Download - Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
1/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
65
4.10. Hrapavost tehni kih povrina
4.10.1. Zna aj stanja tehni kih povrina
Tehnike povrine su sve one povrine strojnih dijelova koje su dobivene
nekom od obrada odvajanjemestica ili nekom od obrada bez odvajanjaestica.One su tijekom obrade i eksploatacije strojnih dijelova izloene djelovanjurazliitih vrsta optereenja, kao to su npr.: mehanika, toplinska, elektrina,kemijska ili bioloka (mogue su i kombinacije). Najznaajnija su meutimmehanika i kemijska optereenja, a njihovaesta posljedica je habanje (troenje)dijelova i korozija.
Tehnike povrine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dvamedija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizomneravnina raznih veliina, oblika i rasporeda. Posljedica tome su postupci obradeodvajanjemestica ili postupci obrada bez odvajanjaestica. Veliina hrapavostitehnikih povrina moe utjecati na:
smanjenje dinamike izdrljivosti (odnosno, smanjenjevrstoe oblika); pojaano trenje i habanje tarno (triboloki) optereenih povrina; smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjuje nosivosti
steznog spoja; ubrzavanje korozije.
4.10.2. Osnovni pojmovi
Osnovni pojmovi o hrapavost tehnikih povrina dani su prema normiISO 4287.
Povrinska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na povrini predmeta (koje su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta), a
prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima. Profil povrine predstavlja presjek realne povrine sa odreenom ravninom.(vidi sliku 4.27.)
Profilni filter je filter koji razdvaja profile na dugovalne i kratkovalnekomponente[ISO 11562]. Postoje tri filtera koji se koriste u ureajima kojima semjeri hrapavost, valovitost i primarni profili (vidi sliku 4.25). Svi imaju iste prijenosne znaajke, definirane u ISO 11562, ali razliite granine valne duine.
Sve pojave se analiziraju u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem su osi x i y smjetene u promatranu realnu povrinu a os z je usmjerena na susjedni medij.Os x pritom je orjentirana u smjeru profila hrapavosti ( vidi sliku 4.27.)
Profil hrapavosti (R) je profil koji se izvodi iz primarnog profila zanemarujuidugovalne komponente koritenjem profilnog filtra c. Profil hrapavosti osnova jeza mjerenje parametara hrapavosti profila.
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
2/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
66
hrapavost profila valovitost profila
valna duljina s c f
100
50
Slika 4.25. Prijenosne karakteristike profila hrapavosti i valovitosti
Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila (P) primjenom profilnih filtera f i c.
Slika 4.26. Razlu ivanje P, W, i R karakteristika profila
Srednja linija profila se definira posebno za primarni profil, profil hrapavosti i profil valovitosti. Za primarni profil se dobiva metodom najmanjeg kvadrata, to jest ona dijeli profil tako da je unutar duinel zbroj kvadrata svih odstupanja profila Z od te crte najmanji , a za hrapavost i valovitost se upotrebljavaju profilnifiltri c i f .
Referentna duina (duina uzorka) lp, lr, lw je duina u pravcu osi x koja sekoristi za ustanovljavanje nepravilnosti koje karakteriziraju profile koji se mjere.
Duina uzorka profila hrapavostilr i valovitosti lw brojano je jednakakarakteristinoj valnoj duini profilnih filtera c i f . Duina uzorka primarnog profilalp jednaka duini vrednovanja (ocjenjivanja).
Duina vrednovanja ln je razmak u pravcu osi x koja se koristi za vrednovanje
profila koji se mjeri. Moe sadravati jednu ili vie referentnih duina. Zadogovorene duine vrednovanja vidi ISO 4288:1996, tablica 4.61.
