INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET
FAKULTET ZA INŽINJERING I PRIRODNE NAUKE
ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU
SPECIFIKACIJE PROGRAMA PRVOG STUDIJSKOG CIKLUSA
SARAJEVO
Septembar, 2018
2
SADRŽAJ
1. OPIS PROGRAMA ....................................................................................................................................... 3
1.1 Uvod ........................................................................................................................................................ 3
1.2 Vizija ........................................................................................................................................................ 3
1.3 Misija ....................................................................................................................................................... 3
1.4 Program .................................................................................................................................................... 3
1.5 Studentske Prakse .................................................................................................................................... 4
1.6 Učenje i Podučavanje .............................................................................................................................. 4
1.7 Metode i strategije učenja/podučavanja ................................................................................................... 5
1.8 Protokoli u ocjenjivanju ........................................................................................................................... 5 1.8.1 Ocjenjivanje ...................................................................................................................................... 5
1.9 Prenosive Vještine ................................................................................................................................... 5
1.10 Vještine i druge karakteristike ........................................................................................................... 6
1.11 Metode za Evaluaciju i Unapređenje Kvaliteta i Standarda Učenja i Podučavanja .............................. 6
1.12 Kriteriji za Upis ..................................................................................................................................... 6
1.13 Mogućnosti Zapošljavanja ..................................................................................................................... 7
2. PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU ........................................ 8
3
1. OPIS PROGRAMA
1.1 Uvod
Elektrotehnika je najvažniji dio skoro svih naučnih i inženjerskih aplikacija. Zbog njene uloge u napretku
civilizacije, ova disciplina je postala potpuno odvojena inženjerska profesija. U današnjoj eri nauke,
elektrotehnika je jedna od glavnih grana inženjeringa koja kroz profesionalne usluge doprinosi
prosperitetnijem i održivijem društvu.
1.2 Vizija
Uvijek da bude povlašćen odsjek koji je dinamičan, interdisciplinaran, etičan, poduzetan, privlačan, otvoren
za nove koncepte, onaj koji se bavi problemima čovjekove okoline, aktivan u društvenim pitanjima, poštuje
čovjekov dignitet, visoko kvalitetan u nauci i moderan.
1.3 Misija
Misija odsjeka za elektrotehniku je da nauči studente osnovama nauke i inženjeringa tako da mogu razviti
rješenja za probleme iz elektrotehnike. Također, teži da naročito naglasi timski rad, neovisnost i inovativno
razmišljanje, kvalitete liderstva i da obrazuje visoko kvalificirane inženjere za ovu svrhu. U suštini, program
odsjeka za elektrotehniku ima za cilj da:
Da studentima teoretsku podlogu osnova nauke i inženjerstva i da budu opskrbljeni potrebnim
tehničkim vještinama;
Razvije sposobnosti studenata za čitanje, pisanje i usmenu komunikaciju;
Obezbijedi praktično iskustvo što će omogućiti studentima da iskoriste i unaprijede svoje inženjersko
znanje;
Promoviše samodisciplinu i samosigurnost kod studenata te sposobnost da uče sami;
Podstakne timski rad, suradnju i razvoj međuljudskih odnosa;
Motiviše studente da učestvuju u razvoju nauke i tehnologije;
Nauči važnosti etičnog ponašanja u društvenom i profesionalnom životu;
Proizvede diplomante za inženjerska i poslovna društva koji su pronicljivi, znatiželjni i otvoreni za
nove tehnologije radi razvijanja boljih rješenja;
Proizvede diplomante za inženjerska i poslovna društva s integritetom, usmjerenjem, odlukom,
motivacijom, mogućnošću i obrazovanjem da preuzmu ulogu lidera u suočavanju sa zahtjevnim
izazovima društva..
1.4 Program
Elektrotehnika je uključena u široku lepezu tehnologija počev od velikih globalnih pozicionih sistema koji
mogu odrediti lokaciju vozila u pokretu do gigantskih elektro-energetskih generatora. Elektrotehnika je
zadužena za sintezu razvitka nauke, tehnologije i dizajna, testiranja, kao i praćenja proizvodnje elektronske
opreme i mašinerije, za razvoj potrošačkih proizvoda, elektronskih komponenti, mikročipova, kompjutera,
robota, električnih mašina, uređaja za energetsko generisanje, kontroliranje i transmisiju koji se koriste u
uslugama prijenosa električne energije: osvjetljenje i ožičavanje u zgradama, kao i kod vještačke
inteligencije, obrade signala, mikrovalova i telekomunikacijske opreme. Uzimajući u obzir brzi razvoj
informacionih tehnologija, mnoge prilike i izazovi su stvoreni za inženjere elektrotehnike. Pored toga, i
drugi električni/elektronski proizvodi su se nevjerovatno razvili u posljednje vrijeme. Dakle, elektrotehnika
je dobila na izuzetnoj važnosti i postaje sve popularnije. Ovo je također područje koje uključuje širok spektar
tehnologija, gdje su novi razvoji česti i velika konkurencija.
4
Program odsjeka za elektrotehniku nudi sva tri ciklusa studija: tri godine Bachelor studija, dvije godine
Master programa te tri godine doktorskog programa. Prva godina je posvećena učenju osnova nauke i
matematike, što daje studentu osnove inženjerstva. Kao prvo, program je razvijen da omogući studentima
laboratorijsku praksu koju mogu steći upotrebljavajući modernu opremu. S obzirom na to da je umijeće
projektovanja važan dio elektrotehnike, studentima su dati izazovni projektantski zadaci u nekoliko
predmeta. Predmeti na posljednjoj godini daju studentima mogućnost da rade na velikim projektima, koji su
slični onima na kojima će oni raditi u stvarnoj praksi. Nastavni program uključuje i izborne predmete, što
daje studentima mogućnost da poboljšaju svoje profesionalne vještine shodno njihovim interesima. Postoji
kako tehnički tako i netehnički izborni predmeti. Uvjeti za sticanje diplome uključuju skupljanje minimalno
180 ECTS kredita formalnih predmeta i 60 dana prakse.
Po završetku prvog ciklusa student može da upiše drugi ciklus u ovisnosti o njegovoj želji i prosjeka koji je
imao na dodiplomskom studiju (GPA). Drugi ciklus studija traje dvije godine i nosi 120 ECTS kredita. U
prvoj godini student sluša predmete koje sam izabere. U drugoj godini student radi magistarku tezu koja nudi
studentima dodatno usavršavanje iz oblasti koja ih zanima. Po završetku student stiče zvanje Magistra
elektrotehnike.
Program doktorskog studija elektrotehnike je u trajanju od tri godine i nosi 180 ECTS kredita. Prva godina
studija posvećena je izučavanju naprednih kurseva iz elektrotehnike. Plan rada uključuje izborne predmete,
koji daju mogućnost studentima da unaprijede svoje profesionalne vještine u polju koje studente interesuje.
Da bi se steklo zvanje PhD elektrotehnike, mora se steći minimum 180 ECTS kredita. Akademski program
odsjeka za elektrotehniku je praktičan, kompetitivan, i napravljen da pripremi studente za tržište rada kao
profesionalce u polju elektrotehnike.
1.5 Studentske Prakse
Praksa, pored akademskih kredita koje nosi, je važna što student stiče radno iskustvo. Obavljanjem prakse,
student dobiva 4 ECTS kredita. Također stiču radne navike i iskustvo vezano za njihovu odabranu oblast u
elektrotehnike. Praksa pruža mogućnost studentima za interakciju sa stručnjacima u područjima u kojima oni
u budućnosti mogu početi razvijati svoju karijeru.
1.6 Učenje i Podučavanje
Učenje i nastavne metode nude visoko-kvalitetne mogućnosti koje pružaju studentima da demonstriraju
dostizanje ishoda učenja.
Predmeti teže da podstaknu razvoj neovisnih vještina učenja i ohrabri predanost cjeloživotnom učenju i
kontinuiranom profesionalnom razvoju. Podučavanje i metode učenja nastoje u velikoj mjeri da podstaknu
studente da sami preuzmu odgovornost za vlastito obrazovanje i razvoj. Progresivno korištenje projektnog
učenja, integrisane procjene i proizvod/problem učenja dozvoljava studentima veću samozainteresovanost
tokom učenja. Poseban naglasak je često stavljen na grupni i timski rad tokom cjelokupnog trogodišnjeg
studija.
Predmeti koriste veliki obim različitih mogućnosti učenja i nastavnih metoda, koje se mogu vidjeti u
nastavnom planu i programu, pedagoškim istraživanjima i kontinuiranom napredovanju i obrazovanju
uposlenika i nastavnog kadra. Inovativna pristupanja podučavanju, učenju i razvoju su poželjna. Gdje je to
prikladno, predmeti traže proširenje tehnološke primjene u procesu podučavanja i učenja.
Planirani časovi će uključivati korištenje predavanja, seminara, tutorijala i praktične laboratorijske vježbe.
Prednost će biti upotreba tehnologije i dodatnih aktivnosti kako bi se osiguralo odvijanje učinkovitog učenja.
Ove aktivnosti će uključivati korištenje simulacija, projekte, praktičan rad, radionice, rad i interakciju sa
kolegama, samostalno upravljanje timovima.
5
1.7 Metode i strategije učenja/podučavanja
Predavanja/nastava: pruža informacije, pregled literature i ilustrativne aplikacije te prezentuje i istražuje
osnovne ideje vezane za predmet. Student će koristiti intelektualne vještine da pripremi rješenja na zadata
pitanja koja će biti diskutovana za vrijeme nastave.
Praktične sesije: računske metode su podučavane kao niz računarski baziranih vježbi sa kratkim
predavanjima na kojima je objašnjena teorija. Ovo omogućava studentu razumijevanje problema u primjeni
računskih metoda u simuliranim i stvarnim problemima i takođe omogućava razvoj računskih vještina
relevantnih za ostatak predmeta uključujući istraživački projekat. Vježbe, kompjuterski i eksperimentalni
laboratoriji pružaju mogućnost studentu da primijene teoriju koju su naučili na nastavi.
Grupni projekat: pruža mogućnost detaljnog učenja stvarnog problema, praktičnu analizu i vještine
rješavanja problema i timski rad.
Individualni projekat: uključuje pregled literature, specifikaciju problema i eksperimente/analize
zabilježene u izvještajima. Ovo omogućava studentu da primijeni tehnike koje su naučili kao i da se steknu
opće istraživačke vještine.
Ekspert (gostujuća) predavanja i seminari: pruža studentima mogućnost da slušaju različite interne i
vanjske predavače iz industrije. Ovo omogućava studentima da steknu priznanja iz nekih primjena, potrebe i
uloge elektro-inženjera kao i odabir potencijalne karijere.
1.8 Protokoli u ocjenjivanju
Svrha rezultatsko-baziranog učenja je da se poboljša kvalitet učenja i predavanja na Odsjeku za
elektrotehniku. Osnovni principi su:
Učenje studenata je glavna pozornost odsjeka.
Svaki student je jedinstven i izrazit će učenje na jedinstven način.
Student moraju biti u mogućnosti da primjene stečeno znanje van nastave.
Student trebaju postati djelotvorni, neovisni, cjeloživotni učenici nakon završene edukacije..
Ocjenjivanje sa normalni evaluacijskim procesom na glavnim predmetima koje student uzima. Svaki
predmet definiše ishode učenja. Studenti također pripremaju portfolije koji reflektuju njihova ostvarenja i
mogućnost i evaluacija portfolija od strane fakultetske komisije pokazuje završnu evaluaciju studentskog
uspjeha.
1.8.1 Ocjenjivanje
Ocjenjivanje znanja i razumijevanje se provodi kroz:
Pismeni ispiti
Pismeni esejski zadaci
Ocjenjivanje praktičnog rada
Izvještaji o grupnim projektima i timske prezentacije
Izvještaji o samostalnim projektima i kraće prezentacije
1.9 Prenosive Vještine
Po završetku studija, student će razviti veliki broj vještina koje uključuju:
Upravljanje vlastitim učenjem i sprovođenje neovisnog razmišljanja i učenja
Specificiranje i modeliranje problema
Upotreba matematičkih i računskih metoda u svrhu rješavanja (inženjerskih problema)
Upotreba generalnih tehnologija u elektrotehnici
Upravljanje istraživačkim projektima uključuje planiranje i vođenje tima
6
Sprovođenje istraživačkog rada, od hipoteze do pisanja izvještaja
Rad u multidisciplinarnim timovima
Kritička analiza
1.10 Vještine i druge karakteristike
Sposobnost efektivnog prenosa informacija, argumentovanja i analize u različitim formama stručnim
i nestručnim licima, i korištenje glavnih tehnika u disciplinama.
Sposobnost daljnjeg napretka, razvoja postojećih vještina i stjecanje novih kompetencija koje će im
omogućiti da preuzme značajnu odgovornost unutar organizacija
Posjedovanje kvalitete i prenosivih vještina potrebnih za zapošljavanje koje zahtijevaju vježbanje
lične odgovornosti i odlučivanja
1.11 Metode za Evaluaciju i Unapređenje Kvaliteta i Standarda Učenja i Podučavanja
Studentske Grupe i Godišnji studentski upitnici
Promatranje predavača za vrijeme predavanja
Napredne Stručne Diplome u podučavanju i učenju u Visoko Školskom Obrazovanju
Članstvo u Akademiji Visokog Obrazovanja
Izvještaji Vanjskih Ispitivača
Akreditacijske Posjete
Pregled plana i programa
Predmetni Odbori
Godišnji i periodični izvještaji
Indikatori kvalitete i standarda
Mišljenje studenata o kvaliteti
Stopa uspjeha za svaki ciklus za svaki predmet
Studentske procjene
Godišnje Studentske Ankete
Prva Odredišna Statistika
Profesionalna akreditacija
Izvještaji Vanjskih Ispitivača
1.12 Kriteriji za Upis
Uslovi za upis su u skladu sa pravilima Univerziteta i Fakulteta. Odsjek za Elektrotehniku priznaje svakog
aplikanta koji je sposoban uspješno završiti odabrane predmete. Aplikanti koji zadovoljavaju zahtjeve ili
prilažu alternativne dokaze za akreditaciju prethodnog učenja koje je ekvivalentno pravilima upisa
zadovoljavaju ovu procjenu u praksi. Profil za upis će biti pregledan na godišnjem nivou kao i kriterij za
odabir i pružit će fer i objektivnu osnovu za odabir. Upis ce pratiti Univerzitetske procedure. Šema podstiče
nestandardne i starije aplikante kao i aplikante sa naprednim znanjem i vještinama. Ovo se razmatra na
individualnoj bazi.
Student čiji maternji jezik nije Engleski, sa certificiranim kvalifikacijama, profesionalnim kvalifikacijama,
i/ili radnim iskustvom ekvivalentnim prethodno navedenim detaljima će biti razmatrani i ohrabruju se da
apliciraju. Dodatak ovome jeste demonstriranje Engleskog jezika kroz IELTS, TOEFL ili test organizovan
od strane Univerziteta.
Za sve kandidate tražiti će se dokaz o posjedovanju ličnih vještina i kvalitete kroz lične izjave i reference.
Takve vještine i osobine uključuju komunikacijske vještine, pismenost, računanje, informatičko znanje,
vještina učenja, motivaciju, radno iskustvo i uključenosti u zajednicu..
7
1.13 Mogućnosti Zapošljavanja
U globalnoj industriji postoji ogromna potreba za inženjerima elektrotehnike, naročito onima koji
kombiniraju tehničke vještine s dobrim komunikacijskim vještinama i sposobnošću da rade u timu. Neke, ali
ne sve mogućnosti zapošljavanja mogu biti sumirane na sljedeći način:
Raditi kao predavač ili istraživač na univerzitetima ili u istraživačkim centrima
Istraživati, projektovati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju i instalaciju kompjuterskog
hardvera, uključujući hardverske čipove, sklopovske ploče, kompjuterske sisteme i relevantnu
opremu
Projektovati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju električne opreme, uključujući električne
motore; upravljanje mašinama, osvjetljavanje i ožičavanje u zgradama, automobilima, avionima,
radarskim i navigacijskim sistemima, uređajima za generiranje energije, kontrolu i transmisiju koji se
koriste u uslugama prijenosa električne energije
Biti odgovoran za različite vrste tehnologija, od prenosivih muzičkih uređaja do globalnih pozicionih
sistema (GPS), koji mogu konstantno davati podatak o lokaciji
Dizajnirati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju elektronske opreme kao što su difuzioni I
komunikacijski sistemi
Razvijati uređaje i procedure koji rješavaju medicinske i probleme vezane za zdravlje kombinirajući
svoje znanje iz biologije i medicine s inženjerskim načelima i praksom.
