SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA OPREME U RAFINERIJAMA
ZAVRŠNI RAD
prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Nikola Praštalo, mag. ing. mech.
Zagreb, 2018.
Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Poslijediplomski specijalistički studij Industrijskog inženjerstva i menadžmenta Zavod za industrijsko inženjerstvo Mentor: prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Student: Nikola Praštalo, mag. ing. mech.
ZAVRŠNI RAD:
INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA
OPREME U RAFINERIJAMA
Nikola Praštalo, mag. ing. mech.
Zagreb, 2018.
II
PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU:
UDK:
Ključne riječi: upravljanje dokumentacijom, održavanje, rafinerija, baza podataka, XML
Znanstveno područje: TEHNIČKE ZNANOSTI
Znanstveno polje: STROJARSTVO
Institucija u kojoj je rad izrađen: Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Mentor rada: Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing.
Broj stranica: 71
Broj slika: 49
Broj tablica: 1
Broj korištenih bibliografskih jedinica: 29
Datum obrane:
Povjerenstvo: Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, mentor
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, član
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
doc. dr. sc. Anita Domitrović, član
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
Institucija u kojoj je rad pohranjen: Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
III
IV
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................................. 1
2. OPĆENITO O SUSTAVIMA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA ......... 3
2.1 Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom .............................................................................. 5
3. KOMERCIJALNA RJEŠENJA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA ...... 7
3.1 Definicija održavanja prema normi HRN EN 13306 [4] .............................................................. 7
3.2 Računalom podržano upravljanje održavanjem ........................................................................... 8
3.2.1 Osnovne značajke ERP sustava ............................................................................................ 8
3.2.2 Systems Applications and Products in Data Processing (SAP) ............................................ 8
3.2.3 Osnovne značajke CMMS sustava ......................................................................................15
3.2.4 Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima22
4. TRENUTNO STANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK ...........................................................................................................................................25
4.1 Strategija MOL Grupe .................................................................................................................25
4.2 Implementacija MOL-ove strategije upravljanja dokumentacijom .............................................26
5. PRIJEDLOG RJEŠENJA ZA POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK ......................................................................................38
5.1 Opis programskog sustava Bazko ...............................................................................................41
5.2 Opis strukture baze programskog sustava Bazko ........................................................................42
5.3 Opis načina rada programskog sustava Bazko ............................................................................50
6. ZAKLJUČAK .....................................................................................................................................66
LITERATURA ............................................................................................................................................68
V
PREDGOVOR
Ovaj rad daje prijedlog poboljšanja sustava za upravljanje dokumentacijom koji predstavlja bazu
bilo kojeg sustava održavanja. Ideja za poboljšanje proizašla je iz konkretnog iskustva vezanog uz
problematiku s kojom se suočava održavanje u svakodnevnom radu. Implementacija sustava koji
na jednom mjestu povezuje sve aktivnosti u održavanju predstavlja značajnu uštedu vremena te
omogućuje izvor informacija za pravovremeno reagiranje. Ovaj je rad proizašao iz višegodišnjeg
iskustva rada u održavanju rafinerijskih sustava, no ne bi bio moguć bez znanstvene potpore koju
sam i ovoga puta dobio na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Dragutinu Lisjaku, dipl. ing. koji je pratio cijeli proces
nastajanja završnog rada i svojim savjetima i entuzijazmom usmjeravao me kako da prevladam
probleme koji su se pojavili prilikom izrade rada. Bez njegovog iskusnog vodstva mnoge bih
nedoumice mnogo teže razriješio, a ovaj rad ne bi bio ni upola ovoliko temeljit.
VI
SAŽETAK RADA NA HRVATSKOM JEZIKU
Za održavanje procesne opreme u kompleksnom sustavu kakav je rafinerijski ne postoji
jednostavna metoda. Održavanje opreme temelji se na vlastitom iskustvu i specifičnosti opreme,
držeći se pritom preporuka proizvođača opreme, zakonskih regulativa, normi i internih procedura.
Troškovi održavanja u zadnje su vrijeme pod povećalom te se traže metode i analize za smanjenje
i povećanje raspoloživosti opreme, čime bi se povećala pouzdanost procesa. Samim time, najstariji
pristup održavanju (koji se svodi samo na zahvate nakon što se kvar dogodi) više nije prihvatljivo
rješenje te postoji tendencija da se korektivno održavanje smanji na minimum.
Takav pristup odabran je kao jedan od ciljeva unutar MOL Grupe, na način da se traži povećanje
raspoloživosti pogona i pouzdanosti opreme. U ovom radu naglasak je na segmentu upravljanja
dokumentacijom vezanom za opremu koja se održava u rafinerijskom sustavu. Za realizaciju
navedenog koriste se alati koji su na raspolaganju, a u ovom slučaju to su mogućnosti koje nudi
ERP sustav SAP, koji se koristi unutar MOL grupe.
Inertnost velikih sustava dodatno otežava problem jer sustav koji ima prednosti u svojem
studioznom i detaljnom pristupu, nažalost, istovremeno ima manu u zahtijevanju značajne količine
vremena za procesuiranje ovakvih aktivnosti. Upravo će zbog toga u ovome radu biti dan prijedlog
novog programskog rješenja Bazko. Bazko je vlastito razvijena struktura baze podataka opreme
čiju je strukturu i podatke moguće prebaciti u većinu komercijalnih baza podataka.
Unutar programskog sustava Bazko koristi se XML tehnologija spremanja podataka. Primjenom
XML tehnologije omogućeno je jednostavno definiranje formata dokumenata i podataka. Prednost
XML-a nad ostalim tehnologijama jest njegova neovisnost, otvorenost i prenosivost. Programska
obrada XML-a je relativno jednostavna jer postoji velik broj programskih alata i biblioteka
programa čijom se primjenom značajno ubrzava razvoj aplikacijskih rješenja kao što je Bazko.
VII
ABSTRACT
There is no simple maintenance method for process equipment in the complex system such as
refinery. Equipment maintenance is based on one’s own experience and characteristics of the
equipment, while complying with manufacturer recommendations, regulatory requirements,
standards and internal procedures. Recently, management is focused on maintenance expenses
requiring usage of methods and analysis to reduce them and to increase the availability of
equipment and reliability of the process. Because of that, the oldest maintenance approach based
on dealing with failure when it occurs, is no longer acceptable solution and there is strong tendency
to minimize corrective maintenance.
Such approach has been chosen as one of the objectives within the MOL Group in a way that it
seeks to increase the availability and reliability of equipment and process. This paper emphasis
one segment of these objectives and that is a documentation management of refineries equipment.
In order to do the above mentioned, we use any available tool, and in this case it is SAP as ERP
system that MOL Group uses.
Inertness of a large system has its advantages in studious and detailed approach, but it also has its
own disadvantages while it is time consuming for such mentioned activates. Therefore, this paper
will present a proposal for the new program solution Bazko. Bazko represents custom made
structure of equipment database whose structure and data can be transferred to most commercial
databases.
Software Bazko uses XML technology to store data. By XML technology it is possible to easy
define the format of the document and data. The advantage of XML over other technologies is its
independence, openness and easiness to transfer. XML software process is relatively simple,
because there is a large number of software tools and library programs which are used to
significantly accelerate the development of application solutions such as Bazko, described in this
paper.
VIII
KLJUČNE RIJEČI
Upravljanje dokumentacijom, održavanje, rafinerija, baza podataka, XML.
IX
KEYWORDS
Documentation Management, Maintenance, Refinery, Database, XML.
X
POPIS OZNAKA
AM – upravljanje imovinom (Asset Management) CDATA – Character data CMMS – Computerized maintenance management system CO – kontroling (Controlling) DBMS – Data Base Management System DCS – Distributed Control System DTD – Document Type Description EAM – Enterprise Asset Management ERP – Enterprise Resource Planning FCC – Fluid Catalytic Cracking FI – financije i računovodstvo (Financial Accounting) HR – upravljanje ljudskim resursima (Human Resource) HRN – hrvatske norme IS – prilagođena industrijska rješenja (Industry Solutions) MM – upravljanje materijalima (Materials Management) PDF – Portable Document Format PM – tehničko održavanje imovine (Plant Maintenance) PP – planiranje proizvodnje (Production Planning) PS – upravljanje projektima (Project Systems) PSM – Process Safety Managment QM – upravljanje kvalitetom (Quality Management) RNR – Rafinerija nafte Rijeka RNS – Rafinerija nafte Sisak SAP – Systems, Applications and Products in Data Processing SD – prodaja i distribucija (Sales and Distribution) WF – upravljanje radnim nalozima (Workflow)
XI
POPIS SLIKA
Slika 1. Shematski prikaz novog rješenja za upravljanje dokumentacijom održavanja ............................... 6 Slika 2. Kriterij strukturiranja funkcijskih lokacija .....................................................................................11 Slika 3. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima .......................................................................14 Slika 4. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima .......................................................................15 Slika 5. Moduli CMMS informacijskog sustava .........................................................................................16 Slika 6. Glavni igrači na tržištu CMMS rješenja prema Gartneru iz 2014. godine [16] .............................18 Slika 7. Web-servis za pomoć pri odabiru CMMS-a [17] ...........................................................................21 Slika 8. Rezultati usporedbe dobavljača CMMS-a [17] ..............................................................................22 Slika 9. Prikaz procedure za reviziju funkcijskih lokacija unutar SAP-a ....................................................27 Slika 10. Primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije ..................................................................28 Slika 11. Prikaz definiranja klasa opreme ...................................................................................................28 Slika 12. Određivanje karakteristika opreme ..............................................................................................30 Slika 13. Prikaz unosa klasa i karakteristika opreme u SAP .......................................................................30 Slika 14. Prikaz dijela karakteristika za posudu V-6401 .............................................................................32 Slika 15. Prikaz pristupa dokumentima za traženi objekt u SAP-u .............................................................33 Slika 16. Prikaz procedure za izradu popisa zadataka unutar SAP-a ..........................................................34 Slika 17. Primjer SAP forme za odabir objekta na kojem će se definirati popisi zadataka .........................35 Slika 18. Primjer SAP forme za odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga .....35 Slika 19. Primjer SAP forme kombiniranog plana za automatsko kreiranje radnog naloga .......................36 Slika 20. Struktura sustava baze podataka programskog sustava Bazko ....................................................43 Slika 21. Prikaz XML dokumenta za korijensku mapu Rafinerije nafte Sisak ...........................................44 Slika 22. Prikaz XML dokumenta za Kombinirano postrojenje 6 ..............................................................45 Slika 23. Prikaz XML dokumenta za sekciju FCC ......................................................................................45 Slika 24. Prikaz XML dokumenta za grupu opreme Posude .......................................................................46 Slika 25. Prikaz hodograma za posudu V-6401 ..........................................................................................47 Slika 26. Prikaz XML datoteke za posudu V-6401 .....................................................................................48 Slika 27. Prikaz hodograma za XML datoteku Priključak, Nacrt i Ispitivanje ...........................................49 Slika 28. Shema načina rada programskog sustava Bazko ..........................................................................50 Slika 29. Unos korisničkih podataka za pristup programu ..........................................................................51 Slika 30. Prozor početnog izbornika aplikacije Bazko ................................................................................52 Slika 31. Prozor za pretraživanje aplikacije Bazko .....................................................................................54 Slika 32. Prikaz odabira naziva opreme kroz napredno pretraživanje ........................................................55 Slika 33. Prikaz mogućih odabira unutar prozora Oprema .........................................................................55 Slika 34. Prikaz tehničkih podataka o opremi .............................................................................................56 Slika 35. Prikaz podataka o materijalima unutar prozora Oprema ..............................................................56 Slika 36. Prikaz prozora Opis opreme i procesa / slika unutar prozora Oprema .........................................57 Slika 37. Prikaz prozora Dokumentacija / nacrti unutar prozora Oprema ...................................................57 Slika 38. Prikaz prozora Ispitivanja na opremi unutar prozora Oprema .....................................................58 Slika 39. Prikaz prozora Radova na opremi unutar prozora Oprema ..........................................................58 Slika 40. Prikaz prozora Pripadajući P&I dijagrami i izometrije unutar prozora Oprema ..........................59 Slika 41. Prikaz prozora Napomene unutar prozora Oprema ......................................................................59 Slika 42. Prikaz odabira pregleda unutar prozora Napomene .....................................................................59 Slika 43. Prikaz prozora Zakonske obveze unutar prozora Napomene .......................................................60 Slika 44. Prikaz prozora Opasnost zbog neispravnog rada unutar prozora Napomene ...............................60 Slika 45. Prikaz brzog pretraživanja prilikom unosa podataka u bazu ........................................................61 Slika 46. Izvod iz prikaza dijela podataka o traženom objektu ...................................................................62 Slika 47. Prozor unosa novih ili promjene postojećih podataka o objektima ..............................................63
XII
Slika 48. Prikaz načina zahvaćanja dokumenata za odabrani objekt ..........................................................64 Slika 49. Unos XML i PDF dokumenata za odabrani objekt ......................................................................65
XIII
POPIS TABLICA
Tablica 1. Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima ..23
1
1. UVOD
Posljednjih godina, strojevi i tehnički sustavi prošli su kroz značajan razvoj u smislu njihove
strukture i tehnologije. Postaje sve teže pratiti stanje pojedinih dijelova ili sklopova jer današnje
tehnologije imaju znatno više slabih točaka od izvornih strojeva. Osim toga, projektanti više nisu
skloni predimenzioniranju uređaja i opreme, nego teže manjim i lakšim izvedbama uređaja i
opreme. Kao rezultat toga, brojne su komponente osjetljivije na trošenje i oštećenja.
U novije vrijeme održavanje dobiva sve više na značaju i zauzima sve važniju funkciju u
poslovanju tvrtki. Tomu doprinose promjene koje su se dogodile u posljednjih par desetljeća:
‐ sve veća kompleksnost strojeva i opreme
‐ zahtjev za većom raspoloživošću i pouzdanošću opreme
‐ kvarovi opreme značajno smanjuju profit tvrtke i negativno utječu na procese
‐ zahtjevniji propisi iz područja sigurnosti i ekologije.
Shodno suvremenom upravljanju kvalitetom održavanja, kao i svaka druga djelatnost u nekoj
organizaciji, zahtijeva zadovoljavajući protok informacija i arhivu svih bitnih podataka o
postupcima i rezultatima održavanja u cilju općega gospodarenja kvalitetom i postizanja ucrtanih
ciljeva.
Integrirani poslovni informacijski sustav, takozvani ERP – Enterprise Resource Planning System,
koji se koristi za protok informacija i arhivu bitnih podataka unutar Ine, jest SAP sustav. SAP je
vrsta poslovnog softvera koji podržava mnoge operativne procese poduzeća u poslovnim
područjima nabave, skladištenja, proizvodnje, prodaje, kvalitete, održavanja, financija,
računovodstva, kontrolinga itd. [1].