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
3/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
67
Tablica 4.61. Prikladne referentne duine prema ISO4288 (Cutoff) ( (DIN 4768)Periodini profili
Neperiodini profili Granina valnaduina
Du. vred/ref.duina
irinaelementaXs(mm)
Rz
(m) Ra
(m)
(mm)l n /l r
(mm)
>0,01 do0,04 do0,1 do0,02 0,08 0,08/0,4
>0,04 do0,13 >0,1 d 0,5 >0,02do0,1 0,25 0,25/1,25
>0,13 do 0,4 >0,5 do10 >0,1do 2 0,8 0,8/4
>0,4 do1,3 >10 do50 >2do10 2,5 2,5/12,5
y z
x
Slika 4.27. Profil povrine sa prikazom koordinatnog sustava
Vrijednost ordinate Z(x ) je visina mjerenog profila u bilo kojoj toki XVisina se smatra negativnom ako ordinata lei ispod osi x, dok se u suprotnomsluaju smatra pozitivnom
Lokalni nagibdZ/dX je nagib mjerenog profila u poloaju xi (vidi sliku 4.28.).Priblino se procjenjuje na temelju izraza
( )321123 945459601
+++ ++= iiiiii z z z z z z xdx
dz i
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
4/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
68
d ( )d
Z x X
d ( )
d
Z x
X
d ( )d
Z x X
d ( )d
Z x X
d ( )d
Z x X
Slika 4.28. Lokalni gradijenti profila povrine
Visina vrha profila Zp je udaljenost izmeu osi x i najvie toke vrha profila. Dubina dna profila Zv je udaljenost izmeu osi x i najnie toke dna profila
(slika 4.29.)Visina elementa profila Zt je zbroj visine vrha i dubine dna elementa profila
(vidi sliku 4.29.). Isto tako se Xs zove irina elementa profila, a koja se prikazujekao duina isjeka osi x koji sjee profilni element.
Z p
Z t
Xs
Z v
Slika 4.29. Element profila povrine
Maksimalna visina vrha profila Pp, Rp, Wp je najvea visina vrha profila Zpna duini vrednovanja, amaksimalna dubina dna profila Pv, Rv,Wv najvea dubina
dna profila Zv na istoj duini ( vidi sliku 4.29). Maksimalna visina profila Pz, Rz, Wz je zbroj visine najvee visine vrha profila Zp i najvee dubine dna profila Zv na duini vrednovanja. ISO iz 1984godine koristi simbol Rz sa drugaijom definicijom pa se mora paziti pri koritenju postojeih tehnikih crtea i dokumentacije, jer razlike nisu uvijek zanemarivomale.
Srednja visina elemenata profila Pc, Rc, Wc je srednja vrijednost elementa profila Zt na duini uzorkovanja.
Pc, Rc, Wc = =
m
im 1iZt
1
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
5/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
69
R z
Z p
1
Z v
1
Z p
2
Z v
2
Z p
3
Z v
3
Z p
4
Z v
4
Z p
5
Z v 5
Z p
6
Z v
6
duljina vrednovanja
Slika 4.30. Maksimalne vrijednosti na profilu hrapavosti
Ukupna visina profila Pt, Rt, Wt predstavlja zbroj najvee visine profila vrha Zp i najvee dubine dna profila Zv na duini koja se mjeri. Obzirom da su Pt, Rt iWt definirane na duini koja se mjeri a ne na duini vrednovanja, za svaki profil
vrijedi da je: Pt Pz; Rt Rz; Wt Wz
Z t 1
Z t 2
Z t 4
Z t 3
Z p
5
Z t 6
duljina vrednovanja
Xs1 Xs2 Xs3 Xs4 Xs5 Xs6
Slika 4.31. Parametri Xs i Zt na duljini vrednovanja
Srednje aritmeti ko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra, Wa je aritmetiki prosjek apsolutne ordinatne vrijednosti Z(x) na duini uzorka
Pa, Ra, Wa = dx x Z l
l
)(10
pri tom jel = lp, lr ili lw ovisno o parametru.
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
6/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
70
Srednjeg kvadratno odstupanje mjerenog profila Pq, Rq, Wq je vrijednostsrednjeg korijena ordinatne vrijednosti Z(x) na duini uzorkovanja:
Pq, Rq, Wq = dx xl Z
l
)(1 20
pri tom jel = lp, lr ili lw ovisno o sluaju.
Zbog relativno velikih promjena u novom izdanju ISO 4287 u donjim sutablicama date usporedne vrijednosti nekih pojmova aktualnog i prethodnogizdanja standarda.
Tablica 4.61. Usporedba nekih osnovnih pojmova ISO 4287-1:1984 i ISO4287:1996
Osnovni pojmovi Izdanje iz 1984 Izdanje iz 1996
duina uzorka l lp,lw,lr 1)
duina vrednovanja l n ln
vrijednost ordinate y Z(x)
lokalni nagib - dZdXvisina vrha profila y p Zp
dubina dna profila yv Zv
visina elementa profila - Zt
irina elementa profila - Xs1) Duina uzorka tri razli ita profila: l p (primarni profil), l w (profil valovitosti) i l r (profil hrapavosti).
