Download - inovacije u karticnom poslovanju
-
SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
INOVACIJE U KARTINOM POSLOVANJU U
KOMERCIJALNIM BANKAMA
Mentor: Student:
Dr. sc. Roberto Ercegovac Vice Dobrovi
Split, rujan, 2014.
-
2
SADRAJ:
1. UVOD .......................................................................................................... 3
2. OPENITO O ELEKTRONSKOM NOVCU......................................... 4
2.1. Povijesni razvoj i nastanak kreditnih kartica ...................................................... 4
2.2. Suvremeni oblik kartica ......................................................................................... 7
3. EVOLUCIJA USLUGA IZ KARTINOG POSLOVANJA ................. 9
3.1. Osnovne vrste kartica ............................................................................................ 9
3.2. Debitne kartice ........................................................................................................ 9
3.3. Charge kartice ........................................................................................................ 10
3.4. Kreditne kartice ...................................................................................................... 12
3.4.1. Revolving kartice ............................................................................................. 12
3.4.2. Kartice s obronom otplatom .......................................................................... 13
3.5. Prepaid kartice ....................................................................................................... 14
3.6. Primjer koritenja kartica ..................................................................................... 15
4. INOVACIJE U PODRUJU KARTINOG POSLOVANJA I
KONKURENTNOST ................................................................................. 16
4.1. Inovacije usluga ...................................................................................................... 16
4.2. Sigurnosne inovacije .............................................................................................. 17
4.2.1. Magnetske kartice ............................................................................................ 17
4.2.2. Pametne kartice ............................................................................................ 18
4.2.2.1. Primjena pametnih kartica u elektronikim procesima plaanja ....... 19
4.2.2.2. Druge primjene pametnih kartica....................................................... 21
4.2.2.3. Prednosti pametnih kartica ................................................................. 21
5. OPORTUNITETNA ANALIZA UVOENJA NOVIH USLUGA ....... 23
5.1. Kartino poslovanje na stranim tritima ........................................................... 23
5.2. Kartino poslovanje na domaem tritu ............................................................. 24
6. PERSPEKTIVE I OEKIVANJA ........................................................... 27
7. ZAKLJUAK ............................................................................................. 29
LITERATURA ........................................................................................... 30
PRILOZI ..................................................................................................... 31
-
3
1. UVOD
Kartino poslovanje uvelike utjee na naine poslovanja, metode trgovanja, a ima veliki
utjecaj i globalno na cjelokupnu ekonomiju. Koritenjem kartica smanjuje se potreba za
gotovinskim transakcijama te se pojednostavljuje plaanje. Kartice su u dananje vrijeme
irokoprihvaena bankovna usluga te za svaki otvoreni raun u banci, klijent dobiva
pripadajuu karticu.
U ovom radu opisat e se povijest i nastanak prvih kartica koje su mijenjale novac te njihov
daljnji razvoj do dananjih dana. Predstavit e se tehnoloke inovacije koje su doprinijele
irenju korisnika kartica te omoguile jednostavnu i sigurnu upotrebu kartica za sve ljude na
bilo kojem mjestu u svijetu.
U daljnjoj obradi teme opisat e se evolucija usluga u kartinom poslovanju te e se prikazati
osnovni tipovi kartica. Detaljnim opisom i navoenjem prednosti pojedinih vrsta kartica
dodatno e se pojasniti glavni razlozi postojanja i najbolji naini primjene svake od njih. Na
primjeru kupovine konkretnog proizvoda bit e prikazani naplata i iznos transakcija, ovisno o
vrsti kartice.
Opisat e se i inovacije koje banke uvode kako bi proirile svoju ponudu usluga, zadrale
postojee klijente te pridobile nove. Izdavanjem novih vrsta kartica i osmiljavanjem razliitih
naina plaanja, korisnicima se nudi irok izbor pri odluivanju o tome koju vrstu kartica ele
i u kojem periodu imaju mogunost za naplatu kupljenih proizvoda ili usluga.
Analizom poslovanja banaka prikazat e se isplativost uvoenja novih usluga u kartinom
poslovanju te daljnja oekivanja banaka u tom sektoru. Obratit e se pozornost na
perspektivnost kartinog poslovanja u budunosti i eventualne promjene koje bi uvoenjem
mogle imati utjecaj na daljnje poslovanje.
-
4
2. OPENITO O ELEKTRONSKOM NOVCU
2.1. Povijesni razvoj i nastanak kreditnih kartica
Kupovina na rate bila je u nekom vidu poznata jo za vrijeme antike, no princip kupi sad,
plati kasnije zaivio je u 18. stoljeu. Prvi oglas za kupnju na kredit objavio je 1730.
londonski trgovac Christopher Thornton, koji je nudio namjetaj s tjednom obronom
otplatom.
Jo 1887. koncept upotrebe kartice za kupovinu opisao je Edward Bellamy u svojoj
utopistikoj noveli Looking Backward. Tada je to bila ideja na rubu znanstvene fantastike,
no tri desetljea kasnije u Sjedinjenim Amerikim Dravama dogodio se preokret. Western
Union je 1914. najboljim klijentima ustupao metalne kartice koje su omoguavale plaanje na
rate bez kamata, a taj potez nije ostao nezapamen.
Snaan razvoj amerikog gospodarstva nakon Prvog svjetskog rata i motorizacija drutva koju
je s modelom T pokrenuo Ford doveli su do ubrzane izgradnje cesta i benzinskih pumpi.
General Petroleum Corporation je prva predstavila karticu koja je zaposlenicima omoguavala
povlatenu kupnju benzina i auto dijelova. Kartica je postala toliko popularna da ju je tvrtka
ubrzo omoguila i ljudima koji nisu zaposlenici. Tijekom 1920-ih vlasnici nekih benzinskih
pumpi su omoguili kupnju benzina na kredit, pomou posebnih kartica, a tijekom 1930-ih su
zapoeli i meusobno prihvaanje razliitih kartica.1
Drugi svjetski rat je zbog uvoenja restrikcija na koritenje kredita, usporio, ali ne i zaustavio
razvoj konzumerizma, a preokret se dogodio jedne veeri 1950. godine. Ameriki poduzetnik
Frank McNamara je odveo svoje prijatelje na veeru, koja se pretvorila u nonu moru kada je
Frank shvatio da je zaboravio novanik kod kue. Neugodna situacija potaknula je ideju kako
bi bilo korisno imati karticu koja bi se mogla koristiti kao sredstvo plaanja i time zamijenila
potrebu za gotovinom.