Do potrebe za izgradnjom novog sustava došlo se na temelju potrebe za boljom organizacijom
dokumenata unutar SAP sustava. SAP sustav ima svoje prednosti vidljive u analizi troškova te
sustavu praćenja aktivnosti održavanja. Uz to, vidljive su i u sljedivosti aktivnosti i troška na
pojedinom objektu unutar nekog zahtijevanog vremenskog razdoblja. Osim navedenih prednosti,
sustav SAP ima svoj prostor za unapređenje vidljiv u pohrani dokumenata vezanih za pojedine
objekte odnosno aktivnosti na njima. Za potrebe održavateljskih aktivnosti, SAP ima razrađen
sustav radnih naloga. Sustav funkcionira tako da prilikom pojave neke nepravilnosti u radu objekta
unutar procesnog postrojenja, kao što je na primjer pumpni agregat, unutar SAP sustava kreira se
zahtjev za rad pod nazivom Obavijest. Na temelju te obavijesti kreira se zahtjev za izvođenje
aktivnosti s njihovim detaljnim opisom te predviđenim troškom, a taj korak naziva se kreiranjem
radnog naloga. Nakon izvedenih aktivnosti te vraćanja objekta u pogon, obavijest i radni nalog
zatvaraju se, tj. postaju neaktivni te se trajno pohranjuju unutar SAP sustava za kasniju analizu.
Unutar radnog naloga moguće je pohraniti i svu prateću dokumentaciju kao što su izvještaji o
2
ispitivanjima, upotrijebljeni materijali i rezervni dijelovi, izvještaji i preporuke o budućim
aktivnostima. Potreba za razvoj novog sustava dolazi upravo u ovom navedenom segmentu
pohrane podataka. SAP sustav posjeduje previše složen pregled navedenih dokumenata; naime, za
njihov pregled potrebno je prvo odabrati traženi objekt, pa unutar njega dokumentaciju kao što su
nacrti, proračuni i drugo. U slučaju da postoji potreba za izvještajem o ispitivanju na objektu,
potrebno je ići i korak dalje te pretražiti radne naloge koji posjeduju takav izvještaj unutar traženog
objekta. Takav način pretrage i arhiviranja zahtijeva značajan utrošak vremena te se taj utrošak
vremena na pregledavanje i usporedbu multiplicira ako se pokaže potreba za usporedbom
aktivnosti i izvještaja na više objekata. Samo radi vizualizacije navedenog, prilikom planiranja
remonta, potrebno je planirati radove na gotovo svim objektima unutar procesnih postrojenja. I
ako uzmemo u obzir da unutar rafinerijskog sustava postoji više od šest stotina pumpnih agregata,
ovakav način zahtijeva značajne resurse u analizi i planiranju.
Zbog navedenog se za pohranu nacrta i proračuna za pojedini objekt koristi drugi programski alat,
dok se za izvještaje o ispitivanju koriste i dodatna programska rješenja.
Potreba za izgradnjom novog sustava temelji se na objedinjavanju i preglednosti arhiviranja svih
dokumenata po pojedinom objektu. Cilj nije višestruki unos dokumentacije koja se nalazi na
raznim trenutno nepovezanim mjestima, već da se kratak opis dokumenta nalazi uz poveznicu s
dokumentom koji se nalazi u drugom programskom alatu. Naravno, osim dokumenata koji su
arhivirani u drugim programskim alatima, novi sustav također će imati i mogućnost pohrane
dokumenata.
Predloženi sustav u ovom radu omogućit će objedinjenje svih bitnih informacija iz postojećih
programskih alata te sistematizaciju i preglednost dokumenata, sljedivost izvršenih aktivnosti te
alarmiranje o potrebnim budućim aktivnostima na opremi.
Navedeni nedostaci SAP sustava već su prepoznati te je na tržištu moguće nabaviti alate koji
rješavaju ovaj problem. Ta su rješenja, naravno, naprednija te omogućuju i dodatne opcije, a neka
od njih omogućuju i kompatibilnost sa SAP-om. Takvo rješenje zahtijeva značajne resurse u
financijama, vremenu i ljudstvu, dok razvoj vlastitog sustava smanjuje navedene troškove te se
fokusira na rješavanje primarnog problema.
3
2. OPĆENITO O SUSTAVIMA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA
Zbog sve veće konkurentnosti, smanjene potražnje te sve većih zahtjeva za sigurnost uz
kontinuirano smanjenje rizika, očekivanja u polju održavanja sve su veća. Poslovanje današnjih
rafinerija suočava se sa sve većim brojem postavljenih ciljeva kao što su npr. optimiziranje
održavateljskih i investicijskih budžeta.
S namjerom dostizanja tih ciljeva, INA d. d. odlučila je za upravljanje programima održavanja
postrojenja implementirati ERP sustav SAP PM, čiji je doprinos značajan u polju održavanja
procesnih postrojenja kakav je rafinerijski. SAP PM omogućuje organizaciji alat za sve aktivnosti
održavanja, a te aktivnosti međusobno su povezane i stoga je ovaj modul usko integriran s drugim
modulima kao na primjer upravljanje materijalima, prodaja i distribucija [2]. Uz značajno
smanjenje papirologije te uštede na vremenu u svakodnevnim aktivnostima inženjera u
održavanju, SAP je omogućio transparentniji proces potrošnje budžeta, korištenja rezervnih i
potrošnih dijelova i ostalog. No, najznačajniji je doprinos mogućnost praćenja aktivnosti te
troškova za te aktivnosti po objektu u traženom vremenskom razdoblju.
Izazovi s kojima se susreću procesno-energetski sustavi, pogotovo ovakve kompleksnosti, jest
nedostatak vidljivosti podataka, pohranjenih na različitim mjestima, koji sadrže vrijedne
informacije o potencijalnim rizicima s kojima se suočavaju inženjeri u svakodnevnom radu.
Tendencija je imati jedinstvenu, vizualnu prezentaciju podataka o imovini, gdje će sve
zainteresirane strane u procesu moći pristupiti podacima prikupljenim iz različitih izvora. Takav
sustav omogućio bi pristup podacima prilikom raznih analiza te omogućiti razvojnu strategiju za
imovinu, praćenje performansi, davanje preporuka oko strategija. Ključ je u pristupu podacima,
njihovoj analizi te korištenju rezultata, a za to je potrebno intuitivno, moderno i jednostavno
sučelje.
Implementacijom SAP PM-a u rafinerijske pogone definirane su funkcijske lokacije te klase
opreme kako bi se omogućilo upravljanje i izvršavanje aktivnosti održavanja. Iste te funkcijske
lokacije i klase kasnijim razvojem karakteristika omogućuju korisnicima iskoristiti te podatke pri
razvoju, upravljanju i ocjenjivanju strategije. Implementirani SAP moduli nemaju alat za razvoj,
upravljanje i procjenu učinkovitosti implementiranih strategija i analiza. Integriranjem podataka
iz više izvora omogućuje se preciznije donošenje odluka s rješenjima za upravljanje imovinom
temeljenima na rizicima.
Obavijesti i radni nalozi u SAP PM-u osiguravaju učinkovito planiranje, izvršavanje aktivnosti te
njihovo dokumentiranje. Ti podaci omogućavaju prikaz vrijednih izvora znanja kada se koriste
zajedno s drugim podacima, kao što su parametri u radu opreme, promjene u procesima,
4
umjeravanje i ostali izvori podataka. Navedeni podaci koriste se za procjenu učinkovitosti
postojećih strategija i ciljeva ili pružaju podatke za izradu analiza i strategija za poboljšanje
performansi imovine.
Kao što se može iščitati iz navedenog, sam SAP trenutno nije u mogućnosti prepoznati takozvane
bad actors koji kontinuirano utječu na rad postrojenja te odrediti uzroke njihova pojavljivanja.
Utvrđivanjem takvih uzročnika, omogućava se utrošak budžeta u obliku operativnih ili kapitalnih
troškova na pravome mjestu, dok se inženjeri mogu baviti ostalim aktivnostima u sklopu
povećavanja raspoloživosti. Podaci o najčešćim otkazima na objektima u radu postrojenja te
nastalim troškovima omogućuju rangiranje najvećih rizika koji utječu na raspoloživost. Navedeni
podaci trenutno su pohranjeni na raznim mjestima unutar sustava što znatno utječe na vrijeme
potrebno za njihovu obradu.
Primjer je pumpni agregat za koji postoji ogromna količina podataka kao što je projektna
dokumentacija iz koje proizlaze očekivanja o radu pumpe, performanse i funkcionalnost,
informacije o temperaturi, tlakovima, vibracijama, pomacima i drugim podacima koji daju
informaciju o stanju opreme. Osim tih podataka, tu su i podaci o održavanju i inspekciji, podaci o
usklađenosti sa zakonskim odredbama itd. Cilj je ovoga rada izgraditi takvo rješenje kako bi se
ovi podaci pohranjivali u jedan sustav, tj. bazu. Trenutno je stanje pohrane podataka takvo da se
oni nalaze na različitim mjestima.
Podaci su bitni za donošenje odluka oko strategije ili budućih aktivnosti na opremi. Trenutno
korištenje modula SAP PM ne omogućuje jednostavan prikaz svih ovih analiza te je cilj projektirati
rješenje koje omogućava adekvatniju pohranu podataka.
U obzir treba uzeti da rafinerija raspolaže s više od šest stotina pumpnih agregata (pored ostale
opreme), a predloženo će rješenje omogućiti da se inženjeri u održavanju nesmetano bave onim
poslovima koji omogućavaju nesmetani rad rafinerije te smanjenje praznog hoda u pretraživanju
podataka i analizama.
Objedinjavanjem dijagnostičkih podataka te podataka analize troškova pojedinih aktivnosti
održavanja iz SAP sustava u zajednički izvještaj bit će moguće identificirati održavateljske
aktivnosti na svakom pojedinom objektu održavanja te na taj način unaprijediti procese donošenja
poslovnih odluka.
5
2.1 Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom
Upravljanje dokumentacijom unutar Rafinerije nafte Sisak sukladno je sustavu u kojem se
obrađuje i kreira. Svaki sustav za sebe ima sistematizirani pristup i organizaciju podataka i
dokumentacije. Na taj se način prepoznaju sljedeći sustavi:
‐ sustav upravljanja projektnom dokumentacijom nalazi se u bazi podataka i omogućen mu
je pristup preko internetskog preglednika
‐ sustav online praćenja rotacijske opreme nalazi se na zasebnom programskom rješenju
‐ praćenje radnih parametara (npr. tlakova i temperatura, razina itd.) nalazi se na DCS
sustavima
‐ pohranjivanje izvještaja inspekcije i njihova analiza nalaze se u digitalnom i papirnatom
obliku kod inženjera odgovornih za tu vrstu opreme
‐ pohranjivanje analize kvarova nalazi se u digitalnom obliku u organizacijskim jedinicama
odgovornim za te vrste analiza
‐ praćenje troškova i izvedenih aktivnosti po objektu arhivirano je u SAP sustavu.
Kao što je vidljivo iz navedenog, postoji više izvora podataka potrebnih za adekvatnu analizu,
obradu te donošenje odluke o strategiji za pojedini objekt ili sustav. Svi sustavi zasebno su
sistematizirani i odgovarajuće su rješenje za potrebe osnovnih korisnika. Ipak, integracija podataka
iz više izvora omogućava preciznije donošenje odluka s rješenjima za upravljanje imovinom
temeljenima na rizicima.
U svojoj prirodi, održavanje je skup različitih aktivnosti i postupaka koji trebaju osigurati ispravan
rad tehničkog sustava, odnosno takvu razinu sigurnosti, funkcionalnosti, raspoloživosti i
pouzdanosti koja zadovoljava postavljene ciljeve i zahtjeve proizvodnje [3]. Kao što je već ranije
navedeno, zahtjevi za raspoloživošću opreme i postrojenja sve su veći te se očekuje da dosegnu
vrijednosti iznad 96 %. Ako se uzme u obzir potreba za optimiziranjem troškova, dolazimo do
zaključka da je potrebna veća iskoristivost postojećih sustava. Značajno je uznapredovalo ulaganje
u opremu kroz preventivne i prediktivne aktivnosti, analize izvještaja i troškova, ali je prostor za
unapređenje vidljiv u njihovu objedinjavanju. Analize unutar programskog rješenja takozvanog
online praćenja rotacijske opreme bez usporedbe s analizom troška kroz SAP sustav te
kvalitetnijeg utroška ljudskih resursa, omogućile bi kvalitetnije donošenje odluka i planiranje
aktivnosti na opremi. Samim time smanjio bi se udio korektivnih aktivnosti na opremi, tj. povećala
bi se raspoloživost opreme. Za svaki poslovni sustav preventivne i prediktivne aktivnosti su
značajan trošak, no treba imati na umu da su korektivne aktivnosti, tj. utjecaj neplaniranih obustava
te moguće ozljede i onečišćenja okoliša, gledajući u cjelini, značajno veći trošak.
6
Prijedlog poboljšanja je implementacija programskog rješenja koje će objediniti sve informacije o
opremi i omogućiti adekvatno praćenje stanja opreme prilikom eksploatacije, kako je prikazano
na sljedećoj slici.
Slika 1. Shematski prikaz novog rješenja za upravljanje dokumentacijom održavanja
7
3. KOMERCIJALNA RJEŠENJA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA
3.1 Definicija održavanja prema normi HRN EN 13306 [4]
Kada se govori o značajkama opreme, zapravo se misli na značajke kvalitete, koja se određuje na
temelju sljedećih kriterija: funkcionalnosti, tehnologičnosti i eksploatabilnosti. To su klasične
značajke opreme, a karakteristika im je da su u stalnoj interakciji pri čemu određuju i osnovna
pravila ponašanja opreme. Svaka od ovih značajki ima i svoju definiciju [5]:
‐ Funkcionalnost opreme je zapravo ostvarivanje kvalitete opreme u samoj konstrukciji, pri
čemu su projektanti ti koji određuju stupanj funkcionalnosti. Često se govori o
projektiranoj i ostvarenoj funkcionalnosti, pri čemu je, naravno, ona ostvarena uvijek nešto
manja.
‐ Tehnologičnost opreme je ostvarivanje kvalitete opreme tijekom njezine proizvodnje, a
tehnologična je ona oprema koja zahtijeva kraće vrijeme izrade, jeftiniju opremu, manje
materijala, jeftiniji materijal, jednostavnije operacije itd.
‐ Eksploatabilnost opreme je ostvarivanje kvalitete opreme tijekom njezine uporabe
(eksploatacije).
Određivanje kvalitete opreme, osim na osnovi navedenih klasičnih kriterija, može se obavljati i na
osnovi suvremenih kriterija, koji su danas odlučujući faktor pri izboru odgovarajućih tehničkih
sustava.
Norma HRN EN 13306 nudi definicije pojedinih suvremenih značajki tehničkih sustava:
‐ Pouzdanost je sposobnost elementa da izvodi zahtijevanu funkciju u zadanim uvjetima,
unutar zadanog vremenskog razdoblja. Valja napomenuti da se pouzdanost također koristi
kao mjera pouzdanosti izvedbe pa se time može definirati kao vjerojatnost da će sustav,
sredstvo ili komponenta izvoditi propisanu aktivnost u danom vremenu bez kvara, ako se
njome ispravno služi. [5]
‐ Raspoloživost je sposobnost elementa da bude u stanju obavljati traženu funkciju pod
danim uvjetima, u danom vremenu ili tijekom danog vremenskog intervala, pod
pretpostavkom da su osigurani potrebni vanjski izvori.