8
2. PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU
1. Semestar
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
MTH 101 Matematika I 3 2 6
MTH 103 Linearna Algebra 2 2 5
PHY 101 Fizika I 3 2 6
CEN 111 Programiranje 1 3 2 6
ELT 117 Napredno Čitanje i Vokabular I 2 2 5
XXX Izborni jezik1 (Netehnički izborni predmet) 0 2 2
Ukupno 13 12 30
2. Semestar
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
EEE 102 Električna Kola I 3 3 6
MTH 102 Matematika II 3 2 6
PHY 102 Fizika II 3 2 6
CEN 112 Programiranje 2 3 2 6
EEE 106 Uvod u Elektrotehniku 2 2 4
XXX Izborni jezik2 (Netehnički izborni predmet) 0 2 2
Ukupno 14 13 30
3. Semestar
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
EEE 201 Električna Kola II 3 3 6
EEE 205 Poluprovodnički Uređaji i Modeliranje 2 2 5
MTH 201 Diferencijalne Jednačine 2 2 4
MTH 205 Vjerovatnoća i Statistika za Inženjere 2 2 4
EEE 395 Digitalni Dizajn 3 2 5
EEE 314 Električna Mjerenja i Instrumentacija 2 2 5
Ukupno 14 13 30
4. Semestar
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
EEE 202 Teorija Elektromagnetnog Polja 2 2 5
EEE 206 Elektronika I 3 2 5
EEE 212 Signali i Sistemi 3 2 5
MTH 204 Numerička Analiza 2 2 5
CEN 382 Mikroprocesori 3 2 5
XXX xxx Netehnički Izborni Predmet 2 2 5
Ukupno 15 12 30
5. Semestar
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
EEE 311 Elektronika II 3 2 5
EEE 390 Studentska Praksa 0 20 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet I 2 2 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet II 2 2 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet III 2 2 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet IV 2 2 5
Ukupno 11 30 30
1 BOS 101 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik I / TDE 101 Turski Jezik I / GRM 101 Njemački Jezik I
2 BOS 102 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik II / TDE 102 Turski Jezik II / GRM 102 Njemački Jezik II
9
6. Semestar
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
EEE 382 Linearni Sistemi Upravljanja 2 2 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet V 2 2 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet VI 2 2 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet VII 2 2 5
XXX xxx Tehnički Izborni Predmet VIII 2 2 5
EEE 392 Diplomski Rad 0 10 5
Ukupno 10 20 30
Tehnički Izborni Predmeti (Nivo Odsjeka)
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
EEE 310 Teorija Elektromagnetnih Valova 2 2 5
EEE 320 Uvod u Energetske Sisteme 2 2 5
EEE 321 Mikrotalasna Tehnika 2 2 5
EEE 322 Antene 2 2 5
EEE 324 Mikrovalna Elektronika 2 2 5
EEE 331 Telekomunikacije I 2 2 5
EEE 332 Telekomunikacije II 2 2 5
EEE 333 Digitalna Komunikacija 2 2 5
EEE 334 Digitalna Obrada Signala 2 2 5
EEE 336 Komunikacijska Elektronika 2 2 5
EEE 337 Uvod u Bežične Komunikacije 2 2 5
EEE 346 Uvod u VLSI dizajn 2 2 5
EEE 348 Uvod u Obradu Slike 2 2 5
EEE 349 Uvod u Optičke Komunikacije 2 2 5
EEE 360 Rasvjeta 2 2 5
EEE 361 Električne Mašine I 2 2 5
EEE 363 Obnovljivi Sistemi Električne Energije 2 2 5
EEE 364 Analiza Elektroenergetskih Sistema 2 2 5
EEE 366 Prenos Električne Energije 2 2 5
EEE 367 Zaštita Prenosne Mreže 2 2 5
EEE 369 Sistemi Distribucije 2 2 5
EEE 370 Industrijska Elektronika 2 2 5
EEE 371 Pretvorba Statičke Snage 2 2 5
EEE 372 Energetska Elektronika 2 2 5
EEE 373 Niskonaponski Energetski Sistemi 2 2 5
EEE 374 Relejna Zaštita 2 2 5
EEE 375 Komunikacija u Energetskim Sistemima 2 2 5
EEE 376 Inteligentne Elektroenergetske Mreže 2 2 5
EEE 377 Distribuirani Elektroenergetski Sistemi 2 2 5
EEE 378 Kvalitet Električne Energije 2 2 5
EEE 379 Industrijski Elektroenergetski Sistemi 2 2 5
EEE 380 Uvod u Robotiku 2 2 5
EEE 381 Upravljanje Procesima 2 2 5
EEE 383 Sistemi Upravljanja U Diskretnom Vremenu 2 2 5
EEE 384 Upravljanje Procesima i Instrumentacija 2 2 5
EEE 391 HDL Logički Dizajn 2 2 5
EEE 394 Ugradbeni Sistemi 2 2 5
10
Tehnički Izborni Predmeti (Nivo Fakulteta)
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
GBE 307 Bioinformatika 2 2 5
GBE 321 Inteligentni Sistemi 2 2 5
GBE 323 Biomedicinska Instrumentacija 2 2 5
GBE 325 Biomedicinski Signali i Sistemi 2 2 5
GBE 330 Biosenzori 2 2 5
CEN 221 Objektno Orijentisano Programiranje 2 2 5
CEN 254 Strukture Podataka 2 2 5
CEN 263 Računarske Mreže 2 2 5
Netehnički Izborni Predmeti (Nivo Univerziteta)
ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS
BOS 101 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik I 0 2 2
TDE 101 Turski Jezik I 0 2 2
GRM 101 Njemački Jezik I 0 2 2
BOS 102 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik II 0 2 2
TDE 102 Turski Jezik II 0 2 2
GRM 102 Njemački Jezik II 0 2 2
MAN 309 Poduzetništvo 2 1 5
MAN 107 Uvod u Poslovanje 2 1 5
MAN 223 Liderstvo 2 1 5
MAN 321 Operaciona Istraživanja 2 1 5
Šifra predmeta: MTH 101 Naziv predmeta: : MATEMATIKA I
Nivo: Prvi Godina:I Semestar: I ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Funkcije, limiti, kontinuitet i derivativi. Primjena. Ekstremne vrijednosti, teorije srednje vrijednosti i njena primjena.
Grafovi. Konačni integral. Područje i zapremina kao integrali. Beskonačni integral. Transcendentalne funkcije i njihova
derivacija. L'Hopitalovo pravilo. Tehnike integracije. Nepravilni integrali. Primjene. Parametarske krive. Polarne koordinate.
Ciljevi predmeta
Proširiti znanje oblasti matematike s kojima se već ranije susretalo. Upoznati i istražiti teme s kojima se studenti možda nisu
već bili susretali. Razviti razumijevanje razvoja matematičke logike i uloge koju je matematika imala u našim životima.
Naučiti primjenu matematike u stvarnim životnim problemima i analizi rezultata.
Sadržaj predmeta
Uvod
Funkcije: pregled trigonometrije.
Funkcije: pregled trigonometrije.
Eksponencijalne i logaritamske funkcije.
Limiti i kontinuiranost.
Derivacija: pravila diferencijacije, omjeri.
Priprema za Parcijalni Ispit
Parcijalni Ispit
Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti, teorija
srednje vrijednosti i njena primjena, grafički prikaz
Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti, teorija
srednje vrijednosti i njena primjena, grafički prikaz
Integracija: beskonačni i konačni integrali, pravila
integracije, temeljna osnova računanja
Integracija: beskonačni i konačni integrali, pravila
integracije, temeljna osnova računanja
Primjena integrala: površina, zapremina okreta, dužin
arkusa.
Primjena integrala: površina, zapremina okreta,
dužine arkusa.
Priprema za Finalni Ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 15 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 10 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Preciznije, student može :
koristiti definiciju limesa i odrediti limese;
formulisati i izvesti svojstva za maxime, minime i srednje vrijednosti neprekidne funkcije;
koristiti kontinuirane, monotone i invertibilne funkcije za rješavanje jednačina analitički i numerički;
koristiti i razumjeti izvode za proučavanje grafova, analizirati nejednakosti i riješiti probleme optimizacije;
formulirati definiciju integrala i analizirati integrabilnost;
odrediti neke integrale preko primitivnih funkcija;
koristiti integrale za određivanje površine, zapremine i dužine krive .
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura James Stewart, Essential Calculus. Early Transcendentals, Second Edition, Cengage Learning, 2013.
Preporučena literatura
Jonhston E.H.,Mathews J.C., Raymond A. S.: 2007. Calculus. Addison Wesley
H. Fatkić, Notes and slides from lectures (See Faculty WEB Site) in Mathematics for Engineers I, Sarajevo, 2005.
M. Merkle: Matematička analiza, Akademska misao, Beograd, 2001.
H. Fatkić, B. Mesihović: Zbirka riješenih zadataka iz matematike I, ETF, Sarajevo, 1973.; Corons, Sarajevo, 2002.
M. P. Ušćumlić, P. M. Miličić: Zbirka zadataka iz više matematike I i II, Građevinska knjiga, Beograd, 2004.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 36 36
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 155
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Šifra predmeta: MTH 103 Naziv predmeta: : LINEARNA ALGEBRA
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti : 5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Uvod u matrice. Polja i vektorski prostori, linearna transformacija, promjena baza. Linearne jednačine, postojanje i
klasifikacija rješenja, Gausova eliminacija i LU dekompozicija. Karakteristična jednačina matrice: vlastite vrijednosti,
vlastiti vektori i Jordan-ova matrica. Numeričke tehnike za izračunavanje vlastitih i vrijednosti vlastitih vektora. Unitarni
vektorski prostor, kvadratne forme.
Ciljevi predmeta
Linearna algebra je matematika sistema linearnih jednačina i njihovih rješenja. Postoje mnoge primjene linearne algebre.
Dovoljno znanje iz ovog polja pomaže studentima kod učenja drugih (više primjenjivih) predmeta, kao što su problemi lineralnog programiranja, operaciona istraživanja, problemi optimizacije itd. Glavni ciljevi ovog predmeta su:
da proširi znanje studenatima u domenu sistema linearnih jednačina
da se shvate glavna polja primjene linearne algebre
Sadržaj predmeta
Sistemi lineranih jednačina.
Tipovi matrica. Inverzne matrice.
Rješavanje linearnih sistema. Metoda Gaussove
eliminacije. Echelonova forma matrice.
Determinante. Kramerovo pravilo determinante 2x2
matrice, 3x3 matrice. Indukcija.
Rješavanje linearnih sistema. Analize.
Definicija vektorskih polja.
Linearna nezavisnost.
Parcijalni Ispit
Definicija linearne transformacije.
Reprezentacija linearne transformacije matricom.
Svojstvene vrijednosti, svojstveni vektori,
karakteristične vrijednosti, karakteristični vektori.
Unitarni vektorski prostor. Unutrašnji (skalarni)
proizvod.
Unitarni vektorski prostor. Ortognonalna baza.
Ortagonalizacijski proces.
Kvadratna forma bilinearnih formi. 3/2 linearne
forme.
Priprema za Finalni Ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Prezentacije
Metode evaluacije (%)
Kviz 10% Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Pri završetku predmeta očekuje se da studenti:
znaju kako riješiti linearne jednačine pomoću Gauss eliminacije.
znaju kako da obavlja proračune matrica.
znaju kako izračunati determinantu matrice preko operacija osnovnog reda i kolone, kao i preko širenja po
redovima ili kolonama.
razumiju koncept vektora i kako sabrati vektore i pomnožiti ih skalarom u 3D prostoru pomoću koordinata i u prostorima bez datog koordinatnog sistema.
znati formulu za proizvod dot vektora, koristeći dati ortogonalni koordinatni sistem i bez koordinatnog sistema.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Richard Hill: Elementary Linear Algebra Kenneth Hofman
Preporučena literatura Ray Kunze: Linear Algebra
David C. Lay: Linear Algebra and its Applications
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 25 25
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 129
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: PHY 101 Naziv predmeta: : FIZIKA I
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Ovaj predmet je namenjen prvenstveno studentima inženjerstva. Predmet predstavlja osnovne fizikalne koncepte koji se
primenjuju u oblasti inženjerskih tehnologija. Teme uključuju jedinične sisteme, metode rešavanja problema, grafičku
analizu, vektore, kretanje, sila, Njutnov zakon kretanja, rad, energiju, snagu, momenat i svojstva materije. Po završetku,
studenti bi trebali biti u mogućnosti da primjenjuju principe proučavane za aplikacije u oblastima tehničke tehnike.
Ciljevi predmeta Cilj predmeta je dati razumijevanje osnovnih pojmova mehanike i termodinamike u odnosu na praktičnu primjenu u
inženjerstvu.
Sadržaj predmeta
Fizika i mjerenja.
Pokret u jednoj dimenziji. Vektori. Pokret u 2D i 3D.
Sile i Kretanje I.
Sile i Kretanje II.
Rad i Kinetička Energija.
Potencijalna Energija i Očuvanje Energije.
Centar Mase i Linearni Momentum.
Parcijalni Ispit
Rotacija.
Gravitacija.
Tečnosti.
Oscilacije.
Valovi.
Temperatura, Toplota i Prvi Zakon Termodinamike.
Entropija i Drugi Zakon Termodinamike.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Prezentacije
Metode evaluacije (%)
Kviz 20% Laboratorija 0 %
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 10 %
Prezentacija 10 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Pri završetku predmeta očekuje se da studenti:
Mogućnosti evaluacije i interpretiranja znanja, koncepata i principa u kontekstu različitih oblasti primjene
Sposobnost prezentovanja, evaluacije i interpretiranja mogućih rješenja datog problema, razvijajući argumente i procjene u skladu sa osnovnim teorijma i konceptima.
Primjena teorije, tehnika i relevantnih alata pri specifikaciji, analizi, dizajnu, implementaciji i testiranju jednostavnog problema u elektrotehnici;
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Halliday, David, Robert Resnick, and Jearl Walker. Fundamentals of physics extended. John Wiley & Sons, 2013 (10th
edition)
Preporučena literatura D.C. Giancoli: Physics for scientist and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 20 20
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 15 15
Seminar / Prezentacija 20 20
Ukupno opterećenje 154
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Šifra predmeta: CEN 111 Naziv predmeta: : PROGRAMIRANJE I
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta Ovaj predmet je dizajniran da bude uvod u osnove programiranja. Studenti će dizajnirati, pisati i testirati kompjuterske
programe.
Ciljevi predmeta
Ciljevi ovog predmeta su: upoznavanje studenata sa konceptom programiranja; upoznavanje studenata sa osnovnim
principima algoritama; značajno ojačati vještine programiranja kod studenata, tako što će se od njih zahtijevati da stalno
programiraju veliki broja malih, ali izazovnih problema; unaprijediti njihove vještine uvođenjem ih na konkurentno okruženje u kojem će dio njihovog učinka da se zasniva na učinku njihovih vršnjaka.
Sadržaj predmeta
Osnovna kompjuterska pismenost.
Osnove kompjuterskog pretprogramiranja.
Razvijanje algoritama i rješavanje problema upotrebom
dijagrama toka i pseudo-koda.
Tipovi podataka. Konstante. Varijable.
Osnovni ulazi/izlazi.
Sekvence.
Strukture selekcije i ponavljanja.
Parcijalni Ispit
Funkcije i nizovi.
Traženje i sortiranje.
Apstraktni tipovi podataka.