Zajedno s prijateljem Ralphom Schneiderom, McNamara iste godine pokree Diners Club
Card, prvu modernu kreditnu karticu. Diners je ispoetka bio zamiljen kao kartica za
poslovne ljude koja omoguuje plaanje rukova i boravka u hotelima pa se u poetku najvie
i koristila za te svrhe. Meutim, interes za njenu uporabu je rastao pa Western Airlines 1955.
1 Brezovaki, A. (2008.): Povijest kreditnih kartica, Poslovni savjetnik, 42, str. 99.
-
5
omoguuje kupovinu avio-karata putem kreditne kartice. Koncept je bio odlian: korisnici su
bili sretni jer vie nisu morali brinuti koliko gotovine imaju kod sebe, a McNamara je
zadovoljno trljao ruke otkrivi da su ljudi spremni potroiti vie kada pri ruci nemaju
gotovinu.
Slika 1. Izgled prve kartice Diners Club, 1950., SAD
Izvor: Starbuck Gerson, E., Woolsey, B. (2009.): The history of credit cards
Primjer Dinersa slijedila je 1958. Bank of America sa svojom kreditnom karticom
BankAmericard koja je s vremenom prerasla u Visa kreditnu karticu, a u to vrijeme pojavila
se i American Express kreditna kartica. Trite se snano razvijalo, sve je vie trgovina i
banaka priznavalo upotrebu kreditnih kartica pa je do 1966. postalo jasno da je potrebno
uvesti reda na novonastalom tritu.2
Tako je stvoreno udruenje 14 amerikih banaka pod nazivom Interlink (isti naziv se u
Sjevernoj Americi koristi i za Visa debitne kartice), koje uvelo pravila koritenja kreditnih
kartica koja i danas vae diljem svijeta. Iste godine dogodila su se jo dva vana dogaaja za
povijest kreditnih kartica.
2 Brezovaki, A. (2008.): Povijest kreditnih kartica.
-
6
Slika 2. Izgled BankAmericard kartice, 1958., SAD
Izvor: Starbuck Gerson, E., Woolsey, B.: The history of credit cards
U SAD-u su United California Bank, Wells Fargo, Crocker National Bank i Bank of
California osnovale MasterCharge, kompaniju koja je izdavala MasterCard karticu (tvrtka je
1979. i promijenila ime u MasterCard) te uz American Express postala glavni konkurent Visi.
Slika 3. Izgled MasterCharge kartice, 1966., SAD
Izvor: Starbuck Gerson, E., Woolsey, B.: The history of credit cards
S druge strane Atlantika, engleska banka Barclays 1966. izdaje prvu europsku kreditnu
karticu i time otvara razvoj trita na Starom kontinentu. U odnosu na Ameriku koja je i danas
najrazvijenije trite, kreditne kartice u ostalim dijelovima svijeta su se do 1980-ih sporije
prihvaale, a ponegdje su se uvodile i drugaije forme negotovinskog plaanja (Carte Blue,
EC-Card). U Europi je tako godinama institucija Europay International uvodila standarde
plaanja, a izdavala je i vlastitu kreditnu karticu Eurocard. Kada je 2002. godine Europay u
-
7
segmentu kreditnih kartica pokrenuo joint-venture s MasterCardom, nastao je Eurocard
MasterCard i trite se konano podijelilo izmeu 4 velika igraa: MasterCard, Amex, Visa i
Diners.
2.2. Suvremeni oblik kartica
Suvremena kartica najee sadri osam najvanijih elemenata na prednjoj strani te 3
najvanija elementa na stranjoj strani. Na slikama 4. i 5. prikazani su ti elementi i uz svaki
element postavljen je pripadajui broj. O odreenim sigurnosnim karakteristikama pojedinog
elementa bit e govora kasnije.
Elementi na prednjoj strani kartice:
1. Logo banke koja izdaje karticu
2. EMV ip ("pametne kartice")
3. Hologram
4. Broj kartice
5. Logo izdavatelja kartice
6. Datum isteka kartice
7. Ime korisnika kartice
8. Beskontaktni ip
Slika 4. Tipian izgled moderne kartice, prednja strana Izvor: Chairsenses, javna domena, 2009.
-
8
Elementi na stranjoj strani kartice:
1. Magnetska vrpca
2. Traka za potpis
3. Sigurnosni kod
Slika 5. Tipian izgled moderne kartice, stranja strana
Izvor: AlexJ, javna domena, 2007.
-
9
3. EVOLUCIJA USLUGA IZ KARTINOG POSLOVANJA
3.1. Osnovne vrste kartica
Kartino poslovanje se od skromnih poetaka 1950-ih do danas razvilo u jedno od najvanijih
naina transfera financijskih sredstava. Tijekom vremena, u sektoru kartinog poslovanja
banke su razvile razne vrste kartica, rauna te obrauna transakcija na istima. Samim time,
ponuda usluga se znaajno proirila te suvremene banke svojim klijentima nude vie vrsta
kartica i pripadajuih naina obrauna transakcija.
