Download - Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
Nobody’s Unpredictable Novembar 2011.
Inkluzija djece sa
smetnjama u razvoju
© 2
011 I
psos
2
Sadrţaj
• METODOLOGIJA
• STAVOVI O UNICEFU
• INTERAKCIJA SA DJECOM SA SMETNJAMA U RAZVOJU
• SOCIJALNA DISTANCA PREMA DJECI SA SMETNJAMA U
RAZVOJU
• INKLUZIJA DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU
• STAVOVI GRAĐANA O DNEVNIM CENTRIMA I GRUPNIM KUĆAMA
• VIDLJIVOST I OCJENE KAMPANJE „GOVORIMO O
MOGUĆNOSTIMA“
• IMIDŢ KAMPANJE „GOVORIMO O MOGUĆNOSTIMA“
• SAŢETAK
© 2
011 I
psos
3
Metodologija
• Ad hoc f2f anketa u kući ispitanika
• Prikupljanje podataka na uzorku reprezentativnom za populaciju graĎana Crne Gore starih 18+ godina
• Veličina ciljne populacije: 474 655
• Veličina uzorka: 1207(sa 152 uzoračke tačke)
• Tip uzorka: stratifikovani troetapni uzorak verovatnoće sa sledećim etapama:
Jedinica prve etape - teritorija biračkog mesta – pribliţna veličina oko of 200 HH (PPS sa
verovatnoćom proporcionalnom veličini)
Jedinica druge etape - domaćinstva odabrana metodom slučajnog koraka počev od datih adresa
(SRSWoR)
Jedinica treće etape – članovi domaćinstva izabrani sa istom verovatnoćo (SRSWoR) – Kish tablice
• Stratifikacija se vrši po:
Tipu naselja – urban/rural
4 geo-ekonomska regiona
• Post stratifikacija se vrši po: polu, starosti, tipu naselja i geo-ekonomskim regionima
• Kontrola terenskog rada obuhvata 12% od ukupnog broja anketiranih u svim stratumima proporcionalno veličini
uzorka, alogička kontrola i kontrola konzistencije se vrši u 100% slučajeva
• Period prikupljanja podataka: od 11. novembra do 22. novembra 2011.
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 05% je (03.6%, 06.4%)
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 20% je (17.5%, 22.5%)
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 40% je (37.0%, 43.0%)
© 2
011 I
psos
4
Uzorak
49%51%
23%19%
18%
27%
13%
25%
54%
21%
32%
18%
28%
21%
63%
37%
Mu
ška
rac
Ţe
na
18
-29
30
-39
40
-49
50
-64
65
+
Osn
ovn
o i n
iţe
Sre
dn
je
Viš
e i v
iso
ko
Po
dg
ori
ca
Pri
mo
rje
Sje
ve
ro-z
ap
ad
Isto
k
Urb
an
Osta
lo
Pol Godine Obrazovanje Stratum Tip naselja
© 2
011 I
psos
5
Interakcija sa djecom sa
smetnjama u razvoju
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
6
Možete li mi reći koji izraz Vi lično najčešće koristite kada su u pitanju djeca čije su tjelesne, umne ili čulne sposobnosti ispod prosječnih mogućnosti djece u njihovom uzrastu?
23%
17%
12%
10%
7%
6%
3%
3%
3%
2%
20%
27%
4%
9%
19%
2%
0%
1%
6%
2%
19%
24%
12%
3%
20%
0%
1%
1%
5%
2%
Hendikepirana djeca
Djeca sa posebnim
potrebama
Djeca sa invaliditetom
Bolesna djeca
Djeca ometena u razvoju
Jadni, ţalosni, nesrećni
Djeca, kao i druga djeca, ne
pravi razliku
Djeca sa nedostatkom
Zaostala djeca/ zaostala u
razvoju
Retardirana djeca
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Izraz koji se najčešće koristi kada su u pitanju djeca
sa smetnjama u razvoju – spontani odgovori
Baza: Ukupna ciljna populacija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga (rođak,
prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete ima ovakve ili slične smetnje?
7
Baza: Ukupna ciljna populacija
Kao i u prethodnim talasima,
velika većina graĎana (68%)
poznaje neko dijete sa
smetnjama u razvoju ili roditelja
čije dijete ima ovakve ili slične
smetnje - nisu naĎene razlike
izmeĎu 1.2. i 3. talasa
68
32
68
32
68
33
Da
Ne
% Avgust 2010.% Decembar 2010.% Novembar 2011.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
8
Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa
smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
13%
5%
4%
11%
8%
10%
11%
11%
14%
10%
4%
8%
11%
5%
14%
8%
8%
8%
8%
12%
20%
0%
17%
10%
5%
15%
13%
12%
8%
9%
6%
4%
Svakodnevno
Nekoliko puta nedjeljno
Jednom nedjeljno
Nekoliko puta mjesečno
Jednom mjesečno
Jednom u 2-3 mjeseca
Jednom u 6 mjeseci
Jednom godišnje
RjeĎe od jednom godišnje
Nemam nikakav kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010. Decembar 2010. Novembar 2011.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
9
Druţenje sa djecom sa smetnjama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da li ste se Vi liĉno ikada druţili sa djetetom/osobom sa smetnjama u razvoju?
A da li se Vaše dijete ikada druţilo ili se sada druţi sa djetetom/osobom sa smetnjama u razvoju?
Ne, 41%
Nemam
djecu, 36%
Da, 21%
Ne
zna/Odbija,
2%
Ne, 60%
Ne
zna/Odbija,
1%
Da, 39%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
10
Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa
smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
7%
38%
44%
43%
12%
9%
3%
9%
32%
40%
45%
14%
11%
3%
8%
27%
35%
47%
16%
11%
5%
Ne znam ništa o djeci sa smetnjama u
razvoju
Veoma malo znam o djeci sa
smetnjama u razvoju
Sum -
Znam ponešto o djeci sa smetnjama u
razvoju
Sum +
Znam mnogo o djeci sa smetnjama u
razvoju
Znam veoma mnogo o djeci sa
smetnjama u razvoju
Avgust 2010. Decembar 2010. Novembar 2011.
Moţe se reći da je zadrţan
pozitivan trend informisaosti
graĊana o djeci sa smetnjama u
razvoju .
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
11
Po Vašem mišljenju, među djecom starosti do18 godina,
koliki procenat čine djeca sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
18%
16%
18%
13%
6%
30%
20%
19%
25%
14%
6%
17%
23%
23%
18%
11%
5%
20%
Do 3%
3.1-5%
5.1-10%
10.1-20%
Preko 20%
Ne zna / Bez
odgovora
Avgust 2010. Decembar 2010. Novembar 2011.
• U odnosu na period prije
sprovoĎenja kampanje
“Govorimo o
mogućnostima” znaĉajno
je porastao procenat
graĎana koji smatraju da
populaciji djece do 18
godina ima do 5 djece sa
smetnjama u razvoju.
• TakoĎe, znaĉajno je
smanjen procenat
graĊana koji nemaju
jasnu predstavu o tome
koliko ima djece sa
smetnjama u razvoju.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
12
Po Vašem mišljenju da li bi dijete sa smetnjama u razvoju jednoga
dana moglo da postane poznati umjetnik, biznismen, uspješan političar
ili drţavnik u Crnoj Gori?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Ne, to nije
moguće, 14%
Ne
zna/Odbija,
9%
Da, to je
moguće, 77%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
13
Poznatost ličnosti sa smetnjama u razvoju –
spontani odgovori
Baza: Ukupna ciljna populacija
% Iz Crne Gore?
Za koje poznate ličnosti sa smetnjama u razvoju ste čuli?
% Van Crne Gore?