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
7/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
71
Tablica 4.62. Usporedba nekih osnovnih parametara povrine ISO 4287-1:1984 iISO 4287:1996
Odreeni naParametri 1984. 1996. duinivrednovanja
ln
duiniuzorkovanja
lrmaksimalna visina vrha profila R p Rp2) xmaksimalna dubina dna profila R m Rv2) x
maksimalna visina profila R y Rz2) xsrednja visina profila R c Rc2) xukupna visina profila - Rt2) x
srednje aritmetiko odstupanjemjerenog profila R a Ra
2) x
odstupanje srednjeg korijenamjerenog profila R q Rq
2) x
srednja irina profilaelemenata Sm Rsm
2) x
nagib srednjeg korijena mjerenog profila q R q
2) x
ten point height (ponitenkao ISO parametar) R z - - -
1) Ova duina uzorka je lr, lw i lp za R-, W- i P- parametre; lp jednak je ln2). Parametri definirani za tri profila: primarni profil, profil valovitosti i profilhrapavosti. Tablica sadri samo parametre profila hrapavosti.
4.10.3. Ozna avanje hrapavosti tehni kih povrina na tehni kim crteima
Oznakom ili simbolom na tehnikim crteima se oznaavaju odreene povrine kako bi se propisala njihova hrapavost i nain obrade za njezino postizanje. Simboli hrapavosti pri obradi odvajanjem ili bez odvajanjaestica danisu normom ISO 1302-2001. Postojeosnovni i dopunski simboli koji opisuju stanje povrina.
Osnovni grafi ki simbol sastoji se od dvije ravne crte nejednake duinenagnute za 60 u odnosu na liniju koja predstavlja oznaenu povrinu, kao to pokazuje slika 4.32A,a). Osnovni grafiki simbol se ne upotrebljava bez dopunskihoznaka.
Za usklaivanje veliine simbola s ostalim natpisima na tehnikim crteima(kote, tolerancije, itd.) primjenjuje se ISO 81714-1. Osnovni grafiki simbol i
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
8/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
72
njegove dopune crtaju se prema slici 4.32. Oblik simbola na slici 4.32.B, c) do g),isti je kao kod velikih slova prema ISO 3098-2:2000 (oblik B, uspravno).Dimenzije simbola prikazane su u tablici 4.64.
A
a) b) c) d) e)
H 1
H 2 6
0 6
0
d '
B
a) b) c) d) e) f) g) C
a
b
c
de
H 1
h
d '
Slika 4.32. Gra a simbola za ozna avanje kvalitete obra enih povrina na
tehni kim crteima
(A- osnovni i dopunski simboli i njihove izmjere prema tablici 4.64.; B- dopunski znakovi i slova, C- potpuni grafi ki simbol- slova u podru ju c mogu biti velika ili
lmala, visina ovog podru ja moe biti ve
a od h da se omogu
i upotreba velikih imalih slova.)
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
9/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
73
Tablica 4.64. Izmjere oznaka na slici 4.32.Visina brojki i slova,h (vidi ISO 3098-2) 2,5 3,5 5 7 10 14 20Debljina linije za simboled' Debljina linije za slovad
0,25 0,35 0,5 0,7 1 1,4 2
Visina H 1 3,5 5 7 10 14 20 28Visina H 2 7,5 10,5 15 21 30 42 60
Ako se zahtjeva strojno odvajanjeestica potrebno za postizanje traene povrinske obrade, potrebno je dodati horizontalnu ravnu crtu na osnovni grafikisimbol, sl. 4.32.A-d). Ako nije dozvoljeno odvajanjeestica u svrhu postizanjatraene povrinske obrade, potrebno je dodati krunicu na osnovni grafiki simbol,sl.4.32.A-e). Takave simbole zovemo proireni simboli .
Kada treba postaviti potpune zahtjeve za hrapavost povrine, potrebno jedodati crtu na dui slobodni dio kraka grafikog simbola za osnovni i proirenisimbol (sl. 4.33.)