Kartice koje se danas najee i najvie upotrebljavaju u poslovanju kod komercijalnih
banaka su:
Debitne kartice
Charge kartice
Kreditne kartice
Revolving kartice
Kartice s obronom otplatom
Prepaid kartice
3.2. Debitna kartica
Debitna kartica je ona kartica koja je vezana uz tekui raun klijenta. Klijent moe potroiti
onoliko sredstava koliko u tom trenutku ima na raunu, odnosno onoliko koliko mu je
dostupno u okviru odobrenog prekoraenja. Za iznos prekoraenja banka klijentu naplauje
kamate. Svi uinjeni trokovi naplauju se automatski s tekueg rauna. Debitna kartica
prvenstveno slui za podizanje gotovine na bankomatu i za plaanje roba i usluga u zemlji i
inozemstvu.3
Prednosti koritenja debitne kartice su sljedee:
debitna kartica slui za svakodnevnu kupovinu te u potpunosti moe zamijeniti gotov
novac
prua praktian i siguran pristup sredstvima na raunu
omoguuje pregled stanja rauna u svakom trenutku
3 Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja
-
10
Primjer koritenja debitne kartice
Tablica 1: Klijent koristi debitnu karticu za plaanje svojih trokova
DATUM OPIS TRANSAKCIJE UPLATA ISPLATA SALDO
500,00
5.9.2007 UPLATA REDOVNIH PRIMANJA 5.200,00
5.700,00
8.9.2007 MARKET - KARTICA BROJ 1234
700,00 5.000,00
14.9.2007 KNJIARA - KARTICA BROJ 1234
300,00 4.700,00
15.9.2007 KINO - KARTICA BROJ 1234
60,00 4.640,00
18.9.2007 AUTO CESTA - KARTICA BROJ 1234
120,00 4.520,00
20.9.2007 AUTO CESTA - KARTICA BROJ 1234
120,00 4.400,00
20.9.2007 HOTEL - KARTICA BROJ 1234
500,00 3.900,00
21.9.2007 AUTO SERVIS - KARTICA BROJ 1234
1500,00 2.400,00
23.9.2007 AUTO PRAONA - KARTICA BROJ 1234
50,00 2.350,00
24.9.2007 MARKET - KARTICA BROJ 1234
550,00 1.800,00
26.9.2007 TRAJNI NALOG - KARTICA BROJ 1234
170,00 1.630,00
28.9.2007 EK BROJ 123456
750,00 880,00
29.9.2007 FRIZERSKI SALON - KARTICA BROJ
1234 150,00 730,00
29.9.2007 LJEKARNA - KARTICA BROJ 1234
50,00 680,00
Izvor: Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja
Slika 6. Debitna kartica Karlovake banke (Maestro)
Izvor: Karlovaka banka, http://www.kaba.hr/item.php?id=24&id_child=70
3.3. Charge kartica
Charge kartica je kartica s beskamatnom odgodom plaanja. Svi trokovi po kartici knjieni
tijekom tekueg obraunskog razdoblja dospijevaju na naplatu u stopostotnom iznosu na dan
dospijea plaanja u sljedeem obraunskom razdoblju (najee sljedei mjesec). Charge
kartica slui za plaanje roba i usluga na prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu. Takoer
slui i za podizanje gotovine u zemlji i inozemstvu, na bankomatima i poslovnicama banaka.
-
11
Jo jedna karakteristika koja odlikuje charge karticu je mogunost plaanja i obavljanja
financijskih transakcija na internetu.
Prednosti koritenja charge kartice su sljedee:
odgoda plaanja uinjenih trokova
odabir datuma dospijea trokova na naplatu po elji, dakle bilo koji dan u mjesecu
praktinost koritenja
kontrola trokova
Primjer izvoda
Tablica 2: Klijent koristi charge karticu za plaanje svojih trokova
Obavijest o uinjenim trokovima
Datum obavijesti: 10.10.2007 IVICA IVI
Datum dospijea: 20.10.2007 ILICA 1, 10000 ZAGREB
Visina odobrenog limita: 28.000,00 kn
Na teret rauna broj: xxxxxxxx Iznos s prethodne Obavijesti: 3.200,00
TRANSAKCIJA DATUM BROJ KARTICE OPIS
TRANSAKCIJE IZNOS U KN
XXXXXXXX 13.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 MARKET 700,00
XXXXXXXX 14.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 KNJIARA 300,00
XXXXXXXX 15.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 KINO 60,00
XXXXXXXX 16.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO CESTA 120,00
XXXXXXXX 20.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO CESTA 120,00
XXXXXXXX 20.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 HOTEL 500,00
XXXXXXXX 23.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO SERVIS 1500,00
XXXXXXXX 24.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO PRAONA 50,00
XXXXXXXX 25.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 MARKET 550,00
XXXXXXXX 29.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 FRIZERSKI
SALON 150,00
XXXXXXXX 29.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 LJEKARNA 35,00
XXXXXXXX 29.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234
TRAJNI
NALOG -
ELEKTRA
170,00
UKUPNO ZA KARTICU xxxxxxxxxxxx2345 IVICA IVI 2.350,00 UKUPNO ZA KARTICU xxxxxxxxxxxx1234 IVICA IVI 1.905,00
UKUPNO (KN) 4.255,00 Izvor: Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja
-
12
Slika 7. Razliiti dizajn charge kartice PBZ-a (Visa Classic)
Izvor: PBZ, http://www.pbzcard.hr/hr/izdavanje-kartica/visa/visa-classic-charge-kartica
3.4. Kreditne kartice
Kreditne kartice moemo podijeliti na dva osnovna tipa ovih kartica: revolving kartice i
kartice s obronom otplatom.
3.4.1. Revolving kartica
Revolving kartica je kartica s fleksibilnim nainom otplate. Naziv "revolving" potjee od
istoimene vrste kredita. Revolving kredit je kredit koji se stalno obnavlja. Svaki troak
umanjuje iznos odobrenog kredita, a svaka uplata klijenta otvara prostor novim kupnjama.
Koritenje revolving kartice odreuje sam korisnik, tj. klijent banke. Klijent vlastitim
odabirom odluuje kada i koliko e platiti od ukupnog potroenog iznosa. Ugovor s bankom
obvezuje klijenta da mjeseno otplati minimalni dogovoreni postotak duga (taj iznos najee
iznosi 5-10%). Ostatak duga klijent otplauje u okviru njegovih elja i mogunosti, a na
ostatak duga obraunavaju se kamate.
Revolving kartica slui za:
plaanje roba i usluga na svim prihvatnim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i svijetu
za podizanje gotovine
za plaanje putem interneta
Prednosti koritenja revolving kartice su:
uinjene trokove klijent ne mora platiti u cijelosti ve postupno
-
13
klijent sam bira datum otplate kao i postotak otplate, a sve u prethodnom dogovoru s
bankom
smanjuje potrebu za noenjem veih iznosa gotovine sa sobom
Slika 8. Revolving kreditna kartica PBZ-a (MasterCard)
Izvor: PBZ, http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=147
3.4.2. Kartica s obronom otplatom
Kartica s obronom otplatom je kartica koja omoguuje plaanje uinjenih trokova na rate.
Ukupan troak neke transakcije raspodjeljuje se na jednake mjesene rate. Fiksni iznos rate
plaa se na tono odreeni dan u mjesecu.