11.4
2.5
0.7
0.5
0.3
0.3
0.2
0.1
0.1
Darko
Martinović
Marijana
Mugoša
Naod Zorić
Fadil Muĉić
Nebojša
Šofranac
Majda Muĉić
(slikarka)
Boţidar
Denda
Mima Đurović
Slobodan
Mirjaĉić
24.6
18.3
3.0
2.7
0.8
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.2
Saša Matić
Dejan Matić
Andrea Bocheli
Stivi Vonder
Rej Ĉarls
Betoven
Van Gogh
Suzan Bojl
Niko Vujiĉić
Steven Hokings
Dzulia Robrts
© 2
011 I
psos
14
Socijalna distanca prema djeci
sa smetnjama u razvoju
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
15
Dijete sa teţim oštećenjem vida - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
76%
57%
51%
48%
35%
9%
7%
2%
69%
59%
57%
48%
16%
13%
8%
82%
72%
61%
58%
49%
18%
13%
6%
79%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
16
Slijepo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas
prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
78%
49%
44%
41%
29%
3%
2%
4%
61%
53%
51%
41%
7%
5%
12%
82%
66%
55%
53%
44%
9%
7%
11%
77%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
17
Dijete sa teţim oštećenjem sluha - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
73%
55%
47%
45%
30%
6%
4%
4%
67%
60%
54%
43%
13%
9%
11%
79%
67%
58%
54%
42%
14%
10%
10%
75%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
18
Gluvo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas
prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
75%
46%
40%
39%
26%
3%
2%
6%
59%
50%
47%
36%
7%
5%
13%
78%
60%
51%
49%
38%
8%
7%
13%
75%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
19
Dijete sa tjelesnim oštećenjem, kao što su trajna deformacija ili
nedostatak nekog dijela tijela - Koji od sljedećih odnosa su za
vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
79%
43%
35%
33%
23%
3%
1%
6%
59%
48%
44%
35%
7%
4%
13%
80%
61%
51%
46%
37%
8%
5%
11%
77%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
20
Dijete koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna - Koji od
sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
76%
43%
35%
34%
25%
2%
1%
6%
57%
49%
43%
35%
4%
3%
14%
80%
58%
49%
44%
37%
6%
4%
11%
75%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
21
Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što
su astma,srčane mane,hemofilija,leukemija i druga - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
73%
49%
41%
36%
28%
3%
2%
3%
57%
47%
44%
35%
9%
6%
13%
79%
60%
50%
45%
37%
11%
7%
12%
75%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
22
Intelektualni nedostatci i oštećenja,kao što su niska
inteligencija,autizam,teţi poremećaj paţnje,trajen poteškoće u učenju
i sl. - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
73%
37%
28%
23%
14%
1%
1%
8%
54%
39%
35%
23%
3%
2%
14%
81%
56%
40%
36%
25%
5%
3%
13%
77%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
23
Dijete sa teţim emocionalnim poremećajima,kao što su diječije
neuroze,psihoze,emocionalne promene nastale neurološkim
oštećenjima - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
68%
29%
19%
13%
8%
1%
0%
16%
39%
24%
18%
13%
2%
1%
18%
79%
42%
27%
21%
14%
3%
2%
20%
74%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
24
Dijete sa teţim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno,
agresivno ili neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje - Koji od
sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
71%
30%
20%
15%
9%
2%
0%
11%
37%
23%
16%
12%
2%
1%
20%
76%
40%
25%
18%
13%
3%
2%
20%
73%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
25
Dijete sa poremećajima govora - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
75%
49%
41%
39%
28%
5%
5%
2%
64%
54%
51%
41%
14%
11%
9%
84%
68%
56%
52%
42%
16%
12%
9%
79%Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
26
PRIHVATLJIVOST ODNOSA
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
2.0
2.0
2.3
2.8
2.8
3.0
3.0
3.1
3.1
3.3
3.5
2.3
2.2
3.0
3.4
3.5
3.5
3.6
3.7
3.8
4.0
4.1
2.5
2.3
2.9
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
3.8
3.9
4.0
Dijete sa teţim emocionalnim poremećajima, kao što su dječje neuroze, psihoze,
emocionalne promjene nastale neurološkim oštećenjima
Dijete sa teţim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno, agresivno ili
neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje
Intelektualni nedostaci i oštećenja, kao što su niska inteligencija, autizam, teţi
poremećaji paţnje, trajne poteškoće u učenju i sl.
Dijete koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna
Dijete sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog
dijela tijela
Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma,
srčane mane, hemofilija, leukemija i druga
Gluvo dijete
Slijepo dijete
Dijete sa poremećajima govora
Dijete sa teţim oštećenjem sluha
Dijete sa teţim oštešenjem vida
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
© 2
011 I
psos
27
Socijalna distanca prema djeci
sa smetnjama u razvoju
Socijalna distanca prema razliĉitim grupama djece sa smetnjama u razvoju se
razlikuje:
• Kao i u prethodnim krugovima najveću socijalnu distancu graĊani imaju
prema djeci sa teţim emocionalnim poremećajima (neuroze, psihoze i sl) i
prema djeci sa teţim poremećajima socijalizacije (socijalno neprihvatljivo
ponašanje).
• Sa druge strane, najmanju socijalnu distancu graĊani imaju prema djeci sa
teţim oštećenjima vida i sluha, kao i djeci sa poremećajima govora.
Kada posmatramo pojedinaĉne odnose, u odnosu na period prije realizovanja
kampanje “Govorimo o mogućnostima” stepen prihvatljivosti prema odreĊenim
kategorijama djece sa teškoćama se statistiĉki znaĉajno povećao ali je u
odnosu na talas iz decembra 2010. godine, odrţan gotovo na istom nivou.
© 2
011 I
psos
28
INKLUZIJA DJECE SA
SMETNJAMA U RAZVOJU
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
29
Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
• U odnosu na prethodni krug istraţivanja procenat graĊana koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju
jednako vrijedni ĉlanovi društva kao i svi ostali graĊani je porastao za 8%, što je statistiĉki znaĉajno na nivou 0.05.
Procenat gradjana koji smatraju djecu sa smetnjama u razvoju jednako vrijednim clanovima drustva povecao se za
18% u odnosu na period prije kampanje.
• Ogromna većina graĎana (94%) smatra da drţava i društvo treba da učine sve što je u njihovoj moći da obezbijede jednake
mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju.
• Da pomoć društva i drţave ne moţe znaĉajno da pomogne djeci sa teškoćama smatra 22% graĊana Crne Gore što
je ĉak za 14% manje nego u periodu prije kampanje „Govorimo o mogućnostima“.
2
1
61
94
92
22
Drţava i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, kako bi
obezbijedili jednake mogućnosti i šanse za djecu sa smetnjama u
razvoju, bez obzira na troškove
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva kao i
svi ostali graĎani.
Drţava i društvo nijesu u mogućnosti da značajno pomognu djeci sa
smetnjama u razvoju, ma koliko se trudili i ulagali novca.
% Ne slaţem se % Slaţem se
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
30
Baza: Ukupna ciljna populacija
Drţava i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, kako
bi obezbijedili jednake mogućnosti i šanse za djecu sa smetnjama u
razvoju, bez obzira na troškove.
4
1
2
92
95
94
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
% Ne slaţem se % Slaţem se
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
31
Baza: Ukupna ciljna populacija
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva
kao i svi ostali građani.
11
4
1
74
84
92
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
% Ne slaţem se % Slaţem se
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
32
Baza: Ukupna ciljna populacija
Drţava i društvo nijesu u mogućnosti da značajno pomognu djeci sa
smetnjama u razvoju, ma koliko se trudili i ulagali novca.
47
63
61
36
22
22
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
% Ne slaţem se % Slaţem se
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
33
Koja od sledeće dvije tvrdnje je bliţa Vašim stavovima?
Baza: Ukupna ciljna populacija
28
40
36
72
59
63
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
% Dijete sa smetnjama u razvoju bi prevashodno trebalo da se prilagoĊava ţivotu u društvu, uzpomoć porodice i okoline
% Društvo i sredina u kojoj dijete ţivi bi prevashodno trebalo da se prilagoĊavaju djetetu sasmetnjama u razvoju, uvaţavajući sve njihove sprecifiĉnosti
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
34
Koja od sledećih tvrdnji je bliţa Vašim
stavovima?