Za upotrebu u pisanom tekstu na primjer, izvjetaji ili ugovori tekstualneoznake za grafike simbole na slici 4.33 su: a) APA, b) MRR i c) NMR.
a) svi postupci dozvoljeni b) obrada odvajanjem estica
c) obrada bez odvajanja estica
Slika 4.33 Potpun grafi ki simbol
1
23
45
6
Slika 4.34. Grafi ki simbol za sve povrine izratka ( Zahtjev za hrapavost est povrina predstavljenih konturom izratka. Kontura na crteu (lijevo) predstavlja est povrina prikazanih na 3D prikazu (desno) izratka -ne predstavlja prednju i
stranu povrinu !)
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
10/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
74
Kada se ista hrapavost povrine zahtjevana na svim povrinama izratka predstavljenim, na crteu, zatvorenom konturom izratka, potrebno je dodatikrunicu na potpuni grafiki simbol kao to je prikazano na slici 4.34.
Zbog jednoznanosti oznaavanja zahtjeva za hrapavosti povrine, neophodno je, pored naznake stupnja hrapavosti povrine i njegovog iznosa, navesti i dodatnezahtjeve (npr. duina vrednovanja ili duina uzorkovanja, proizvodni postupak,
vrstu povrinskih tragova i njihovu orjentaciju ili mogui dodatak za strojnuobradu). Moe biti postavljeno i nekoliko razliitih zahtjeva na hrapavosti povrinau svrhu osiguranja funkcionalnosti povrine.
Za ovu svrhu se upotrebljava potpuni grafi ki simbol . Oznake smjetajarezliitih zahtjeva na hrapavost povrine u potpunom grafikom simbolu prikazanesu na slici 4.35.
ab
c
de
Slika 4.35. Poloaj oznaka (a do e) dopunskih zahtjeva
Zahtjevi na hrapavost povrine trebaju biti smjeteni na slijedee poloaje u potpunom grafikom simbolu:
Poloaj a: zahtjev za hrapavo u povrinePokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povrine, granina brojana
vrijednost i duina vrednovanja ili duina uzorkovanja. Zbog izbjegavanja pogrenog tumaenja, treba umetnuti izmeu oznake i zahtjevane vrijednostidvostruki razmak (slovno mjesto).
Openito, u jednom nizu treba navesti referetnu duinu vrednovanja ili duinuuzorkovanju zavrenu kosom crtom (/), slijedi oznaka stupnja povrinskehrapavosti i njena brojana veliina.
PRIMJER 1 0,0025-0,8/Rz 6,8 (primjer s referentnom duinom)
PRIMJER 2 -0,8/Rz 6,8 (primjer samo s duinom uzorkovanja)
Prema ISO 1302 referentna duina je duina vala izmeu dva definirana filtera(vidi takoer ISO 3274 i ISO 11562) a, za pogonsku metodu, duina vala izmeudvije odreene granice (vidi ISO 12085).
Poloaj a i b: -dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrineOve se oznake veinom primjenjuju za granice podru ja zahtjevane hrapavosti
ili dvije vrste oznaka hrapavosti.Prvi zahtjev na hrapavost povrine stavlja se na uobiajenom poloaju a.
Drugi zahtjev na hrapavost povrine tada se stavlja na poloaj "b". Ukoliko postoji
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
11/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
75
trei ili vie zahtjeva koje treba naznaiti, grafiki simbol se pomie u vertikalnomsmjeru, da se napravi prostor za vie linija.
MRR Ramax 0.7;Rzmax 3.3 Ramax 0,7Rz1max 3,3
a) u tekstu b) na crteu
Slika 4.36. Navo enje parametra granica hrapavosti (maksimuma)
MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3 U Ra 0,9 L Ra 0,3
a) u tekstu b) na crteu
Slika4.37. Dvostruka specifikacija parametra povrine (gornjai i donja granica)
Poloaj c: postupak obrade Naznaava postupak obrade, tretiranje povrine, vrstu prevlake ili druge
zahtjeve na proces obrade i sl. za dobivanje povrine (obraena, pocinana,galvanizirana).
Postupak obrade na povrini moe biti naznaen kao tekst dodan potpunomsimbolu kao to je prikazano na slikama 4.38. i 4.39.. Prevlaka na slici 4.39., kao primjer, naznaena je upotrebom simbolikog prikaza prema ISO 1456.