Kartica s obronom otplatom slui za:
kupovinu veih iznosa roba i usluga na svim prihvatnim prodajnim mjestima u
Hrvatskoj
plaanje putem interneta.
Prednosti koritenja ove kartice su:
klijent kupuje robu ili uslugu odmah, a plaa kasnije u ratama
broj godina otplate i broj rata klijent moe odabrati sam u dogovoru s bankom
iznosi rata su klijentu unaprijed poznati
fiksna kontrola trokova
-
14
Slika 9. Kartica s obronom otplatom Zagrebake banke (MasterCard Go card)
Izvor: ZABA,
https://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/kartice/kreditne+kartice/01go!card+mastercard
3.5. Prepaid kartica
Prepaid kartica je kartica koja unaprijed sadri odreeni iznos novca. Kupnjom kartice
korisnik dobiva unaprijed plaeni iznos sredstava na kartici koju tada moe koristiti.
Koritenjem prepaid kartice potroeni iznos automatski se oduzima od vrijednosti koju
korisnik ima na kartici. Prepaid kartice se mogu i poklanjati nekoj drugoj osobi.
Ovakve kartice mogu biti vrlo korisne za maloljetne osobe koje ne mogu same otvoriti vlastiti
raun te tako dobiti karticu. Iznos novca na kartici je lako kontrolirati te tako ograniiti
potronju.
Prepaid kartica slui za:
plaanje na prodajnim mjestima i samouslunim ureajima
za podizanje gotovine
Prednosti koritenja prepaid kartice su:
omoguuje potpunu kontrolu trokova
mogunost koritenja diljem svijeta
nema mjesenih rauna i ugovora
jednostavna kontrola trokova
-
15
Slika 10. Prepaid Refresh kartica Hypo banke (MasterCard)
Izvor: Hypo banka, http://www.hypo-alpe-adria.hr/home.nsf/pages/graanstvo-kartice-prepaid_refresh_kartica-
mastercard_prepaid_refresh_kartica-62
3.6. Primjer koritenja kartica
Na primjeru kupovine proizvoda i transakcije novca prikazuje se nain naplate s obzirom na
vrstu navedenih kartica. Za sve vrste kartica koristi se isti primjer: kupnja raunala u iznosu
od 5.000 kn.
Debitna kartica - cjelokupni iznos od 5.000 kn automatski se skida s tekueg rauna klijenta
(kupca).
Charge kartica - cjelokupni iznos od 5.000 kn dospjet e na naplatu u sljedeem
obraunskom razdoblju, primjerice 15. u sljedeem mjesecu.
Revolving kartica - iznos od 250 kn (5% vrijednosti kupljene robe) odnosno 500 kn (10%
vrijednosti) dospijeva na naplatu u sljedeem obraunskom razdoblju (primjerice 15. u
sljedeem mjesecu), te se isti iznos naplauje u sljedeim razdobljima uz obraun kamata
(uveanje za kamate).
Kartica s obronom otplatom - iznos od 416,67 kn (roba kupljena na 12 rata) dospijeva na
naplatu u sljedeem obraunskom razdoblju (primjerice 15. u sljedeem mjesecu), te se isti
iznos plaa u sljedeih 11 rata (11 mjeseci).
Prepaid kartica - cjelokupni iznos automatski se skida sa kartice.
-
16
4. INOVACIJE U PODRUJU KARTINOG POSLOVANJA I
KONKURENTNOST
4.1. Inovacije usluga
Osim osnovnih oblika kartica, banke i kartiarske kue su sklone ponuditi korisnicima razne
dodatne kartice, usluge, mogunosti prekoraenja, prikupljanje bodova prilikom plaanja,
organiziranje nagradnih igara i slino.
Slika 11. Ponuda kartica na internetskim stranicama Hypo banke
Izvor: Hypo banka, http://www.hypo-alpe-adria.hr
Neki od primjera su:
dizajniranje vlastite kartice korisnik sam bira sliku (moe je i sam izraditi) koja e se
nalaziti na njegovoj kartici
aktiviranje kartice pomou otiska prsta, dakle bez upisivanja PIN-a
kreditna kartica na USB-u (Visa je predstavila svoju verziju ovakvog ureaja u Junoj
Koreji)
kreditne kartice za VIP osobe (izraene od metala, crne boje, optoena dijamantima),
imaju veu naknadu za koritenje
kreditna kartica za imigrante (Capital One je predstavio ovu karticu u SAD-u, nadajui
se da e doivotno privui nove korisnike - imigrante)
-
17
runi sat s karticom (turska banka Garanti)
izrada biorazgradivih kartica
kartica s displayom i tipkama na sebi (u Hrvatskoj je ovakvu karticu predstavila Erste
banka)4
okrugla kartica
kartica za koritenje zdravstvenih usluga, moe se i pokloniti (Visa predstavila ovu
karticu u SAD-u)
virtualna kartica dodatna kartica koja se kreira na postojeem raunu u kartici za
potrebe internetskog kupovanja
4.2. Sigurnosne inovacije
Sigurnosne inovacije u kartiarskom poslovanju uvelike pridonose elji potencijalnih
korisnika za koritenjem kartica umjesto gotovine. Razvojem tehnologije sigurnost pri
koritenju kartica je gotovo pa zajamena, a za to su zasluni razni sigurnosni mehanizmi,
kako na samoj kartici, tako i u poslovanju te koritenju kartica.
4.2.1. Magnetske kartice
Dananja tipina kreditna kartica pored otisnutih podataka o korisniku i izdavatelju sadri i
magnetski medij nanesen u obliku trake na povrinu kartice. Ovaj medij, na koji se podaci
zapisuju na slian nain kao na magnetsku audio traku, sadri podatke vezane uz korisnika
kartice, poput osobnih podataka, broja rauna ili PIN-a. Podatke s magnetskog medija moe
proitati ureaj pomou kojega se vre transakcije.5
Proces plaanja karticama s magnetskim zapisom izgleda ovako: Nakon to korisnik stavi
svoju karticu u ureaj pomou kojeg vri plaanje, unosi svoj PIN. Uneseni PIN se usporeuje
s onim zapisanim na samoj kartici te se omoguuje transakcija ako je korisnik ispravno
identificiran. Ureaj proita broj korisnikova rauna i uspostavlja telefonsku vezu s
centralnim raunalom koje sadri podatke o raunu. Tada se vri eljena transakcija.