Baza: Ukupna ciljna populacija
15
21
18
80
71
78
5
7
3
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
% Pruţanjem struĉne pomoći i posebnim odnosom društva i institucija, moguće je dijete sa smetnjama urazvoju U POTPUNOSTI osposobiti za ţivot u društvu
% Pruţanjem struĉne pomoći i posebnim odnosom društva i institucija, moguće je dijete sa smetnjama urazvoju DONEKLE osposobiti za ţivot u društvu
% Bez obzira na struĉnu pomoć i poseban odnos drţave i društva, nije moguće uĉiniti NIKAKAV IOLEZNAĈAJAN NAPREDAK kada je rijeĉ o osposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju za ţivot u društvu.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
35
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
Baza: Ukupna ciljna populacija
53
26
19
7
10
12
9
4
20
34
42
65
66
66
67
68
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja
nego što je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama
u razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika
koji bi radili sa tom djecom.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
dovodi do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga
djeca ostaju pomalo uskraćena.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi
boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se
na taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
pozitivno utiče na njihov razvoj
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju
manje šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja.
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa
smetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova
potrebama ove djece trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i
društva.
% Ne slaţem se % Slaţem se
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
36
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Slaţem se ( 4 + 5 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
74%
66%
64%
59%
57%
50%
41%
17%
80%
66%
69%
64%
64%
45%
41%
20%
68%
65%
67%
66%
66%
42%
34%
20%
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama
u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece
trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi
boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju
manje šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na
taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
pozitivno utiče na njihov razvoj.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi
do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju
pomalo uskraćena.
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego
što je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju,
kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa
tom djecom.
Avgust 2010
Dec 2010
Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
37
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Ne slaţem se ( 1 + 2 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
63%
24%
23%
18%
18%
12%
11%
7%
64%
24%
27%
14%
14%
8%
9%
5%
53%
26%
19%
12%
10%
9%
7%
4%
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego
što je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju,
kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa
tom djecom.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi
do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju
pomalo uskraćena.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
pozitivno utiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na
taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju
manje šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi
boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama
u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece
trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva.
Avgust 2010
Dec 2010
Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
38
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri ĉemu 1 znaĉi Uopšte se ne slaţem a 5 U potpunosti se slaţem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od proĉitanih tvrdnji.
3.9
3.5
3.6
3.7
3.7
3.4
3.2
2.4
4.0
3.7
3.7
3.7
3.7
3.3
3.2
2.4
4.0
3.8
3.8
3.9
3.7
3.4
3.1
2.4
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u
razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece
trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno
utiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na taj
način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju manje
šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem
razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do
toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju pomalo
uskraćena.
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što
je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju,
kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom
djecom.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
© 2
011 I
psos
39
Stav prema inkluzivnom
obrazovanju
GraĊani imaju pozitivnije stavove prema inkluziji nego što je to bio sluĉaj u periodu prije kampanje
“Govorimo o mogućnostima”
• U odnosu na prethodni krug istraţivanja procenat graĊana koji smatraju da su djeca sa
smetnjama u razvoju jednako vrijedni ĉlanovi društva kao i svi ostali graĊani je
porastao za 8%, što je statistiĉki znaĉajno na nivou 0.05. Procenat gradjana koji
smatraju djecu sa smetnjama u razvoju jednako vrijednim clanovima drustva povecao
se za 18% u odnosu na period prije kampanje.
• TakoĊe, procenat graĊana koji smatraju da je pruţanjem struĉne pomoći i posebnim
odnosom društva i institucija, moguće je dijete sa smetnjama u razvoju DONEKLE
osposobiti za ţivot u društvu porastao je za 7%, što je statistiĉki znaĉajno na nivou
0.05.
Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene moţemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug
istraţivanja porastao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama:
• PohaĊanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiĉe
na njihov razvoj.
• Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĊaju redovne škole, jer se na taj naĉin
razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
• I kad djeca sa posebnim potrebama proĊu kroz svoje obrazovanje, imaju manje šanse
da se zaposle nego ostali graĊani istog nivoa obrazovanja.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
40
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Baza: Ukupna ciljna populacija
28
38
11
15
20
10
4
4
33
35
53
53
53
66
77
84
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga
djeca obično bivaju zapostavljena.
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim
ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze
stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od
druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog staranja, bolje
je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su
ţrtve nesrećnog slučaja.
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti
moraju da mu podrede ţivot.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u
razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe očekivati da sve
izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva
% Ne slaţem se % Slaţem se
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
41
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri ĉemu 1 znaĉi Uopšte se ne slaţem a 5 U potpunosti se slaţem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od proĉitanih tvrdnji.
3.3
3.9
3.9
3.5
4.0
4.1
3.3
3.7
3.0
4.0
3.8
3.5
3.7
4.1
3.1
3.5
3.0
3.9
3.7
3.5
3.5
4.1
3.1
3.5
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim
ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze
stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju,
nauče da budu paţljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti
moraju da mu podrede ţivot.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog staranja, bolje
je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su ţrtve
nesrećnog slučaja.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe očekivati da sve
izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga
djeca obično bivaju zapostavljena.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički
stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od druge djece.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
42
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Slaţem se ( 4 + 5 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
84%
80%
77%
76%
62%
51%
46%
43%
85%
84%
73%
68%
59%
52%
40%
40%
84%
77%
66%
53%
53%
53%
35%
33%
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe
očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama
u razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u
potpunosti moraju da mu podrede ţivot.
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer
su ţrtve nesrećnog slučaja.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije
djeteta od druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama,
jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa
njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju,
druga djeca obično bivaju zapostavljena.
Avg 2010
Dec 2010
Novembar 2011
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
43
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Ne slaţem se ( 1 + 2 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
29%
22%
18%
12%
7%
6%
6%
5%
34%
31%
14%
14%
14%
3%
7%
4%
38%
28%
15%
11%
20%
4%
10%
4%
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, jer
se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga
djeca obično bivaju zapostavljena.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta
od druge djece.
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su
ţrtve nesrećnog slučaja.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe očekivati
da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg
društva
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obièno u
potpunosti moraju da mu podrede ţivot.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u
razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
© 2
011 I
psos
44
PORODICA I DJECA SA
SMETNJAMA U RAZVOJU
•Mišljenja o tome da li je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da borave u specijalizovanim
ustanovama ili da ţive u sopstvenim porodicama su i dalje podijeljena – znaĉajno je da
institucionalizaciju podrţava 11% graĊana manje nego u periodu koji je prethodio
kampanji “Govorimo o mogućnostima”(5% manje nego u prethodnom krugu ). TakoĎe, za
10% se smanjio procenat graĎana koji se slaţu sa trvdnjom da su druga djeca obično
zapostavljena u porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju (7% u odnosu na
prethodni krug).
•Većina (84%) smatra da je porodicama u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju neophodna
podrška šireg društva. Ako detaljnije ispitamo percepciju ovih porodica, vidjećemo da dvije
trećine graĎana takoĎe smatra da roditelji ove djece obično u potpunosti moraju da im podrede
ţivot a svaki drugi da roditelji ove djece često zauzimaju previše zaštitnički stav, što vodi većoj
izolaciji djeteta.
Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene moţemo zaključiti da je u odnosu na
prethodni krug istraţivanja značajno opao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama:
•Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti moraju da mu podrede
ţivot.
•Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su ţrtve nesrećnog slučaja. (
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
45
Po vašem mišljenju da li bi drţava trebala da pruţi finansijsku
pomoć porodicama sa djecom sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
97
89
93
1
4
2
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
% Da % Ne
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
46
Prava djece u Crnoj Gori
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Mišljenja o poštovanju prava djece sa smetnjama u razvoju u odnosu na ostalu djecu su i dalje podijeljena – 41%
graĊana smatra da se njihova prava poštuju podjednako kao prava druge djece što je za 3% manje nego u
prethodnom talasu,a 47% da se njihova prava poštuju u manjoj mjeri.
• Preostalih 12% smatra da se prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju više nego prava ostale djece.