Tokareno Rz 3,1 Rz 3,1tokareno
a) u tekstu b) na crteu
Slika 4.38. Ozna avanje postupka obrade i hrapavosti povrine
NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6
Rz 3,1Fe/Ni 15 p Cr r
a) u tekstu b) u crteu
Slika 4.39. Ozna avanje prevlake i hrapavosti povrine
Poloaj d: - smjer obrade Na ovom se mjestu stavlja simbol eljenog prostiranja tragova, ako postoji,
odnosno smjer prostiranja tragova npr. "=", "X", "M"Povrinski tragovi i smjer prostiranja tragova nastalih postupkom obrade (npr.
tragovi alata) mogu biti naznaeni u potpunom simbolu upotrebom znakovanaznaenih u tablici 4.65. a prikazanim primjerom na slici 4.40. Oznaavanje povrinskih tragova definiranih znakovima nije primjeniva u tekstualnom prikazu.
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
12/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
76
MMR glodano Ra 0,7; Rz1 3,1
Ra 0,7Rz1 3,1
glodano
a) u tekstu b) u crteu
Slika 4.40. Smjer povrinskih tragova nazna en okomito na ravninu crtanja
Znakovi u tablici 4.65. prikazuju tragove obrade i smjer tragova u odnosu naravninu crtanja.
Tablica 4.65. Simboli za tragove obrade na povrinamaGrafiki
znak Opis i primjer
Paralelno na ravninu projekcije ukojoj je znak upotreblijen
Smjer tragova
Okomito na ravninu projekcije ukojoj je znak
Smjer tragova
XKrino u dva pravca na relativnu
ravninu projekcije u kojoj jeznak
X
Smjer tragova
M ViesmjernoM
C Priblino kruno prema sreditu povrine na kojoj je znakC
RPriblino radijalno prema
sreditu povrine na kojoj jeznak
R
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
13/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
77
Grafikiznak Opis i primjer
P Tragovi su zasebni, neusmjereniili nestreiP
Ukoliko je neophodno nazna iti uzorak koji nije jasno opisan ovim znakovima, totreba uraditi upotrebom prikladne biljeke na crteu.
Poloaj e: dodatak za obraduOznaava zahtjev za dodatkom za strojnu obradu, ako postoji, a daje se kao
brojana vrijednost u milimetrima.Dodatak za strojnu obradu u principu se naznaava u sluajevima kada je vie
faza obrade prikazano na jednom crteu. Dodatak za strojnu obradu je potrebannpr. u crteu sirovca i otkivka s konanim izradkom prikazanim u sirovomkomadu. Ova oznaka nije primjenjiva u tekstualnom prikazu.
Kada je zadan dodatak za strojnu obradu, moe se dogoditi da je on i jedini na
potpunom simbolu.ei je sluaj da se istovremeno daje i podatak za hrapavost poslije konane strojne obrade (sliku 4.41).
Rz 3,13
tokareno
Slika 4.41. Primjer ozna avanja zahtjeva hrapavosti povrine za kona ni izradak a
prikazan na crteu sirovca (uklju uje 3 mm dodatka za strojnu obradu)
4.10.4. Primjena oznaka hrapavosti na crteima i drugoj tehni kojdokumentaciji
Zahtjeve za stanjem povrine treba postaviti samo jednom za odreenu povrinu, na jednoj projekciji, ako je mogue, na istu projekciju gdje su kotirane itolerirane veliina ili poloaj, i to to blie njima da se to bolje uoe.
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
14/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
78
Ope je pravilo da grafiki simbol, zajedno s dopunskim informacijama trebaorijentirati tako da jeitak s donje te s desne strane crtea, kao i kod kotiranja a sve prema prema ISO129-1 (slika 4.42.).
Rp 1,3
Ra 0,7
Rz 11
R
z 3
, 1
Slika 4.42 Smjer itanja (grafi kih simbola) stanja povrine
Zahtjev za stanjem povrine (grafiki simbol) moe dirati povrinu ili bitispojen na nju preko referentno/pokazne crte koja na povrini zavrava strijelicomili nekim drugim znakom.
Kao openito pravilo, grafiki simbol, ili pokazna crta koja zavravastrijelicom (ili nekim drugim odgovarajuim zavretkom), treba pokazivati na povrinu materijala izratka s vanjske strane , bilo da je to kontura (koja predstavlja povrinu) ili njen produetak (vidi slike 4.43 i 4.44.).