Treba primijetiti nekoliko bitnih injenica vezanih uz magnetske kartice:
Sve transakcije se zapravo obavljaju u udaljenom raunalu. S njime komunicira
telefonskom vezom terminal koji oitava podatke s korisnikove kartice;
4 http://www.jutarnji.hr/prva-display-debitna-kartica-u-hrvatskoj--/1119841/
5 agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
-
18
Sama magnetska kartica ne sadri iskljuivo podatke o korisniku. Na njoj nije
pohranjena nikakva realna vrijednost;
S obzirom na to da su podaci na magnetskoj kartici zapisani na samoj povrini postoji
velika opasnost o njihovog oteivanja ili ak kopiranja. Pored svega koliina
podataka zapisanih na njima je relativno mala a podaci su gotovo nezatieni od
neovlatenog kopiranja.
Iz gore navedenih injenica vide se i svi nedostaci magnetskih kartinih sustava koji nisu
mali. Trokovi telefonskih linija kojim terminali komuniciraju s centralnim raunalima su vrlo
veliki, dok je velik broj transakcija koje se obave toliko mali da gotovo ne pokrivaju niti
trokove obrade na ovakav nain.
4.2.2. Pametne kartice
Pojam pametna kartica (eng. smartcard) opisuje mikroraunalo smjeteno u kuite
standardnih dimenzija kartinog oblika. Na povrini kartice nalazi se prikljunica propisanog
oblika i grae kojom mikroraunalo komunicira s terminalima za prijenos podataka.
Mikroraunalo na kartici sposobno je izmjenjivati podatke s vanjskim svijetom, pouzdano ih
uvati ili obraivati na programirani nain.6
Pod pouzdanim uvanjem se smatra da su podaci zatieni od neovlatenog pristupa te da su
relativno sigurni od mehanikog oteenja kartice. Oito je da su pametne kartice pogodno
sredstvo za implementaciju elektronike gotovine i koritenje u mnogim drugim primjenama
kao to su razliiti identifikacijski postupci ili uvanje osobnih podataka razliitih vrsta.
Kartine sustavi temeljene na pametnim karticama moemo smatrati sadanjou ali i
budunou kartine tehnologije. Ovakvu sustavi otklanjaju gotovo sve nedostatke
magnetskih kartica u sustavima plaanja ali daju i znatnu mogunost proirivanja uporabe
kartine tehnologije na mnoga druga podruja. Dananje tipine pametne kartice mogu
pohraniti stotinjak puta vie podataka od magnetskih kartica uz veliku sigurnost podataka.
6 agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja
-
19
Same kartice su znatno manje podlone oteenjima i piratstvu. S obzirom na to da je
podatke na kartici mogue kvalitetno zatititi, one mogu sadravati pohranjene i stvarne
vrijednosti elektroniki novac.
Tehnologija pametnih kartica prua velike mogunosti koritenja u razliitim podrujima, a
naroito je zanimljiva kombinirana uporaba kartica, ime se smanjuju trokovi sustava a
poveava ukupna efikasnost. Neke od tipinih primjena su:
elektroniki novanik pametna kartica za pohranu elektronikog novca;
kreditna kartica temeljena na pametnim karticama;
ekovna kartica temeljena na pametnim karticama;
kartica za uvanje osobnih podataka;
kartica za uvanje medicinskih podataka;
primjena u razliitim identifikacijski postupcima;
kartica za plaanje javnog telefona, javnog prijevoza i sl.
4.2.2.1. Primjena pametnih kartica u elektronikim procesima plaanja
Najzanimljivije podruje uporabe pametnih kartica u elektronikim sustavima plaanja je
implementacija elektronike gotovine. Kod implementacije sustava plaanja elektronikom
gotovinom mora postojati medij koji uva elektronike novanice. Elektronika novanica je
niz brojeva, stvoren od strane banke izdavatelja primjenom odgovarajuih kriptografskih
metoda. Dok vlasnik ne potroi novanicu on je uva na nekom mediju kao to su disk
raunala ili kartica.
Ako je novanica zapisana na disku raunala s njom e se moi platiti jedino s tog raunala,
to je problem jer odgovarajuu koliinu gotovine uvijek elite imati sa sobom. Rjeenje je
medij koji ete moi nositi u depu, koji e moi pouzdano zatiti novanice od oteivanja,
neovlatenog kopiranja i umnoavanja. S njega treba biti mogue jednostavno prenijeti
novanice prodavau. Sve ove zahtjeve ispunjavaju pametne kartice odnosno elektroniki
novanici graeni pomou njih.
Postoji razlika u terminima elektroniki novanik i pametna kartica. Pametna kartica je
malo elektroniko raunalo kartinog oblika iju namjenu odreuje ugraena programska
podrka. Elektroniki novanik je kartica sa specifinom programskom podrkom
prilagoenom konkretnoj primjeni uvanju elektronikog novca.
-
20
Elektroniki novanik ne treba promatrati izdvojeno ve kao sredstvo prijenosa i uvanja
elektronikih novanica koje se koristi u bilo kojem sustavu elektronike gotovine.
Sustavi elektronike gotovine koji koriste pametne kartice moraju sadravati i razliito
sklopovlje potrebno za prijenos novanica na karticu i s nje. Najvaniji i najskuplji dijelovi
sustava su razliite vrste terminala (ATM) putem kojih se podaci o novanicama itaju ili piu
na karticu. Mogunosti terminala ovise o njegovoj namjeni. Nuno e postojati nekoliko vrsta
terminala:
bankovni terminali koji su u mogunosti prenijeti eljenu koliinu elektronikog
novca na karticu. Ovi terminalu u sprezi s bankovnim raunalima imaju ovlasti
kreiranja novanica;
prilikom plaanja korisnik ulae karticu u odgovarajui terminal te vri transakciju.
Terminal ita novanice sa elektronikog novanika, pohranjuje ih kod sebe te
provjerava njihovu valjanost u banci. Razliite izvedbe terminala predviaju
mogunosti IC komunikacije izmeu elektronikih novanika i terminala ili se
komunikacija moe ostvariti fizikim kontaktom.
neki projekti predviaju mogunost postojanja kunih ATM-ova, odnosno kunih
terminala koji bi se telefonskom vezom spajali na bankovna raunala te omoguavali
prijenos elektronike gotovine na takav nain u karticu.