Strukture.
Pokazivač.
Stringovi.
Ulaz/izlaz. Procesuiranje datoteka.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Prezentacije
Metode evaluacije (%)
Kviz 0% Laboratorija 15 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 15 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 10 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 25 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Pri završetku predmeta očekuje se da studenti:
Definiraju osnovnu terminologiju koja se koristi u kompjuterskom programiranju
Uspostave znanje i razumijevanje koncepata C / C ++ programskih jezika
Analiziraju, dizajniraju, kodiraju, testiraju programe u C / C ++ jeziku.
Razvijaju programe koji uključuju petlje i funkcije.
Koriste različite tipove podataka u kompjuterskim programima.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Stephen Prata, “C Primer Plus”, 6th ed., 2013 Deitel, “C How To Program 6th”, 6th ed., 2010
Günay Karlı, “C’de problem ÇözmeMantığı, 3.Ed, 2010”
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 5 5
Priprema za Finalni Ispit 1 5 5
Zadaća / Projekat 65 65
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 155
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Šifra predmeta: ELT 117 Naziv predmeta: NAPREDNO ČITANJE I VOKABULAR I
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 5
Status: Obavezan Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Razvoj vještine čitanja i pisanja na engleskom jeziku I. Predmet ojačava akademske vještine čitanja (shvatanje suštine teksta,
brzina čitanja, zaključivanje informacija, pretpostavljanje riječi iz konteksta, itd) kroz čitanje raznih tema. Cilj je također i
razvijanje kritičkog razmišljanja, što studentima omogućava da odgovore na pitanja u dobro organizovanom pisanom formatu.
Ostale vještine vezane za čitanje i pisanje kao što su parafraziranje i rezimiranje su također uključene.
Ciljevi predmeta
Ovaj predmet omogućuje studentima napredne vještine čitanja i pisanja potrebne za uspjeh u naprednom engleskom jeziku,
liberalnim umjetnostima i tehničkim predmetima. Postoje dva dijela ovog predmeta: studenti će čitati autentične tekstove
napisane za izvorne govornike engleskog jezika i fokusirat će se na razvoj vokabulara i razumijevanja. Također će biti uključeni
i pisani zadatci na osnovu tekstova.
Sadržaj predmeta
Uvod u predmet
Gramatika uz relevantne tekstove
Gramatika uz članke/časopise/relevantnu literaturu
Vokabular i načini unapređenja repertoara riječi
Vokabular u polju Informacionih Tehnologija (1)
Vokabular u polju Informacionih Tehnologija (2)
Pričanje – grupne diskusije i prezentovanje zaključaka
Parcijalni ispit
Pričanje - grupne diskusije i prezentovanje zaključaka
Slušanje i učenje – Profesor a zatim diskusija
Uvod u aktivnosti prije pisanja
Pisanje jasnih, konciznih rečenica i paragrafa
Usavršiti kritičko razmišljanje kroz diskusije predhodno
pročitanih paragrafa
Pisanje sažetka i parafraziranje određenih dijelova teksta
Priprema za završni ispit
Metode podučavanja Interaktivna nastava i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad
Debate studenata
Praktična nastava i primjena naučenog
Metode evaluacije
Kviz 20 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Zadatci 0 % Prisustvo 10 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 10 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
Istraži pisane i predhodno ispredavane materijale (članke, časopise i ostalu literaturu)
Koristi engleski jezik sa više slobode bez obzira na postojeće nedostatke
Prezentuje informacije usmeno, pismeno ili u grafičkoj formi i tako olakša komunikaciju između kolega i profesora
Koristi engleski jezik sa više samopouzdanja
Piše jasne i gramatički tačne članke
Preduslovni predmeti -
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Student ne treba da posjeduje nikakvu literature za ovaj predmet. Sve materijale će obezbjediti profesor.
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 14 15
Priprema za završni ispit 1 15 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 10 10
Ukupno opterećenje 124
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: BOS 101 Naziv predmeta: BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 2
Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30
Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Bosankom jeziku.Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba
jezika. Predmet je namjenjen za student koji ne poznaju Bosanski jezik.
Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije na bosanskom jeziku tako da sa samopouzdanjem mogu da
razgovaraju sa klijentima, dobavljačima i kolegama.
Sadržaj predmeta
Naučiti kako se pozdraviti i upoznati
Klase imenica (muški, ženski i srednji rod)
Lične zamjenice (u prvom slučaju), kako se predstaviti
Sadašnje vrijeme glagola biti
Učenje imena različitih poslova, muški i ženski rod
različitih imenica
Fakultetska terminologija i vježbanje, brojevi 1-10
Množina
Parcijalni ispit
Brojevi 11-10.000; vježbanje pričanja o brojevima kroz
brojeve telefona, cijene
Pokazne zamjenice
Fraze o stavu izlagača, izjavne, upitne i uzvične rečenice
Mjesto i vrsta akcenta u riječima bosanskog jezika,
ispunjavanje formi sa osnovnim informacijama
Uvod u upitne riječi, redni brojevi i klase zamjenica
Odgovaranje na pitanja: Koji je datum? Šta se desilo?
SVO red u Bosanskom jeziku
Metode podučavanja Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad Prezentacije
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 20 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
Priča bosanski jezik sa samopouzdanjem
Komunicira sa više slobode prilikom posjeta regiji gdje se govori bosanski jezik ili u slučaju komunikacije sa ljudima koji
govore bosanski jezik
Izgradi prisnost i jaku vezu sa kolegama koji govore bosanski jezik i klijentima kroz pokazivanje interesa za bosanski jezik
i kulturu
Demonstrira volju i ojača internacionalnu komunikaciju kako u privatnom tako i u poslovnom domenu
Razlikuje pozdrave u bosanskom jeziku
Preduslovni predmeti -
Jezik izvođenja nastave Bosanski i Engleski
Obavezna literatura Zenaida Karavdić, Bosnian language as a foreign language, IBU, Sarajevo 2010.
Bosanski jezik, Priručnik za strance, Minela Kerla, Nermina Alihodžić-Usejnovski, 2013.
Preporučena literatura Ronelle Alexander, Ellen Elias-Bursac Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar,
University of Wisconsin Press, 2006
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 0 0 0
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 6 6
Priprema za završni ispit 1 8 8
Zadaća / Projekat 1 1 1
Seminar / Prezentacija 1 1 1
Ukupno opterećenje 50
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2
Šifra predmeta: TDE 101 Naziv predmeta: TURSKI JEZIK I
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 2
Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30
Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Turskom jeziku. Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba
jezika. Predmet je namjenjen za studente koji ne poznaju Turski jezik.
Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije, pisanja i čitanja na turskom jeziku.
Sadržaj predmeta
Pozdravi
Škola
Dani u sedmici i nastavni predmeti
Kuća
Države
Porodice, rodbina
Poslovi
Parcijalni ispit
Vrijeme
Voće i povrće
Hrana i piće
Jela
Odjeća
Ponavljanje tema
Priprema za završni ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Analiza studija slučaja/case study
Prezentacije
Vježbe
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 20 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Piše, priča i čita na turskom jeziku
2. Predstavi se na turskom jeziku
3. Priča o porodici
4. Priča turski jezik za svoje potrebe
5. Nauči imena predmeta, dan i mjesece
6. Nauči o poslovima i zna to reći na turskom jeziku.
7. Zna termine koji se koristi u kupovini
8. Zna o turskom jelu i piću
Preduslovni predmeti -
Jezik izvođenja nastave Turski
Obavezna literatura Lale Türkçe Kitabı Cilt 1
Lale Türkçe Çalışma Kitabı 1
Preporučena literatura Hitit I Türkçe Kitabı
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 0 0 0
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 1 1
Završni ispit (1 sedmica) 1 1 1
Priprema za parcijalni ispit 1 10 10
Priprema za završni ispit 1 10 10
Zadaća / Projekat 1 5 5
Seminar / Prezentacija 0 0 0
Ukupno opterećenje 57
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2
Šifra predmeta: GRM 101 Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK I
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 2
Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30
Opis predmeta Osnovna komunikacija; strukture i vokabular potrebni za razumijevanje svakodnevnih konverzacijskih dijaloga i čitanje
tekstova, učestvovanje u svakodnevnim komunikacijama; informacije o kulturi jezika.
Ciljevi predmeta Ovaj predmet će omogućiti studentima da govore i razumiju njemački jezik. Studenti će razviti komunikacijske vještine kako bi
pričali na ovom jeziku sa samopouzdanjem. Predmet će omogućiti studentima i da nauče o kulturi, tradiciji i praksama države.
Sadržaj predmeta
Lekcija 1 – Dobar dan. Moje ime je..; Abeceda
Gramatika – W-pitanja, Lične zamjenice, Konjugacija
glagola, prijedlog aus
Lekcija 2 – Porodica i prijatelji; Brojevi; intervju –
Pitanja o osobi
Gramatika – Prisvojni članovi; Lične zamjenice,
Konjugacija glagola, prijedlog in
Lekcija 3 – Jelo i piće
Gramatika – Poznajete li?; Nulti član; Negativni
članovi; Konjugacija glagola
Lekcija 4 – Moj stan
Parcijalni ispit
Gramatika – Određeni član; prilozi za mjesto
Lekcija 5 – Moj dan
Gramatika – Odvojivi glagoli; glagolski prijedlozi
Lekcija 6 – Slobodno vrijeme
Gramatika – Akuzativ; Da-/Ne- pitanja i odgovori
Lekcija 7 – Život
Gramatika – Modalni glagoli; Rečenice; Perfekt
Metode podučavanja Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad Prezentacije
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 40 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 10 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Pokaže samopouzdanje i vještine slušanja/govora potrebne da bi učestvovao u sponatnoj konverzaciji sa osoba čiji je
maternji jezik njemački.
2. Pokaže razumijevanje tekstova na njemačkom jeziku.
3. Odgovara na njemačkom jeziku u pisanoj/govornoj formi, kroz pisanje paragrafa ili kratkih eseja.
Preduslovni predmeti -
Jezik izvođenja nastave Bosanski i Njemački
Obavezna literatura Schritte plus 1 – Kursbuch Daniela Niebisch, Franz Specht, Sylvette Penning-Hiemstra
Swick, Edward. The Everything Learning German Book: Speak,, Write and Understand Basic German in No Time, Adams
Media; 1st edition, 2003.
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 0 0 0
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 6 6
Priprema za završni ispit 1 8 8
Zadaća / Projekat 0 0 0
Seminar / Prezentacija 1 2 2
Ukupno opterećenje 50
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2
Šifra predmeta: EEE 102 Naziv predmeta: ELEKTRIČNA KOLA I
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Predmet je dizajniran za uvođenje osnovnih načela teorije kola koja se najčešće koriste u istraživanju i primjeni nauke.
Tehnike i principi električne analize kola uključujući i osnovne pojmove kao što su napon, struja, otpor, impedancija, Ohm i
Kirchoffov zakon; osnovne tehnike analize električnih kola, Tevenenova teorema, Norton teorema, otporna kola, odzivi
RLC kola; Prvi i drugi red RLC kola.
Ciljevi predmeta
Za razvoj sposobnosti rješavanje problema i razumijevanje teorije kola kroz primjenu tehnika i principa električne analize
kola za uobičajene probleme. Ciljevi predmeta su: 1. Razviti razumijevanje temeljnih zakona i elemenata električnih krugova.
2. Savladati energetska svojstva električnih elemenata i tehnike za mjerenje napona i struje.
3. Analizirati električna kola i naučiti metode analize u vremenskom domenu.
Sadržaj predmeta
Uvod
Komponente električnog kola: sistem jedinica, naboj,
napon, struja, snaga i energija.
Elementi električnog kola: izvori napona i struje,
električni otpor i Ohmov zakon, kondenzator, zavojnica.
Električno kolo jednosmjerne struje: Ohmov zakon,
serijski i paralelni resistori, djelioci struje i napona, Delta-
Star transformacija, ekvivalentna kola.
Tehnike analize kola: Kirchhhoffovi zakoni, analize
čvorova, analize petlji.
Tehnike analize kola: analiza zavisnih izvora
Tehnike analize kola: transformacije izvora, Theveninova
i Nortonova teorema, prijenos maksimalne snage,
superpozicija.
Parcijalni Ispit
Tehnike analize kola: transformacije izvora,
Theveninova i Nortonova teorema, prijenos
maksimalne snage, superpozicija.
Operaciona pojačala: više terminalne algebarske
komponente.
Kapacitivnost: izračunavanje kapacitivnosti, serijsko
i paralelno vezivanje kondenzatora.
Induktivitet: vlastiti (samoinduktivitet) i međusobni
induktivitet, izračunavanje iduktiviteta, paralelno i
serijsko povezivanje induktiviteta.
Odziv kola prvog reda: prirodni odziv i odziv u
koracima.
Odziv kola prvog reda: prirodni odziv i odziv u
koracima.
Priprema za Finalni Ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Prezentacije
Metode evaluacije (%)
Kviz 0% Laboratorija 15 %
Zadaća 15 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti pojmove i parametre: napon, struja, snaga, energija, otpor, kapacitet i induktivitet.
Objasniti pojmove matematičkog model koji se koristi za opis kola.
Koristiti Kirchhoffov zakon, linearnost, superpoziciju, u dizajnu i analizi kola.
Analizirati kola koja se sastoje od linearnih elemenata.
Analizirati kola koja se sastoje od otpornika i nezavisnih izvora koristeći tehnike kao što su metode čvorova i mreža struje.
Pretvoriti kola koristeći Theveninov i Norton ekvivalent.
Analizirati AC kola koja uključuju aktivne elemente kola i osnovna pojačala.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Electric Circuits, James W. Nilsson, Susan A. Riedel
Preporučena literatura Basic Engineering Circuit analysis, J. David Irwin, 8th edition, Wiley & Sons, Limited, John,
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 20 20
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 13 13
Seminar / Prezentacija 13 13
Ukupno opterećenje 150
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Šifra predmeta: EEE 102 Naziv predmeta: MATEMATIKA II
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Beskonačni redovi, potencijalni redovi, Tylorovi redovi. Vektori, linije i ravni u prostoru. Funkcije nekoliko varijabli: limiti,
neprekidnost, djelomična derivacija, pravilo derivacije složene funkcije, derivativi smjera, ekstremi, linearna aproksimacija i
diferencijali, Lagrangovi multiplikatori. Dvostruki i trostruki integrali i primjena. Krivolinijski integral.
Ciljevi predmeta
Pružiti dobar uvod u području tehnike integracije, primjene integrala, diferencijalnih jednačina, parametarskih krivulja i
polarnih koordinata;
Produbiti znanja studenta u smislu formulacije problema, rješavanja problema i modeliranja tehnika potrebnih za uspješnu primjenu matematike iz prethodnih predmeta;
Kompetentno koristiti odgovarajuće tehnologije za modeliranje podataka, implementirati matematičke algoritme i rešiti
matematičke probleme. Njegovati analitičke vještine potrebne za efikasno korištenje i razumijevanje matematike.
Sadržaj predmeta
Uvod
Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi konvergencije,
Taylorovi i Maclaurinovi redovi i proračun sa Tajlorovim
redovima.
Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi konvergencije,
Taylorovi i Maclaurinovi redovi i proračun sa Tajlorovim
redovima.
Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi konvergencije,
Taylorovi i Maclaurinovi redovi i proračun sa Tajlorovim
redovima.
Višestruki integrali.
Višestruki integrali.
Višestruki integrali.
Parcijalni Ispit
Parametrijske jednacine i krive.
Parametrijske jednacine i krive.
Parametrijske jednacine i krive.
Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa više
varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene funkcije,
gradijent i tangentne ravni..
Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa više
varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene funkcije,
gradijent i tangentne ravni..
Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa više
varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene funkcije,
gradijent i tangentne ravni..
Priprema za Finalni Ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Tutorijali Prezentacije
Metode evaluacije (%)
Kviz 10% Laboratorija 0%
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 15 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Koristiti integralni račun za rješavanje problema, kao što su proračuni prostora, dužina, volumen, površina i rad.
Prepoznati i procijeniti nepravilne integrali.