Rz 11
Rz 6,5
Ra 1,3
Rz 6,5Rz 11
R a
1 , 3
Slika 4.43. Zahtjevi za stanjem povrine na konturi koja predstavlja povrinu
Rz 3,1glodano
Rz 3,5tokareno
28
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
15/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
79
a) b)
Slika 4.44. Alternativna upotreba referentne i pokazne crte
Ako ne postoji mogunost zabune, zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti zajedno s istaknutim mjerama, kao na donjoj slici.
Rz 11
Rz 6,1
120 H7
120 h6
Slika 4.45. Zahtjev za stanjem povrine uz kotni broj
Zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira zageometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao to je prikazano na slici 4.46, a) iliiznad same oznake b).
a) b)
Slika 4.46. Zahtjev za stanjem povrine vezan uz tolerancije polaja i oblika
Zahtjev za stanjem povrine moe se izravno postaviti i na pomone mjernecrte ili biti vezan na njih preko referentne ili pokazne crte sa strijelicom kaozavretkom (slika 4.47)
Cilindrine, konine kao i prizmatine povrine definiraju se oznakomhrapavosti jednoznano tako da se znakom oznai kontura ili izvodnica (vidi sliku4.48.). U manjem broju sluajeva, kada se radi o prizmatinim povrinama, svaku
povrinu treba odvojeno naznaiti ako je zahtjev za stanjem povrine razliit zasvaku od njih .
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
16/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
80
Rz 6,5Rz 6,5
Ra 1,4
Ra 1,1
R z
6 , 5
Slika 4.47. Upotreba pomo nih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosticilindri nih tijela
Slika 4.48. Zahtjev za stanjem povrine za cilindri ne i prizmati ne povrine
Ako je zahtijevano stanje povrine isto na veini povrina izratka, tada se tozahtijevano stanje povrine pojednostavljeno definira skupnim znakom koji sesmjeta obino u gornji desni kut radionikog crtea.Pri tom se na prvom mjestuistie znak obrade kojim je obraena veina ploha, a koji nije istaknut na projekcijicrtea, te u zagradu ostale obrade Postoje dva osnovna naina ovakovog prikazakao to se to vidi na slikama 4.49 i 4.50.
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
17/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
81
Rz 6,4
Rz 1,7
Ra 2,5
Slika 4.49. Pojednostavljena prikaz Ve ina povrina s istim zahtijevanim stanjem
povrine
Rz 6,4
Rz 1,7
Ra 2,5 Rz 1,7 Rz 6.6
Slika 4.50. Pojednostavljeni prikaz Ve ina povrina s istim zahtijevanim stanjem
povrineZahtjevi za stanjem povrine koji odstupaju od openitog zahtjeva za stanjem
povrine trebaju biti postavljeni izravno na crteu u istoj projekciji kao ispecificirana povrina o kojoj je rije.
Da bi se izbjeglo brojno ponavljanje istih oznaka hrapavosti, ili tamo gdje je prostor ogranien, ili ako se trai isto stanje povrine na veem broju povrinaizratka, moe se primijeniti pojednostavljeno oznaavanje i to na slijedei nain:
Pojednostavljena oznaka postavlja se na potrebnoj povrini, a njeno znaenje je objanjeno pored same projekcije , sastavnice ili u prostoru predvienom za openapomene (vidi sliku dolje).
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
18/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
82
zz U Ra 1,7
y Ra 3,1
= L Ra 0,9 y
Slika 4.51. Oznaka hrapavosti u slu aju sku enog prostora za crtanjeSvi osnovni grafiki simboli prikazani na slici 4.32 mogu se takoer koristiti
za oznaku zahtjevanog stanja povrine, a njihovo potpuno znaenje se daje nacrteu kako je to prikazano na slikama 4.52 do 4.54. ukljuujui i prethodnoopisane sluajeve.
Ra 3,1
Slika 4.52. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Nedefinirani proizvodni proces
Slika 4.53. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Potrebnoodvajanje materijala
Slika 4.54. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Nijedozvoljeno odvajanje materijala
Ako je u pitanju vie proizvodnih postupaka, potrebno je definirati stanje povrine prije i poslije pojedinog postupka obrade, to treba objasniti u napomeni,kao to prikazuje slika 4.55.