40
43
47
51
44
41
10
13
12
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u manjoj mjeri nego prava druge djece
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se podjednako kao prava druge djece
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u većoj mjeri nego prava druge djece
© 2
011 I
psos
47
STAVOVI GRAĐANA O DNEVNIM
CENTRIMA I GRUPNIM KUĆAMA
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
48
Da li znate šta su Dnevni centri za djecu sa smetnjama
u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Ne, 41%
Ne
zna/Odbija,
2%
Da, 57%
49
U dnevnim centrima, djeca sa smetnjma u razvoju svakodnevno učestvuju u raznim edukativnim i
kreativnim aktivnostima koje pospješuju njihov razvoj i organizovane su od strane stručnjaka raznih profila.
Djeca borave u dnevnom centru nekoliko sati dnevno, što njihovim roditeljima omogudava da budu
zaposleni ili da za to vrijeme završe neke od kudnih obaveza. Na ovaj način, pruža se pomod porodicama
djece sa smetnjama u razvoju i sprečava se odvajanje djece od njihovih porodica.
Stvaranjem mreže dnevnih centara, koja de obuhvatiti svaku opštinu u Crnoj Gori, spriječide se odvajanje
djece sa smetnjama u razvoju od njihovih porodica, pa de se tako i smanjiti broj djece u institucijama.
Dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
50
Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Dnevni centar
za djecu sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija Baza: Oni koji smatraju da u njihovom gradu nije potrebno
otvoriti dnevni centar (14% od ciljne populacije)
Zašto mislite da u Vašem gradu nije potrebno otvoriti Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
Ne, 14%
Ne
zna/Odbi
ja, 1%
Da, 85%
44%
0%
33%
23%
Nema potrebe /
Nema dovoljno
dece za to
Takvoj deci je bolje
da budu sa svojim
porodicama
Već postoji takav
centar
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
51
A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem
gradu otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija Baza: Oni kojima bi smetalo da se u njihovom gradu
otvori dnevni centar (2% od ciljne populacije)
Zašto bi Vam to smetalo?
Ne, 96%
Ne
zna/Odbi
ja, 2%
Da, 2%
4%
3%
3%
90%
Diskriminacija
dece
Bilo bi me strah
Teško mi je da
gledam takvu
decu
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
52
Da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom
komšiluku otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija Baza: Oni kojima bi smetalo da se u njihovom neposrednom
komšiluku otvori dnevni centar( 3% od ciljne populacije)
Zašto bi Vam to smetalo?
Ne, 94%
Ne
zna/Odbi
ja, 2%
Da, 3%19%
13%
7%
6%
6%
3%
47%
Nema dovoljno
mesta / prostora za
takvu instituciju
Teško mi je da
gledam takvu decu
Volim miran ţivot /
radi moje dece
Zbog druge dece iz
okoline / njihove
reakcije
Bolje je u drugom
delu grada / van
grada
Bilo bi me strah
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
53
Dnevni centri
Baza: Ukupna ciljna populacija
8
3
2
85
94
96
3
2
8
Oni koji smatraju da je u
njihovom gradu potrebno
otvoriti Dnevni centar za
djecu sa smetnjama u
razvoju
Oni koji nemaju ništa protiv
da se u njihovom
neposrednom komšiluku
otvori Dnevni centar za
djecu sa smetnjama u
razvoju
Oni koji nemaju ništa protiv
da se u njihovom gradu
otvori Dnevni centar za
djecu sa smetnjama u
razvoju
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
54
Da li znate šta su Grupne kuće za djecu sa smetnjama u
razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Ne, 66%
Ne
zna/Odbija,
1%
Da, 34%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
55
Grupne kuće imitiraju porodiĉno okruţenje i
predstavljaju alternativu za djecu koja borave u
instituciji, ali ne i zamjenu za pravo djeteta da
ţivi u porodici.
Radi se dakle, o privremenom smještaju dok se
ne stvore uslovi da se dijete vrati u biološku
porodicu; da se za njega naĊe odgovarajuća
hraniteljska porodica; da se dijete usvoji ili
pripremi za samostalan ţivot.
U jednoj grupnoj kući ţivi najviše petoro djece
sa struĉnjacima koji im pruţaju ljubav i struĉnu
pomoć za pravilan rast i razvoj u atmosferi u
kojoj se imitira porodiĉno okruţenje.
Grupne kude za djecu sa smetnjama u razvoju
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
56
Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Grupnu kuću za
djecu sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija Baza: Oni koji smatraju da u njihovom gradu nije
potrebno otvoriti Grupnu kuću (21% od ciljne populacije)
Zašto mislite da u Vašem gradu nije potrebno otvoriti Grupnu kuću za djecu sa smetnjama u razvoju?
Ne, 21%
Ne
zna/Odbi
ja, 1%
Da, 79%
42%
12%
9%
14%
1%
25%
Nema potrebe /
Nema dovoljno
dece za to
Takvoj deci je bolje
da budu sa svojim
porodicama
Dovoljan je Dnevni
Centar
Već postoje veliki
domovi za tu decu
Drugo
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
57
A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem
gradu otvorila Grupna kuća za djecu sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija Baza: Oni kojima bi smetalo da se u njihovom
gradu otvori Grupnu kuću (2% od ciljne populacije)
Zašto bi Vam to smetalo?
Ne, 97%
Ne
zna/Odbi
ja, 0%
Da, 2%
4%
3%
5%
88%
Diskriminacija
dece
Teško mi je da
gledam takvu
decu
Drugo
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
58
Da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom
komšiluku otvorila Grupna kuća za djecu sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija Baza: Oni kojima bi smetalo da se u njihovom neposrednom
komšiluku otvori Grupnu kuću (3% od ciljne populacije)
Zašto bi Vam to smetalo?
Ne, 96%
Da, 3%
24%
20%
17%
6%
4%
1%
3%
25%
Bolje je u drugom delu grada / van
grada
Nema dovoljno mesta / prostora za
takvu instituciju
Teško mi je da gledam takvu decu
Zbog druge dece iz okoline / njihove
reakcije
Volim miran ţivot / radi moje dece
Bilo bi me strah
Drugo
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
59
Grupne kuće
Baza: Ukupna ciljna populacija
11
2
1
79
96
97
2
1
11
Oni koji smatraju da je u
njihovom radu potrebno
otvoriti Grupnu kuću za
djecu sa smetnjama u
razvoju
Oni koji nemaju ništa protiv
da se u njihovom
neposrednom komšiluku
otvori Grupna kuća za
djecu sa smetnjama u
razvoju
Oni koji nemaju ništa protiv
da se u njihovom gradu
otvori Grupna kuća za
djecu sa smetnjama u
razvoju
Ipsos Strategic Marketing
© 2
011 I
psos
60
VIDLJIVOST I OCJENE KAMPANJE
„GOVORIMO O MOGUĆNOSTIMA“
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
61
Da li ste prethodnih mjeseci primijetili neke kampanje vezane za djecu sa
smetnjama u razvoju, bilo na televiziji, radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju
javnih ličnosti ili intervjue?
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Na pitanje da li su u
prethodna 3 mjeseca
primijetili neku kampanju
vezanu za djecu sa
smetnjama u razvoju, 55%
ispitivane populacije je
odgovarilo potvrdno.
Da, 55%
Ne, 46%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
62
Da li se sjećate ko je pokretač/ ko su pokretači
inicijatori ove kampanje?