Pored toga korisniku e biti na raspolaganju i razliito pomono sklopovlje poput raznih vrsta
prirunih itaa kartica te razliitih izvedbi elektronikih novanika.
Pored implementacije elektronikog novanika pametne kartice se mogu koristiti u
sustavima plaanja i kao kreditne, odnosno ekovne kartice. U tom sluaju se koriste kao
monija i pouzdanija inaica magnetskih kartica.
Kada se govori o pouzdanosti elektronikih sustava plaanja temeljenih na pametnim
karticama treba uzeti u obzir da se cijeli mehanizam temelji na ve dobro razraenim
metodama elektronike gotovine te naravno ima sve odgovarajue osobine to
podrazumijeva gotovo nemogue nelegalno umnoavanje novanica ili nelegalno kreiranje
novih. Ova injenica ujedno daje i najvre temelje pouzdanosti sustava.
-
21
Sama kartica ima dovoljno snane procesorske mogunosti da onemogui nelegalni pristup
podacima bez prethodne identifikacije vlasnika (npr. PIN-om). To znai da je ukradenu
karticu gotovo nemogue koristiti u terminalima bez poznavanja PIN-a pravog vlasnika. PIN
koji se koristi je obino etveroznamenkasti broj. Sluajnim pogaanjem kombinacije
praktiki je nemogue pogoditi PIN s obzirom na to da gotovo svi takvi sustavi imaju
ogranien broj pokuaja unosa PIN-a. Nakon nekoliko uzastopnih pogrenih unosa korisnik se
mora obratiti banci vlasniku rauna radi daljnjeg omoguavanja koritenja novca.
Zakljuno se moe rei da je elektronika gotovina uz ovakve mehanizme prijenosa znatno
sigurnija od tuih dugih prstiju nego to je to sluaj s fizikim novcem. Kada njega netko
ukrade teko ete ga sprijeiti da ga troi osim sustavno provjeravajui serijske brojeve
novanica to je neizvedivo u opim sluajevima.
4.2.2.2. Druge primjene pametnih kartica
Danas se pametne kartice ve uveliko koriste u razliitim identifikacijskim postupcima ili
za plaanje javnih telefona i javnog prijevoza. Gotovo sigurno e se pametne kartice uskoro
koristiti kao osobne ili zdravstvene iskaznice, pri emu u u njima moi biti pohranjen
vlasnikov zdravstveni karton, a ne samo osnovni osobni podaci. Svim ovim primjenama nema
tehnike prepreke.
Posebno su zanimljivi projekti koji predviaju pametne kartice koje e se moi istovremeno
koristiti za vie namjena. Na primjer mogue je napraviti pametnu karticu u kojoj bi mogli
nositi odreenu koliinu gotovine ili je ovisno o prigodi koristiti kao kreditnu karticu. Istom bi
karticom plaali javni prijevoz i telefon, a sluila bi i kao vaa osobna karta i sredstvo
identifikacije prilikom ulaska u stan.
4.2.2.3. Prednosti pametnih kartica
S obzirom na injenicu da u dananje vrijeme nitko vie ne sumnja u korisnost i primjenjivost
tehnologije magnetskih kartica biti e dovoljno navesti prednosti pametnih kartica kao
dokaz njihove uporabljivosti i prilagodljivosti.
Ako govorimo o primjenama kartine tehnologije u elektronikim sustavima plaanja,
magnetske kartice su potpuno neupotrebljive za prijenos i pohranu elektronikog novca.
-
22
Njihove karakteristike dostatne su jedino za uporabu u sustavima kreditnih kartica gdje su na
magnetskom mediju kartice pohranjeni podaci o kartici i korisniku.
S druge strane uporabi pametnih kartica za prijenos elektronike gotovine nema ozbiljnih
zapreka ve danas kada su mikroraunala u karticama dovoljno snana da efikasno zatite
podatke koje uvaju od neeljenih prstiju.
U donjoj tablici dan je usporedni prikaz karakteristika sustava s magnetskim te pametnim
karticama. Treba primijetiti da mada su pametne kartice neusporedivo efikasnije rjeenje za
mnoge primjene, relativno niska cijena sustava s magnetskim karticama te njihova trenutna
velika rasprostranjenost su jaka zapreka naglom prodoru tehnologije pametnih kartica.
Tablica 3. Usporedba magnetskih i pametnih kartica
MAGNETSKE
KARTICE PAMETNE KARTICE
Koliina pohranjenih podataka Mala Oko 100 puta vea nago kod magnetskih kartica
Sigurnost pohranjenih podataka od mehanikih oteenja
Mala Velika
Sigurnost pohranjenih podataka od neovlatenog pristupa
nikakva Vrlo velika
Cijena kartice $0.05 0.5 $2.5 15
Cijena terminala $100 800 $100 800
Udruljivost postojeih sustava Velika Mala
Mogunost koritenja u elektronikim platni sustavima
Da, u sustavima
kreditnih kartica
Da, u sustavima kreditnih kartica i
za pohranu i prijenos elektronike gotovine
Mogunost koritenja iste kartice za vie namjena Ne
Na istu karticu mogue je implementirati vie aplikacija dodavanjem odgovarajuih modula u firmware kartice
Izvor: agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
-
23
5. OPORTUNITETNA ANALIZA UVOENJA NOVIH USLUGA
5. 1. Kartino poslovanje na stranim tritima
U SAD-u je kartino poslovanje stalno u porastu, kao to se i vidi na slici 12. Plaanje
ekovima se kree u suprotnosti s karticama, dakle u konstantnom je padu.
Slika 12. Trendovi negotovinskih transakcija u SAD-u
Izvor: Federal Reserve System, The 2013 Federal Reserve Payments Study, SAD, str. 7
Slika 13. Udio negotovinskih transakcija u SAD-u 2012.
Izvor: Federal Reserve System, The 2013 Federal Reserve Payments Study, SAD, str. 10
-
24
Moe se rei da su korisnici kartinog poslovanja zadovoljni uslugama i da koriste plaanje
karticama u sve veoj mjeri. To odgovara bankama i kartiarskim kuama, koje svoje usluge
mogu plasirati u veoj koliini.