‐ Pogodnost za održavanje je sposobnost nekog elementa da se pod danim uvjetima uporabe
održi (ili vrati) u stanje u kojemu može obavljati zahtijevanu funkciju; obavljanje
održavanja pod danim uvjetima korištenjem navedenih postupaka i sredstava.
‐ Efektivnost opreme je veličina izvedena iz drugih značajki koja označava vjerojatnost
uspješnog stupanja u rad opreme te obavljanja tog rada u određenom vremenu i uvjetima.
8
3.2 Računalom podržano upravljanje održavanjem
Informacijski sustavi bave se podacima: unosom, pohranjivanjem, obradom, generiranjem i
analizom podataka. Podaci koje sustavi obrađuju mogu biti tekstualni ili brojčani, grafički, filmovi,
zvukovi odnosno nizovi podataka. Svaki sustav mora omogućiti jednostavno pretraživanje i
međusobnu usporedbu podataka. Podaci se u sustav unose ručno ili automatski, a kako bi se
omogućila njihova optimalna upotreba, pohranjuju se u baze podataka [3].
3.2.1 Osnovne značajke ERP sustava
Poslovni informacijski sustav (engl. Enterprise Resource Planning – ERP) jest generički izraz za
integrirani računalni sustav poduzeća koji tvrtki omogućava efikasno korištenje resursa
(materijala, zaposlenika, postrojenja, opreme i dr.) [3]. Jedan od ciljeva ERP sustava je dizajniranje
učinkovitog informacijskog sustava integriranjem i automatizacijom svih aktivnosti poslovanja
tvrtke kako bi postali brži i transparentniji [6].
ERP sustav daje uravnoteženje proizvodnje, distribucije, financija i drugih poslovnih funkcija za
optimiziranje produktivnosti tvrtke pa se ERP sustavi smatraju kralježnicom korporativne
infrastrukture [7]. Osim tradicionalnih funkcija naručivanja i metode kontrole zaliha pomoću
računala, ERP uvodi i funkcije upravljanja proizvodnjom, upravljanja nabavom, planiranja
proizvodnje, financija i menadžmenta prodaje te upravljanja transportom, upravljanja lancem
opskrbe, korporativnim strategijama planiranja, upravljanja tijekom rada (tzv. Workflow
management) i elektroničkom razmjenom podataka u sustavu. ERP sustav tako pruža veću
fleksibilnost i sposobnost integracije s kupcima te integraciju s dobavljačima materijala.
Najzastupljeniji ERP sustav u velikim tvrtkama u Hrvatskoj je Systems Applications and Products
in Data Processing ili skraćeno SAP.
3.2.2 Systems Applications and Products in Data Processing (SAP)
Tržište ERP sustava je definirano i još uvijek dominirano njemačkom softverskom tvrtkom SAP,
koja trenutno upravlja s 33 % ERP tržišta [8]. Systems Applications and Products in Data
Processing (SAP) program je namijenjen planiranju sredstava poduzeća. SAP je najrašireniji
svjetski poslovni informacijski sustav (ERP).
SAP trenutno nudi 24 različita rješenja u tri skupine:
‐ financijske i javne usluge (bankarstvo, osiguranje, zdravstvena skrb, visoko obrazovanje,
javni sektor)
‐ usluge općenito (medijske kuće, veleprodaja, telekomunikacije, komunalne usluge,
transport, logistika)
9
‐ proizvodnja (automobilska industrija, građevina, visoka tehnologija, rudarstvo, nafta i plin)
Dizajn SAP sustava ima sljedeće pretpostavke:
‐ prilagodljivost pravnim i zakonodavnim zahtjevima države
‐ arhitektura i alati za prevođenje na jezik države ciljnog projekta
‐ prilagodljivost uobičajenom poslovanju i tijeku obrade poslovnog procesa.
Moduli SAP-a
Modul je programski proizvod što čini kohezivnu cjelinu i ispunjava određenu funkciju, a s ostalim
modulima tvori cjelovit programski proizvod.
Osnovna su obilježja takvih poslovnih modela inovativno i radikalno mijenjanje načina poslovanja
u različitim djelatnostima, pri čemu su osmišljena posve nova pravila odvijanja poslovnih procesa
koja ubrzo postaju standardom.
Ako je djelovanje informacijskog sustava u nekim područjima poslovanja glavni pokazatelj
podjele, informacijski sustav određenog poduzeća može se podijeliti na toliko dijelova koliko u
njemu ima funkcijskih područja. Tada govorimo o modulima informacijskog sustava jer pojedino
funkcijsko područje pokriva određeni modul cjelovitog rješenja.
Najčešći moduli od kojih se sastoje veliki moderni ERP sustavi pokrivaju sljedeće segmente
poslovanja:
FI – financije i računovodstvo (Financial Accounting)
CO – kontroling (Controlling)
AM – upravljanje imovinom (Asset Management)
PS – upravljanje projektima (Project Systems)
WF – upravljanje radnim nalozima (Workflow)
IS – prilagođena industrijska rješenja (Industry Solutions)
HR – upravljanje ljudskim resursima (Human Resource)
PM – tehničko održavanje imovine (Plant Maintenance)
QM – upravljanje kvalitetom (Quality Management)
PP – planiranje proizvodnje (Production Planning)
MM – upravljanje materijalima (Materials Management)
SD – prodaja i distribucija (Sales and Distribution).
Najvažniji modul što se tiče ovog rada jest modul u kojem se odvijaju aktivnosti održavanja i
proizvodnje, a to je modul za tehničko održavanje imovine – PM (Plant Maintenance).
Modul za tehničko održavanje imovine omogućuje:
‐ modeliranje osnovnih objekata sa svim obilježjima
10
‐ modeliranje povezivanja tih objekata (mreža), pri čemu je svaka veza također oblikovana
kao objekt s pridruženim ustrojem i svojstvima
‐ izdavanje radnih naloga (izdavanje robe i materijala, norme i profili za ljudske potencijale,
integracija za financijsko poslovanje i kontroling) za određene usluge te za održavanje [9].
Funkcijske lokacije
Fleksibilnost organizacijskih struktura unutar SAP sustava omogućuje preslikavanje i
najsloženijih organizacijskih struktura. Unutar PM modula proizvodni je pogon podijeljen na
funkcijske lokacije koje predstavljaju faze proizvodnog procesa. Tehnički sustav (oprema) koji se
koristi u toj fazi procesa povezan je s tom funkcijskom lokacijom. Na funkcijsku lokaciju povezan
je jedan ili više komada opreme koja sudjeluje u proizvodnoj fazi. Na najnižoj razini nalaze se
sklopovi i dijelovi opreme. Tako se informacije vezane za pojedine dijelove opreme vežu za
funkcijsku lokaciju i obrnuto.
Od općih organizacijskih jedinica koristi se organizacijska jedinica „pogon“, koja predstavlja
proizvodni pogon unutar poduzeća, kao i mjesto na kojemu su instalirani radni sustavi koji su
zanimljivi sa stanovišta održavanja, nazvani „pogon održavanja“. Postojeći radni sustavi i
implementirani tehnički resursi (npr. procesna oprema, proizvodni alati, testna oprema itd.)
upravljani su kao „funkcijske lokacije“ i kao „komadi opreme“.
„Funkcijska lokacija“ je funkcijska jedinica radnog sustava i mjesto na kojem se obavlja posao,
dok je „komad opreme“ objekt koji obavlja posao. „Funkcijske lokacije“ i „komadi opreme“
dodijeljeni su pojedinom „pogonu održavanja“ u svakom trenutku [10].
Organizacija funkcijskih lokacija u Rafineriji nafte Sisak
Funkcijska lokacija unutar Inina SAP sustava predstavlja hijerarhiju opreme prema procesnim i
funkcijskim kriterijima. Matični podaci funkcijske lokacije sadrže informacije o lokaciji, mjestu
troška i planskim podacima održavanja.
Svakom funkcijskom lokacijom upravlja se nezavisno u sustavu, tako da je moguće:
- upravljati pojedinačnim podacima iz perspektive održavanja za objekt
- izvoditi pojedinačne zadatke održavanja za objekt
- evidentirati zadatke održavanja izvedenih za objekt
- sakupljati i vrednovati podatke na dulji vremenski rok za objekt [11].
Radni sustavi strukturirani su pomoću „funkcijskih lokacija“, prema funkcijskim, procesno
orijentiranim ili lokacijskim kriterijima.
11
Slika 2. Kriterij strukturiranja funkcijskih lokacija
Dubina i tip strukture određeni su strukturnim indikatorima. Vrsta strukturiranja sustava unutar
Rafinerije nafte Sisak predstavlja četiri razine sa sljedećom hijerarhijskom strukturom:
XXX lokacija - funkcijska cjelina (segment djelatnosti)
INA-e (npr. Rafinerija nafte Sisak)
XXX-XXX lokacija - postrojenje unutar Rafinerije nafte Sisak
XXX-XXX-XXX podsustav - grupa opreme unutar postrojenja
XXX-XXX-XXX-XXX funkcijska jedinica - cjelina unutar rafinerijskog postrojenja
(komad opreme)
Matični podaci „funkcijske lokacije“ sadrže informacije o mjestu, troškovnome mjestu i planskim
podacima održavanja kao i podatke o strukturi. Dodatne informacije mogu biti spremljene
koristeći mogućnost funkcije obrade teksta i klasifikacijskog sustava. „Komadi opreme“ koji su
instalirani na određenoj „funkcijskoj lokaciji“ dokumentirani su kroz period vremena na osnovi
praćenja njegove upotrebe.
Objekti u poduzeću, kojima se upravlja kao pojedinačnim čvrstim objektima, definirani su u
sustavu održavanja kao „komadi opreme“.
Vremena upotrebe „komada opreme“ dokumentirana su u formi vremenskih segmenata upotrebe.
To osigurava zapis o radu „komada opreme“ od trenutka nabave komada opreme do njegova
stavljanja izvan upotrebe.
Korištenjem sustava klasifikacije, podaci o „komadima opreme“ mogu biti dopunjeni tehničkim
karakteristikama.
Održavanje unutar Rafinerije nafte Sisak bavi se velikim brojem objekata pa je te objekte potrebno
smisleno grupirati. Objekti se klasificiraju kao:
- komadi opreme
- funkcijske lokacije
- sklopovi
12
- rezervni dijelovi.
Također je potrebno definirati podatke specifične za pojedinu klasu (npr. dimenzije, snaga itd.).
Na taj je način olakšano traženje željenog objekta.
Klase i karakteristike
Klase mogu biti strukturirane u višerazinske hijerarhije. Ključni pojam koji se dodjeljuje svakoj
klasi omogućuje brzo određivanje tražene klase.
Klase mogu biti podijeljene prema namjeni:
‐ posude
‐ spremnici
‐ rektori
‐ regeneratori
‐ filteri
‐ pumpe
‐ kolone
‐ kompresori
‐ izmjenjivači topline
‐ cjevovodi
‐ itd.
Karakteristike opisuju svojstva pojedinog objekta koji se klasificira. Korisnik ih slobodno definira
i pridružuje ih klasama.
Karakteristike za klasu opreme Posude mogu biti na primjer:
‐ masa
‐ materijal
‐ debljina
‐ korozijski dodatak
‐ volumen
‐ orijentiranost
‐ godina proizvodnje
‐ radni tlak
‐ projektni tlak
‐ radna temperatura
‐ projektna temperatura
‐ medij
‐ debljina izolacije
13
‐ itd.
Sustav radnih naloga
Sustav radnih naloga je najutjecajnije sredstvo koje održavanje može imati. Ono je instrument
kontrole poslova održavanja. Osoba koja želi da se izvrši određena aktivnost održavanja ispunjava
specifični obrazac koji se u Ininu ERP sustavu naziva Obavijest. Zatim se taj obrazac automatski
upućuje Službi upravljanja održavanjem s ciljem pokretanja željenih aktivnosti. Iz te obavijesti
kreira se drugi obrazac u kojem su navedene i opisane potrebne aktivnosti te popis potrebnih usluga
i materijala za izvršenje tražene aktivnosti. Taj se obrazac naziva Radni nalog. Radni nalog je
najvažniji dokument unutar održavanja, on sadrži ukupne troškove rada, dijelove i materijal koji
se koristio [12]. Nakon izvršenih poslova taj radni nalog finalizira se te ostaje pohranjen kao
identifikacija izvršenog posla.
Radni nalog može biti kreiran za potrebe aktivnosti operativnih troškova (engl. OPEX) ili
kapitalnih troškova (engl. CAPEX). Prilikom kreiranja radnog naloga potrebno je definirati i
njegov prioritet. Prioritet radnog naloga može biti jedan od devet ponuđenih:
1. trenutni
2. hitan
3. kratkoročan
4. normalan
5. dugoročan
6. prekid rada
7. remont
8. ekstra radovi za remont.
Navedeni standardizirani sustav radnih naloga kreira i čuva kompletnu dokumentaciju svih radova
održavanja, kako bi bila omogućena kontrola upravljanja njima.
Osim što služi kao pomoć pri identificiranju, praćenju i upravljanju izvršenjem aktivnosti
održavanja, sustav radnih naloga pomaže i pri vođenju statistike zahvata i stanja pojedine opreme,
praćenja troškova održavanja te pri analizi, planiranju i raspoređivanju aktivnosti održavanja.
Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima u Rafineriji nafte Sisak prikazan je u sljedećem
hodogramu.
14
Slika 3. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima
15
Slika 4. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima
3.2.3 Osnovne značajke CMMS sustava
Broj i kompleksnost sustava opreme i dijelova o kojima se brinu inženjeri za održavanje izuzetno
je velik te je potrebno uložiti značajan napor kako bi se uspjelo u prevenciji kvarova. Kako bismo
tu prevenciju omogućili, neophodan je sistemski pristup informacijskom menadžmentu. Količina
informacija o održavanju izuzetno je velika i zahtijeva informatizaciju protoka podataka te je stoga
primjena specijaliziranog informacijskog sustava održavanja (CMMS) neophodna [13].
Tipičan CMMS (Computer Maintenance Management System) obično je podijeljen u module,
kako je prikazano na Slici 5. [14], od kojih svaki predstavlja određenu funkciju poduzeća. Svi
podaci o aktivnostima prethodno provedenima na opremi, planiranju resursa, rasporedu i
planiranju preventivnog i korektivnog održavanja te garanciji i sukladnosti, moraju biti
dokumentirani i kontrolirani.
16
Implementacijom ovog programskog rješenja olakšan je pristup cjelokupnoj dokumentaciji o
opremi te ostalim materijalima i ljudskim potencijalima. Omogućeno je bolje iskorištenje resursa
u proizvodnji i održavanju te lakše planiranje aktivnosti radnika u održavanju.
Slika 5. Moduli CMMS informacijskog sustava
Kvarovi i njihovo trajanje uvelike ovise o programu održavanja koji treba biti ispravno razvijen,
raspoređen i izvršen. Minimizacija vremena zastoja opreme radi inspekcije, popravaka i remonta
zahtijeva raspored i koordinaciju rada.
Mnoge tvrtke došle su do zaključka da korištenje informatičkog menadžmenta daje značajne
rezultate [14]:
‐ povećanje efikasnosti opreme (do 85 %)
‐ povećanje pouzdanosti (oko 20 %).