Objasniti jasno definiciju beskonačnog reda kao limes od niza parcijalnih suma. Prepoznati geometrijski niz i primijeniti tačnu teoremu konvergencije.
Biti u stanju koristiti tesove konvergencije (poređenje, odnos, korijen, test za naizmjenični red) kako bi odredili
konvergentnost/ divergentnost / uslovnu konvergenentnost.
Izvesti vodeći član Taylorovog polinoma za funkciju jedne varijable. Razumjeti korištenje ovih polinoma kao
aproksimaciju funkcija jedne varijable. Koristiti Taylorove redove za modeliranje funkcija jedne varijable. Razviti nekoliko načina računanja Taylorovih redova u zatvorenom obliku.
Biti u stanju objasniti pojam radijus konvergencije, i primijeniti testove konvergencije kako bi se izračunali u konkretnim situacijama.
Prepoznati funkcije definirane preko parametara, i biti u mogućnosti prevoditi između parametarske jednačine i drugih načina opisivanja funkcije. Moći skicirati graf različitih parametarski definiranih funkcija, te grafove
funkcija u polarnim koordinatama. Prilagoditi neke od tema vezanih za funkcije jedne varijable, funkcijama koje
su definirane preko parametara: tangenta linije, dužina luka, proračune površine.
Razviti razumijevanje pravouglog koordinatnog sistema u 3-prostora i korištenja vektora.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura James Stewart, Essential Calculus. Early Transcendentals, Second Edition, Cengage Learning, 2013.
Preporučena literatura J.E.Marsden, A.J.Tromba, Vector Calculus, Fifth Edition, W.H.Freeman and Company, New York 2003.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 36 36
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 155
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Šifra predmeta: PHY 102 Naziv predmeta: FIZIKA II
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Ovaj predmet je drugi semestar kursa fizike zasnovan na računu koji je primarno namenjen inženjerima. Naglašava kako
povezati fizičke principe sa matematičkim tehnikama u rešavanju problema. Kurs obuhvata tečnosti, uključujući prvi i drugi
niz termodinamike, optičke sisteme i uvod u nuklearnu fiziku. Laboratorija predstavlja vežbe koje su dizajnirane da pojačaju
koncepte predstavljene i diskutovane tokom predavanja.
Ciljevi predmeta Cilj predmeta je dati razumijevanje osnovnih pojmova elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike u odnosu na
praktičnu primjenu u inženjerstvu.
Sadržaj predmeta
Kulonov zakon. Električno Polje.
Gausov zakon.
Električni Potencijal.
Struja i Otpornost.
Strujna Kola.
Magnetna Polja.
Indukovana Magnetna Polja
Parcijalni Ispit
Elektromagnetne Oscilacije i Naizmjenična Struja.
Optika.
Parametrijske jednacine i krive.
Interferencija i Difrakcija.
Relativnost.
Fotoni i materija.
Nuklearna Fizika.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Tutorijali Prezentacije
Metode evaluacije (%)
Kviz 20% Laboratorija 0 %
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 10 %
Prezentacija 10 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći da:
Definiraju pojave, koncepte i terminologiju elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike.
Steknu iskustvo u rješavanju problema u oblasti elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike.
Razviju sposobnosti da predstave temu u polju elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike.
Koriste stečeno znanje u inženjerstvu.
Razviju interpersonalne vještine.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Halliday, David, Robert Resnick, and Jearl Walker. Fundamentals of physics extended. John Wiley & Sons, 2013 (10th
edition)
Preporučena literatura D.C. Giancoli: Physics for scientist and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 20 20
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 15 15
Seminar / Prezentacija 20 20
Ukupno opterećenje 154
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Šifra predmeta: CEN 112 Naziv predmeta: PROGRAMIRANJE II
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Predmet pokriva srednje i napredne teme progamiranja u „C/C++“ programskom jeziku. Ovaj predmet pruža studentima
sveobuhvatnu studiju C/C++ programskog jezika. Predavanja naglašavaju mogućnosti C/C++ jezika koje pružaju
programerima mogućnosti pisanja efikasnog, održivog i prenosivog koda.
Ciljevi predmeta
Ciljevi predmeta su: uvod studenata u srednje i napredne koncepte programiranje; naučiti dobre osobine tokom rada;
motivacija; dobro upravljanje vremenom; znati koristiti izvore informacija; razmišljati i postupati racionalno; učiti kako
učiti; naučiti kako se ponašati i najbolje iskoristiti okruženje učionica, laboratorija i akademske zajednice; poboljšati sposobnosti za učenje novih programskih jezika; efikasno rješavati probleme.
Sadržaj predmeta
Rekurzivne funckije
Rekurzivne funckije
Rekurzija naspram Ponavljanja
Multidimenzionalni nizovi
Multidimenzionalni nizovi
Pokazivači
Pokazivači
Parcijalni Ispit
Strukture
Strukture.
Strukture
Ostali oblici podataka
Podatkovni Ulazi/Izlazi
Podatkovni Ulazi/Izlazi
Pripema za završni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Tutorijali Prezentacije
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 15 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 10 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 25 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći da:
Napravi algoritme za rješavanje srednjih i naprednih problema u programiranju.
Analizirati, dizajnirati, provesti, testirati i ispravljati programe koristeći napredne tehnike.
Cijeniti trenutna istraživanja i razvoj u oblasti programskih jezika.
Ispitati dinamiku memorije koristeći pokazivače.
Koristiti različite strukture te kreirati/ažurirati osnovne tipove datoteka.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Stephen Prata, “C Primer Plus”, 6th ed., 2013
Deitel, “C How To Program 6th”, 6th ed., 2010 Günay Karlı, “C’de problem ÇözmeMantığı, 3.Ed, 2010”
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 10 10
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 5 5 21
Seminar / Prezentacija 1 20 20
Ukupno opterećenje 150
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Sifra Predmeta : EEE 106 Naziv Predmeta: UVOD U ELEKTROTEHNIKU
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 4
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Cilj kursa je da napravi uvod u fundamentalne koncepte i aplikacije elektrotehnike. Osnovni pojmovi kao sto su elektricitet,
naboj, osobine elekticnog naboja ce biti objeasnjeni. Osnovne karakteristike elektricne sile te poredjenje iste sa drugim
silama, kao sto je gravitaciona sila ce biti objasnjenje. Nadalje, Coulombov zakon, ukljucujuci princip superpozicije, proracun elektrostaticke sile, Gausov zakon ce biti pokazani i objasnjeni. Osnovni pojmovi vezano za magnetizma,
magnetna polja, te proracun magnetnih polja ce biti objasnjeni. Cilj je da savladaju integrisani process teoretskih i
praktičnih osnova putem istraživačkolaboratorijskog rada i matematičkih metoda proračuna složenih problema.
Ciljevi predmeta
Predmet osposobljava za razumijevanje pojmova, temeljnih zakona i načela koji se odnose na električne krugove. Studenti
će biti sposobni analizirati električne krugove s istosmjernom i izmjeničnom pobudom te razumjeti fizikalne pojave koje se u
njima odvijaju, a koje se prevashodno odnose na elektricna polja i magnetizam.
Sadržaj Predemta
Uvod u predmet.
Uvod u elektroststaiku. Elektricitet, elektricno
opterecenje.
Elektricna polja i Gausov zakon.
Elektrostaticka indukacija, kapacitivnost, kondezatori
Test 1
Elektricni potencijal, energija elektrostatickog polja.
Energija elektroststaickog polja, Priprema za parcijalni
ispit.
Parcijalni ispit.
Uvod u magnetizam. Osnovne velicine i pojave.
Magnetna polja, intezitet i flux.
Energija i sile u magnetnom polju.
Test 2
Lenzov I Faradejov zakon.
Medjuinduktivnost I samoinduktivnost.
Pripreme za zavrsni ispit.
Zavrsni ispit
Metode podučavanja Predavanja
Prezentacije
Laboratorijski rad
Diskusija
Metode evaluacije (%)
Kviz 20 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon zavrsetka uspijesno odslusanog predmeta, student ce moci:
1. definirati i razumjeti temeljne pojmove koji se odnose na elektricitet i elektrostaticka polja
2. definirati i razumjeti temeljne pojmove koji se odnose na magnetizam 3. primjeniti osnovne metode bazirane na zakonima koji definisu osnovne postavke elektrostatike i elektromagnetizma, te
njihovu primjenu u elektricnim kolima
4. definisati konfiguraciju jednostavnih strujnih krugova koji u sebi sadrze magnetske i elektricne parametare 5. koristiti temeljnu laboratorijsku opremu poput električnih izvora, ampermetara, voltmetara, ommetara, digitalnih
multimetara, te eksperimentirati s električnim krugovima, mjeriti osnovne električne veličine i interpretirati podatke
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 10 10
Priprema za Finalni Ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 10 10
Ukupno opterećenje 109
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 4
Šifra predmeta: BOS 102 Naziv predmeta: BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK II
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS krediti: 2
Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30
Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Bosankom jeziku.Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba
jezika. Predmet je namjenjen za student koji ne poznaju Bosanski jezik.
Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studente nauči osnovne lingvističke vještine, znanje o kulturi i jeziku koje će im omogućiti da cijene
jedinstvenost ostalih kultura i da nesmetano funkcioniraju u oblastima gdje je bosanski jezik govoren od većine populacije.
Sadržaj predmeta
Tri načina formiranja sadašnjeg vremena u bosanskom
jeziku
Korištenje jednostavnih rečenica sa glagolom u
sadašnjem vremenu
Fraze za sumnju, nesigurnost i nepoznavanje
Fraze za pitanje pronalaska puta i gdje naći određenu
stvar; Prilozi lijevo, desno, pravo i nazad
Genitiv i njegova upotreba (sa prijedlozima iz, od, do)
Akuzativ i njegva upotreba (objekti u rečenici, sa
prijedlozima za, na)
Parcijalni ispit
Fraze o vremenu, formalna i neformalna komunikacija
Sadašnji oblik glagola imati
Konverzacija u restoranu; Susret sa bosanskim jelima i
imena za različite vrste hrane
Sadašnji oblik glagola imati
Sadašnje vrijeme i upotreba glagola kupiti, sjesti, reći;
Buduće vrijeme u odnosu na sadašnje vrijeme
Konverzacija u šoping centru; imperativ
Uporedba pridjeva, pravilo jotovanja; Konverzacija o
zdravlju i djelovima tijela
Metode podučavanja Interaktivna predavanja Diskusije i grupni radi
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 20 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Prepozna riječi bosanskog jezika
2. Komunicira na bosanskom jeziku
3. Cijeni i zna o bosanskoj kulturi
4. Zna razlikovati boje na bosanskom jeziku
5. Upoređuje pridjeve
Preduslovni predmeti -
Jezik izvođenja nastave Bosanski i Engleski
Obavezna literatura Zenaida Karavdić, Bosnian language as a foreign language, IBU, Sarajevo 2010.
Bosanski jezik, Priručnik za strance, Minela Kerla, Nermina Alihodžić-Usejnovski, 2013.
Preporučena literatura Ronelle Alexander, Ellen Elias-Bursac Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar,
University of Wisconsin Press, 2006
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 0 0 0
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 1 1
Završni ispit (1 sedmica) 1 1 1
Priprema za parcijalni ispit 1 6 6
Priprema za završni ispit 1 8 8
Zadaća / Projekat 1 1 1
Seminar / Prezentacija 1 1 1
Ukupno opterećenje 50
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2
Šifra predmeta: TDE 102 Naziv predmeta: TURSKI JEZIK II
Ciklus : Prvi Godina: I Semestar: II ECTS krediti: 2
Status: Izborni Sati/Sedmica: 0 + 2 Ukupan broj sati: 0 + 30
Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Turskom jeziku.Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba
jezika. Predmet je namjenjen za student koji ne poznaju Bosanski jezik.
Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije, pisanja i čitanja na turskom jeziku.
Sadržaj predmeta
Aktivnosti
Portreti i fizička svojstva
Klima
Mjesta
Prevoz
Sport
Životinje
Parcijalni ispit
Lične osobine
Posebni dani
Muzika
Problemi
Predstavljanje različitih zemalja
Ponavljanje tema
Priprema za završni ispit
Metode podučavanja Uygulamalı ders
Alıştırmalar
Soru-Cevap
Tartışma
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 20 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Piše, priča i čita na turskom jeziku
2. Predstavi se na turskom jeziku
3. Priča o porodici
4. Priča turski jezik za svoje potrebe
5. Nauči imena predmeta, dan i mjesece
6. Nauči o poslovima i zna to reći na turskom jeziku.
7. Zna termine koji se koristi u kupovini
8. Zna o turskom jelu i piću
Preduslovni predmeti -
Jezik izvođenja nastave Turski
Obavezna literatura Lale Türkçe Kitabı Cilt 1
Lale Türkçe Çalışma Kitabı 1
Preporučena literatura Hitit I Türkçe Kitabı
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 0 0 0
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 1 1
Završni ispit (1 sedmica) 1 1 1
Priprema za parcijalni ispit 1 10 10
Priprema za završni ispit 1 10 10
Zadaća / Projekat 1 5 5
Seminar / Prezentacija 0 0 0
Ukupno opterećenje 57
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2
Šifra predmeta: GRM 102 Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK II
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS krediti: 2
Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30
Opis predmeta Osnovna komunikacija; strukture i vokabular potrebni za razumijevanje svakodnevnih konverzacijskih dijaloga i čitanje
tekstova, učestvovanje u svakodnevnim komunikacijama; informacije o kulturi jezika.
Ciljevi predmeta Ovaj predmet će omogućiti studentima da govore i razumiju njemački jezik. Studenti će razviti komunikacijske vještine kako bi
pričali na ovom jeziku sa samopouzdanjem. Predmet će omogućiti studentima i da nauče o kulturi, tradiciji i praksama države.
Sadržaj predmeta
Lekcija 8 – Zanimanja i posao
Gramatika – modalni prijedlog als; Preterit;
Morfologija imenica
Lekcija 9 – Kancelarije i vlasti
Gramatika – Modalni glagoli; Rečenice; Zamjenice;
Imperativ
Lekcija 10 – Zdravlje i bolest
Gramatika – Prisvojni članovi; Modalni glagoli;
Rečenice
Lekcija 11 – Na putu u grad
Parcijalni ispit
Gramatika – Prijedlozi mit, an, auf, bei, hinter, in, neben,
uber, unter, vor, zwischen, zu, nach, in
Lekcija 12 – Služba za korisnike
Gramatika – Glagoli sa različitim prefiksima; prijedlozi za
vrijeme vor, nach, bein, in
Lekcija 13 – Nova odjeća
Gramatika – Pokazne zamjenice; Upitna rječca welch-;
Glagoli sa dativom
Lekcija 14 – Firma
Metode podučavanja Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad Prezentacije
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 40 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 10 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Pokaže samopouzdanje i vještine slušanja/govora potrebne da bi učestvovao u sponatnoj konverzaciji sa osoba čiji je
maternji jezik njemački.
2. Pokaže razumijevanje tekstova na njemačkom jeziku.
3. Odgovara na njemačkom jeziku u pisanoj/govornoj formi, kroz pisanje paragrafa ili kratkih eseja.
Preduslovni predmeti -
Jezik izvođenja nastave Bosanski i Njemački
Obavezna literatura
Schritte plus 2 Audio-CD zum ArbeitsbuchmitinteraktivenÜbungen, Monika Bovermann, Daniela Niebisch, Franz Specht,
Sylvette Penning-Hiemstra
Swick, Edward. The Everything Learning German Book: Speak, Write and Understand Basic German in No Time, Adams
Media; 1st edition, 2003.
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 0 0 0
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 6 6
Priprema za završni ispit 1 8 8
Zadaća / Projekat 0 0 0
Seminar / Prezentacija 1 2 2
Ukupno opterećenje 50
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2
Šifra predmeta: EEE 201 Naziv predmeta: ELEKTRIČNA KOLA II
Nivo: Prvi Godina: II Semestar: III ECTS Krediti: 6
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Predmet je dizajniran za uvođenje osnovnih načela teorije kola koja se najčešće koriste u istraživanju i primjeni nauke.