Stanje u Europi (slika 13.) je vrlo slino onome u SAD-u, koritenje kartica je takoer u
stalnome porastu, dok se plaanje ekovima smanjuje.
Slika 14. Negotovinske transakcije u Europi
Izvor: Europska centralna banka, Eurostat (2014.)
5. 2. Kartino poslovanje na domaem tritu
Prema istraivanju Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK, u Hrvatskoj je
na kraju oujka ove godine bilo 8,6 milijuna kreditnih i debitnih kartica, 4.144 bankomata te
96.117 EFT POS terminala.
-
25
U zadnjih 15 godina broj kartica je povean za 3,5 puta, broj bankomata za 5,2 puta, a broj
EFT POS terminala za deset puta. Ovi podaci se prikupljaju kvartalno putem upitnika kroz
uspjenu suradnju s bankama i kartinim kuama, priopeno je iz HGK.
Na kraju oujka 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 8,6 milijuna debitnih i kreditnih kartica. U
odnosu na isto razdoblje 2013. godine, ukupan broj kartica vei je za 0,5 posto. Udio chip
kartica u ukupnom broju kartica je 92,2 posto, a od poetka upotrebe chip kartica u Hrvatskoj,
njihov udio u ukupnom broju kartica iz godine u godinu raste (sredinom 2005. godine njihov
udio je bio svega 6,1 posto). Od ukupnog broja kartica, 88,4 posto su debitne i kreditne
kartice banaka (26 banaka od ukupno 30), od ega su 42,3 posto MasterCard kartice, 45,6
posto su VISA kartice, a preostalih 0,5 posto su ostale bankovne kartice. Udio kreditnih
kartica kartinih kua (2 kartine kue) je 11,6 posto. Od ukupno 1,8 milijuna kreditnih
kartica, 46 posto su kreditne kartice banaka, a 54 posto kreditne kartice kartinih kua.
Hrvatska je ulaskom u EU dobila obvezu usklaivanja propisa s pravnom steevinom EU.
Prekogranino pruanje usluga (tzv. passporting) omogueno je za one usluge koje su
regulirane direktivama EU, a implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo. Prekogranino
pruanje usluga doprinosi liberalizaciji trita i pojaava konkurenciju te omoguuje
potencijalnim korisnicima financijskih usluga vei izbor pri emu je vano upoznati se s
moguim rizicima.
Poela se primjenjivati uredba kojom su regulirani uvjeti za ustroj Jedinstvenog euro platnog
podruja (eng. Single Euro Payments Area, SEPA). Takoer su odreeni krajnji rokovi za
migraciju na SEPA platne instrumente - za drave lanice eurozone odreen je rok 1. veljae
2014., a za drave lanice izvan euro podruja 31. listopada 2016. Propisani se rokovi odnose
na SEPA kreditni transfer i SEPA izravno tereenje, dok krajnji rok za kartina plaanja nije
odreen, budui da SEPA standardi za kartina plaanja jo nisu u cijelosti definirani. SEPA
platni instrumenti (kreditni transfer, izravno tereenje i platne kartice) su izraeni s ciljem
zamjene nacionalnih platnih instrumenata za plaanja u eurima koji se danas koriste u
dravama lanicama.
Cilj je europskih institucija stvoriti integrirano trite za usluge plaanja, na kojem e se
razvijati zdrava konkurencija i gdje se na europskom gospodarskom prostoru nee praviti
razlike izmeu plaanja izvan drave ili unutar nje same, s namjerom da se povea trina
-
26
transparentnost za pruatelje i za korisnike te da se postave standardi za plaanje koritenjem
jedinstvenog skupa osnovnih platnih instrumenata s jakim naglaskom na visokom stupnju
zatite potroaa. Korisnici platnih usluga su potroai, trgovci na malo, druga mala i srednja
poduzea, velike kompanije, komunalna poduzea i tijela javne vlasti. Posebno je vano
ostvariti komunikaciju i suradnju s javnom administracijom, budui da javni sektor proizvodi
veliku koliinu platnog prometa (npr. isplata mirovina).
Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK poduzeo je niz aktivnosti putem
mree upanijskih komora i sektorskih udruenja, grupacija i zajednica u cilju obavjetavanja
poslovnih subjekata, korisnika platnih usluga, o uvoenju IBAN-a u nacionalni platni promet.
Tema koja je takoer aktualna u financijskom sektoru je tema financijske pismenosti
stanovnitva tj. podizanje njene razine u Hrvatskoj.
-
27
6. PERSPEKTIVE I OEKIVANJA
Razvojem tehnologije, veliki prostor za razvoj kartinog poslovanja otvara se na podruju
beskontaktnog plaanja. Ono postaje nezaobilazni trend kada je u pitanju suvremeno plaanje
proizvoda i usluga. Pokazujui kojom brzinom potroai prihvaaju ovu tehnologiju, studija o
beskontaktnom plaanju, koju je provela agencija PRIME Research u razdoblju od 1.
studenog 2013. do 30. travnja 2014. godine, potvrdila je da potroai uivaju u praktinosti
beskontaktnih plaanja i da oekuju da trgovci uhvate korak s ovom tehnologijom.7
Ovo istraivanje pokazalo je da su Velika Britanija, Poljska, Rusija, Italija, Maarska i
Francuska europske zemlje s najveim brojem potroaa koji su spremni usvojiti beskontaktna
plaanja i uvesti ih u svoju svakodnevicu.
U Velikoj Britaniji, za potroae su prihvat beskontaktnih plaanja i brzina kojom ih trgovci
usvajaju presudni faktori.Na hrvatskom tritu do sada su etiri banke, odnosno kartine kue
omoguile beskontaktno plaanje na prodajnim mjestima: Erste Card Club, OTP banka, PBZ
Card i Raiffeisen banka.
Ovaj tip plaanja jednostavnim prislanjanjem kartice na POS terminal nudi korisnicima
mogunost da svoja plaanja obave na brz, siguran i jednostavan nain i moe biti
implementirano na prodajnim mjestima bilo kojeg tipa i veliine, te se moe koristiti za
plaanje bilo kojih iznosa. Za plaanja do 100 kuna nije potrebna nikakva dodatna
verifikacija, dok se za iznose iznad 100 kuna transakcija verificira unosom PIN-a ili potpisom
korisnika.