Učinkovitije korištenje radne snage, materijala te vanjskih izvođača često štedi 5 – 15 % ukupnih
troškova održavanja. Računalom podržano upravljanje održavanjem djeluje kao okvir unutar kojeg
se upravlja održavanjem. Stvarne prednosti sustava, pokazala su brojna istraživanja, postignute su
time što se povećala produktivnost, a smanjili su se direktni troškovi održavanja [14].
Daljnji razvoj informacijskih sustava održavanja uvodi datoteke u kojima se nalazi velik broj
podataka o svakom pojedinom tehničkom sustavu – podaci o aktivnostima održavanja koje su
provedene ili koje treba provesti i mnoštvo informacija povezanih uz te aktivnosti. Takva velika
količina podataka stručnjacima održavanja omogućuje izradu kvalitetnih planova preventivnog
17
održavanja, pripremu aktivnosti korektivnog održavanja, odnosno analizu podataka o svim
određenim aktivnostima.
Iz dana u dan sve je veći broj podataka vezanih za aktivnosti koje je potrebno ili korisno imati
spremljene u računalnom sustavu, pa su informacijski sustavi u održavanju sve kompleksniji.
Današnji zahtjevi prošireni su na praćenje svih aktivnosti održavatelja iz područja preventive i
područja korektive. Uz održavanu imovinu, u računalnom se obliku povezuju dokumenti kao što
su radne upute, certifikati, sigurnosne upute, crteži, popis dobavljača rezervnih dijelova, vanjskih
izvođača i njihovi ugovori. Od sustava se traži da automatski generira pojedine izvještaje vezane
za uspješnost održavanja prema različitim kriterijima. Na sustav se povezuju instrumenti za
praćenje stanja opreme (održavanje prema stanju), koji u njega prenose izmjerene vrijednosti.
Temeljem tih podataka sustav sam definira buduće potrebne aktivnosti i o njima obavještava
korisnika.
Dobro planiranje i nadziranje aktivnosti održavanja uvjet je optimiziranja aktivnosti s aspekta
brzine njihova obavljanja i nastalih troškova. Mnogi se sati rada mogu uštedjeti ako su osigurani
svi resursi za provođenje, a bržim obavljanjem aktivnosti smanjuju se primjerice, troškovi zastoja
[3].
Informacijski sustavi održavanja (CMMS – Computerised Maintenance Management System)
omogućuju stručnjacima održavanja precizno planiranje i dokumentiranje procesa i aktivnosti
održavanja tehničkih sustava te pohranu podataka proizašlih iz provođenja tih aktivnosti. Bitno je
naglasiti da se CMMS sustavi naslanjaju na ERP sustave, ali mogu raditi i samostalno. Na tržištu
se nudi relativno velik broj CMMS rješenja za vođenje poslova održavanja, a problem nastaje
prilikom odabira. Današnje moderne CMMS sustave krasi velik broj značajki koje njihovi
dobavljači ističu kao prednosti te je teško odlučiti se kojem od njih vjerovati. Možda neizostavni
kriterij prilikom odabira je informiranje o mišljenjima o kvaliteti CMMS sustava, koje provode
nezavisne analitičke tvrtke poput Gartnera. Gartner je vodeća svjetska analitička tvrtka iz područja
informacijskih tehnologija te je neupitni autoritet u generiranju mišljenja, stavova i procjena za
sveukupno IT tržište. Inovacijski magični kvadrat pruža grafički prikaz pozicioniranja četiriju
vrsta konkurentnih dobavljača CMMS rješenja:
‐ izazivači (Challengers)
‐ igrači iz niše (Niche Players)
‐ vođe (Leaders)
‐ vizionari (Visionaries).
Izazivači – dobro izvršavaju zacrtane vizije, dominiraju u velikom segmentu tržišta, ali ne
razumiju u kojem smjeru ide tržište.
18
Igrači iz niše – fokusirani su na mali segment tržišta, slabi su u inovacijama, nemaju cilj nadmašiti
konkurenciju.
Vođe – imaju dobru sposobnost izvršavanja vizije i dobru pozicioniranost u budućnosti.
Vizionari – razumiju u kojem smjeru ide tržište, imaju viziju i sposobnost promjene tržišnih
pravila, imaju nešto slabiju sposobnost izvršavanja zacrtane vizije [15].
Iz prethodno navedenog proizlaze sljedeće korisnosti magičnoga kvadrata:
‐ brza edukacija o mogućim dobavljačima CMMS rješenja, njihovoj sposobnosti
zadovoljavanja trenutnih i budućih potreba korisnika
‐ jednostavnost u razumijevanju pozicije koje trenutno na tržištu zauzima pojedini dobavljač
CMMS rješenja.
‐ mogućnost usporedbe pojedinih dobavljača u izvršavanju zacrtane vizije u budućnosti. [16]
Prema navedenom sustavu analize, na sljedećoj slici prikazana je pozicija Inina odabira za CMMS
rješenje, SAP.
Slika 6. Glavni igrači na tržištu CMMS rješenja prema Gartneru iz 2014. godine [16]
Prema istraživanju analitičke tvrtke Gartner iz 2014. godine, Slika 6., vidljivo je tko su glavni
igrači na tržištu CMMS sustava. Od „vođa“ trenutno se jedino ističe IBM (Maximo). Iz dijela
19
„igrača iz niše“ ističu se IFS, Oracle i Infor(EAM), dok se od „vizionara“ ističe samo SAP sustav.
U nastavku će biti objašnjene prednosti i mjere opreza za navedene tvrtke.
IBM (Maximo) je globalna tehnološka korporacija sa sjedištem u New Yorku. Njihov proizvod
Maximo Asset Management nalazi se u grupi Cloud & Smarter Infrastructure unutar IBM-a.
Maximo se koristi u mnogim procesno-energetskim sustavima širom svijeta.
Prednosti:
‐ Maximo je vrlo prilagodljiv proizvod pogodan za velika poduzeća
‐ IBM ima profesionalnu globalnu zajednicu resursa i partnera za podršku EAM-a, što
smanjuje rizike implementacije i rješava nedostatke
‐ proizvod pruža širok raspon funkcionalnosti za podršku svim procesno-energetskim
sustavima
‐ proizvod ima zavidne reference
‐ Maximo nudi nekoliko industrijskih rješenja s poboljšanom funkcionalnošću (kao što su
zaštita okoliša, zdravlje i sigurnost).
Mjere opreza
‐ reference, korisnici i perspektiva prikazuju da su troškovi implementacije i održavanja na
samom vrhu tržišta EAM-a
‐ dodaci za industrijska rješenja dodatni su trošak
‐ korisnici izvještavaju o značajnim hardverskim zahtjevima za pokretanje aplikacija
‐ mobilna strategija kontinuirano se unapređuje tijekom proteklih nekoliko godina, a
sadašnja ponuda u velikoj mjeri nije se dokazala u proizvodnji.
IFS je globalna tvrtka softverskih aplikacija sa sjedištem u Linkopingu, Švedska. Glavni proizvod
je poslovni informacijski sustav ERP. IFS prodaje svoje proizvode širokom rasponu industrije, ali
je usredotočen na tvrtke s velikim ulaganjima.
Prednosti:
‐ IFS Applications proizvod može biti implementiran u većini procesno-energetskih sustava
‐ IFS-ove referencije navode iznadprosječna zadovoljstva razinom proizvoda i usluga
‐ IFS Applications mogu se i to često koristiti kao kompletno ERP rješenje
‐ IFS ima ozbiljnu mobilnu strategiju, a proizvod ima mogućnost nadogradnje
‐ IFS može ponuditi reliability centered maintenance modul (RCM) za poboljšanje
funkcionalnosti.
Mjere opreza:
20
‐ IFS-ovo tržište u Europi je trenutno većinom zastupljeno u skandinavskim zemljama i
Poljskoj
‐ IFS je pretežno usredotočen na naftnu i plinsku industriju
‐ postoje ograničenja u pružanju usluga, iako se to s vremenom poboljšava.
Infor(EAM) je globalna tvrtka softverskih rješenja sa sjedištem u New Yorku. Infor(EAM) je
uglavnom usmjeren na proizvodnju.
Prednosti:
‐ Infor(EAM) je značajno zastupljen u sektoru otpadnih voda
‐ sukladno referencijama, korisnici visoko ocjenjuju Infor(EAM)
‐ Infor(EAM) je relativno jednostavan i financijski povoljan za nadogradnju i održavanje.
Mjere opreza:
‐ korisnici Infor(EAM)-a su manje tvrtke
‐ Infor(EAM) nije značajno prisutan u naftnoj i plinskoj industriji
‐ mobilna rješenja nisu se pokazala zadovoljavajućima.
SAP je globalna tvrtka softverskih rješenja sa sjedištem u Walldorfu, Njemačka. SAP Business
Suite je kompletan ERP paket dizajniran za različite industrije i koristi se u svim većim regijama
svijeta.
Prednosti:
‐ SAP EAM integriran je u SAP paket poslovnih aplikacija, uključujući financije, nabavu i
ljudske resurse
‐ SAP ima zreliju i opsežnu globalnu zajednicu resursa za podršku EAM-a i partnera koji
minimiziraju implementacijske rizike i rješavaju nedostatke
‐ Business Suite je vrlo podesiv i pogodan za velika poduzeća u cijelom spektru procesno-
energetskih sustava, posebno u naftnoj i plinskoj industriji
‐ SAP je napravio značajna ulaganja u inovacije relevantne za EAM, uključujući mobilne i
analitičke usluge.
Mjere opreza:
‐ SAP EAM nije dizajniran za integraciju s poslovnim aplikacijama drugih glavnih ERP
dobavljača
‐ referencije i izvještaji korisnika o troškovima za razvijanje i održavanje proizvoda su pri
samom vrhu EAM-ova tržišta
21
‐ referencije i korisnici konzistentno ocjenjuju upotrebljivost proizvoda kao loše (premda
SAP ulaže u pojednostavljenje korisničkog iskustva, pokazujući napredak u rješavanju
ovog višegodišnjeg problema) [16].
U novije doba za odabir CMMS sustava osim Gartnerova magičnoga kvadrata koriste se i metode
poslovnog odlučivanja. Jedna od znanstvenih metoda poslovnog odlučivanja je AHP (analitički
hijerarhijski procesi), koja na temelju usporedbi parova alternativa i kriterija pomaže u donošenju
optimalnog rješenja izbjegavajući pri tome subjektivnost. Jedan od primjera ovog načina je
specijalizirani web-servis PlantServices, prikazan na Slici 7. Prednost ovog web-servisa je u tome
što omogućava usporedbu i odabir CMMS alternativa u širokom rasponu kriterija važnih za
industriju. Princip rada temelji se na dodavanju prioriteta kriterijima u postocima i to prema
mišljenju potencijalnih korisnika CMMS rješenja.
Slika 7. Web-servis za pomoć pri odabiru CMMS-a [17]
Na slici je prikazan mogući način usporedbe. S desne strane vidljiva je mogućnost usporedbe od
jednostavnog do naprednog te aspekti za usporedbu s lijeve strane.
Kriterijima su pridružene funkcije koje je potrebno rangirati prema važnosti, od vrlo važno do
nevažno.
22
Odabranim CMMS rješenjima dodjeljuju se određeni brojevi bodova izračunani na temelju
zadanih težina kriterija i atributa važnosti dodijeljenih njihovim funkcijama, kako je prikazano na
Slici 8.
Slika 8. Rezultati usporedbe dobavljača CMMS-a [17]
3.2.4 Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima
U današnje vrijeme IT sektor prepoznao je svoju ulogu u poboljšanju sustava upravljanja
dokumentacijom te je na tržištu sve više programskih rješenja. U svijetu ima raznih tvrtki koje
nude intuitivna, moderna i jednostavna rješenja prilagodljiva ulozi korisnika u sustavu; ona
omogućuju očitanje, unos podataka i dokumenata, njihovu analizu te preporuke za buduće
aktivnosti i strategije. Nude set ugrađenih automatskih izvještaja s bogatim grafičkim prikazom te
stvaranje prilagođenih izvještaja.
Za usporedbu, odabrano je šest programa koji su prepoznati i koriste se u svijetu u procesno-
energetskim sustavima, kako je prikazano u Tablici 1.:
‐ Meridium
‐ Intertek
‐ Credo
23
‐ Synergy plant
‐ E2G (The Equity Engineering Group, Inc.)
‐ Palladio (ANTEA).
Tablica 1. Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima
Kao što je prikazano u Tablici 1., usporedba se bazirala na osam zahtjeva:
1. Podaci o opremi – sva programska rješenja daju pohranjivanje klasa i karakteristika
objekata što je minimalni zahtjev za ovakve programe.
2. Procjena rizika – svaki program nosi svoj sustav procjene i rangiranja rizika koji se u
većini slučajeva bazira na automatskom prepoznavanju, sukladno unesenim podacima.
3. Korozijski krugovi – predstavljaju sistematizaciju cjevovoda i povezane opreme u sustave
povezane s korozijom koji daju informacije o potrebnoj inspekciji, posljedicama te
mehaničkim i kemijskim svojstvima materijala. Neki od navedenih programa nude
automatsku identifikaciju korozijskih krugova i automatsko prepoznavanje korozijskih
aktivnosti sukladno unesenim podacima o materijalu opreme, mediju unutar opreme i
ostalim podacima. E2G i Palladio imaju svoj sustav unosa i spajanja korozijskih krugova
koji se ne definira automatski.
4. Praćenje korozijskih aktivnosti – neki programi unosom podataka automatski
izračunavaju posljedice korozijskih aktivnosti, tj. stanjenje stijenke u milimetrima po
24
godini te daju informaciju o preostalom vremenu za eksploataciju. Drugi programi daju
informaciju iz koje se mogu izračunati posljedice aktivnosti korozije.
5. Risk-based Inspection planiranje – svi programi nude plan inspekcije opreme sukladno
unesenim podacima.
6. Podaci o inspekciji – svi programi nude unos podataka iz izvještaja inspekcije te pohranu
dokumenta.
7. Fit for service procjena – većina programa daje vrijednost do koje se neki objekt može
eksploatirati temeljenu na unesenim podacima i svojim algoritmima, dok program Palladio
ne daje tu mogućnost procjene.
8. Kompatibilnost sa SAP-om – neki programi nude direktno povezivanje sa SAP-om te
automatsko generiranje obavijesti i radnih naloga u SAP-u, dok drugi nude obradu
podataka iz SAP-a.
Od svih analiziranih programskih rješenja, Meridium nudi najbolje rješenje za potrebe održavanja.
Nudi unos raznih podataka te njihovu obradu, set ugrađenih automatskih izvještaja s bogatim
grafičkim prikazom te stvaranje prilagođenih izvještaja. Daje poveznicu i kompatibilnost sa svim
sustavima koji se koriste unutar MOL grupe – od DCS-ova, do online praćenja podataka opreme.
Najvažniji dio jest to da je Meridium SAP-ov strateški partner što omogućuje njihovu visoku
razinu kompatibilnosti te donosi značajne prednosti u odnosu na ostala programska rješenja.
Međutim, programsko rješenje Meridium zahtijeva značajna financijska ulaganja u program,
edukaciju i prilagodbu.