Tehnike i principi električne analize kola uključujući i kola drugog reda, sinusoide i fazore, jednofazna snaga, analiza
trofaznog sistema, analiza frekventnog odziva, rezonanca, Laplace, inverzna Laplace.
Ciljevi predmeta
Osnovni cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama teorije i matematike za analizu naizmjenične struje (AC)
električnih kola, frekventnog odziva i transfer funkcija kola. Ciljevi predmeta su:
1. Razviti razumijevanje temeljnih zakona i elemenata električnih krugova, 3. Analizirati električna kola i naučiti metode analize u vremenskom domenu,
3. Razumijeti, i primijeniti analizu u vremenskom i frekvencijskom domenu.
Sadržaj predmeta
Analiza sinusoidnog stanja mirovanja.
.Kirchhoffov zakon u frekventnom domenu.
Kompleksna impedanca. Tevenen i Norton.
Analiza snage sinusoidnog stanja mirovanja.
Tri faze električnih krugova.
Analiza zvijezda-zvijezda i zvijezda-trokut kola.
Laplaceova transformacija u električnim krugovima.
Parcijalni Ispit
Inverzna transformacija. Teoreme Laplaceovih
transformacija
Električna kola u frekventnom domenu.
Visokopropusni i niskopropusni filteri
Aktivni filteri.Sedmica 13
Fourierovi redovi.
Električna kola sa dva ulaza.
Priprema za Finalni Ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15%
Zadaća 15% Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Analizirati jednofazno sinusoidno kola,
Izračunati aktivnu i reaktivnu snagu u jednofaznim kolima,
Analizirati uravnotežen trofazni sistem primjenom jednofaznog equivavalentnog kola,
Naći Laplaceovu transformaciju različitih funkcija,
Razmjeti teoriju pojmova kao što su prijenosne funkcije, frekventni odziv, impulsni odziv,
Naći odzive različitih vrsta pasivnog filtera,
Razumjeti analizu kola sa dva ulaza i kola sa operativnim pojačalima.
Preduslovni predmet Električna kola I, Matematika I
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Electric Circuits, James W. Nilsson, Susan A. Riedel
Preporučena literatura Basic Engineering Circuit analysis, J. David Irwin, 8th edition, Wiley & Sons, Limited, John,
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 20 20
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 13 13
Seminar / Prezentacija 13 13
Ukupno opterećenje 150
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6
Šifra predmeta: EEE 205 Naziv predmeta: POLUPROVODNIČKI UREĐAJI I MODELIRANJE
Nivo: Prvi Godina: II Semestar: III ECTS Krediti: 5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Fizika poluprovodnika: p-n spojevi, tunelske diode, IMPATT dioda, kontakt metal poluprovodnik, metal-izolator-
poluprovodnik uređaji, površinski efekat, optoelektronski uređaji, poluprovodni laseri, proces epitaksije, difuzija.
Oksidacija. Implantacija jona. Metalizacija. Integrisana kola.
Ciljevi predmeta Glavni cilj je da se razumije primjena poluprovodnih materijala i da se dobije više informacija o tehnikama pripreme,
mjerenja i interpretacije rezultata.
Sadržaj predmeta
Uvod
Fizika i osobine poluprovodnika: kristalna struktura, veza
energije, statistika, Fermi nivo, koncentracija nosioca u
termalnom ekvilibriumu, fenomen transporta nosioca,
Hallov efekat, rekombinacija, optičke i termičke osobine,
osnovne odlike operacija poluprovodnika.
Fizika i osobine poluprovodnika: kristalna struktura, veza
energije, statistika, Fermi nivo, koncentracija nosioca u
termalnom ekvilibriumu, fenomen transporta nosioca,
Hallov efekat, rekombinacija, optičke i termičke osobine,
osnovne odlike operacija poluprovodnika.
Integrirane tehnologije: oksidacija, difuzija, implantacija
jona, depozicija, litografija, bakrorez i međupovezivanje
(pakovanje).
Integrirane tehnologije: oksidacija, difuzija, implantacija
jona, depozicija, litografija, bakrorez i međupovezivanje
(pakovanje).
p-n spojevi: osiromašeno područje, difuzija, generisanje i
rekombinacija, karakteristike struje i napona, prekid
spoja, pohrana naboja i prelazno ponašanje.
p-n spojevi: osiromašeno područje, difuzija, generisanje i
rekombinacija, karakteristike struje i napona, prekid
spoja, pohrana naboja i prelazno ponašanje.
Parcijalni Ispit
Moderna tehnologija bipolarnih trazistora:
polisilikonski emiteri, uska baza, strukturno
balansiranje u optimizaciji performansi.
Moderna tehnologija bipolarnih trazistora:
polisilikonski emiteri, uska baza, strukturno
balansiranje u optimizaciji performansi.
Bipolarni tranzistori: uloga tranzistora i zavisnost na
strukturu uređaja, kontrola naboja, Ebers-Moll
model, strujno-naponski odnosi, neidealizovanje i
limitirajući efekti prednapona.
Bipolarni tranzistori: uloga tranzistora i zavisnost na
strukturu uređaja, kontrola naboja, Ebers-Moll
model, strujno-naponski odnosi, neidealizovanje i
limitirajući efekti prednapona.
Kontakt metal – poluprovodnici: ravnoteža, idealni
spojevi metala s poluprovodnicima, omski kontakt,
Schottkyeva dioda, tuneliranje.
Kontakt metal – poluprovodnici: ravnoteža, idealni
spojevi metala s poluprovodnicima, omski kontakt,
Schottkyeva dioda, tuneliranje.
Priprema za Finalni Ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10% Laboratorija 15%
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti i primijeniti koncepte poluprovodnika: drift, difuzija, donatora i primaoca, većine i manjine nosača,
višak nosača, nizak nivo injekcije, život manjinskih nosača, kvazi-neutralnost, i kvazi-statika;
Objasniti osnovnu fiziku i načela rada p-n diode, Bipolarni tranzistori (BJTs), opisati i primijeniti modele
krugova velikih signalna za ove uređaje koji sadrže elemente za pohranu;
Objasniti kako su komponente i integrisana kola proizvedeni i razgovarati o modernim trendovima u
mikroelektronici;
Objasniti, usporediti ulazne, izlazne, i dobitne karakteristike single-tranzistora.
Odrediti opseg frekvencija jednostavnih elektroničkih sklopova i razumjeti ograničenja visoke frekvencije za BJTs.
Razumjeti ograničenja uređaja različitih modela, identificirati odgovarajući model za dati problem ili situaciju, i opravdavati izbor; i
Dizajnirato jednostavne uređaje i kola.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Robert L. Boylestad and Louis Nashelsky, “Electronic Devices and Circuit Theory,” 11th Edition, Pearson
Preporučena literatura
Semiconductor Physics, K. Seeger;
Electrons and Holes in Semiconductors, W. Shockley;
An Introduction to Solid State Physics, C.Kittel; P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
Dragoljub Milatović: Elektronski sklopovi, Svjetlost Sarajevo, 1986.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 15 15
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 129
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: MTH 201 Naziv predmeta: DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
Nivo: Prvi Godina: II Semestar:III ECTS Krediti: 5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Diferencijalne jednačine prvog reda, linearne jednačine drugog reda, vronskijan, promjene u parametrima, homogene i
nehomogene jednačine, serijska rješenja, Laplaceova transformacija, sistem linearnih jednačina prvog reda, problemi
graničnih vrijednosti, Fourierovi nizovi.
Ciljevi predmeta
Upoznati se s osnovnim poglavljima i tehnikama rješavanja diferencijalnih jednačina. Razviti osjećaj za razvoj matematičke
logike i njenog doprinosa našem svijetu. Proširiti razumijevanje o naprednim matematičkim poglavljima i njihovoj primjeni
u stvarnim životnim problemima i analiziranju rješenja.
Sadržaj predmeta
Uvod. Vrste diferencijalnih jednačina.
Obične diferencijalne jednačine prvog reda: razdvojene i
homogene linearne DJ.
Diferencijalne jednačine prvog reda: egzaktne DJ.
Diferencijalne jednačine prvog reda: rješenje pomoću
integrirajućeg faktora.
Diferencijalne jednačine prvog reda: linearne DJ.
Obične nelinearne diferencijalne jenačine prvog reda:
Obične nelinearne diferencijalne jenačine prvog reda:
Bernoullijeva jenačina.
Parcijalni Ispit
Obične diferencijalne jednačine drugog reda: Uvod.
Definicije. Linearna nezavisnost. Problem graničnih i
inicijalnih vrijednosti.
Ekplicitne metode: metoda neutvrđenih koeficijenata.
Metoda varijacije parametara.
Diferencijalne jednačine višeg reda s konstantnim
koeficijentima: metoda neutvrđenih koeficijenata,
diferencijalne jednačine višeg reda s promjenjivim
koeficijentima.
Cauchy-Eulerove jednačine: primjena diferencijalnih
jednačina drugog reda
Rješavanje diferencijalnih redova pomoću redova,
potencijalni redovi.
Bernoullijeva jenačina.
Besselove jednačine.Sistemi diferencijalnih
jednačina.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 15% Laboratorija 0%
Zadaća 15 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Klasificirati diferencijalne jednačine po redu, linearnosti, i homogenosti.
Riješiti linearne diferencijalne jednačine prvog reda.
Riješiti linearne jednačine s konstantnim koeficijentima.
Koristiti razdvajanje varijabli za rješavanje diferencijalnih jednačina.
Riješiti egzaktne diferencijalne jednačine.
Koristiti varijacije parametara za rješavanje diferencijalnih jednačina.
Koristiti metodu neutvrđenog koeficijenata za rješavanje diferencijalnih jednačina.
Utvrditi da li je sistem funkcija linearno nezavisan koristeći Wronksian.
Modelirati primjene iz stvarnog života pomoću diferencijalne jednačine.
Koristiti nizove za riješavanje diferencijalnih jednačina.
Koristiti Laplace transformacije i njihove inverze za rješavanje diferencijalnih jednačina.
Riješiti sistem linearnih diferencijalnih jednačina koristeći tehnike matrica i svojstvene vrijednosti.
Koristiti numeričke metode za rješavanje diferencijalnih jednačina.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura W. E. Boyce and R. C. DiPrima, “Elementary Differential Equations and Boundary Value Problems” John Wiley and Sons,
Ltd., 1997
Preporučena literatura Shepley L. Rose, “Differential Equations,” John Wiley & Son, Ltd.
C. Ray Wylie, “Differential Calculus,” Mc Graw Hill, 1979.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 20 20
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 20 20
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 124
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: MTH 205 Naziv predmeta: VJEROVATNOĆA I STATISTIKA ZA INŽENJERE
Nivo: Prvi Godina: II Semestar:III ECTS Krediti: 4
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Vjerovatnoća i statistika za inženjere: Deskriptivna statistika. Setovi, događaji i vjerovatnoća. Slučajne varijable, diskretne i
kontinuirane podjele. Matematičko očekivanje i korelacijska analiza. Diskretna vjerovatnoća i popularne distribucije,
Poissonov proces. Kontinuirane distribucije vjerovatnoće. Uvod u teorije pouzdanosti i neuspjeha. Funkcije slučajnih
varijabli. Uvod u teoriju procjene. Jednostavna i višestruka regresija i korelacija, najmanji kvadrati. Statistika ekstremnih
događaja. Testiranje hipoteze. Aplikacije u inženjerstvo.
Ciljevi predmeta
Ovaj kurs upoznaje studente sa različitim aspektima statističke analize. Cilj je izložiti studente elementima raspodjele vjerovatnoće i vjerovatnoće i statističkim zaključcima. Trudimo se da održimo ravnotežu između teorije i metodologije.
Studenti koriste diferencijalni i integralni račun za istraživanje različitih osobina slučajnih varijabli i njihovih funkcija. Oni
također uče kako da primjene statističke analize kako bi riješili stvarne probleme. Mnogi primjeri se koriste da bi se pokazala primenljivost teorije vjerovatnoće i statističke analize.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Vjerovatnoća: Uzorak prostora i događaja. Vjerovatnoća.
Aksiomi vjerovatnoće. Neke osnovne teoreme. Uvjetne
vjerojatnosti. Bayerov teorem.
Random varijable. Diskretno i kontinuirano. Distribucija.
Distribucija funkcija.
Distribucija. Binomna, Poissonova i normalne
distribucije. Svojstva.
Distribucija. Binomna, Poissonova i normalne
distribucije. Svojstva.
Distribucija uzorkovanja: Populacije i uzorci. Uzimanje
uzoraka razdiobe srednje vrijednosti (poznate i
nepoznate) proporcije, sume i razlike.
Distribucija uzorkovanja: Populacije i uzorci. Uzimanje
uzoraka razdiobe srednje vrijednosti (poznate i
nepoznate) proporcije, sume i razlike.
Parcijalni Ispit
Procjena: Tačka procjene. Interval procjene.
Bayesova procjena.
Test hipoteze. Srednje vrijednosti i proporcije.
Hipoteza s jednom i dvije srednje vrijednosti. Greške
tipa I i tipa II. Testovi One-tail, Two-tails.
Ispitivanje značajnosti. T-test, F-test, test. Procjena
proporcija.
Ispitivanje značajnosti. T-test, F-test, test. Procjena
proporcija
Adaptacija krive: Metoda najmanjih kvadrata.
Zaključak donesen na temelju procjene najmanjih
kvadrata.
Zakrivljena regresija. Višestruke regresije. Korelacija
za univarijatne i bivarijantne distribucije
Priprema za Finalni Ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0% Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 10 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Koristiti statističke metodologije i alate pri rješavanju problema.
Izračunati i analizirati deskriptivnu statistiku koristeći numeričke i grafičke tehnike.
Razumjeti osnovni koncept p vjerovatnoće, slučajne varijable, distribucije vjerovatnoće, te zajedničke distribucije
vjerovatnoće.
Izračunati tačku procjene parametara, objasniti uzorkovanja distribucija, i razumjeti centralni granični teorem.
Konstruirati interval pouzdanosti parametrara za jedan uzorak.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Probability, Statistics and Random Processes Dr.K.Murugesan & P.Gurusamy by Anuradha Agencies, Deepti Publications.
Preporučena literatura Advanced Engineering Mathematics (Eighth edition), Erwin Kreyszig, John Wiley and Sons (ASIA) Pvt. Ltd., 2001.
Probability and Statistics for Engineers: G.S.S.Bhishma Rao,sitech., Second edition 2005.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 10 10
Priprema za Finalni Ispit 1 10 10
Zadaća / Projekat 16
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 100
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 4
Šifra predmeta: EEE 395 Naziv predmeta: DIGITALNI DIZAJN
Nivo: Prvi Godina: I Semestar: III ECTS Krediti: 5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Boolean algebra, brojni sistemi, predstavljanje podataka, logičke teoreme, kanoničke forme, tehnike pojednostavljenja,
logička kola, dizajn kombiniranih kola, mjerenje vremena i problemi mjerenja vremena, sekvencijalni sklopovi, dizajn
sekvencijalnih sklopova, konačni automati, programabilni logički kontroler (PLC), operacije registara, osnovna računarska
organizacija i dizajn.
Ciljevi predmeta
Razumijevanje digitalne logike na nivou sklopova i prekidača, uključujući kombinatorne i sekvencijalne logičke elemente.
Razumijevanje metodologije sata koja je potrebna za regulisanje protoka informacija i održavanje stanja električnog kola. Također, učenje metoda koje se koriste za dizajniranje digitalne logike i osnova procesa prikupljanja koji transformiše ove
pojedinosti u logičku mrežu.
Sadržaj predmeta
Uvodni koncepti.
Bulova algebra i Logička kola.
Bulova algebra i Logička kola..
Kviz.
Minimizacija logičkih funkcija.
Kombinatorna logika.
Kombinatorna logika.
Parcijalni Ispit
Sekvencijalna logička kola.
Sekvencijalna logička kola.
Brojači i registri.
Brojači i registri.
Memorija i programska logika.
Memorija i programska logika.