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo na televiziji,
radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue: (55% ukupne ciljne populacije)
59%
19%
8%
7%
4%
2%
1%
0%
1%
29%
UNICEF
Vlada Crne Gore
Udruţenje roditelja hendikepirane
dece
Evropska unija
NVO
Lokalna samouprava
Sponzori/ privatna lica
Mediji, štampa, TV
Ostali odgovori
Ne zna/Odbija
68%
39%
61%
64%
23%
24%
13%
9%
3%
29%
2%
0%
13%
0%
3%
8%
1%
4%
6%
10%
Podgorica
Primorje
Sjevero-
zapad
Istok
Re
gio
n
UNICEF
Vlada Crne Gore
Udruţenje roditelja
hendikepirane dece
Evropska unija
NVO
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
63
Unicef, Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske unije i Udruţenja roditelja djece sa
smetnjama u razvoju su u prethodna 3 mjeseca, tj. od početka septembra imali
kampanju vezanu za djecu sa smatnjama u razvoju „Govorimo o mogućnostima“. Da li
ste primijetili ovu Unicefovu kampanju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
• I na promptno pitanje da li
su vidjeli kampanju
Unicefa, Vlade Crne Gore,
Delegacije Evropske unije i
Udruţenja roditelja djece
sa smetnjama u razvoju
62% graĊana je odgovorilo
potvrdno%. Da, 62%
Ne, 38%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
64
Da li se sjećate nekog slogana, poruke iz ove kampanje?
Višestruki odgovori; Baza: oni koli su primetili ovu kampanju UNICEF-a (62% ukupne ciljne populacije)
34%
14%
13%
12%
11%
6%
3%
2%
1%
1%
1%
0%
0%
0%
0%
0%
1%
17%
24%
Govorimo o mogućnostima
Vidimo mogućnosti
Vidimo našu Ďecu
Vidimo ljubav
Vidimo prijateljstvo
Vidimo snagu
Svi smo jednaki
Prijateljstvo/ pruţimo im prijateljstvo
Normalno / prirodno je biti drugačiji
Pruţimo im pomoć
Pruţiti im šansu/ uključiti ih u društvo
Gdje mnogi vide teret, mi vidimo ljubav/ sreću
Ljubav/ pruţimo im ljubav
Gdje mnogi vide teškoće, mi vidimo mogućnosti
Gdje drugi vide prepreke, mi vidimo budućnost
Gdje mnogi vide slabost, mi vidimo snagu
Ostali odgovori
Nijedan
Ne zna/Odbija
• Slogan „Govorimo o mogućnostima“
spontano navodi najveći broj graĊanja, njih
34%, a uz to još 14% navodi i slogan
„Vidimo mogućnosti“.
• Na trećem mjestu se nalazi slogan „Vidimo
našu Ċecu“, kog se sjeća 13% graĊana. Za
njim slijedi, na ĉetvrtom mjestu slogan
„Vidimo ljubav“ (12%) a na petom mjestu
se nalazi slogan „Vidimo prijateljstvo“
(11%).
• 24% graĊana od onih koji su primjetili
kampanju Unicefa nije moglo da se sjeti ni
jednog slogana
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
65
Da li je bilo koja od ovih ključnih poruka
pokrivena u okviru ove kampanje?
Baza: Ukupna ciljna populacija
56
47
38
37
35
28
44
53
62
63
65
72
Govorimo o
mogućnostima
Vidimo mogućnosti
Vidimo našu djecu
Vidimo prijateljstvo
Vidimo ljubav
Vidimo snagu
% Da % Ne
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
66
Gdje ste, na kojim mjestima i u kojim medijima,
videli ili čuli za ovu kampanju?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su čuli bilo koju od ovih poruka (65% ukupne ciljne populacije)
78%
48%
26%
20%
12%
12%
1%
1%
TV reklama (spot)
Bilbordi i ulični posteri
Reklama u novinama
TV emisija (vesti, prilozi ili
posebne emisije)
Članak u novinama
Radio emisija (vesti, prilozi ili
posebne emisije)
Bioskop Ster Cinema u
Podgorici
Ne zna/Odbija
• Najveći broj graĊana je
vidio emitovani tv spot
(78% od svih koji su ĉuli za
neki od slogana iz
kampanje), a zatim putem
bilborda (48% od svih
graĊana koji su ĉuli za neki
od slogana iz kampanje).
© 2
011 I
psos
67
TV KAMPANJA
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
68
Da li ste primetili TV reklamu, u okviru
kampanje koju je pokrenuo Unicef, u kojoj se
pojavljuje DJEVOJĈICA SA SMETNJAMA U
RAZVOJU KAKO SVIRA BUBNJEVE?.
Baza: Ukupna ciljna populacija
0%
1%
1%
17%
83%
41%
41%
Veoma loš
Uglavnom loš
Sum -
Niti dobar niti
loš
Sum +
Uglavnom
dobar
Veoma
dobar
Kakav Vam je opšti utisak o ovoj
reklami?
Baza: Oni koji su primetili reklamu (55% ukupne ciljne
populacije)
• Opšti utisak o ovom
spotu je loš samo za 1%
onih koji su je primijetili,
dok je za 83% on dobar(
za 41% je u veoma
dobar).
Da, 55%
Ne, 45%
• 55% graĊana je primjetilo tv spot u kom se
pojavljuje DJEVOJĈICA SA SMETNJAMA U
RAZVOJU KAKO SVIRA BUBNJEVE.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
69
Zašto tako mislite? Šta je najviše uticalo na to da ova reklama
ostavi DOBAR utisak na vas?
Višestruki odgovori; Baza: ako je generalni utisak o ovoj TV reklami bio dobar (83% ukupne ciljne populacije)
21%
17%
10%
9%
8%
5%
5%
5%
4%
3%
3%
2%
3%
Mogućnosti djece/ način da dokaţu svoje
sposobnosti
Pozitivan utisak, dobro osmišljeno
Hrabrost, snaga, borbenost djece
Uključivanje djece u društvo/
ravnopravnost u društvu
Djevojcica/ djeca koja učestvuju u
kampanji
Promoviše ljubav, humanost, prihvatanje
Ubjedljiva, realna, edukativna poruka
Optimizam, radost djevojčice
Skretanje paţnje/ angaţovanje društva
Pomoć/ paţnja/ briga o toj djeci
Optimizam/ vesela atmosfera
Dirljivost/ saţaljenje
Ostali odgovori
9%
17%
30%
17%
12%
6%
3%
16%
11%
13%
6%
1%
21%
19%
8%
1%
Podgorica
Primorje
Sjevero-
zapad
Istok
Re
gio
n
Pozitivan utisak, dobro
osmišljeno
Hrabrost, snaga,
borbenost dece
Uključivanje dece u
društvo/ ravnopravnost
u društvu
Ne zna/Odbija
© 2
011 I
psos
70
KAMPANJA - DOGAĐAJI
© 2
011 I
psos
71
Tokom kampanje „Govorimo o mogućnostima“ koja je nastavljena i u 2011.
godini, Unicef je organizovao razliĉite dogaĊaje kao što su:
• predstavljanje Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom na Brajevom
pismu i znakovnom jeziku prvi put na Balkanu;
• uĉestvovanje djece sa smetnjama u razvoju na raznim djeĉjim festivalima
po prvi put - na festivalu „Zlatna pahulja“ u Roţajama, na MeĊunarodnom
festivalu pozorišta za djecu u Kotoru, na Whitefield dţez festivalu u Bijelom
Polju i na Vidrafestu – festivalu prirode i nauke na Skadarskom jezeru;
• otvaranje posebno opremljenih inkluzivnih igraonica u osnovnim školama;
• obuka za Ċaĉke parlamente o inkluziji djece sa smetnjama u razvoju;
• razgovari djece o inkluziji sa predstavnicima Vlade i opština iz Crne Gore,
predstavnicima ambasada i UNICEF-om;
• posjeta djece sa smetnjama u razvoju Iitalijanskoj ambasadi u Podgorici,
itd.
•
U tim dogaĊajima su uĉestvovali Predsjednik Crne Gore, Premijer, predstavnici
Vlade Crne Gore, visoki zvaniĉnici UNICEf-a, Delegacije Evropske unije,
diplomate, djeca sa i bez smetnji u razvoju, roditelji, Ambasador dobre volje
Unicefa Rambo Amadeus...
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
72
Da li ste ispratili ili čuli neku vijest ili prilog u vezi sa nekim od
događaja koji su organizovani u sklopu kampanje „Govorimo o
mogućnostima“
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da
36%
Ne
60%
Ne
zna/Odbij
a
4%
Baza: oni koji su ispratili ili čuli neku vijest ili prilog u vezi
sa nekim od tih dogaĎaja koji su organizovani u sklopu
kampanje „Govorimo o mogućnostima“ (36% ukupne
ciljne populacije)
Kakav Vam je opšti utisak o
ovim događajima?