25
4. TRENUTNO STANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK
Sukladno normi HRN EN 13306 održavanje predstavlja kombinaciju svih tehničkih,
administrativnih i menadžerskih postupaka tijekom vijeka trajanja nekog elementa s ciljem
zadržavanja ili vraćanja elementa u stanje u kojem može izvoditi zahtijevanu funkciju. Navedeni
element predstavlja bilo koji dio, komponentu, uređaj, podsustav, funkcijsku jedinicu, opremu ili
sustav, koji se može razmatrati pojedinačno. Kvar predstavlja prestanak sposobnosti elementa da
izvodi zahtijevanu funkciju [18].
Održavanjem se prvenstveno povećava vrijeme raspoloživosti tehničkih sustava, tj. imovine, te se
produljuje njezina sposobnost obavljanja funkcije za koju je namijenjena te povećava sposobnost
procesa da proizvodi proizvode zahtijevane kvalitete i količine.
Kao što je ranije navedeno, održavanje je djelatnost kojom se trebaju sačuvati sva bitna svojstva
opreme i postrojenja za siguran rad i pouzdano funkcioniranje tijekom predviđenog vremena
eksploatacije. Održavanje postrojenja prvenstveno se dijeli na preventivno i korektivno održavanje.
Preventivno održavanje podrazumijeva sprečavanje kvarova pravodobnim zamjenama potrošnih
dijelova te se temelji na cikličkim zahvatima prema unaprijed određenom planu. Odnosno, definira
se kao izvođenje niza planiranih aktivnosti koje produljuju životni vijek opreme ili sustava ili
otkrivaju kritično trošenje koje će uzrokovati kvar na opremi ili sustavu [19]. Koncept
preventivnog održavanja je prvi znanstveni pristup upravljanja imovinom koji je započeo
pedesetih godina prošlog stoljeća [20]. Aktivnosti preventivnog održavanja mogu se planirati u
odnosu na poslovni ciklus te se za radove odabire najpovoljniji trenutak. Najstariji pristup
održavanju je korektivno održavanje i provodi se po nastanku kvara. Takav je pristup prikladan
kada su kvarovi manji, jednostavni, brzo otklonjivi na licu mjesta i kada ne uzrokuju bitan zastoj
u proizvodnji.
Korektivno održavanje podrazumijeva neplanirane popravke koji utječu na plan proizvodnje, a u
osnovnu podjelu održavanja danas se ubraja i održavanje po stanju, unutar kojeg se prati stanje
opreme s ciljem ranog detektiranja kvara te pravovremene reakcije [21].
4.1 Strategija MOL Grupe
Cilj strategije održavanja unutar MOL Grupe je postaviti sveobuhvatan skup ciljeva po poslovnim
područjima prema kojem bi se davale smjernice strategije održavanja.
Jedan je od ciljeva unutar MOL Grupe i povećanje raspoloživosti pogona i pouzdanosti opreme.
Raspoloživost pogona je sposobnost objekta obaviti potrebne funkcije u danim uvjetima u
određenom vremenskom intervalu, uz pretpostavku da su osigurani vanjski resursi.
26
Kako bi ostvarili povećanje raspoloživosti i pouzdanosti opreme, između ostalog odlučeno je da
je potrebno povećati udio preventivnog i prediktivnog održavanja u odnosu na korektivno. Zbog
količine opreme te ograničenih resursa i vremena za aktivnosti preventivnog i prediktivnog
održavanja, pristupilo se prvotno konceptu određivanja kritične opreme na kojoj je potrebno
primijeniti navedene oblike održavanja.
Kako određivanje kritične opreme predstavlja problematiku prepoznavanja, zbog raznih
primijenjenih metoda koje su davale nejednake popise, odlučeno je da će se primijeniti
metodologija utvrđivanja opreme kritične za procesnu sigurnost na lokalnoj razini. Cilj utvrđivanja
opreme kritične za procesnu sigurnost je odabrati onu opremu na koju je potrebno primijeniti
preventivno i prediktivno održavanje u svrhu izbjegavanja kvara opreme i sukladno tome pojave
visokorizičnih procesnih incidenata. Kritična oprema procesne sigurnosti je oprema bilo kojeg
visokorizičnog procesa povezanog s upravljanjem procesnom sigurnošću (PSM – Process Safety
Managment) čiji nedostatak može dovesti do ili doprinijeti procesnom incidentu koji može
rezultirati smrću ili teškim ozljedama radnika, značajnom materijalnom štetom i/ili utjecajem na
okoliš. Odnosno, PSM je sustav za identifikaciju, razumijevanje i kontrolu procesnih opasnosti
kako bi se spriječile ozljede i nesreće povezane s procesom [22]. Odabir kritične opreme nije tema
ovog rada, pa nije potrebno ulaziti u detalje procesa odabira.
Kako bi odabir kritične opreme, a kasnije i planiranje preventivnog održavanja, bio što precizniji,
potrebna je kvalitetna i opsežna tehnička baza podataka opreme. Tehnička baza podataka opreme
je podloga bez koje nije moguće krenuti u navedene sljedeće korake. Tehnička baza podataka mora
biti adekvatno organizirana, tj. mora posjedovati dokumentaciju po objektu. Ta dokumentacija
mora sadržavati priručnike proizvođača, kronološki opisane aktivnosti održavanja po objektu,
kronološki dokumentirane podatke o poremećajima u procesu tijekom eksploatacije i tako dalje.
4.2 Implementacija MOL-ove strategije upravljanja dokumentacijom
Navedeni postupak razumljiv je jer je, kao što je ranije navedeno, dokazano da se korištenjem
informatičkog menadžmenta povećava i raspoloživost i pouzdanost opreme [14]. Ovim bismo
pristupom iskoristili značajne mogućnosti SAP-a.
Unutar INA-e d. d. započete su aktivnosti primjene navedene procedure. Odlučeno je da će se
koristiti ERP sustav SAP koji omogućuje primjenu navedene metodologije rada. Kako bi se
navedeno omogućilo, napravljena je strategija implementacije u sljedećim koracima:
1. revizija funkcijskih lokacija u SAP-u
2. određivanje klase opreme
3. određivanje karakteristika opreme
27
4. implementacija upravljanja dokumentacijom u SAP-u
5. kreiranje popisa zadataka po opremi
6. dodjeljivanje zadataka funkcijskim lokacijama.
Revizija funkcijskih lokacija u SAP-u
Pojam funkcijske lokacije objašnjen je ranije u radu, a predstavlja sam početak procesa korištenja
SAP-a. One definiraju lokaciju opreme i sadrže sve potrebne podatke i dokumente o opremi.
Funkcijske lokacije već postoje u SAP-u te ih je potrebno revidirati i provjeriti postoje li za sve
objekte i jesu li uklonjene one koje se više ne koriste. Proces revizije funkcijskih lokacija prikazan
je hodogramom na Slici 9.
Slika 9. Prikaz procedure za reviziju funkcijskih lokacija unutar SAP-a
Na Slici 10. prikazan je primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije u SAP-u. Kao što je
vidljivo, funkcijska lokacija posude V-6401 koja je uzeta za primjer nalazi se na četvrtoj razini.
Prva razina predstavlja lokaciju Rafinerije nafte Sisak, navedena u skraćenom obliku. Druga razina
predstavlja lokaciju posude unutar sekcije 6400 unutar Rafinerije nafte Sisak. Treća razina
28
predstavlja opremu, tj. grupu opreme unutar koje se nalazi traženi objekt, dok četvrta razina
prikazuje naziv tog objekta. Kao što je ranije navedeno, funkcijska lokacija predstavlja lokaciju
opreme unutar nekog prostora.
Slika 10. Primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije
Određivanje klase opreme
Kao što je ranije navedeno, klasa predstavlja grupu karakteristika za pojedinu opremu. Iako su
grupe opreme već ranije definirane u SAP-u, te su se pokazale zadovoljavajuće, ipak ih je potrebno
prilagoditi konkretnom sustavu, prije nego se preslikaju u klase. Koraci u određivanju klasa
opreme prikazani su hodogramom na Slici 11.
Slika 11. Prikaz definiranja klasa opreme
Neke od definiranih klasa opreme u SAP-u:
‐ pumpni agregati
‐ kompresorski agregati
‐ generatorski agregati
29
‐ ventilatorski agregati
‐ kolone
‐ reaktori/regeneratori
‐ peći
‐ spremnici
‐ izmjenjivači topline
‐ zračni hladnjaci
‐ armature
‐ sigurnosni ventili
‐ posude
‐ cjevovodi
‐ itd.
Određivanje karakteristike opreme
Karakteristike opisuju svojstva pojedinog objekta koji se klasificira, tj. podatke o opremi koje je
potrebno analizirati (npr. radni tlak, temperatura, medij, zakonska obveza itd.).
Karakteristike za razliku od klasa nisu još definirane, već su u postupku definiranja na razini INA-
e. Nakon što se definiraju za sve odabrane klase, kreće se u postupak ubacivanja tih podataka u
SAP. Koraci u određivanju karakteristika opreme prikazani su hodogramom na Slici 12.
30
Slika 12. Određivanje karakteristika opreme
Karakteristike se pridružuju klasama opreme, a klase opreme pridružuju se opremi, tj. funkcijskim
lokacijama četvrte razine. Koraci prilikom unosa u SAP prikazani su hodogramom na Slici 13.
Slika 13. Prikaz unosa klasa i karakteristika opreme u SAP
Na sljedećim je slikama prikazan unos karakteristika u SAP za odabrani objekt, a kao primjer uzeta
je posuda V-6401. Nakon odabira funkcijske lokacije za traženi objekt, SAP prikazuje:
31
‐ funkcijsku lokaciju objekta: RNS-640-210-V6401
‐ naziv objekta: V-6401 Posuda
‐ naziv klase: POSUDA
‐ karakteristike za odabrani objekt:
o Tehnički podaci:
godina proizvodnje
u radu
evidencijski broj
kategorija
tvornički broj
volumen
masa
materijal
vanjski promjer
medij
radna temperatura
projektna temperatura
radni tlak
projektni tlak
grijalica
medij u grijalici
izolacija
debljina izolacije
sigurnosni pribor
druga propisana oprema
o Zakonska obveza:
vanjski pregled svakih:
unutarnji pregled svakih:
pokus tlakom svakih:
datum vanjskog pregleda
datum unutarnjeg pregleda
datum pokusa tlakom
debljina stijenke
projektna debljina stijenke
korozijski dodatak
32
minimalna izmjerena debljina stijenke.
Navedene karakteristike, prikazane na Slici 14., dane su kao primjer i nisu službene
karakteristike koje se koriste u SAP-u za rafinerijsko održavanje.
Slika 14. Prikaz dijela karakteristika za posudu V-6401
Implementacija upravljanja dokumentacijom u SAP-u
Kao prvi korak za implementaciju upravljanja dokumentacijom u SAP-u potrebna je baza
podataka, a ovaj korak predstavlja upravo nju. Potrebno je unijeti dokumente, nacrte, priručnike,
aktivnosti kronološki za svaki objekt u SAP. Na sljedećim slikama dan je prikaz spremljenih
dokumenata za odabrani objekt u SAP-u. Na primjeru objekta V-6401 vidljivo je na Slici 15. da
33
se unutar funkcijske lokacije za nj nalaze dva dokumenta. Prvi dokument je nacrt objekta, odnosno
objekta V-6401, a drugi dokument sadrži izvještaj o ispitivanju na traženom objektu.
Slika 15. Prikaz pristupa dokumentima za traženi objekt u SAP-u
Kreiranje popisa zadataka po opremi
U svrhu preventivnog održavanja stvaraju se planovi redovnog održavanja i pregleda tehničkih
objekata. Dok popisi zadataka opisuju sadržaj aktivnosti održavanja ili inspekcije, stavke
održavanja dodjeljuju te aktivnosti pojedinom objektu. Stavka održavanja pridjeljuje se tada
terminskom planu održavanja koji generira dospjele radne naloge održavanja. Termini aktiviranja
stavke održavanja mogu biti definirani kalendarski, npr. svake dvije godine, fiksnim terminom po
zadanom datumu ili terminiranjem na osnovi aktivnosti (npr. svakih 1000 sati rada opreme).
Koraci pri izradi i provođenju popisa zadataka prikazani su hodogramom na Slici 16.
34
Slika 16. Prikaz procedure za izradu popisa zadataka unutar SAP-a
Na hodogramu prikaza izrade i provođenja popisa zadataka u SAP-u vidljivi su koraci poveznice,
dok su u nastavku prikazane SAP forme za:
‐ odabir objekta na kojem će se definirati popise zadataka, kako je prikazano na Slici 17.
‐ odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga, kako je prikazano na
Slici 18.
‐ kombinirani plan automatskoga kreiranja radnog naloga, Slika 19.
35
Slika 17. Primjer SAP forme za odabir objekta na kojem će se definirati popisi zadataka
Slika 18. Primjer SAP forme za odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga
36
Slika 19. Primjer SAP forme kombiniranog plana za automatsko kreiranje radnog naloga
37
Uvođenje promjena u radu s informacijskim sustavom
Poduzeće promatramo kao dinamičan i otvoren sustav koji djeluje kroz interakciju svojih
podsustava. Ti podsustavi su ljudi, radni zadaci, tehnologija, struktura i kultura organizacije.
Uvođenje novog informacijskog sustava ili inovacija postojećeg unosi promjene, odnosno
narušava postojeću ravnotežu između pojedinih podsustava. Nova tehnologija procesiranja
informacija mijenja postojeće odnose između čovjeka i tehnologije, čovjeka i radnih zadataka,
utječe na strukturu organizacije te mijenja odnose između ljudi u organizaciji. Kod projektiranja
informacijskog sustava nerijetko se glavna pažnja koncentrira na zadatke i tehnologiju, dok se
ostalim podsustavima, posebno ljudskom faktoru, posvećuje manje pažnje. Polazi se od
pretpostavke da će se ljudi sami po sebi prilagoditi novom načinu rada. Međutim, ukoliko se
promjene koje donosi novi način rada uvode, bez da korisnici nisu prethodno bili detaljno i
pravovremeno o tome informirani, ukoliko nisu imali prilike utjecati na kreiranje promjena te nisu
adekvatno osposobljeni za djelovanje u novim okolnostima, utoliko je vrlo vjerojatno da će biti
nezadovoljni, a njihova spremnost da prihvate promjene bit će mala ili nikakva.
Čak i ako je glavna svrha informacijskog sustava pomoći ljudima da lakše, efikasnije i zadovoljnije
obavljaju radne zadatke, ona se ne može realizirati ako ljudi nisu voljni i spremni prihvatiti novi
sustav.
Najprikladniji instrument za oslobađanje korisnika od straha od budućih promjena je njegovo
uključenje u proces promjena. Tu se koriste razni oblici participacije u tijeku razvoja sustava.
Svi navedeni koraci u proceduri implementacije, od razvoja funkcijskih lokacija, klasa,
karakteristika, unosa dokumentacije pa sve do definiranja popisa zadataka, bit će razrađeni i
usuglašeni konsenzusom budućih korisnika tih procedura. Budući da je obujam posla, kao i broj
ljudi koji rade na reviziji, izrazito velik, sam će postupak implementacije zahtijevati neko vrijeme.