S obzirom na to da je tehnologija znaajno unaprijedila kartino poslovanje, sve je izglednije
da e ono u skorijoj budunosti biti beskontaktno, bilo da se radi o plaanju karticama ili
mobitelima, a plaanje papirnim novcem moglo bi potpuno nestati. Beskontaktno plaanje u
Hrvatsku je praktiki tek dolo, a veliko irenje se tek oekuje. Da bi privukli korisnike za
koritenje beskontaktnog plaanja, banke bi trebale promijeniti navike samih korisnika i nain
na koji se odvija plaanje.
7 Pili, T. (2014.): Moe li beskontaktno plaanje posve iskorijeniti gotovinu?,
http://www.poslovni.hr/trzista/moze-li-beskontaktno-placanje-posve-iskorijeniti-gotovinu-279373
-
28
U europskim okvirima beskontaktno plaanje vie nije tako revolucionarno, ali je
revolucionarno za trita poput Hrvatske na kojima se tek poinje razvijati. Beskontaktno
plaanje zamjenjuje gotovinu, sniava trokove manipulacije i pohranjivanja gotovine, donosi
veu sigurnost, poveava vrijednost korisnika te konkurentnu prednost trgovina, a poveava
se i potronja.8
S druge strane, uvoenje beskontaktnog plaanja je relativno skupo zbog infrastrukture, no
zbog fiskalizacije trgovine mogu imati dodatni motiv za implementiranjem beskontaktnih
itaa, radi jednostavnost i brzine transakcija.
8 ujo, M. (2013): Zbogom gotovini, polako nam stie beskontaktno plaanje,
http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/zbogom-gotovini-polako-nam-stize-beskontaktno-placanje-618415
-
29
Zakljuak
Kartino poslovanje je jedan od najvanijih instrumenata platnog prometa i rairen praktino
u cijelom svijetu. Korisnik koji posjeduje meunarodnu karticu moe obavljati transakcije na
bilo kojem platnom mjestu ili bankomatu u svijetu. Kartice omoguuju veliku slobodu i
jednostavnost koritenja. Od prve kartice u 1950-im godinama do danas prevaljen je velik put
u znaaju kartice i mogunostima koja ista prua.
Banka diverzificiraju svoje usluge kako bi privukle to iri krug korisnika i to due ih
zadrali kao svoje klijente. To se odnosi i na kartice, pa su se tako razvile razne vrste kartica s
odgodom plaanja, kao to su charge kartice ili revolving kartice. Osim vrsti kartica, banke i
kartiarske kue privlae klijente i dodatnim opcijama, primjerice mogunou dizajna
vlastite kartice, skupljanjem bodova prilikom kupovanja karticom, nagradnim igrama,
karticama s displayem i slino.
Posebno pitanje kod koritenja kartica je pitanje sigurnosti. Razvojem tehnologija, upotrebom
magnetske trake, sigurnosnog koda, holograma kao i ipova kod pametnih kartica ljestvica
sigurnosti je postavljena na najviu razinu.
Kartino poslovanje je u porastu u svim dijelovima svijeta, gotovina se sve manje koristi, a
kartice se koriste za sve manji iznos transakcija. U porastu je i najnovija tehnologija u
kartinom poslovanju, a to je beskontaktno plaanje koje omoguava plaanje bez kontakta
kartice i bez upisivanja PIN-a. Za vee iznose jo uvijek je potrebno upisati PIN, no to je
ionako poeljan sigurnosni mehanizam.
-
30
Literatura
1. Brezovaki, A. (2008.): Povijest kreditnih kartica, Poslovni savjetnik, 42, str. 99.
2. Federal Reserve System, The 2013 Federal Reserve Payments Study, SAD
3. Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja
4. Pili, T. (2014.): Moe li beskontaktno plaanje posve iskorijeniti gotovinu?, [internet],
raspoloivo na: http://www.poslovni.hr/trzista/moze-li-beskontaktno-placanje-posve-
iskorijeniti-gotovinu-279373 [21.9.2014.]
5. Starbuck Gerson, E., Woolsey, B. (2009.): The history of credit cards, [internet],
raspoloivo na: http://www.creditcards.com/credit-card-news/credit-cards-history-
1264.php [21.9.2014.]
6. agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja, Fakultet elektrotehnike i raunarstva,
Zagreb
7. ujo, M. (2013): Zbogom gotovini, polako nam stie beskontaktno plaanje,
[internet], raspoloivo na: http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/zbogom-
gotovini-polako-nam-stize-beskontaktno-placanje-618415 [21.9.2014.]
-
31
Prilozi
Popis slika
Slika 1. Izgled prve kartice Diners Club, 1950., SAD .......................................................... 5
Slika 2. Izgled BankAmericard kartice, 1958., SAD ............................................................ 6
Slika 3. Izgled MasterCharge kartice, 1966., SAD ............................................................... 6
Slika 4. Tipian izgled moderne kartice, prednja strana ....................................................... 7
Slika 5. Tipian izgled moderne kartice, stranja strana ....................................................... 8
Slika 6. Debitna kartica Karlovake banke (Maestro) .......................................................... 10
Slika 7. Razliiti dizajn charge kartice PBZ-a (Visa Classic) ............................................... 12
Slika 8. Revolving kreditna kartica PBZ-a (MasterCard) ..................................................... 13
Slika 9. Kartica s obronom otplatom Zagrebake banke (MasterCard Go card) ................ 14
Slika 10. Prepaid Refresh kartica Hypo banke (MasterCard) ............................................... 15
Slika 11. Ponuda kartica na internetskim stranicama Hypo banke ....................................... 16
Slika 12. Trendovi negotovinskih transakcija u SAD-u ........................................................ 23
Slika 13. Udio negotovinskih transakcija u SAD-u 2012. .................................................... 23
Slika 14. Negotovinske transakcije u Europi ........................................................................ 24
Popis tablica
Tablica 1: Klijent koristi debitnu karticu za plaanje svojih trokova .................................. 10
Tablica 2: Klijent koristi charge karticu za plaanje svojih trokova ................................... 11
Tablica 3. Usporedba magnetskih i pametnih kartica ........................................................ 22