2%
2%
4%
21%
60%
36%
24%
15%
Veoma loš
Uglavnom loš
Sum -
Niti dobar niti loš
Sum +
Uglavnom dobar
Veoma dobar
Ne zna / Bez
odgovora
• Nešto više od jedne trećine populacije je ispratilo ili
ĉulo neku vijest ili prilog u vezi sa nekim od
dogaĊaja koji su organizovani u sklopu kampanje
„Govorimo o mogućnostima“.
© 2
011 I
psos
73
OUTDOOR I PRINT KAMPANJA
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
74
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Poznatost i
opšti utisak (jun)
Baza: Ukupna ciljna populacija
36%
34%
32%
32%
32%
32%
31%
46%
35%
32%
Govorimo o
mogućnostima 1
Vidimo
mogućnosti 1
Vidimo našu djecu
1
Vidimo snagu
Vidimo
prijateljstvo 2
Vidimo našu djecu
2
Vidimo
prijateljstvo 3
Vidimo ljubav
Vidimo
mogućnosti 2
Vidimo
prijateljstvo 1
1%
2%
1%
2%
1%
1%
2%
1%
3%
2%
89%
91%
86%
90%
91%
88%
93%
90%
91%
90%
Nepovoljan ( 1 + 2 ) Povoljan ( 4 + 5 )
Baza: oni koji su primetili bilo koju od sledećih
reklama na bilbordima/uličnim panoima ili u
novinama
Prosjek: 4,52
Prosjek: 4,51
Prosjek: : 4,49
Prosjek: 4,54
Prosjek: : 4,46
Prosjek: 4,61
Prosjek: 4,53
Prosjek: : 4,42
Prosjek: : 4,53
Prosjek: : 4,50
41%
33%
31%
31%
29%
29%
29%
27%
29%
28%
Procenat povoljnih ocjena (4+5) u
ukupnoj ciljnoj populaciji
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
75
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Poznatost i
opšti utisak (avgust)
Baza: Ukupna ciljna populacija
1%
1%
1%
2% 88%
93%
89%
89%
Nepovoljan ( 1 + 2 ) Povoljan ( 4 + 5 )
Baza: oni koji su primetili bilo koju od sledećih
reklama na bilbordima/uličnim panoima ili u
novinama
Prosjek: : 4,50
Prosjek: 4,59
Prosjek: : 4,52
Prosjek: 4,48
41%
38%
38%
36%
Vidimo našu djecu
3
Vidimo našu djecu
4
Vidimo prijateljstvo
4
Vidimo prijateljstvo
5
36%
Procenat povoljnih ocjena (4+5) u
ukupnoj ciljnoj populaciji
35%
34%
32%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
76
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Poznatost i
opšti utisak (oktobar)
Baza: Ukupna ciljna populacija
43%
43%
34%
Govorimo o
mogućnostima 3
Govorimo o
mogućnostima 4
Govorimo o
mogućnostima 2
1%
2%
2%
89%
93%
92%
Nepovoljan ( 1 + 2 ) Povoljan ( 4 + 5 )
Baza: oni koji su primetili bilo koju od sledećih
reklama na bilbordima/uličnim panoima ili u
novinama
Prosjek: : 4,58
Prosjek: 4,63
Prosjek: 4,49
39%
Procenat povoljnih ocjena (4+5) u
ukupnoj ciljnoj populaciji
40%
30%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Vidljivost
77
Baza: Ukupna ciljna populacija
• 74% graĊana Crne Gore je
vidjelo makar jedan bilbord ili
reklamu u novinama koji su
korišćen u ovoj kampanji”
• Bilborde su vidjeli u nešto
manjoj mjeri osobe koje imaju
65 ili više godina, oni koji su
završili samo osnovnu školu,
oni koji ţive u sjevero-zapadnom
dijelu Crne Gore kao i oni koji
ţive u prigradskim i seoskim
naseljima. Da
74%
Ne
26%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogućnostima”
78
Baza: Ukupna ciljna populacija
Total Da li imate djecu u domaćinstvu? Da li poznajete neko
dijete sa smetnjama u razvoju?
Koliko ste informisani o djeci
sa smetnjama u razvoju?
Da
Ne
Da
Ne
Ne z
naju
niš
ta ili
malo
Zn
aju
ponešto
Zn
aju
mnogo
ili v
eom
a
mnogo
N 1207 445 762 815 392 423 572 197
sig 0.73 0.17 0.00
Da 81.9 81 82 83 80 72 87 87
Ne 18.1 19 18 17 20 28 13 13
Total 100%
Total Pol Starost Obrazovanje Prihod po ĉlanu
domaćinstva Region Tip naselja
Muški
Ţe
nski
18-2
9
30-3
9
40-4
9
50-6
4
65+
Osnovno i
niţ
e
Sre
dnje
Viš
e i v
isoko
Obra
zovanje
u t
oku
Do 1
00 €
101-2
00 €
Viš
e o
d 2
00
€
Odbija
da
odgovori
Podgorica
Prim
orje
SJevero
-
zapad
Isto
k
Gra
d
Osta
lo
N 1207 590 617 281 234 214 325 154 279 573 249 106 371 368 304 165 391 222 337 257 763 444
sig 0.06 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Da 81.9 80 84 90 80 81 82 71 67 83 91 93 74 87 85 81 91 85 78 71 88 72
Ne 18.1 20 16 10 20 19 18 29 33 17 09 07 26 13 15 19 09 15 22 29 12 28
Total 100%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Vidljivost
79
Baza: Ukupna ciljna populacija
Total Pol Starost Obrazovanje Prihod po ĉlanu
domaćinstva Region Tip naselja
Muški
Ţe
nski
18-2
9
30-3
9
40-4
9
50-6
4
65+
Osnovno i
niţ
e
Sre
dnje
Viš
e i
vis
oko
Obra
zovanj
e u
toku
Do 1
00 €
101-2
00 €
Viš
e o
d 2
00
€
Odbija
da
odgovori
Podgorica
Prim
orje
Sje
vero
-
zapad
Isto
k
Gra
d
Osta
lo
N 1207 590 617 281 234 214 325 154 279 573 249 106 371 368 304 165 391 222 337 257 763 444
sig 0.29 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Da 74.5 73 76 84 74 75 76 55 55 76 88 85 65 80 79 76 84 83 67 63 80 65
Ne 25.5 27 24 16 26 25 24 45 45 24 12 15 35 20 21 24 16 17 33 37 20 35
Total 100%
Total Da li imate djecu u domaćinstvu? Da li poznajete neko dijete sa
smetnjama u razvoju? Koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju?
Da
Ne
Da
Ne
Ne z
naju
niš
ta ili
malo
Zn
aju
ponešto
Zn
aju
mnogo ili
veom
a
mnogo
N 1207 445 762 815 392 423 572 197
sig 0.91 0.00 0.00
Da 74.5 74 75 77 69 63 80 82
Ne 25.5 26 25 23 31 37 20 18
Total 100%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
80
Da li ste u okviru ove kampanje čuli neke podatke o istraţivanjima koje je Unicef do sada uradio,
npr. procenat građana koji bi prihavatili da djete sa smetnjama u razvoju ide u istu školu koju
pohađa i njihovo djete ili procenat građana kojima ne bi smetalo da dijete sa smetnjama u
razvoju bude najbolji prijatelj njegovom djetetu?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da
15%
Ne
75%
Ne
zna/Odbija
10%• 15% stanovnika Crne Gore je ĉulo
makar neki podatak o
istraţivanjima koje je Unicef
sproveo do sada, npr. procenat
graĊana koji bi prihavatili da djete
sa smetnjama u razvoju ide u istu
školu koju pohaĊa i njihovo djete
ili procenat graĊana kojima ne bi
smetalo da dijete sa smetnjama u
razvoju bude najbolji prijatelj
njegovom djetetu.