Kako bismo uštedjeli na vremenu i što prije počeli s prikupljanjem podataka (te samim time
prepoznali moguće greške u sustavu), kao privremeno rješenje predlaže se izrada programskog
sustava Bazko. Podaci koje će prikupljati predloženi programski sustav Bazko u određenoj će se
mjeri preklapati s podacima koje je potrebno unijeti u SAP. Osim podataka u privremenu bazu
podataka unose se i dokumenti koje će biti potrebno također unijeti u SAP. Zbog jednostavnog
prebacivanja podataka iz predloženog programskog sustava Bazko u SAP, ubrzat će se proces
implementacije informacijskog sustava.
38
5. PRIJEDLOG RJEŠENJA ZA POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK
Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih s ciljem da ih mogu koristiti
različite aplikacije. Odnosno, baza podataka je repozitorij koji se sastoji od pohranjenih podataka
za pristup, pretraživanje, pronalaženje i ažuriranje [23]. Osim podataka, baza sadrži objekte koji
pomažu pri upravljanju podacima kao što su obrasci (za unos i ažuriranje podataka) i izvještaji (za
prikaz podataka u određenom obliku). Programski sustav koji omogućava upravljanje bazom
podataka je sustav za upravljanje bazom podataka Data Base Management System, koji olakšava
procese definiranja, konstruiranja, manipulacije i dijeljenja baza podataka među korisnicima i
aplikacijama [24].
Pojam baza podataka može se definirati kao skup informacija organiziranih na takav način da se
te informacije mogu pronaći i koristiti. Sustav upravljanja bazama podataka (DBMS – Data Base
Management System) može se nadalje definirati kao alat koji nam omogućava upravljanje bazom
podataka, odnosno sredstvo izvršavanja raznih zadataka.
Većina DBMS-ova može izvršiti sljedeće zadaće:
- pohrana podataka
- stvaranje i održavanje struktura podataka
- provođenje raznih sigurnosnih pravila i zaštita privatnosti podataka
- izvlačenje i manipulacija nad spremljenim podacima
- omogućavanje unošenja podataka
- pružanje dovoljno brzog indeksnog mehanizma za brzo pronalaženje podataka
- konzistencija između različitih zapisa
- pružanje mogućnosti sigurne pohrane (engl. backup) i procesa obnove oštećene ili uništene
baze podataka
Sustavi za upravljanje bazom podataka klasificiraju se na sljedeći način:
HIJERARHIJSKI sustav upravljanja bazama podataka – sprema podatke u stablastu strukturu. U
tom načinu pohrane podataka podrazumijeva se odnos roditelj – dijete između podataka (engl.
parent – child). Vrh strukture, pod imenom root, odnosno korijen, može imati bilo koji broj
podataka ispod sebe, a oni opet mogu imati bilo koji broj podataka ispod sebe.
MREŽNI sustav upravljanja bazama podataka – pohranjuje podatke u obliku zapisa i veza. Sustav
omogućava fleksibilne „više_prema_više“ odnose između podataka, što nije moguće u
hijerarhijskom sustavu. Mrežni su sustavi vrlo brzi i efikasni u raspodjeli prostora za pohranu
unutar baze podataka. Omogućavaju kompleksne podatkovne strukture, ali su zato vrlo
39
nefleksibilni i zahtijevaju vrlo veliku pažnju prilikom dizajniranja baze podataka. Sustav koji
pohranjuje podatke o zaposlenima, primjer je ovakvog sustava upravljanja bazama podataka.
RELACIJSKI sustav upravljanja bazama podataka – vjerojatno ima najjednostavniju strukturu koju
baza podataka može imati. U relacijskom sustavu upravljanja bazom podataka podaci su
organizirani u tablicama. Tablice se sastoje od zapisa ili redova, a zapisi od polja ili kolona. Svako
polje korespondira s jednom podatkovnom jedinicom. Dvije ili više tablica mogu biti povezane,
ako imaju jedno ili više zajedničkih polja.
OBJEKTNO ORIJENTIRANI sustav upravljanja bazama podataka – dizajniran je za pohranu
podataka kao što su npr. brojevi i riječi. Ti sustavi mogu pohranjivati objekte kao što su
videosnimke, slike i sl.
XML datoteka
Osim sustava upravljanja bazom podataka, kao što je ranije navedeno, u radu je važno detaljnije
pojasniti strukturu XML datoteka koja se koristi kao baza podataka unutar programskog sustava
Bazko.
XML je kratica od Extensible Markup Language, predstavlja proširivi jezik za označavanje. XML-
om zapisujemo dokumente i podatke u tekstualnom formatu. XML je čitljiv za uređivače teksta
kao što su MS Word, Notepad i druge.
XML je zamišljen kao jezik za opisivanje dokumenata i podataka, točnije koristi se kao tekstualni
dokument ili skup podataka koji se obično pohranjuju u baze podataka, kao što je na primjer
korišteno u ovom programskom alatu Bazko. XML je tekstualni format potpuno neovisan o
računalnoj platformi na kojoj se nalazi te je također potpuno neovisan o operacijskom sustavu koji
se koristi. XML je otvoreni standard čija je specifikacija javna i dostupna svima, ne zahtijeva
nikakve licence [25]. XML može pohraniti i organizirati gotovo bilo koju vrstu informacija u
obliku koji je prilagođen korisnikovim potrebama te je ljudima i programima svojom jasnom,
jednostavnom sintaksom i nedvosmislenom strukturom jednostavan za čitanje i analizu. [26]
Oznake (tag) koje se koriste za opisivanje podataka nisu unaprijed definirane. XML standard
jedino opisuje minimalni skup pravila koje dokument mora zadovoljiti.
XML dijeli neke zajedničke karakteristike s HTML-om, ali je dizajniran za drugačije potrebe i nije
izravna zamjena za HTML. XML se usredotočuje na opis podataka i na to što ti podaci znače, a
ne na opis prikaza, kao što je slučaj kod HTML-a. Najčešće se XML dokumenti spremaju u
datoteke, ali to nije pravilo.
Prema XML standardu, na najnižoj se razini XML dokument sastoji od niza Unicode znakova.
Unicode standard definira više načina kodiranja znakova i danas je najvažniji znakovni standard.
40
Unicode znakovi tvore različite dijelove XML dokumenta. Najčešće su to elementi, podelementi i
atributi. Elementi započinju početnom oznakom npr. <email>, a završavaju završnom oznakom,
npr. </email>. Između početne i završne oznake nalazi se sadržaj elementa, npr.
[email protected]. Element može biti prazan, točnije bez svojeg sadržaja, ali u tom slučaju
pišemo ga s kosom crtom na kraju imena oznake kao npr. <posaljiPozdrav />. Ako nije prazan,
XML element mora imati završnu oznaku.
Osim elementa, u XML dokumentu mogu se pojaviti i drugi dijelovi kao što je XML deklaracija.
Ako je XML deklaracija prisutna, mora se pojaviti na samom početku dokumenta. Obavezno je
navesti i inačicu XML-a koja se koristi, a moguće je navesti i tip znakova koji se koristi u zapisu
XML dokumenta npr. <?xml version=“1.0“ encoding=“UTF-8“?>. Standard dozvoljava da XML
dokument bude bez deklaracije.
XML dokument mora imati samo jedan korijenski element unutar kojeg se nalaze svi ostali
elementi. Kako bi navedeno bilo jasnije, na sljedećem će primjeru biti prikazan način vrednovanja.
<?xml version=“1.0“ encoding=“UTF-8“?>
<memo>
<kontakt tip=“osoba“>
<ime>Pero Perić<ime>
<telefon>091 111111<telefon>
<email>[email protected]<email>
</kontakt>
<kontakt tip=“tvrtka“>
<ime>INA d.d.<ime>
<telefon>01 111111<telefon>
<email>[email protected]<email>
</kontakt>
</memo>
U gornjem primjeru korijenski element je <memo>, unutar kojeg imamo podelemente <kontakt>.
Element <kontakt> bit će podelement ili element dijete elementa <memo>, a element <memo>
predstavlja element roditelj elementa <kontakt>. Element <kontakt> ima svoje podelemente koji
pak dalje mogu imati svoje podelemente.
Osim elemenata, u XML dokumentima najčešće se koriste i atributi. Atributi se pridružuju
elementima kako bi pružili dodatne informacije o svojstvima elemenata. U gornjem primjeru svaki
<kontakt> element ima i atribut s imenom „tip“. U prvom elementu, vrijednost atributa je „osoba“,
a u drugom elementu, vrijednost atributa je „tvrtka“. Elementi mogu imati više atributa, ali unutar
jednog elementa ne smije biti više atributa s istim imenom. Vrijednost atributa može biti jedino
41
niz znakova, dok npr. vrijednost elementa može biti niz znakova i/ili drugi podelementi. U XML
terminologiji za atribute se kaže da imaju svoju „vrijednost“, dok za elemente kažemo da imaju
svoj „sadržaj“.
Da bi neki dokument bio XML dokument, moraju biti zadovoljeni minimalni uvjeti. Jedan od tih
minimalnih uvjeta je već spomenuti zahtjev da XML dokument ima samo jedan korijenski
element. Drugi minimalni uvjet koji treba zadovoljiti je taj da se podelementi moraju kompletno
nalaziti unutar elementa roditelja kao na primjer: <a> <b> </b> </a>. Nije dozvoljeno da
podelement završi nakon završetka elementa roditelja: <a> <b> </a> </b>.
Osim XML deklaracije, elemenata i atributa, XML može sadržavati sljedeće dijelove:
‐ komentare
‐ procesorske naredbe
‐ DTD
‐ reference na entitete
‐ CDATA sekcije.
5.1 Opis programskog sustava Bazko
Zbog zahtjeva internih i eksternih revizija unutar Inina poslovnog sustava, imperativa ubrzanja
provedbe, adekvatnijeg prijenosa znanja i učinkovitijeg rada, predložena je izrada novog
informacijskog rješenja pod nazivom „Bazko“. Programski sustav Bazko služi za sakupljanje i
obradu podataka kako bi se ubrzao proces informatizacije i poboljšao sustav rada u Rafineriji nafte
Sisak, a posebno u Službi upravljanja održavanjem.
Program je zamišljen tako da, između ostalog, prikuplja podatke koji će se kasnije tražiti pri unosu
u ERP sustav SAP. Osim prikupljanja podataka, program će omogućiti lakše i brže prebacivanje
podataka u SAP te će time značajno utjecati na implementaciju zadanih ciljeva MOL Grupe.
Samim time, uočit ćemo mjesta za poboljšanje još prije završne implementacije u SAP-u.
U Rafineriji nafte Sisak, u radu Službe upravljanja održavanjem, postoji potreba za boljom
organizacijom podataka i dokumentacije o opremi koja se održava. Kako bi se poboljšali procesi
održavanja opreme, kreiran je program koji predstavlja bazu podataka o opremi; on omogućuje
olakšan pregled i pristup svim bitnim podacima. Kreirani prijedlog omogućuje lak i brz pristup
često korištenim podacima o dokumentaciji i ispitivanju na opremi koja je kronološki spremljena.
Posjeduje popis materijala po opremi, alarmiranja o kritičnosti opreme te zakonskim obvezama.
Program predstavlja velik korak naprijed u informatizaciji Službe upravljanja održavanjem te
odličnu bazu za popunjavanje SAP programa koji predstavlja ERP sustav u INA-i.
Služba upravljanja održavanjem u Rafineriji nafte Sisak podijeljena je na referade, ovisno o opremi
koja se održava, pa tako postoje: stacionarna oprema, rotacijska oprema, instrumentacijska i
42
elektrooprema te inspekcija. Dokumentacija je pohranjena u papirnatom obliku u uredima
inženjera koji se bave navedenom opremom, a njezina se digitalizirana inačica nalazi pohranjena
na serveru gdje do nje mogu doći svi kojima je potrebna. Međutim, i tu postoji prostor za
poboljšanje; dio dokumentacije nije pretvoren u digitalni oblik, a ona nije kronološki pohranjena
po opremi, pa se izvještaji ispitivanja te praćenje zakonskih obveza nalaze fizički i digitalno
razdvojeni. Kako bismo navedenu problematiku riješili, tj. zbog potrebe da se digitaliziraju i na
jednome mjestu objedine dokumenti, izvještaji ispitivanja, praćenje zakonskih obveza te ostali
podaci o opremi, u programskom jeziku Java, popularnom računalnom jeziku s besplatnim i open-
source razvijenim sustavom [27], kreirana je aplikacija Bazko. Bazko pritom zadovoljava
preporuke interne revizije i nezavisne revizijske agencije o praćenju opreme.
5.2 Opis strukture baze programskog sustava Bazko
Baza podataka koju koristi aplikacija Bazko napravljena je hijerarhijskim sustavom upravljanja
bazom podataka. Podaci su spremljeni hijerarhijski u mapama na disku, sukladno načinu rada
funkcijskih lokacija. Svaka mapa predstavlja jednu razinu lokacije objekta, prva mapa predstavlja
Rafineriju nafte Sisak, a unutar te mape nalaze se mape koje predstavljaju kombinirana
postrojenja. Unutar kombiniranih postrojenja nalaze se sekcije, a unutar tih mapa nalaze se mape
koje predstavljaju grupu opreme, a unutar njih mape koje predstavljaju objekt.
Unutar svake mape nalazi se datoteka u obliku XML-a u kojoj su spremljeni podaci o objektu.
Unutar mape traženog objekta nalaze se mape naziva Data, također posjeduju XML datoteku koja
sadrži osnovne podatke. Svaki Data unutar traženog objekta predstavlja unesene podatke o
priključcima, radovima itd. Također se unutar tih mapa nalaze datoteke nacrta i dokumenata.
Naravno, podaci se ne čitaju izravno iz podataka na disku, nego preko grafičkog sučelja koje
omogućava jednostavno pretraživanje i snalaženje među podacima i prilagođen prikaz za svaki
uređaj. Prednost ovog načina spremanja podataka je strukturirani smještaj podataka koji tada nisu
ograničeni veličinom te ih je lako arhivirati i prenositi. Na sljedećoj slici prikazana je struktura
sustava baze podataka.
43
Slika 20. Struktura sustava baze podataka programskog sustava Bazko
Kao što je navedeno ranije te vidljivo na Slici 20., sadržaj u hijerarhijskom sustavu baze podataka
organiziran je u obliku stabla mapa. Mape sadrže datoteke i/ili druge mape kao osnovni gradivni
44
element sustava. Počevši od korijenske mape, naziva RNS, sustav se gradi izradom mapa i
njihovim raspoređivanjem i imenovanjem. Mape se smještaju jedna u drugu kako bi se postigla
logična stablasta struktura, adekvatna za primjenu navedene baze podataka.
Na Slici 20. prikazan je primjer stablaste strukture baze podataka za posudu V-6401. Kao što je
vidljivo na gornjoj slici, korijenska mapa RNS sadrži tri mape koje predstavljaju kombinirana
postrojenja 4, 6 i 7 te jednu mapu za dokumente u kojoj se nalaze podaci i datoteke vezane za
korijensku mapu RNS. Unutar korijenske mape nalazi se također XML datoteka koja sadrži
podatke o Rafineriji nafte Sisak. XML datoteka unutar mape RNS, koja predstavlja Rafineriju nafte
Sisak, prikazana je na Slici 21.