Dizajn.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10% Laboratorija 20 %
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Opisati digitalnu logiku na nivou kola i prekidača, uključujući i kombinirane i sekvencijalne logičke elemente.
Opisati metodologije potrebne za upravljanje protoka informacija i očuvanja stanja kola.
Definirati metode koje se koriste u izradi digitalne logike i primijeniti ih.
Steći i pokazati sposobnosti tehničkih vještine koje se odnose na digitalni dizajn.
Analizirati, sintetizirati, i razvijati moguća rješenja.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura M. Moris Mano and Charles R. Kime, Digital Design With An Introduction To a Verylog, Fifth Edition, Pearson, 2013
Preporučena literatura .
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 10 10
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 16 16
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 314 Naziv predmeta: ELEKTRIČNA MJERENJA I INSTRUMENTACIJA
Nivo: Prvi Godina: II Semestar: III ECTS Krediti: 5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Jedinice i načela mjerenja. Pogreška mjerenja. Vjerojatnost pogreške. Elektronska mjerenja i elektronički mjerni
instrumenti: Instrumentna pojačala, izvori signala, osciloskopi, digitalni mjerači frekvencije, digitalni voltmetri. Tehnike
mjerenja visoke frekvencije i mikrovalova.
Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je:
Objasniti osnovne pojmove i definicije u mjerenju.
Objasniti rad i dizajn elektroničkih instrumenata za mjerenje parametara Objasniti rad osciloskopa i osnovnih blokova elektricnih kola u izvedbi osciloskopa.
Objasniti elektricna kola i dizajn različitih generatora funkcija.
Objasniti tehnike korištene u analizi signala u vremenskoj domeni i frekvencijskoj domeni. Objasniti rad i dizajn brojača.
Usporediti različite tehnike ADC i DAC i objasniti razna elektricna kola za pretvorbu.
Objasniti učinke prijenosa koji se odnose na linearna i nelinearna opterećenja u kontekstu dijagrama odskoka.
Sadržaj predmeta
Osnovni koncepti u mjerenju
Elektronički instrumenti za mjerenje parametara: AC /
DC voltmetri, multimetri, digitalni voltmetri, mjerenje
komponenata, Q-metar, mjerač vektorske impedancije
Osciloskopi: CRT-ovi, defleksijski sistemi, sonde
Generatori funkcija: generatori sinusnih valova, sinteza
frekvencije, generatori impulsa
Analiza signala: Analiza valova, analizator
harmonijskog iskrivljenja, analizator spektra
Brojači
A / D i D / A konverzija
Mjerenje efekata prijenosa, dijagrami odbijanja,
linearna i nelinearna opterećenja.
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0% Laboratorija 10 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
obavljati mjerenja u elektronici samostalno
odabrati pravu opremu za različite mjerne zadatke
izvršiti D / A i A / D pretvorbu signala
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura A.D. Helfrick and W.D. Cooper, Modern Electronic Instrumentation and Measurement Techniques, Prentice-Hall, 1990
Preporučena literatura
. D. Buchla and W. McLachen, Applied Electronic Instrumentation and Measurement, Maxwell Macmillan Int. Publishing
Group, 1992
Alija Muharemović, Električna mjerenja, ETF Sarajevo 2005. Alija Muharemović, Irfan Turković, Električna mjerenja, Zbirka zadataka, Sarajevo 1996.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 10 10
Ukupno opterećenje 124
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 202 Naziv predmeta: TEORIJA ELEKTROMAGNETNOG POLJA
Nivo: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS Krediti: 5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Analiza vektora. Elektrostatičke i magnetostatičke sile i polja u vakumu i materijalnim tijelima. Energija i potencijal.
Električni krugovi stalnih jednosmjernih struja i provodnici. Osobine dielektričnih materijala, granični uslovi za
elektrostatička i magnetnostatička polja. Poissonove i Laplaceove jednačine. Magnetna kola i induktivitet.
Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je da nauči osnove teorije statičkog elektromagnetnog polja.
Sadržaj predmeta
Uvod
Vektorska algebra, skalarna i vektorska polja,
pravougaoni koordinatni sistem.
Cilindrični i sferični koordinatni sistemi, Coulombov
zakon i jačina električnog polja.
Jačina električnog polja prema tački, liniji, strani i
zapremina gustoće naboja.
Gaussov zakon, distribucija naboja, gustoća električnog
toka, Maxwell.
Teorema divergencije, potencijal i razlike u potencijalu.
Napon sistema naboja, energetska gustoća
elektrostatičkog polja, dipol.
Parcijalni Ispit
Struja, gustoća struje, neprekidnost struje,
provodljivost, granični uslovi, metod ogledanja.
Dielektrični materijali, granični uslovi, kapacitivnost,
pohranjena energija.
Poissonove i Laplaceove jednačine, njihove primjene
na problem kapacitivnosti.
Odvajanje varijabli, numeričke iteracije, Biot-
Savartov zakon, Amperov zakon.
Stokesova teorema, jačina magnetnog polja, gustoća
magnetnog toka.
Sile na elemente koji nose struju, magnetizacija,
permeabilnost, granični uslovi.
Magnetna kola, energija u elektrostatičkim poljima,
induktivitet, međuinduktivitet.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0% Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 10 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Imati dobro poznavanje vektorske analize i biti u mogućnosti koristiti analitičke metode za rješavanje problema teorije polja.
Imati dobro razumijevanje teorije elektromagnetskih polja i Maxwellovih jednačina te ih moći primijeniti kako bi riješili probleme.
Imati znanje različitih primjena elektromagnetske teorije.
Biti u stanju riješiti i teorijske i primijenjene zadatke u oblasti teorije elektromagnetskog polja.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Engineering Electromagnetics, W. H. Hayt, Jr., J. A. Buck - Seventh Edition, 2007, McGraw-Hill, ISBN: 007-124449-2;
Preporučena literatura
Fundamentals of Engineering Electromagnetics, David K. Cheng - International Edition, Pearson, ISBN: 0-201-60071-4;
Applied Electromagnetics: Early Transmission Line Approach, Stuart M. Wentworth, 2007, Wiley, ISBN: 0-470-04257-5;
Electromagnetics for Engineers, Fawwaz T. Ulaby, 2005, Pearson, ISBN: 0-13-197064-X; Ejup Hot i saradnici: Teorija elektromagnetnih polja, ETF Sarajevo 2002.
Zijad Haznadar, Željko Štih: Elektromagnetizam, Sarajevo 1998.
Jovan Surutka: Elektromagnetika, Građevinska knjiga Beograd 1989.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 15 15
Seminar / Prezentacija 1 16 16
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 206 Naziv predmeta: ELEKTRONIKA I
Nivo: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS Krediti:5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Cilj ovog predmeta je u omogućavanju sljedećeg stepena nakon poluprovodnika i osnovnih predmeta iz elektronike,
prikazujući primjenu krugova baziranih na tranzistoru, DC i AC analiza takvih krugova i pružanje općeg okvira za elektroničku analizu. Predmet kombinuje znanje koje je student prethodno stekao na predmetima: Signal i Sistemi,
Poluprovodnički uređaji i dizajniranje i Električnim kolima kako bi im dao potpunu inženjersku aparaturu za elektroniku.
Ciljevi predmeta
Po završetku ovog predmeta student će imati teoretsko i praktično znanje o analognoj elektronici, sa sposobnošću dizajniranja i analize analognog električnog kola baziranog na unipolarnom i bipolarnom tranzistoru, kao i operaciona
pojačala. Studenti su također sposobni da primjene ovo znanje u stvaranju krugova za procesuiranje signala (filtriranje).
Sadržaj predmeta
Uvod
BJT DC analiza
BJT DC analiza
FET DC analiza
BJT AC analiza
FET AC analiza
BJT fekvencijski odziv
Parcijalni Ispit
FET frekvencijski odziv
Operaciona pojačala
Primjena operacionih pojačala
Povratna sprega
Filteri
Oscilatori
A/D i D/A konverzija
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0% Laboratorija 15 %
Zadaća 15 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Analizirati kompleksna analogna električna kola matematički, koristeči kompjuterske i laboratorijske modele;
Dizajnirati kompleksna analogna električna kola i testirati njihovu funkcionalnost
Izabrati analognu električnu komponentu za različite primjene shodno zahtjevima dizajna;
Primjeniti znanje u praksi, e.g. za senzore, davače i procesuiranje signala
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Robert L. Boylestad, Louis Nashelsky, "Electronic Devices and Circuit Theory", Pearson 2013
Preporučena literatura . Schaumann, Rolf. Design of analog filters. Oxford University Press, USA, 2001.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 16 16
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 212 Naziv predmeta: SIGNALI I SISTEMI
Nivo: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS Krediti:5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta
Predmet uvodi osnovne koncepte kontinualnih signal i sistema. Načini predstavljanja signal i sistema su izvedeni za
vremenski i frekventni domen. Ti prikazi su povezani preko Fourierovih transformacija te njegovih generalizacija koje su detaljno opisane. Obrađuje se dizajn filtera i modulacaija za analogne sisteme.
Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je predstaviti osnovne koncepte signal i sistema kao uvod u obradu analognih i digitalnih signal. Obrada signal
predstavlja osnovu na kojoj su bazirani inženjerski sistemi, uključujućiu komunikacione sisteme, digitalne sisteme, obradu slike, obradu glasa, potrošačku elektroniku te procesurianje podataka.
Sadržaj predmeta
Uvod
Signali kontinualni u vremenu
Signali kontinualni u vremenu
Signali kontinualni u vremenu
Signali kontinualni u vremenu
Direktna Laplace Transformacija
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Analiza parcijalnog ispita
Inverzna Laplace transformacija
Fourierovi redovi
Fourierovi redovi
Fourierova transformacija
Fourierova transformacija
Priprema za završni ispit.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 15 %
Zadaća 0% Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5%
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Opisati najbitnije osobine LTI sistema
Razumjeti matematičke opise i prikaz kontinualnih signala i sistema
Iskoristiti neke korisne operacije na signale; kao što su: pomjeranje, skaliranje te inverzij. To znači da će studenti biti u mogućnosti manipulisati signalom da dobiju željeni oblik.
Razumjeti proces vremenske i frekventne konvolucije dvije funkcije i kako konvolucija utiče na propusnost proizvoda dva signala.
Upoznati se sa idejom predstavljanja kontinualnih signala i LTI sistema u frekventnom domenu.
Razumjeti spektralne prikaze signala preko Fourierovih serija i Fourierofih transformacija te njihove osobine i
primjenu.
Imati sposobnost rješavanja diferencijalnih jednačina pomoću Fourierovih transformacija.
Poboljšati znanje matematike te samim time biti spremniji za učenje i savladavanje ostalih predmeta.
Preduslovni predmet Matematika I
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Luis F. Chaparro, “Signals and Systems using MATLAB”, Academic Press
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 16 16
Seminar / Prezentacija 15 3 45
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: MTH 204 Naziv predmeta: NUMERIČKA ANALIZA
Nivo: Prvi Godina:II Semestar: IV ECTS Krediti:5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Numeričke metode za različite vrste linearnih sistema (pune, trokutasti, trakaste), metoda najmanjih kvadrata za
nekonzistentne sisteme, nelinearne jednačine (skalarne i sistem), svojstvene vrijednosti, integracija, derivacija, interpolacija i problemi početne i granične vrijednosti za ODE . Osnovne tehnologije za numeričke metode, kao iteracija, linearizacija,
diskretizacija i ekstrapolacija, i teorijski koncepti kao preciznost, brzina konvergencije, složenost, stanje i stabilnost.
Numeričko rješenje problema PDE pomoću matematičkog softvera.
Ciljevi predmeta
Svrha numeričke analize:
(1) pronalaženje prihvatljivih rješenja kada tačna rješenja su ili nemoguća ili nepraktična, s obzirom na naporan i dugotrajan
proces rješavanja, i (2) da osmisli alternativne metode za rješenje koje bolje odgovaraju mogućnostima kompjutera.
Sadržaj predmeta
Uvod
Binarni brojevi.
Analiza pogreške.
Rješavanje jednačina x = g(x). Metoda zagrada,
Newtonove metode raspolavljanja i iteracije nepokretnih
tački.
Atikenov proces i Steffensenove i Mullerove metode.
Rješenja sistema linearnih jednačina. Gaussova
eliminacija i L-U dekompozicija.
Rješenja sistema linearnih jednačina. Modifikacija
metode Gaussove eliminacije.
Parcijalni Ispit
Lagrangeovi polinomi.
Iteracije za nelinearni sistem
Newtonovi polinomi i polinomska aproksimacija.
Linija najmanjih kvadrata. Uklapanje krive.
Numerička diferencijacija i numerička iteracija.
Numerička optimizacija.
Numerička rješenja za inicijalne i granične
vrijednosti: Eulerove, Heunove, Taylorove, Runge-
Kuttaove metode.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 15% Laboratorija 0%
Zadaća 15% Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Identificirati različite matematičke probleme i preformulisati ih na način koji je prikladan za numeričku analizu.
Odabrati odgovarajuće numeričke metode za tretman datog problema.
Objasniti izbor metoda navođenjem prednosti i ograničenja.
Odabrati algoritam koji podrazumijeva efikasan proračun i implementirati ga u programskom jeziku, pogodan za proračune, npr Matlab.
Predstaviti rezultate na relevantan i slikovit način.
Provjeriti pouzdanost rezultata.
Koristiti funkcije iz biblioteke programskog jezika za efikasne proračune i vizualizaciju.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Laurene V. Fausett, Applied Numerical Analysis Using MATLAB, Second Edition, Pearson, 2008
Preporučena literatura
Cleve Moler, Numerical Computing with MATLAB, Mathworks, 2004.
W. Y. Yang , W. Cao, T. –S. Chung, J. Morris APPLIED NUMERICAL METHODS USING MATLAB, John Wiley &
Sons, 2005. Gerald W. Recktenwald, Numerical Methods with MATLAB: Implementations and Application, Prentice-Hall, 2006.
Web:http://yunus.hacettepe.edu.tr/~selis/teaching/WEBkmu206/course.html
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 20 20
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 20 20
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 124
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: CEN 382 Naziv predmeta: MIKROPROCESORI
Nivo: Prvi Godina:II Semestar: IV ECTS Krediti:4
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Uvod u računarsku i mikroprocesorsku arhitekturu, sa fokusom na Altera \\\\ 's Nios-II meko processor. Organizacija
računala, dizajn i sinteza su pokriveni, kao i korištenje mikrokontrolera.
Ciljevi predmeta Student bi trebao biti u stanju analizirati i sintetizirati kompjuterski sistem na određenom nivou složenosti i da koriste
prednosti određene arhitekture, implementiraju programe.
Sadržaj predmeta
Osnovna struktura računara
Set instrukcija
Altera Nios II procesor
Osnovne I/O
Softver
Osnovna procesorska jedinica
Pipelining
Parcijalni Ispit
I/O organizacija
Memorijski sistem
Memorijski sistem
Aritmetika
Aritmetika
Embedded Sistemi
Embedded Sistemi
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 10 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Opisati arhitekturu mikroprocesora.
Definisati set instrukcija za određeni tip mikroprocesora.
Koristiti praktično assembly jezik za Nios-II, kao i C za Nios-II.
Navesti teme na hardveru, na kojem se programi izvršavaju.
Definisati hijerarhiju memorije, I/O sučelja, bus koncepte, serijske I/O uređaje, interrupt kontrolne uređaje.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Hamacher, Carl, Zvonko Vranesic, and Safwat Zaky. Computer organization. McGraw-Hill,2002.
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 20 20
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 1 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 311 Naziv predmeta: ELEKTRONIKA II
Nivo: Prvi Godina: III Semestar: V ECTS Krediti:5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30
Opis predmeta Ovaj predmet postavlja osnovne principe za razumjevanje digitalne elektronike i diskrentih integrisanih krugova. Studenti će
biti u mogućnosti razumjeti trenutne uređaje, dizajnirati elektroničke structure te iskoristiti ih u novim aplikacijama.