Imidţ kampanje
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
82
Generalno, koliko mislite da Vam je ova nedavna Unicefova
kampanja „Govorimo o mogućnostima“ koja se odnosila na djecu
sa smetnjama u razvoju privukla paţnju?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“( 82% od ciljne populacije)
22%
41%
63%
25%
12%
9%
2%
Veoma mi je privukla paţnju
Uglavnom mi je privukla
paţnju
Sum +
Niti mi je privukla paţnju niti
nije
Sum -
Uglavnom mi nije privukla
paţnju
Uopšte mi nije privukla
paţnju
• 63% graĊana Crne Gore misli da im je nedavna
Unicefova kampanja „Govorimo o
mogućnostima“ koja se odnosila na djecu sa
smetnjama u razvoju privukla paţnju
• Nasuprot njima, 12% smatra da im kampanja
“Govorimo o mogućnostima” nije privukla paţnju.
• Moţe se reći da je kampanja u manjoj mjeri
privukla paţnju osobama koje ţive na
sjeverozapadu Crne Gore, muškarcima, kao i
koji imaju 65 ili više godina.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
83
Koliko Vam se generalno dopala ova kampanja?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“( 82% od ciljne populacije)
31%
45%
20%
4%
3%
1%
76%
Veoma mi se dopala
Uglavnom mi se dopala
Sum +
Niti mi se dopala, niti mi se
nije dopala
Sum -
Uglavnom mi se nije dopala
Uopšte mi se nije dopala
• Kampanja “Govorimo o mogućnostima” je,
generalno gledano, ostavila veoma pozitivan
utisak na graĊane Crne Gore (76%).
• Samo 4% populacije kaţe da im se kampanja nije
dopala.
• GraĊani koji ţive u sjeverozapadnom dijeli Crne
Gore, oni koji ţive na primorju, muškarci i stariji
od 65 godina daju nešto niţe ocjene kampanji.
Suprotno njima, visoĉije ocjene su dali oni koji
ţive u Podgorici, kao i ţene
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
84
Da li ste tokom kampanje saznali nešto novo, o čemu ranije niste razmišljali
ili što niste znali, kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju i njihova
uključenost u zajednicu?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“( 82% od ciljne populacije)
16%
38%
54%
13%
33%
7%
26%
Saznao/la sam dosta
novih stvari
Saznao/la sam
ponešto novo
Sum +
Niti sam saznao/la niti
nisam saznao/la nešto
novo
Sum -
Uglavnom nisam
saznao/la ništa novo
Ništa novo nisam
saznao/la
“GraĎani koji imaju više od 65 godina
godina i oni koji ţive u sjevero-
zapadnom dijelu Crne Gore, kao i na
primorju, u manjoj mjeri navode da su
saznali nešto novo”
“GraĎani koji od 18 do 29
godina, oni koji ţive u
istočnom dijelu Crne Gore i
Podgorici u većoj mjeri
navode da su saznali nešto
novo”
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
Šta je to novo što ste saznali iz ove kampanje?
85
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su saznali nešto novo tokom kampanje (61% ciljne populacije)
36%
30%
27%
25%
24%
20%
19%
14%
14%
11%
10%
9%
8%
1%
2%
5%
Saznao/la sam za grupne kuće.
Saznao/la sam da djeca sa smetanjma u razvoju mogu da napreduju
Saznao/la sam za dnevne centre za djecu sa smetnjama u razvoju
Da im treba prići i tretirati ih kao svu drugu djecu.
Da mogu da izrastu u uspješne umjetnike, sportiste, novinare
Da mogu da pohaĎaju redovne škole.
Da je obaveza društva da im omogući da rastu u porodici, p
Da treba da im se omogući da ţive u porodici umjesto u institucijama
Da mogu da budu dobri prijatelji sa djecom koja nemaju smetnje u razvoju
O dobrobitima koje donosi druţenje djece sa i bez smetnji u razvoju
Saznao/la sam kako da pomognem djeci sa smetnjama u razvoju.
Saznao/la sam da je najbolje za djecu da rastu u porodici.
Saznao/la sam o negativnim posljedicama boravka djece u instucijama
Sve/ mnogo toga
Ništa/ ništa što već nisu znali
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
86
Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala
na Vas da ozbiljno razmislite o djeci sa smetnjama u razvoju i
odnosu društva prema njima?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“( 82% od ciljne populacije)
20%
38%
59%
29%
11%
6%
5%
1%
Veoma je
uticala
Uglavnom je
uticala
Sum +
Niti je uticala niti
nije uticala
Sum -
Uglavnom nije
uticala
Nije uopšte
uticala
Ne zna / Bez
odgovora
• 59% graĎana Crne Gore kaţe da je
Unicefova kampanja “Govorimo o
mogućnostima” uticala na njih da
ozbiljno razmisle o djeci sa smetnjama
u razvoju i odnosu društva prema
njima. To su češće ţene ili oni koji ţive
na istoku zemlje.
• S druge strane 11% kaţe da kampanja
nije imala uticaja na njih (to češće
kaţu muškarci, graĎani koji imaju 65 ili
više godina, kao i oni koji ţive na
primorju)
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
87
Da li je ova kampanja uticala da
promijenite neke vaše stavove kada su
u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o
mogućnostima“ (82% od ciljne populacije)
Moţete li mi reći koje stavove ste promijenili?
34%
33%
30%
24%
20%
17%
2%
MeĎu djecom sa smetnjama u razvoju
sada vidim i potencijalne buduće
umjetnike i uspješne/istaknute članove
naseg društva
Više vjerujem da je moguće obezbijediti
kvalitetan ţivot djece sa smetnjama u
razvoju u našem društvu
Manje su mi djeca sa smetnjama u razvoju
nepoznata – bolje ih razumijem
Više mi ne smeta druţenje sa djecom sa
smetnjama u razvoju u školi, na igralištu i
tome slično
Više posmatram djecu sa smetnjama u
razvoju kao i svu ostalu djecu
Manje se plašim kontakta sa djecom sa
smetnjama u razvoju/osobama sa
invaliditetom
Ne zna/Odbija
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su promijenili stavove
(22% ukupne ciljne populacije)
• Kampanja “Govorimo o mogućnostima” je na 22% graĎana
uticala tako da promjene neke svoje stavove o djeci sa
smetnjama u razvoju. 22% kaţe da kampanja na njih nije
uticala, jer se njihovi stavovi donekle razlikuju ali ne misle
da treba da ih mijenjaju, a 56% smatra da kampanja na
njih nije uticala uopšte jer se sve što su vidjeli u kampanji
podudara sa njihovim stavovima o pravilnom odnosu
prema djeci sa smetnjama u razvoju
1%
22%
22%
56%
Nije uticala uopšte jer se sve što sam vidio u kampanji podudara sa
mojim stavovima o pravilnom odnosu
prema
Uticala je da promijenim neke svoje
stavove
Nije uticala, moji stavovi se
donekle razlikuju ali ne mislim da
treba da ih mijenjam
Ne zna/Odbija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
88
Da li je ova kampanja uticala da
promijenite neko vaše ponašanje kada su
u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
Moţete li mi reći koje ponašanje ste
promijenili?
53%
40%
15%
15%
13%
9%
2%
Manje mi je nelagodno kada vidim dijete sa
smetnjama u razvoju/osobu sa invaliditetom
Lakše komuniciram sa djecom sa smetnjama u
razvoju /osobama sa invaliditetom
Počeo/la sam da podstičem/podrţavam
donacije za inkluzivno obrazovanje i podršku
porodicama sa djecom sa smetnjama u razvoju
Počeo/la sam da podstičem/podrţavam
volontersku podršku dnevnim centrima i
udruţenjima roditelja djece sa smetnjama u
razvoju
Više se druţim/komuniciram sa djecom sa
smetnjama u razvoju/osobama sa invaliditetom
Počeo/la sam da podsticem druţenje sa djecom
sa smetnjama u razvoju
Ne zna/Odbija
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su promijenili ponašanje
(23% ukupne ciljne populacije)
• Kampanja “Govorimo o mogućnostima” je na 23% graĎana
uticala tako da promjene neko svoje ponašanje kada su u
pitanju djeca sa smetnjama u razvoju. 77% kaţe da
kampanja na njih nije uticala,
77%
23%
Da
Ne
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o
mogućnostima“ (82% od ciljne populacije)
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
89
Generalno gledano, kada mislite o Unicefovoj kampanji „Govorimo
o mogućnostima“ čega se najviše sjećate iz te kampanje?