Slika 21. Prikaz XML dokumenta za korijensku mapu Rafinerije nafte Sisak
Daljnjim kretanjem kroz stablastu strukturu unutar mape Kombinirano postrojenje 6 nalaze se
mape koje predstavljaju pogone, točnije sekcije, na lokaciji Kombiniranog postrojenja 6 unutar
Rafinerije nafte Sisak. Osim mapa, u tom direktoriju nalazi se i mapa za dokumente i XML
dokument koji sadrže datoteke, odnosno podatke o Kombiniranom postrojenju 6, kako je
prikazano na Slici 22.
45
Slika 22. Prikaz XML dokumenta za Kombinirano postrojenje 6
Daljnjim kretanjem kroz strukturu prema posudi V-6401 ulazi se u mapu FCC, koja predstavlja
pogon, odnosno sekciju. Unutar navedenog direktorija nalazi se također mapa za dokumente i
XML datoteka, a uz njih i mape za grupe opreme kako je već ranije navedeno (posude, kolone,
pumpe, spremnike...). Prikaz XML datoteke za sekciju FCC-a nalazi se na Slici 23.
Slika 23. Prikaz XML dokumenta za sekciju FCC
46
Ulaskom u mapu Posude otvara se mogućnost odabira daljnjih mapi u stablastoj strukturi. Te mape
predstavljaju konkretne objekte posuda na sekciji FCC-a i uz njih se nalazi mapa za dokumente i
XML datoteka kao što je ranije objašnjeno, a prikazano na sljedećoj slici.
Slika 24. Prikaz XML dokumenta za grupu opreme Posude
Nakon odabira mape V-6401, koju smo uzeli kao primjer, otvaraju se opcije odabira podataka
vezanih za tu posudu koji se nalaze unutar mapa. XML datoteka unutar posude V-6401 sadrži sve
bitne podatke, kako je prikazano hodogramom na Slici 25. te sadržaj XML dokumenta na Slici 26.
47
Slika 25. Prikaz hodograma za posudu V-6401
48
Slika 26. Prikaz XML datoteke za posudu V-6401
Svaka mapa sadrži XML dokument, a može i sadržavati datoteku u PDF obliku, vezanu za podatke
unutar XML datoteke. Mape mogu biti vezane za radove na opremi, korišteni materijal, podatke o
priključcima na posudi, ispitivanja, nacrte, slike te P&I dijagrame. Primjeri za priključak, nacrt i
izvještaj ispitivanja prikazani su hodogramima na Slici 27.
49
Slika 27. Prikaz hodograma za XML datoteku Priključak, Nacrt i Ispitivanje
50
5.3 Opis načina rada programskog sustava Bazko
Programski sustav Bazko zamišljen je i kreiran kao baza podataka opreme u rafineriji i zadatak
mu je prikaz dokumenata kronološkim redom, prikaz nadolazećih zakonskih obveza te kritičnosti
i nedostataka na opremi. Sljedeći hodogram prikazuje mogućnosti programa Bazko.
Slika 28. Shema načina rada programskog sustava Bazko
Oprema je podijeljena po razinama, od većih funkcijskih cjelina do najmanjih.
Prvu razinu predstavlja podjela prema kombiniranim postrojenjima kojih u Rafineriji nafte Sisak
ima tri. Kombinirana postrojenja jesu skup postrojenja koja se nalaze na određenoj lokaciji.
Druga razina predstavlja podjelu po sekcijama, tj. po postrojenjima kao što su Atmosferska
destilacija, Vakuum destilacija, Koking itd.
Treća razina podjele predstavlja tip opreme (npr. kolone, cjevovodi, reaktori, pumpni agregati,
peći itd.).
Četvrta i zadnja razina predstavlja dijelove opreme kao što su posuda pod tlakom, peć, cjevovod,
kompresor itd.
51
Programski sustav Bazko sadrži grafičko korisničko sučelje koje omogućava jednostavno
korištenje programa. Nakon njegova pokretanja, otvara se početni prozor programa Bazko, kako
je prikazano na sljedećoj slici. Prvi prozor nakon pokretanja programa traži unos korisničkih
podataka kako bi se pristupilo bazi, kako je prikazano na Slici 29. Traži se unos korisničkog imena
i lozinke, a ti su podaci personalizirani prilikom odobrenja korištenja programa. Trenutno je
pristup u sustav omogućen svim djelatnicima Službe upravljanja održavanjem te nekim od bitnih
subjekata izvan navedenog odjela.
Slika 29. Unos korisničkih podataka za pristup programu
Nakon što se unese odgovarajuće korisničko ime i lozinka, program otvara sljedeći prozor s mogućnošću izbora načina prikaza podataka iz baze. Aplikacija nudi pet opcija, kako je prikazano na sljedećoj slici.
52
Slika 30. Prozor početnog izbornika aplikacije Bazko
Na početnom prozoru izbornika omogućen je odabir pet funkcija programa: pretraživanje,
napomene, edukacija, oprema i pomoć.
Ikona PRETRAŽIVANJE omogućuje traženje
konkretne opreme unutar kombiniranih postrojenja,
sekcija te grupe opreme.
Ikona NAPOMENE omogućuje prikaz svih
nadolazećih zakonskih obveza i popis kritične
opreme.
53
Ikona EDUKACIJA omogućuje prikaz
dokumenata, knjiga, prezentacija vezanih za
opremu ili njihovo održavanje.
Ikona OPREMA omogućuje brzi povratak na
prozor s prikazom opreme koju smo zadnju
pregledavali.
Ikona POMOĆ sadrži upute za korištenje programa
Bazko.
Ikona HOME nalazi se unutar svakog prozora
programa Bazko, ima funkciju vraćanja na početni
prozor.
Pregled podataka o opremi
Odabirom ikone PRETRAŽIVANJE otvara se novi prozor koji nudi mogućnost brzog
pretraživanja prema nazivu opreme ili naprednog pretraživanja po kombiniranim postrojenjima,
sekcijama, grupi opreme te prema nazivu, kako je prikazano na Slici 31.
54
Slika 31. Prozor za pretraživanje aplikacije Bazko
Unutar naprednog pretraživanja, ponuđeno je pretraživanje po hijerarhijskom načelu, kako je
ranije objašnjeno unutar funkcijskih lokacija. Prvo je potrebno odabrati kombinirano postrojenje ̶
prilikom odabira otvara se padajući izbornik s ponuđenim opcijama. Nakon toga, potrebno je iz
padajućeg izbornika unutar odabranoga kombiniranog postrojenja odabrati sekciju te zatim, unutar
odabranoga kombiniranog postrojenja i sekcije, u novom padajućem izborniku izabrati grupu
opreme. Na kraju se, unutar odabrane grupe opreme, odabire još i naziv opreme, kako je prikazano
na Slici 32.
55
Slika 32. Prikaz odabira naziva opreme kroz napredno pretraživanje
Na prozoru odabrane Opreme nalaze se podaci i dokumenti grupirani u osam dodatnih prozora:
Tehnički podaci, Materijali, Opis opreme i procesa / slika, Dokumentacija / nacrti, Ispitivanja na
opremi, Radovi na opremi, Pripadajući P&I dijagrami i izometrije te Napomene, prikazani na
Slici 33.
Slika 33. Prikaz mogućih odabira unutar prozora Oprema
Tehnički podaci odabrane opreme
Tehnički podaci sadrže podatke o opremi kao što su funkcijska lokacija, tip opreme, lokacija,
godina proizvodnje, podatak je li oprema u radu, evidencijski broj, tvornički broj… Uz općenite
podatke o opremi, u sustavu se nalaze i tehnički podaci kao što su volumen, visina opreme, masa,
materijal od kojeg je napravljena, medij unutar opreme, radna temperatura, projektna temperatura,
radni tlak, projektni tlak, tip i broj podova koji se nalaze unutar opreme (ako oni postoje),
udaljenost između podova, vanjski promjer, podatak ima li izolaciju i kakvu te debljinu izolacije,
zapisano je koji sigurnosni pribor štiti opremu te naziv druge propisane opreme.
Unutar Tehničkih podataka zapisani su datumi zadnjih periodičkih pregleda, kao što su vanjski
pregled, unutarnji pregled, tlačna proba te podatak o tome kada nastupaju navedeni periodički
pregledi. Osim zakonskih pregleda, sadržani su i podaci projektne debljine stijenke, izvedene
debljine stijenke, korozijski dodatak te zadnja najmanja izmjerena vrijednost, kako je prikazano
na Slici 34.
56
Slika 34. Prikaz tehničkih podataka o opremi
Materijali odabrane opreme
Prozor Materijali, prikazan na Slici 35., sadrži podatke o Priključcima i Materijalima unutar
opreme. Priključci sadrže naziv priključka, dimenziju priključka, elevaciju priključka, naziv
brtvila, tip brtvila, identifikacijski broj brtvila u SAP-u, dimenzije vijaka i matica, identifikacijski
broj vijka s dvije matice u SAP-u te količinu.
Prozor Materijali sadrže podatke o nazivu materijala (postoji li pod, ispuna, punilo...), od kojeg je
materijala izrađen, koja je njegova količina, identifikacijski broj u SAP-u te kratak opis.
Slika 35. Prikaz podataka o materijalima unutar prozora Oprema
57
Opis opreme i procesa
Unutar prozora Opis opreme i procesa / slika predviđen je opis i svrha opreme, radni parametri,
medij unutar opreme, opisani kemijski proces te slika opreme, kako je prikazano na Slici 37.
Slika 36. Prikaz prozora Opis opreme i procesa / slika unutar prozora Oprema
Dokumentacija / nacrti
Unutar prozora Dokumentacija i nacrti predviđeno je da sadrži kronološki svu dokumentaciju
izrađenu za odabrani objekt. U njoj se nalaze prvotni nacrti, proračuni te dokumentacija
rekonstrukcije (ako je rekonstrukcije bilo), evidencijski list objekta itd. Svaki dokument ima
oznaku nacrta, naziv nacrta, naziv tvrtke koja je izradila nacrt i godinu nacrta, a pod stupcem
Dokument nalazi se poveznica s dokumentom koju je moguće otvoriti dvostrukim klikom te
napomene u vezi dokumenta, kako je prikazano na Slici 37.
Slika 37. Prikaz prozora Dokumentacija / nacrti unutar prozora Oprema
Ispitivanja na opremi
Prozor Ispitivanja na opremi sadrži izvještaje o ispitivanjima na odabranom objektu. Svaki
dokument sadrži datum kada je izdan, naziv izvoditelja, kratak opis izvršenih radova, broj radnog
naloga u SAP-u na temelju kojeg je izvršeno ispitivanje, napomenu o izvršenim ispitivanjima te
izmjerenoj debljini stijenke. Uz navedeno, nalazi se i stupac Dokument, u kojem stoji poveznica s
izvještajem kojemu se pristupa dvostrukim klikom miša. Završni stupac je Razina opasnosti, koja
58
može biti visoka (označava se crvenom bojom), srednja (označava se žutom bojom) ili nikakva
(bijela boja predstavlja stanje opreme u kojoj nema opasnosti od havarije). Razina opasnosti
definira se sukladno izvještaju, kao što je na primjer izmjera koja pokazuje da je stanjenje stijenke
plašta prešlo korozijski dodatak ili kad je ispitivanje kemijskih i mehaničkih svojstava pokazalo
da je nastupila degradacija materijala, kako je prikazano na Slici 38.
Slika 38. Prikaz prozora Ispitivanja na opremi unutar prozora Oprema
Radovi na opremi
Unutar prozora Radovi na opremi (Slika 39.) predviđeno je da sadrži podatke o većim radovima
na opremi kao što je zamjena cijele opreme ili jednog njezina dijela. Stupcu Dokument, koji sadrži
poveznicu s dokumentacijom, i ovdje se pristupa dvostrukim klikom miša. Uz navedenu
dokumentaciju, prikazani su i datum izvršenih radova, kratak opis izvedenih radova, naziv
izvoditelja, početak izvođenja radova, završetak izvođenja radova te napomene oko izvršenih
radova.
Slika 39. Prikaz prozora Radova na opremi unutar prozora Oprema
Pripadajući P&I dijagrami i izometrije
Unutar prozora Pripadajući dijagrami cjevovoda i instrumentacije te izometrija (Slika 40.)
predviđeno je da se nalaze njihovi nacrti koji se spajaju na priključke odabranog objekta. Osim
samog nacrta, čija se poveznica nalazi unutar stupca Dokument, nalaze se i podaci o broju nacrta,
nazivu nacrta, nazivu tvrtke koja je izradila nacrt, godini izrade nacrta te napomeni vezanoj za
nacrt.
59
Slika 40. Prikaz prozora Pripadajući P&I dijagrami i izometrije unutar prozora Oprema
Napomene
Unutar prozora Napomene predviđeno je da sadrži podatke o napomenama za odabranu opremu u
obliku dokumenta kojemu se pristupa dvostrukim klikom miša unutar stupca Dokument. Osim
samog dokumenta, prozor prikazuje i datum kad je stavljena napomena, otkriva tko ju je stavio u
sustav te nudi njezin kratak opis, kako je prikazano na Slici 41.
Slika 41. Prikaz prozora Napomene unutar prozora Oprema
Pregled zakonskih obveza i kritične opreme
Odabirom ikone Napomene unutar početnog prozora programa, otvara se prozor koji nudi prikaz
nadolazećih zakonskih obveza i kritične opreme. Ovisno što se želi pregledavati, odabire se prozor
Zakonske obveze ili Opasnosti zbog neispravnog rada, kako je prikazano na Slici 42.
Slika 42. Prikaz odabira pregleda unutar prozora Napomene
Odabirom Zakonske obveze dobivamo prikaz svih nadolazećih zakonskih obveza na opremi tako
da je u prvom stupcu prikazan naziv opreme čijim karakteristikama možemo pristupiti duplim
klikom miša. U drugom i trećem stupcu prikazano je kombinirano postrojenje, odnosno sekcija na
kojoj se nalazi oprema. Četvrti stupac prikazuje grupu opreme, a peti kratak opis zakonske obveze.
Šesti, sedmi i osmi stupac prikazuju koliko se periodički mora izvršavati navedena zakonska
obveza, nude datum predviđenog pregleda te datum zadnjeg pregleda opreme, Slika 43.
60
Slika 43. Prikaz prozora Zakonske obveze unutar prozora Napomene
Odabirom Opasnost zbog neispravnog rada (Slika 44.) dobivamo popis opreme koju je potrebno
pratiti ili uskoro zamijeniti. Kao što je ranije objašnjeno, u stupcu Razina opasnosti nalazi se bojom
naznačena opasnost koja gradira od bezopasne bijele, preko uskoro kritične žute do vrlo kritične
crvene boje. Uz stupac za razinu opasnosti prozor prikazuje i stupac s nazivom opreme za koju se
taj stupanj opasnosti odnosi. Dvostrukim klikom na naziv otvara se prozor s karakteristikama
opreme. Drugi i treći stupac prikazuju kombinirano postrojenje i sekciju gdje se ta oprema nalazi,
dok četvrti stupac pokazuje o kojem se tipu opreme radi. Pod petim stupcem Dokument nalazi se
izvještaj po kojemu je definirana razina opasnosti te se njemu može pristupiti također dvostrukim
klikom.
