put od preticanog vozila
LB-put preticanog vozila, LA-LB – višak puta pretičućeg vozila, LC – sigurnosno rastojanje
šematski prikaz procesa preticanja sa komponentama vizure preglednosti
V PREDAVANJE
-
28
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
ukupna dužina puteva = preticajna vizura preglednosti
-vrijeme, za V=15km/h, t=10s
- u teškim terenskim uslovima koristi se redukovana dužina preticanja-početak preticanja trenutak kada je vozilo A u istoj ravni sa vozilom B
- za autoputeve i puteve sa razdvojenim kolovozima, skraćena vizura preglednosti, nema vozila C:
- % ukupne dužine puta sa zadovoljavajućim uslovima za preticanje
m)VV2(6.3
tP rp
V PREDAVANJE
m)VV(6.3
tP rAp
-
29
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
Konstrukcija zone preglednosti
preglednost se provjerava na svim krivinama kod kojih uz unutrašnju ivicu
kolovoza postoje vizuelne prepreke
najveća širina zone preglednosti na dijelu kružnog luka
grafička konstrukcija zone preglednosti za slučaj nepokretnje smetnje
V PREDAVANJE
-
30
OSNOVE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE
PREGLEDNOST PUTA U SITUACIONOM PLANU
Konstrukcija zone preglednosti
sračunata širina zone preglednosti se upoređuje sa raspoloživom širinom iz
normalnog poprečnog profila-potrebne mjere za obezbjeđenje preglednosti: na svim putevima I, II i III razreda iz zone preglednosti ukloniti sve prirodne i vještačke objekte, rastinje, privremene objekte, zabraniti sadnju
primjer otvaranja usjeka radi postizanja preglednosti u krivini
V PREDAVANJE