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogućnostima“ (82% od ciljne populacije)
11%
10%
7%
7%
4%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
2%
2%
2%
1%
Reklame
Devojčica koja svira bubnjeve
Deca/ lica dece/ slike dece
Bilbordi
Osmeh/ veselost/ radost dece
Slogani, poruke
Paţnja/ briga o deci
TV reklame
Dobra ideja, pokretanje, organizacija kampanje
Da su ravnopravni/ prihvaćeni/ uključeni u društvo
Druţenje/ igra dece
Devojčica
Deca koja se bave sportom ( tenis, atletika)
Otvaranje dnevnih centara/ radionica
Mogućnosti, sposobnosti te dece
• Kada je sjećanje na kampanju
“Govorimo o mogućnostima” graĊani
najviše pamte spot, djevojĉicu koja
svira bubnjeve, djecu i bilborde.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
90
Šta vam se najvise dopalo?
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogućnostima“ (82% od ciljne populacije)
20%
8%
5%
4%
4%
4%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
2%
2%
29%
Sve
Reklame
Osmeh/ veselost/ radost dece
Dobra ideja, pokretanje, organizacija
kampanje
Devojčica koja svira bubnjeve
Paţnja/ briga o deci
Deca/ lica dece/ slike dece
Da su ravnopravni/ prihvaćeni/
uključeni u društvo
Slogani, poruke
Bilbordi
Akcije, dogadjaji, utakmica, članci,
emisijeSkretanje paţnje/ budjenje svesti
društva
Otvaranje dnevnih centara/ radionica
Mogućnosti, sposobnosti te dece
Ne zna/Odbija
14%
18%
24%
26%
11%
6%
5%
8%
3%
7%
5%
6%
6%
5%
5%
1%
4%
3%
5%
3%
Podgorica
Primorje
Sjevero-
zapad
Istok
Str
atu
m
Sve
Reklame
Osmeh/ veselost/
radost dece
Dobra ideja,
pokretanje,
organizacija
kampanje
Devojčica koja svira
bubnjeve
• 20% graĊana kaţe da im se u kampanji “Govorimo o mogućnostima” sve dopalo.
• Osmjeh, veselost, radost djece naglašava 5%, spot 8%.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
91
Šta bi vi promijenili kad ova sama kampanja u
pitanju? Šta biste uradili drugačije?
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogućnostima“ (82% od ciljne populacije)
3%
3%
2%
1%
1%
1%
1%
0%
1%
54%
35%
Više akcija, veće, duţe kampanje
Veća zastupljenost u medijima
Uključiti veći broj dece, gradova, radionica, ustanova
Više konkretnih akcija, dela a ne reči
Više brige, paţnje, pomoći
Više finansijskih sredstava, ulaganja, donacija
Uključivanje poznatih ličnosti u kampanju
Uključenje većeg broja ljudi, institucija, drţave
Ostali odgovori
Ništa
Ne zna/Odbija
• Ĉak 54% graĊana kaţe da ništa ne
bi mijenjali u kampanji “Govorimo
o mogućnostima”.
• 35% ne zna šta bi promijenilo
• 4% navodi više akcija, veće, duţe
kampanje, a 3% veću prisutnost u
medijima a
92
Sažetak
© 2
011 I
psos
93
SAŢETAK (1)
• Kao i u prethodnom krugu najveću socijalnu distancu graĊani imaju prema djeci sa teţim
emocionalnim poremećajima (neuroze, psihoze i sl) i prema djeci sa teţim poremećajima socijalizacije
(socijalno neprihvatljivo ponašanje).
• Sa druge strane, najmanju socijalnu distancu graĊani imaju prema djeci sa teţim oštećenjima vida i
sluha, kao i djeci sa poremećajima govora.
• U odnosu na period prije realizacije kampanje “Govorimo o mogućnostima” stepen prihvatljivosti
odnosa prema svim kategorijama djece sa teškoćama je zadrţao pozitivan trend.
© 2
011 I
psos
94
SAŢETAK (2)
• U odnosu na prethodni krug istraţivanja procenat graĊana koji smatraju da su djeca sa
smetnjama u razvoju jednako vrijedni ĉlanovi društva kao i svi ostali graĊani je porastao
za 8%, što je statistiĉki znaĉajno na nivou 0.05. Procenat gradjana koji smatraju djecu sa
smetnjama u razvoju jednako vrijednim clanovima drustva povecao se za 18% u odnosu
na period prije kampanje.
• TakoĊe, procenat graĊana koji smatraju da je pruţanjem struĉne pomoći i posebnim
odnosom društva i institucija, moguće je dijete sa smetnjama u razvoju DONEKLE
osposobiti za ţivot u društvu porastao je za 7%, što je statistiĉki znaĉajno na nivou 0.05.
• Odnosno , da pomoć društva i drţave ne moţe znaĉajno da pomogne djeci sa teškoćama
smatra 22% graĊana Crne Gore što je ĉak za 14% manje nego u periodu prije kampanje
„Govorimo o mogućnostima“.
• TakoĊe, nastavljen je pozitivan trend i kad je u pitanju mišljenje o pozitivnom uticaju
pohaĊanja redovne nastave djece sa smetnjama u razvoju.
95
Vidljivost
Unicefovu kampanju
„Govorimo o mogudnostima“ je vidjelo 82% građana Crne
Gore.
96
Najzapaženiji dio kampanje
Pojedinačno gledano, najzapaženiji dio kampanje
je bio TV spot koji je vidjelo 55% ciljne populacije. Opšti utisak
o ovom spotu je pozitivan za 75% od svih onih koji
su vidjeli taj spot a negativan za samo 1%. Osim
toga, bilborde korišdene u ovoj kampanji je vidjelo 75%
građana Crne Gore.
97
Utisak
Kampanja “Govorimo o mogudnostima” je, generalno
gledano, ostavila veoma pozitivan utisak na građane Crne Gore (76%) a
samo 4% onih koji su primjetili kampanju kaže da im se nije dopala”
98
Uticaj
Kampanja “Govorimo o mogudnostima” je, generalno gledano, snažan uticaj na građane Crne Gore. 54% građana Crne Gore je tokom
kampanje saznalo nešto novo o djeci sa smetnjama u razvoju a 23% kaže da je
promjenilo svoje ponašašanje prema djeci sa smetnjama u razvoju.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
011 I
psos
99
Uticaj
Baza: Ukupna ciljna populacija
39
18
12
9
23%
54%
76%
82%
18
12
9
39
GraĎani Crne Gore koji su
promjenili svoje ponašanje
prema djeci sa smetnjama u
razvoju
GraĎani Crne Gore koji su
tokom kampanje saznali nešto
novo
GraĎani Crne Gore kojima se
dopala kampanju
GraĎani Crne Gore koji su
vidjeli kampanju
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 2
010 I
psos
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama -
Poznatost i opšti utisak
100
Od svih bilborda
koji su bili dio kampanje
najveću paţnju je
privukao bilbord
“Pridruţite nam se”,
a zatim bilbord sa
atletičarkama.
Najbolju
prosječnu ocjenu (4,63)
je dobio bilbord na kom
se nalazi djevojčica tokom
šminkanja,
zatim slijedi bilbord
“Vidimo našu Ďecu” na kom
Su 2 dječaka sa
loptom (4.61).
Svi bilbordi su ostavili
dobar opšti utisak,
budući da preko 80%
onih koji su ih primijetili
daje pozitivne ocjene
(4 i 5 na skali od 1 do 5).
75% graĎana Crne Gore
je vidjelo makar jedan bilbord
koji je korišćen u
ovoj kampanji”
© 2
011 I
psos
101
Hvala na povjerenju!