Slika 44. Prikaz prozora Opasnost zbog neispravnog rada unutar prozora Napomene
Programski sustav Bazko prvotno je kreiran kako bi olakšao posao djelatnicima koji se bave
opremom koja spada pod Agenciju za opremu pod tlakom. Plan je bio omogućiti lakši pristup
dokumentima, radovima na opremi te zakonskim obvezama kako bi što lakše pratili i planirali
radove. Planirano je da bi aplikacija mogla biti premosnica dok se SAP ne osposobi za izvršavanje
istih funkcija kao i program. Svi podaci koji se nalaze unutar programa, neovisno o tome jesu li
složeni unutar tablica ili upisani u kućice, mogu se prebaciti u Excel za daljnju obradu. Naravno,
svi su dokumenti unutar programa sistematično posloženi te im je moguće pristupiti i mimo
programa, odnosno prebaciti ih u danom trenutku u SAP.
61
Unos podataka u bazu Bazko
Grafičko sučelje za unos podataka odvojeno je od sučelja za prikaz podataka koje je ranije
objašnjeno i prikazano. Razlog je smanjenje rizika od neadekvatnog unosa ili promjene podataka.
Zbog toga značajno manji broj zaposlenika ima odobrenje za unos i promjene podataka. Naravno,
svatko ima pravo tražiti dodatni unos ili promjenu, ali ih relevantni subjekti prije toga moraju
odobriti.
Prilikom pokretanja i unosa korisničkih podataka otvara se prozor u kojem je moguća brza pretraga
traženog objekta na način da se unese ime objekta te odabere ikona Pretraživanje, kako je
prikazano na Slici 45.
Slika 45. Prikaz brzog pretraživanja prilikom unosa podataka u bazu
Nakon odabira ikone Pretraži otvara se dodatni prozor s prikazom podataka o traženom objektu,
Slika 46. Prikazani podaci povlače se iz XML dokumenta unutar mape za traženi objekt kako je
prikazano na slikama 25 i 26. Iznad podataka nalazi se stablasta struktura u horizontalnom obliku,
kako je prikazano na Slici 46. Prilikom obrade postojećeg XML dokumenta, on se učitava u
62
memoriju i sprema kao niz programskih objekata povezanih u stablastu strukturu. Stablasta
struktura, prikazana iznad podataka na Slici 46., omogućuje programu da „šeće“ po stablu i
mijenja, briše ili dodaje pojedine objekte, odnosno mape s pridruženim XML dokumentom i po
potrebi PDF datotekom. Prikazani podaci na Slici 46. prezentiraju se u programu na način kako je
prikazano na Slici 34.
Slika 46. Izvod iz prikaza dijela podataka o traženom objektu
Nakon odabira objekta, koji može biti bilo koji čvor u stablastoj strukturi baze, odabiremo
ponuđeni dodatni prozor Unos opreme. Prozor Unos opreme omogućuje brisanje, mijenjanje ili
dodavanje podataka u postojećem objektu ili kreiranje novog objekta u odabranom čvoru strukture.
Nakon unosa novih ili promjene postojećih podataka potrebno je odabrati tipku Save, kako bi se
spremili uneseni podaci, Slika 47.
63
Slika 47. Prozor unosa novih ili promjene postojećih podataka o objektima
Odabirom dodatnog prozora Dokumenti otvara se prozor s popisom dodatnih podataka i
dokumenata, kako je prikazano na Slici 48. Lijeva strana prozora prikazuje sadržaj XML
dokumenta, dok desna strana pokazuje naziv PDF dokumenta, ako on postoji u bazi. Navedeni
prikazi prezentiraju mape koje se nalaze u određenom krajnjem objektu, kao što su posude, kolone
i tako dalje. Te mape sadržavaju, kao što je već ranije opisano, podatke o priključcima, nacrtima,
radovima na opremi itd. Ti podaci prezentirani su u programu i prikazani na slikama 36 do 41.
Podacima se unutar baze može pristupiti odabirom ikone Otvori, koja se nalazi pored svakog
unesenog elementa. Nakon pritiska ikone Otvori, na čvoru stablaste strukture baze podataka otvara
se program Windows Explorer i prezentira mapa s XML i PDF dokumentom navedenom s lijeve
strane odabrane ikone.
64
Slika 48. Prikaz načina zahvaćanja dokumenata za odabrani objekt
Odabirom dodatnog prozora Dodavanje dokumenta omogućen nam je unos novih podataka o
radovima na opremi, priključcima, napomenama, nacrtima, P&I dijagramima, ispitivanjima na
opremi, materijalima za odabrani objekt. Vrstu unosa odabiremo iz padajućeg izbornika na vrhu
ekrana. Nakon odabira vrste, unosimo podatke s desne strane te nam je nakon toga omogućen unos
PDF dokumenta, odabirom ikone Select File. Nakon unosa svih podataka i po potrebi dokumenata,
odabiremo ikonu Save kako bismo uneseno spremili (Slika 49.).
Tipka Otvori datoteku sa opremom otvara program Windows Explorer na mjestu čvora strukutre
gdje se nalaze pohranjeni XML i PDF dokumenti.
65
Slika 49. Unos XML i PDF dokumenata za odabrani objekt
Na isti je način omogućen unos podataka i za ostale vrste podataka iz padajućeg izbornika kao što
su priključci, napomene, nacrti, P&I dijagrami, ispitivanja na opremi te materijalima. Jedina je
razlika u traženim vrijednostima koje je potrebno unijeti.
66
6. ZAKLJUČAK
Cilj svake organizacije i sustava je kvalitetna iskoristivost resursa, a da bi se to ostvarilo, sustav
treba prilagoditi potrebama. Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom zbog svoje
razjedinjenosti i netransparentnosti ostavlja prostor za poboljšanje. Iako postoje nedostaci unutar
SAP sustava koji su prepoznati te se na tržištu nude rješenja, većina poduzeća ne koristi učinkovito
ni implementirani SAP sustav te ne ostvaruju potencijalne prednosti. Pritom, naravno, treba uzeti
u obzir da implementirani CMMS sustav ne osigurava razinu sofisticiranosti i kontrole potrebnu
za učinkovito upravljanje dokumentima, iako će se vjerojatno s vremenom i to promijeniti. Za sada
su potrebni samostalni sustavi za upravljanje dokumentima. Međutim, važno je da ti sustavi mogu
komunicirati i izmjenjivati podatke s implementiranim CMMS sustavom. Time se osigurava da su
relevantni nacrti, ugovori, rasporedi održavanja, izvješća o ispitivanju i ostali dokumenti povezani
s imovinom u CMMS-u radi lakšeg pristupa [28].
Implementacija programskog rješenja, kao prijedloga poboljšanja sustava za upravljanje
dokumentacijom unutar organizacije održavanja, objedinit će sve informacije o opremi i omogućiti
adekvatno praćenje stanja opreme prilikom eksploatacije.
Za implementaciju programskog rješenja potrebno je razviti strategiju, a najučinkovitiji način za
izgradnju strategije jest početi imajući na umu kraj, kako Stephen R. Covey objašnjava u svojoj
knjizi 7 navika uspješnih ljudi [29]. Prvotno je potrebno stvoriti viziju, a onda ideju razraditi.
Viziju predstavlja sustav koji će imati jedinstvenu, vizualnu prezentaciju podataka o imovini, gdje
će sve zainteresirane strane moći pristupiti potrebnim podacima. Uz navedeno, potrebno je da
sustav alarmira o potrebnim budućim aktivnostima na opremi te da omogući sljedivost izvršenih
aktivnosti.
Kako bi se analiza podataka olakšala, potrebno je na jednome mjestu imati sve vezano za konkretni
odabrani objekt. Programski sustav Bazko omogućuje da se na jednome mjestu nađu svi podaci ̶
od izdvojenih bitnih podataka o opremi (kao što su projektni i radni tlak i temperatura, volumen,
masa ili materijal) pa sve do ostalih relevantnih informacija kojima je sada moguće brzo pristupiti.
Osim izdvojenih prikazanih podataka tu se nalaze i dokumenti poput nacrta, podataka o tehničko-
tehnološkim promjenama na objektu, priključcima, radovima na objektu ili pak slika i napomena
vezanih za objekt. Na taj je način omogućen kronološki prikaz utjecaja korozije na degradaciju
materijala te kronologija aktivnosti na pojedinom objektu kao i ostali podaci potrebni za adekvatnu
analizu.
Programski sustav Bazko predstavlja samostalno rješenje za upravljanje dokumentacijom; od
jasnog vizualnog prikaza podataka, preko preglednog i kronološki prezentiranog niza dokumenata,
67
pa sve do prikaza kritične opreme i njezina rizika. Unos podataka i dokumenata jednostavan je i
omogućuje prijenos podataka u moguće buduće sustave upravljanja dokumentacijom.
Potpuna primjena programskog sustava Bazko ovisi o količini unesenih podataka. Budući da se
radi o većoj količini podataka, njihov je unos dugotrajan proces, u kojemu treba sudjelovati više
timova raznih odjela unutar Rafinerije i čiji će se konačan rezultat moći mjeriti tek kada Bazko do
kraja zaživi. Valja stoga uzeti u obzir da je u ovom radu prvenstveno prikazan prijedlog rješenja
te funkcionalnost i logika programiranja ovoga programskog sustava, dok je unos podataka tek u
početnoj fazi.
Daljnji razvoj prikazane strategije MOL Grupe rezultirat će povećanjem pouzdanosti opreme te
sve većim oslanjanjem na preventivno i prediktivno održavanje. Dijagnostika i planirane
preventivne akcije više neće biti ovisne isključivo o čovjeku, već će SAP kao program, ovisno o
informacijama dobivenim s online ili offline dijagnostike, moći automatski kreirati obavijesti i
radne naloge. Upravo se tu nameće prava vrijednost programskog sustava Bazko – koristeći mnoge
elemente SAP-a, no istovremeno uzimajući u obzir podatke dobivene iz drugih sustava, on će
omogućiti kontrolu i predviđanje „slabih točaka“ procesno-energetskih postrojenja.
68
LITERATURA
1. (http://www.infotrend.hr/clanak/2008/7/nabava-i-implementacija-erp-sustava,17,405.html)
2. SAP PM, tutorialpoint
3. Frković, D., Turk, T., Buzov, D., Lovrović, M., Škrinjar, D., Preprotić, B., Brandt, K.: Održavanje i gospodarenje imovinom, Hrvatsko društvo održavatelja, Zagreb, 2016
4. Hrvatska Norma, HRN EN 13306
5. Inženjerski priručnik IP4, Grupa autora, Održavanje opreme
6. Ganesh K., Mohapatra S., Anbuudayasankar S. P., Sivakumar P.: Enterprise Resource Planning: Fundamentals of Design and Implementation, Springer, 2014
7. Wright, O.: The Executive's Guide to successful MRP II, 1992
8. Salvendy G.: Handbook of industrial engineering: Technology and operations management, John wiley & Sons inc, 2007
9. Vlahović, N.: Integrirani poslovni informacijski sustav SAP, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2013
10. SAP Održavanje pogona, b4b d. o. o.
11. I3 Informacija,: Održavanje tehničkih objekata, INA d.d., Zagreb, 2006
12. Peters W. R.: Reliable Maintenance Planning, Estimating, and Scheduling, Gulf Professional Publishing, 2015
13. Wireman T.: Developing Performance Indicators for Managing Maintenance, Second Edition, Industrial Press, 2005
14. Campbell, J.: UPTIME - Strategies for Excellence in Maintenance Management, Productivity Press, 1995
15. Lisjak, D., Brckan, K.: Problematika odabira CMMS sustava, 3. konferencija „Održavanje 2014“, Zenica, 2014
16. (http://certussolutions.com/media/files/Magic-Quadrant-for-Energy-and-Utilities-Enterprise-Asset-Management-Software.pdf)
17. (http://info.plantservices.com/cmms-lp)
18. HRN EN 13306:2011.: Održavanje – Nazivlje u održavanju
19. Levitt, J.: Handbook of Maintenance Management, Industrial Press, New York, 1997
20. Peng K.: Equipment Management in the Post-Maintenance Era: A New Alternative to Total Productive Maintenance (TPM), Productivity Press, 2012
21. Levitt, J.: Complete guide to preventive and predictive maintenance, Industrial press Inc, New York, 2011
69
22. Mannan S.: Lees' Process Safety Essentials: Hazard Identification, Assessment and Control, Butterworth-Heinemann, 2014
23. Turban E., Volonino L., Wood R.G., Sipior C.J.: Information Technology for Management: Advancing Sustainable, Profitable Business Growth, 9th Edition, John Wiley & Sons, 2013
24. Elmasri R., Navathe B.S.: Fundamentals of Database systems, Sixth edition, Pearson, 2011
25. Kirasić, D.: XML tehnologija i primjena u sustavima procesne informatike, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 2005
26. Ray T. E.: Learning XML, Creating Self-Describing data, 2001
27. Pries H. K., Dunnigan R.: Big Data Analytics: A Practical Guide for Managers, Auerbach Publications, 2015
28. Campbell D. J., Reyes-Picknell V. J., Uptime: Strategies for Excellence in Maintenance Management, Third Edition, Productivity Press, 2016
29. Covey R. S.: The 7 Habits of Highly Effective People, Mango Media, 2015
70
KRATAK ŽIVOTOPIS
Ime i prezime: Nikola Praštalo Datum rođenja: 10. 7. 1984.
OBRAZOVANJE
rujan 2016. – prosinac 2017 Next downstream production leadership development program MOL Grupa
rujan 2013. – danas Poslijediplomski specijalistički studij smjera Industrijskog inženjerstva i menadžmenta (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb)
rujan 2011. – srpanj 2012. Međunarodni/europski inženjer za zavarivanje (Fakultet strojarstva i brodogradnje (Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja))
veljača 2009. – studeni 2010. Magistar inženjer strojarstva
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Smjer: procesno-energetski Usmjerenje: termotehnika listopad 2002. – veljača 2009.
Sveučilišni prvostupnik inženjer strojarstva Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Smjer: procesno-energetski
Usmjerenje: termotehnika rujan 1998. – lipanj 2002. Tehničar za elektroniku
Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
POSAO
studeni 2016. – danas Rukovoditelj Upravljanja održavanjem Rafinerija nafte Rijeka, INA d. d. veljača 2016. – studeni 2016. Rukovoditelj Održavanja postrojenja Rafinerija nafte Sisak, INA d. d. rujan 2010. – veljača 2016. Inženjer za održavanje 2 Rafinerija nafte Sisak, INA d. d.
71
BIOGRAPHY
Name and surname: Nikola Praštalo Date of birth: 10.7.1984.
EDUCATION
September 2016 – December 2017 Next downstream production leadership development program MOL GROUP
September 2013 – present Postgraduate specialist study of the Industrial engineering and management Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb
September 2011 – July 2012 International/European welding engineer Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb (Croatian welding society)
February 2009 – November 2010 Master of Mechanical Engineering
Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb Module: Process and power engineering Specialization: Thermotechnics October 2002 – February 2009
Bachelor in Mechanical Engineering Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb
Module: Process and power engineering Specialization: Thermotechnics September 1998 – June 2002 Electrical technician
Technical school Ruđer Bošković
WORK EXPERIENCE
November 2016 – present Manager of Maintenance Management Rijeka Refinery, INA d.d. February 2016 – November 2016 Field Maintenance Manager Sisak Refinery, INA d.d. September 2010 – February 2016 Maintenance Engineer 2 Sisak Refinery, INA d.d.