Ra 0,9kromirano
Rz 1,5
5 0 h 7
Slika 4.55. Postavljanje zahtjeva za stanjem povrine, prije i poslije obrade (uovom slu aju presvlaka)
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
19/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
83
4.10.5. Odnos tolerancije i hrapavosti
Postizanje odreene tolerancije povezano je s hrapavou tehnikih povrinakoje se toleriraju.Tablica 4.65. Odnos stupnja tolerancije (IT) i parametra hrapavosti Ra u ovsnosti o
dimenzijama izratka
Stupanjtolerancije ... 3mm 3 ... 18 18 ... 80 80 ... 250 250 ...
IT5 0,1 0,2 0,4 0,4 0,8IT6 0,2 0,4 0,4 0,8 0,8IT7 0,4 0,4 0,8 1,6 1,6IT8 0,4 0,8 1,6 1,6 3,2IT9 0,8 0,8 1,6 3,2 6,3IT10 1,6 1,6 3,2 6,3 6,3IT11 1,6 3,2 6,3 6,3 12,5IT12 3,2 3,2 6,3 12,5 12,5IT13 6,3 6,3 12,5 12,5 12,5
IT14 12,5 12,5 12,5 12,5 25
U tablici 4.66. dana je veza izmeu kvaliteta tolerancija duinskih izmjera iodgovarajuih najgrubljih povrinskih obrada. Navedene hrapavosti mogu sekoristiti uvijek kada drugi uvjeti ne zahtijevaju finiju kvalitetu obrade. Akofunkcija povrine elementa ne zahtijeva manju hrapavost od one navedene u tablici4.66., moe se openito i grubo uzeti da je potrebno ispuniti uvjet da je T R 5,0z .
Na taj se nain postie da nakon spajanja dosjednih dijelova i djelomine plastine deformacije neravnina hrapavosti stvarne izmjere bude unutartolerancijskog polja.
Izmeu toleracijskog polja, duljinske izmjere i veliine hrapavosti treba postojati usklaenost. Na slici 4.56. prikazan je povoljan (slika 4.56.a) i nepovoljan(slika 4.565.b) odnos visine tolerancijskog polja i neravnina. Prema literaturnim podacima hrapavost moe biti manja ili u nekim sluajevima najvie jednakakvaliteti tolerancije duljinske izmjere.
Slika 4.56. Tolerancije i hrapavosti povrina
(a - povoljan i b - nepovoljan odnos hrapavosti i tolerancijskog polja)
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
20/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
84
Tablica 4.66. Uobiajena podru ja primjene veliina hrapavostiSrednje aritmetiko
odstupanje profilaR a,m
Primjena
0,0250,050,1
Kontrolna mjerila, najstroijizahtjevi
0,20,40,8
Brtvene i vrlo precizne kliznepovrine
1,63,26,3
Klizne povrine i prisnidosjedi
12,525 Prisni dosjedi
50 Nefunkcijske povrine
U tablici 4.67. dan je pregled najeih postupaka rune i strojne obrade sa podacima o veliini hrapavosti koja se uobiajeno moe s njima postii.
Tablica 4.67. Orjentacione vrijednosti parametra Ra povrinske hrapavosti koji semogu postii sa odreenom vrstom rune i strojne obrade
Stupanj povrinske hrapavostiR a, mPostupak
obrade 0
, 0 2 5
0 , 0
5
0 , 1
0 , 2
0 , 4
0 , 8
1 , 6
3 , 2
6 , 3
1 2
, 5
2 5
5 0
1 0 0
2 0 0
4 0 0
8 0 0
Runa obrada- grubo turpijanje- fino turpijanjeLijevanje- u pijesak- u kokilu- tlano lijevanjeKovanje- toplo, slobodno- toplo u ukovnju- hladno u ukovnjuValjanje- toplo- hladno
-
8/10/2019 Hrapavost Tehnickih Povrsina-1
21/21
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija
85
Stupanj povrinske hrapavostiR a, mPostupak
obrade 0
, 0 2 5
0 , 0
5
0 , 1
0 , 2
0 , 4
0 , 8
1 , 6
3 , 2
6 , 3
1 2
, 5
2 5
5 0
1 0 0
2 0 0
4 0 0
8 0 0
Pjeskarenje
SamarenjePlinsko rezanjeTokarenje- grubo- finoBlanjanje- grubo- finoGlodanje- grubo- fino
Buenje svrdlomRazvrtavanjeBruenje- grubo- finoPoliranje- mehaniko- elektrinoHonanje, lepanjeSuperfiniObrada navoja- rezanje- bruenje, valjanjeObrada zubaca- blanjanje- glodanje- bruenje