Ciljevi predmeta
Po završetku predmeta, student će imati teoretsko i praktično znanje o digitalnim krugovima baziranim na diskretnim i
integrisanim komponentama. Studenti će biti u mogućnosti da samostalno koriste, dizajniraju, proračunaju te evaluiraju
najčešće korištena integralna kola, kao što su multivibratori, tajmeri, brojači, itd.
Sadržaj predmeta
Uvod
Tranzistor kao prekidač
MOS prekidač
Multivibratori bazirani na diskretnim komponentama
Multivibratori bazirani na operacionim pojačalima
Tehnologije izrade integrisanih krugova
Bipolarna logička kola
Parcijalni Ispit
MOS kola
Flip-Flop-ovi
Tajmeri
Registri, Brojači, Dinamička logika
Poluprovodničke memorije
ROM,PROM,EPROM,EEPROM memorije
PLA i PLD strukture
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 20%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 10 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Analizirati kompleksna digitalna električna kola matematički, koristeči kompjuterske i laboratorijske modele
Dizajnirati kompleksna digitalna električna kola i testirati njihovu funkcionalnost
Izabrati digitalnu električnu komponentu za različite primjene shodno zahtjevima dizajna;
Primjeniti znanje u praksi, e.g. FPGA uređaji, sistemi na čipu
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Digital Integrated Circuits (2nd Edition): M. Rabaey, Anantha Chandrakasan, and Borivoje Nikolic
Preporučena literatura Digital integrated electronics: Herbert Taub, Donald Shilling Slajdovi te bilješke sa predavanja
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 8 8
Seminar / Prezentacija 1 8 8
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 390 Naziv predmeta: STUDENTSKA PRAKSA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V ECTS Krediti:5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 0+20 Ukupan broj sati: 0+120
Opis predmeta
Studenti moraju završiti ljetnu praksu od 30 radnih dana (6 sedmica) u elektro firmi ili relevantnom odjelu bilo koje druge
firme na part-time bazi (4 sata dnevno). Ukoliko firma prihvati studenta za ukupno 30 dana (odnosno 20 radnih dana), student je obavezan raditi najmanje 6 sati dnevno. Na kraju studentske prakse, student su obavezni raditi najmanje 120 sati.
Ciljevi predmeta
Studentska praksa daje značajna radna iskustva studentima tokom edukacije studenata. Studenti dobijaju 5 ECTS kredita za
studentsku praksu. Dobijaju značajno praktično iskustvo vezano za oblast kojom su se bavili. Dodatno, praksa omogućava studentima interakciju sa profesionalnim osobljem u industriji u kojoj će se i sami kasnije vjerovatno naći.
Sadržaj predmeta
Sedmica 1 – 20 sati
Sedmica 2 – 20 sati
Sedmica 3 – 20 sati
Sedmica 4 – 20 sati
Sedmica 5 – 20 sati
Sedmica 6– 20 sati
Parcijalni Ispit
Sedmica 1 – 30 sati
Sedmica 2 – 30 sati
Sedmica 3 – 30 sati
Sedmica 4 – 30 sati
Finalni Ispit
Metode podučavanja Studentska praksa Praktićno iskustvo
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 0%
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 0 % Class Deliverables 20 %
Prezentacija 30 % Finalni Ispit 50 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Efektivan rad kao dio tima, razvijajući međuljudske, organizacijske i sposobnosti rješevanja problema vježbajući ličnu odgovornost;
Primjena teorije, tehnika i relevantnih alata pri specifikaciji, analizi, dizajnu, implementaciji i testiranju jednostavnog problema u elektrotehnici;
Aktivno učešće i preuzimanje odgovornosti za lično obrazovanje i razvoj.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 0 0 0
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 30 4 120
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 0 0 0
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 1 1
Priprema za Parcijalni Ispit 0 0 0
Priprema za Finalni Ispit 1 3 3
Zadaća / Projekat 0 0 0
Seminar / Prezentacija 1 1 1
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 382 Naziv predmeta: LINEARNI SISTEMI UPRAVLJANJA
Nivo: Prvi Godina: III Semestar: VI ECTS Krediti:5
Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj predmet uvodi koncepte kontrole i stabilnosti izgrađene na bazi signal i sistema, vremenske i frekventne analize,
diferencijalnih jednačina te prijenosnih funkcija uvedenih ranije. Predmet kao takav uvodi kontrolu procesa te osnove industrijskog upravljanja, pomažući student da vidi primjenu teorije upravljanja u praktričnim okruženjima.
Ciljevi predmeta
Po završetku predmeta, studenti će biti u mogućnosti dizajnirati i/ili analizirati sisteme upravljanja, analizirati stabilnost
kontinualnih sistema opisanih pomoću prenosnih funkcija i diferencijalnih jednačina, kao i intuitivno predvidjeti ponašanje sistema na osnovu njegove strukture.
Sadržaj predmeta
Uvod
Operaciono Pojačalo
Povratna sprega
Odziv linearnih sistema
Odziv linearnih sistema
Stabilnost
Stabilnost
Parcijalni Ispit
Kompenzacija
Nelinearni sistemi
Praktična primjena
Praktična primjena
Napredna kompenzacija
Praktični primjeri u elektronici
Podešavanje kontrole na FESTO radnoj stanici
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 10 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Analizirati i projektovati klasične sisteme upravljanja u zatvorenom
Procijeniti stabilnost sistema
Podesiti sisteme upravljanja tako da odgovaraju zahtjevima
Napraviti sisteme upravljanja koristeči analogne i digitalne elektroničke komponente
Napraviti sisteme upravljanja bazirane na mikroprocesorima
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura James K. Roberge,"Operational Amplifiers: Theory and Practice", MIT Open CourseWare 2013
Preporučena literatura Mujo Hebibović, Teorija automatskog upravljanja, ETF u Sarajevu 2003.godine. Engelberg, Shlomo. A mathematical introduction to control theory. Vol. 2. Imperial College Press, 2005.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 392 Naziv predmeta: DIPLOMSKI RAD
Nivo: Prvi Godina: III Semestar: VI ECTS Krediti:10
Status: Obavezan Sati / Sedmica:0+10 Ukupan broj sati: 0+150
Opis predmeta
Samostalna studija praćena od strane mentora: istraživački rad na temu istraživanja i definisanja potencijalne oblasti za rad
na projektu na završnoj godini studija; definisanje specifičnih problema iz oblasti koja je predmet istraživačkog rada. Rezultati ove studije su dokumentovani u pismenoj formi prijedloga projekta. Dizajn i implementacija prijedloga projekta.
Prezentacija rezultata u pismenoj i usmenoj formi.
Ciljevi predmeta
Da se uradi istraživački rad na temu istraživanja, definisanja i prepoznavanja specifičnog problema iz domena električnog i elektronskog inženjerstva; da se dokumentuju pronađeni rezultati istraživanja zajedno s prijedlogom projekta; da se omogući
studentima da praktično urade projekt, odnosno one projekte čiji prijedlozi imaju praktičnu zamisao; da se dokumentuju
rezultati; da se prezentuje implementirani projekt usmenim putem.
Sadržaj predmeta
Predaja prijedloga projekta fakultetu i davanje
obavještenja o predloženim projektima.
Predaja prijedloga projekta fakultetu i davanje
obavještenja o predloženim projektima.
Primjena predloženih projekata ili prijedlog vlastitih
projekata studenata.
Obavještenje o zadacima projekta.
Opis uslova projekta (u toku predavanja) i istraživanje.
Opis uslova projekta (u toku predavanja) i istraživanje
Predaja izvještaja napretka mentoru (kopija).
Parcijalni Ispit
Implementacija projekta.
Predaja izvještaja napretka mentoru (1 kopija).
Implementacija projekta.
Implementacija projekta.
Implementacija projekta.
Predaja finalnog izvještaja projekta mentoru (1
kopija).
Predaja finalnog izvještaja projekta koordinatorima
(3 kopije).
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 0%
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 30 % Prisustvo 50 %
Parcijalni Ispit 0 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 20 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Demonstrirati poznavanje temeljnih aspekata teorije, principa i prakse elektrotehnike;
Primjeniti teoriju, tehniku i relevantne alate za specifikacije, analizu, dizajn, implementaciju i testiranje jednostavnog elektrotehničkog proizvoda;
Aktivno učestvovati i početi preuzimati odgovornost za lično učenje i razvoj;
Procijeniti teorije, procese i ishode u nesigurnim uslovima.
Prezentovati informacije usmeno, pisanim putem te grafički; kako bi komunicirali sa vršnjacima te mentorima
Preduslovni predmet Svi predmeti moraju biti položeni da bi se branio Diplomski rad. Predmet Diplomski rad bi trebao biti registrovan u zadnjem
semestru studija.
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 0 0 0
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 10 150
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 0 0 0
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 1 1
Priprema za Parcijalni Ispit 0 0 0
Priprema za Finalni Ispit 1 10 10
Zadaća / Projekat 1 88 88
Seminar / Prezentacija 1 1 1
Ukupno opterećenje 250
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 10
Šifra predmeta: EEE 310 Naziv predmeta: TEORIJA ELEKTROMAGNETNIH VALOVA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Talasne jednačine. Modeliranje vazdušnih linija i kablova. Modalna analiza prijenosne linije, komunikacija preko nosioca
standardnih visokonaponskih strujnih provodnika (PLC). Rješenje prelaza prijenosnih linija uz pomoć mreže. Način sprezanja. Fourierova transformacija i metode vremenske domene.
Ciljevi predmeta
Po završetku predmeta, student će biti u mogućnosti da objasne osnovne koncepte, definicije te jednačine korištene u teoriji
elektromagnetnih valova. Razumjeti Maxwellove jednačine i biti u mogućnosti da ih primjene na rješavanje problema u praksi elektromagnetnih polja. Osnovni pojmovi obuhvaćeni će uključivati: zakone koji regulišu elektrodinamiku,
razmnožavanje ravnih talasa u različitim medijima, tok snage, polarizaciju, prenos i odašiljanje na interfejsu, dalekovode,
mikrotalasne mreže, talasovode, zračenje i antene, dizajn bežičnih sistema i primjere.
Sadržaj predmeta
Uvod
Maxwelloove jednačine
Maxwelloove jednačine
Talasne jednačine, elektromagnetni talasi
Talasne jednačine, elektromagnetni talasi
Vremensko-Harmonijski elektromagnetni talasi
Vremensko-Harmonijski elektromagnetni talasi
Parcijalni Ispit
Harmonički homogeni talasi
Talasovodi
Talasovodi
Prijenosne linije
Prijenosne linije
Antene i propagacija
Antene i propagacija
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 5 % Laboratorija 0 %
Zadaća 5 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 30 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 15 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razumjeti i adekvatno primjeniti Maxwelove jednačine;
Prepoznati i razumjeti sve forme jednačine valova i prostiranje valova;
Demostrirati poznavanje teorije ovog predmeta i primjeniti je u rješavanju zadataka iz oblasti elektromagnetike.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura "Field and Wave Electromagnetics" David K. Cheng
Preporučena literatura Electromagnetic Wave Theory" J. A. Kong
"Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications" S.M. Wenthworth
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 10 10
Priprema za Finalni Ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 5 5 25
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Sifra predmeta : EEE 320 Naziv predmeta: UVOD U ENERGETSKE SISTEME
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti : 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Kroz predmet se daje sazet pregled istorijskog razvoja energetskih sistema, proizvodnje i potrosnje energije. Student ice biti
upoznati sa osnovama eneregtskih sistema, te fizikalnim procesima konverzije energije u oblike koji se danas koriste u
drustvu. Trenutni problem koji se danas izucavaju u svijetu a vezano za snadbijevanje elektricnom energijom, obnovljivi izvori energije, transformacija energije ce biti objasnjeni. Starteski pravci razvoja energetike u BiH i EU ce biti prezentirani.
Ciljevi predmeta
Cilj kursa je da upozna student sa osnovama energetskih sistema i njihovim uprvaljanjem. Nadalje, cilj predmeta je da
upozna student sa globalnim razmjerama energetike,ciljevima energetskih strategija, te činjenicom da su energetski resursi ograničeni, u najvećem dijelu neobnovljivi i neravnomjerno raspoređeni. Studenti će se upoznati sa osnovnim
karakteristikama obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa, njihovih osnovnih karakteristika, ograničenja, rezervi, i
načina primjene.
Sadržaj predmeta
Uvod u predmet.
Energetski system I njegove komponente . Osnovni
pojomovi.
Proizvodnja energije iz razlicitih izvora.
Problem snadbijevanja energijom I klasifikacija
eneregteskih resursa.
Transformacija energije. Energetske reserve.
Obnovljivi izvori energije I. Solarna energija
Solarna energija. Pripreme za parcijalni ispit.
Parcijalni ispit.
Obnovljivi izvori energije II.. Energija vjetra.
Konvencionalni izvori energije.
Transport energije
Energetska efikasnost
Energetske strategije
Energija i okolis
Pripreme za zavrsni ispit.
Zavrsni ispit.
Metode podučavanja
Predavanje
Prezentacije
Diskusija
Seminarski rad.
Metode evaluacije (%)
Kviz 20 % Laboratorija 0 %
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 10 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon polozenog predmeta, student ce: 6. Znati definisati osnovne energetske pojmove..
7. Razumjeti vaznost energetskog sektora i energije u danasnjem drustvu.
8. Razumjeti osnovni koncept transformacije i dobivanja energije
9. Znati osnovne pojomve i procese dobivanja energije iz obnovljivih izvora energije.
10. Razviti osnvne vjestine istrazivanja razlicitih tematkih cjelina u oblasti energije.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 20 20
Zadaća / Projekat 16 16
Seminar / Prezentacija 15 15
Ukupno opterećenje 130
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 321 Naziv predmeta: MIKROTALASNA TEHNIKA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Prenos mikrotalasa, linije prenosa i talasovod. Mikrotalasni sklopovi. Parametri raspršavanja. Mikrotalasni rezonatori.
Upotreba ferita. Generisanje i pojačavanje mikrotalasa. Klistroni, magnetroni, putujuće talasne cijevi. Poluprovodnici u mikrotalasnoj tehnici.
Ciljevi predmeta Upoznati se sa visokofrekventnim ponašanjem sklopova i mrežnih elemenata, kao i s analizom i dizajnom pasivnih
mikrotalasnih uređaja.
Sadržaj predmeta
Uvod
Pregled osnova teorije elektromagnetizma.
Uvod u vođene talase (teorija općih cilindričnih
talasovoda).
Pregled teorije prijenosnih linija.
Pregled teorije prijenosnih linija.
Smithov graf i tranzijenti u prijenosnim linijama.
Smithov graf i tranzijenti u prijenosnim linijama.
Parcijalni Ispit
TE, TM i TEM talasi u printanim prijenosnim
linijama i talasovodima.
Analiza mikrotalasne mreže.
Analiza mikrotalasne mreže.
Uklapanje otpora i podešavanje.
Uklapanje otpora i podešavanje.
Pasivni elementi mikrotalasnih sklopova (rezonatori,
dijeljitelji snage, itd.).
Pasivni elementi mikrotalasnih sklopova (rezonatori,
dijeljitelji snage, itd.).
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Analizirati mikrotalasne mreže
Koristiti mikrovalne elektroničke elemente
Dizajnirati mikrotalasne mreže i vršiti izjednačavanje impedansi
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Robert S. Elliot, An Introduction to Guided Waves and Microwave Circuits
Preporučena literatura
Prentice-Hall International, Inc. 1993,
Peter A. Rizzi Microwave Engineering, Prentice-Hall International, Inc. 1988,
R. E. Collin Foundations of Microwave Engineering, McGraw-Hill Book Company, 1966
V. Lipovac, Osnove mikrovalnih komunikacija: komponente i aplikacije, Sveučilište u Dubrovniku, 2005.
Z. Smrkić, Mikrovalna elektronika, Školska knjiga, Zagreb, 1990
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 322 Naziv predmeta: ANTENE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Maxwellove jednačine, električna i magnetna polja, dijagram zračenja, usmjerenost, pojačanje, tehnike uklapanja, žičane
antene, antenski niz, Huygensovi principi, mikrotrakaste antene, reflektori, otvor antena, dizajn antena, smart antena sistemi.
Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta jeste uvesti studenta u osnovne koncepte analize i dizajna antena i antenskih sistema.
Sadržaj predmeta
Uvod, tipovi antena i radijacijski mehanizam.
Osnovni parametri antena.
Radijacijski integrali, dualnost i teorema reciprociteta.
Linearne žičane antene, kratki dipoli i dipoli konačnih
dužina.
Dipol u obliku petlje.
Antenski nizovi: pravilni linearni, planarni i kružni
nizovi.
Sinteza antena i kontinualni izvori.
Parcijalni Ispit
Tehnike uklapanja.
Širokopojasne antene.
Frekvencijski nezavisne antene, antenska
minijaturizacija i fraktalne antene.
Otvor antene i princip ekvivalencije
Mikrotrakaste antene i reflektori.
Pametne antene.
Mjerenja kod antena.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Izabrati antenu za specifične aplikacije
Diskutovati prednosti i nedostatke tipičnih rješenja
Računati parametre antena
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Antenna Theory: Analysis and Design-Third Edition, Constantine A. Balanis, Wiley, 2005, ISBN: 0-471-66782-X;
Preporučena literatura
Antennas: For All Applications-Third Edition, John D. Kraus and Ronald J. Marhefka, Mc Graw Hill, 2002, ISBN: 0-07-
232103-2;
Foundations of Antenna Theory and Techniques, Vincent F. Fusco, Pearson, 2005, ISBN: 0-130-26267-6
Dragoljub Milatović, Antene i prostiranje talasa (skripta), Sarajevo 1994.godine
Slobodan Janković, Zdenko Lekan, Antene i vodovi, Beograd 1985.godine
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 324 Naziv predmeta: MIKROVALNA ELEKTRONIKA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Tehnike analognih kola u gHz visokofrekventnom režimu. Prijenosne linije i distribuirani elementi kola. S-parametar dizajn
visokofrekventnih aktivnih kola. Kompjuterske analize i dizajn. Naglasak na dizajnu planarnih visokofrekventnih integrisanih kola uz upotrebu CMOS i SiGe tehnologija. Blokovi kola za širokopojasnu i bežičnu komunikaciju će biti
naglašeni, uključujući oscilatore, pojačivače niskog šuma i pojačivače snage.
Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta jeste uvesti studenta u osnovne mikrovalnie elektronike u okvirima generalne elektronike.
Sadržaj predmeta
Uvod. Analogna kola u gHz visokofrekventnom režimu.
Prijenosne linije i distribuirani elementi kola.
Mikrotrakaste prijenosne linije.
S parametri.
Smithov dijagram i uklapanje impedanse.
Kompjuterske analize i dizajn.
Kompjuterske analize i dizajn.
Parcijalni Ispit
Pojačivači.
Pojačivači niskog šuma.
Širokopojasni pojačivači
Oscilatori, VCO-ovi.
Mikseri.
Pojačivači snage.
Projektne prezentacije
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Dizajnirati elektronička kola uzimajući u obzir mikrotalasne efekte
Vršiti izjednačavanje impedansi u kolima
Računanje mikrotalasnih parametara
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Microwave Engineering, David M. Pozar, 2nd ed., John Wiley & Sons,1998, ISBN 0-471-17096-8
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 331 Naziv predmeta: TELEKOMUNIKACIJE I
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovo je prvi kurs u nizu od dva višerazinska kursa telekomunikacija, kojima je cilj upoznavanje osnovnih načela analize i
dizajna modernih komunikacijskih sistema. Glavni cilj ovog kursa je upoznavanje pojmova modulacije i demodulacije informacija i utjecaj šuma na performanse sistema. Teme koje će biti obuhvaćene su: spektralna analiza signala i sistema,
predstavljanje moduliranih signala, slučajni procesi, amplitudna i frekventna modulacija i analiza šumova, pulsna
modulacija i prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu učestanosti.
Ciljevi predmeta Upoznati se sa konceptima: decibela, šuma, modulacija; analize rada analognog i digitalnog komunikacijskog sistema
Sadržaj predmeta
Uvod.
Furierova analiza signala i sistema
Furierova analiza signala i sistema
Furierova analiza signala i sistema
Slučajni procesi
Slučajni procesi
Slučajni procesi
Parcijalni Ispit
Analogna modulacija.
ADC i kompresija podataka
ADC i kompresija podataka
Prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu
učestanosti
Prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu
učestanosti
Prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu
učestanosti
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razlikovati različite tipove modulacija
Očitavati osobine signala iz frekventnog spektra
Dizajnirati jednostavne šeme prijenosa
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Leon W. Couch, Digital and Analog Communication Systems, 7th ed., Prentice Hall, 2007.
Preporučena literatura
John G. Proakis and Masoud Salehi, Communication Systems Engineering, 2nd edition, Prentice Hall, 2002.
B. P. Lathi, Modern Digital and Analog Communication Systems, 3rd ed., Oxford University Press, 1998.
Bruce Carlson, Paul B. Crilly, and Janet C. Rutledge, Communication Systems: An Introduction to Signals and Noise in
Electrical Communication, 4th ed., McGraw-Hill, 2001.
M. Hadžialić, "Telekomunikacijske tehnike”, u pripremi
N.Bilić, "Osnovni procesi i modulacioni postupci u digitalizaciji signala", Sarajevo 2005.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 332 Naziv predmeta: TELEKOMUNIKACIJE II
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
U ovom kursu će biti predstavljeni osnovni koncepti dizajna i analize digitalnih komunikacijskih sistema. Teme koje se
obrađuju su uzorkovanje i kvantizacija analognih izvora informacija, tehnike digitalne pulsne modulacije, analizu digitalnih signala, digitalna modulacija i demodulaciju u osnovnom frekventnom pojasu, vjerovatnost greške u analizama, spektralno
oblikovanje, digitalni prijenos u osnovnom frekventnom pojasu i kodiranje greške.
Ciljevi predmeta
Uvod u teoriju vjerovatnoće; Slučajni procesi; Pregled tehnika modulacije. Performanse AM i FM sistema u prisustvu šuma. Šum u digitalnim komunikacionim sistemima. Optimalna detekcija signala i optimalnih prijemnika. Uvod u teoriju
informacija. Kodovi za ispravljanje greške.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Uzorkovanje i kvantizacija analognih izvora informacija.
Uzorkovanje i kvantizacija analognih izvora informacija.
Tehnike digitalne pulsne modulacije.
Tehnike digitalne pulsne modulacije.
Analiza digitalnih signala.
Analiza digitalnih signala.
Parcijalni Ispit
Digitalna modulacija i demodulacija u osnovnom
frekventnom pojasu.
Vjerovatnoća greške u analizi.
Vjerovatnoća greške u analizi.
Spektralno oblikovanje.
Spektralno oblikovanje.
Digitalni prijenos u osnovnom frekventnom pojasu i
kodiranje greške
Digitalni prijenos u osnovnom frekventnom pojasu i
kodiranje greške
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Dizajnirati i analizirati digitalne tipove komunikacije
Koristiti metode kodiranja za kontrolu grešaka
Izabrati tipove modulacija za različite primjene
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Simon Haykin, Communication Systems, John Wiley & Sons, 2001.
Preporučena literatura M. Hadžialić, "Telekomunikacijske tehnike”, u pripremi
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 333 Naziv predmeta: DIGITALNA KOMUNIKACIJA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Slučajni signali. Protok digitalnih podataka. Kodiranje znakova. Pulsna modulacija. Uniformna i neuniformna kvantizacija.
Korelativno kodiranje. Otkrivanje binarnih signala u Gaussovom šumu. Ujednačavanje. Koherentna i nekoherentna detekcija. Greške u binarnim sistemima. M-Ary signalizacija i performanse. Kodiranje signala. Ciklični i blok kodovi.
Tipovi kontrole greške. Algoritmi Konvolucijskog kodiranja i dekodiranja.
Ciljevi predmeta
Predmet daje osnovna znanja digitalnog prijenosa signala, teorije informacija i kodiranja, digitalne transmisija i prijema. Cilj je da se studentima da osnovno znanje za dizajn, analizu i poređenje digitalnih komunikacijskih sistema te za fizički sloj
mreže prijenosa podataka, uključujući i bežičnu mrežu i internet.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Pregled digitalnih komunikacijskih sistema.
Izvorno kodiranje i teorema izvornog kodiranja.
Uvod u kodiranje greške.
Sindrom dekodiranje, ciklični kodovi.
Teorema o propusnosti kanala.
Teorija detekcije.
Parcijalni Ispit
Detekcija signala u kanalu sa Gaussovim šumom,
prilagođeni filter prijemnici.
Analogna-digitalna konverzija: uzorkovanje i
Niquistova teorema uzorkovanja
Kvantizacija i omjer signal-kvantizacijski šum.
PCM, propusnost digitalnih signala, diferencijalna
PCM (engl. Pulse-mode modulation), delta
modulacija.
TDM, digitalna signalizacija u osnovnom pojasu.
Djelimičan odziv digitalne signalizacije, dijagram
oka, M-ary sistemi u osnovnom pojasu.
Koherentni i nekoherentni prijem digitalnih
moduliranih signala.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Primjeniti teoriju kodiranja i teoriju detekcije na jednostavnim tipovima komunikacije
Dizajnirati multipleksirane projekte
Posmatrati i čitati obrasce i druge vizuelne indikatore kvalitete komunikacije
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Simon Haykin, Digital Communications , John Wiley & Sons, 1988
Preporučena literatura Ivo M. Kostić, Digitalni Telekomunikacini sistemi I, Naučna Knjiga 1994, Beograd.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 334 Naziv predmeta: DIGITALNA OBRADA SIGNALA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
U ovom predmetu se izučavaju osnove diskretnih signala i sistema. Sadrzaj predmeta uključuje koncepte klasifikacije
diskretnih signala, predstavljanje signala u vremenskom, frekventnom, z-domenu i diskretnom frekventnom domenu, prikaz i analiza sistema te dizajn filtera.
Ciljevi predmeta
Cilj ovog predmeta je predstavljanje osnovnih principa digitalnih signala i sistema kao uvod u naprednu obradu digitalnih
signala. Obrada digitalnih signala predstavlja osnovu na kojoj su izgrađeni razni inžinjerski sistemi; komunikacioni sistemi, obrada slika i glasa; potrošačka elektronika, obrada podataka. Svrha predmeta je da pripremi studenta za osnovne aktivnosti
digitalne obrade signala, sa fokusom na dizajn digitalnih filtera, pružajući osnovu za nastavak učenja i rad na praktičnim
uređajima za obradu digitalnih signala.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Teorija uzorkovanja
Teorija uzorkovanja
Diskretni signali i sistemi
Diskretni signali i sistemi
Z-transformacija
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Pregled parcijalnog ispita
Z-transformacija
Furierova analiza diskretnih signala i sistema
Furierova analiza diskretnih signala i sistema
Dizajn diskretnih filtera
Dizajn diskretnih filtera
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 20 % Laboratorija 0%
Zadaća 0 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 5 %
Parcijalni Ispit 35% Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Oposati svojstva diskretnih LTI sistema
Razumjeti matematički opis i predstavljanje diskrenith signala i sistema, crtati kontinualne i diskretne sisteme
Razumjeti kako uzorkovati kontinualne signale
Upoznati načine predstavljanja diskretnih sistema i signala u Z domenu
Upoznati načine predstavljanja diskretnih sistema i signala u frekvetnom domenu
Razumjeti spektralnu repreentaciju signala pomocu DTFT, DFT, FFT, njihova svojstva i aplikacije
Rješavati diferentne jednačine
Dizajnirati digitalne filtere
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Luis F. Chaparro, “Signals and Systems using MATLAB”, Academic Press.
Preporučena literatura
A.V. Oppenheim, R.W. Schafer and J.R. Buck, Discrete-Time Signal Processing, Prentice- Hall, 2nd ed., 1999.
Sanjit K. Mitra, Digital Signal Processing, McGraw-Hill
J.G. Proakis and D.G. Manolakis, Digital Signal Processing: Principles, Algorithms, and Applications, 4th ed., Prentice-Hall,
2007
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 13 13
Priprema za Finalni Ispit 1 23 23
Zadaća / Projekat 5 5 25
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 336 Naziv predmeta: KOMUNIKACIJSKA ELEKTRONIKA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Nelinearni kontrolirani izvori. Amplitudna modulacija na niskom nivou. Transformator uskog frekvencijskog opsega kao
kapler. Pojačivači signala i množitelji frekvencije. Fazno zatvorena petlja. Sinusoidalni oscilatori. Frekvencijski sintetizator, mikseri, modulatori i demodulatori. Osnovni odašiljači i prijemnici.
Ciljevi predmeta
Nelinearni kontrolirani izvori. Amplitudna modulacija na niskom nivou. Transformator uskog frekvencijskog opsega kao
kapler. Pojačivači signala i množitelji frekvencije. Fazno zatvorena petlja. Sinusoidalni oscilatori. Frekvencijski sintetizator, mikseri, modulatori i demodulatori. Osnovni odašiljači i prijemnici.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Nelinearnost.
Nelinearni kontrolirani izvori.
Amplitudna modulacija.
Transformator uskog frekvencijskog opsega kao kapler.
Pojačivači signala.
Množitelji frekvencije
Parcijalni Ispit
Sinusoidalni oscilatori, VCOs.
Fazno zatvorena petlja.
Frekvencijski sintetizator.
Dizajn diskretnih filtera
Dizajn diskretnih filtera
Dizajn diskretnih filtera
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Izabrati i koristiti kontrolirane izvore za potrebe komunikacije
Dizajnirati elektricna kola sa oscilatorima i pojačalima
Izabrati prijemnike i predajnike za potrebne primjene
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Modern Electronic Communication, Jeffrey S. Beasley, Gary M. Miller
Preporučena literatura S. Tešić, D. Vasiljević: Osnovi elektronike, Građevinska knjiga, Beograd, 1997
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 337 Naziv predmeta: UVOD U BEŽIČNE KOMUNIKACIJE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj kurs pokriva osnovne teme u bežičnim komunikacijama. Počinje sa pregledom postojećih bežičnih sistema i standarda.
Nakon toga, karakterizacija bežičnog kanala se radi kroz analizu osnovnih osobina. Predstavljeni su kontinualna i pulsna modulacija bežičnih komunikacijskih sistema. Različite tehnike za feding kanale su također predstavljeni. Nakon toga se
prelazi na osnove mobilne komunikacije. Na kraju se obrađuju bežične komunikacije uz višekorisničkom režimu u prisustvu
više antena, kao i prostorno-vremenska komunikacija kroz bežični kanal.
Ciljevi predmeta
Dati studentu osnovna znanja iz bežičnih komunikacija
Uvod u principe i tehnike kod postojećih sistema za bežičnu komunikaciju
Razviti vještine za razumijevanje tehničkih problema i izazova u bežičnim komunikacijama Pregled postojećih sistema i standarda za bežičnu komunikaciju
Sadržaj predmeta
Uvod.
Pregled Bežičnih komunikacijksih sistema
Bežični kanal
Modulacija (Kontinualna i pulsna)
Modulacija (Kontinualna i pulsna)
Raznolikost u feding kanalima
Raznolikost u feding kanalima
Parcijalni Ispit
Kapacitet bežičnih kanala
Kapacitet bežičnih kanala
Mobilni koncepti
Bežične komunikacije u višekorisničkom režimu
Bežične komunikacije u višekorisničkom režimu
Prostorno-vremenske komunikacije
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 30 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 30 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Dizajnirati jednostavne bežične komunikacione sisteme
Izabrati komponente prema potrebama
Analizirati parametre saobraćaja u bežičnim komunikacijama
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura J. G. Proakis, "Digital Communications," McGraw-Hill, New York, NY, USA, 3rd edition, 1995.
Preporučena literatura Simon O. Haykin, "Communication System," 4th edition, Wiley, 2000.
David Tse and Pramod Viswanath, "Fundamentals of Wireless Communication," Cambridge University Press, 2005.
N. Bilić; Mobilne radio komunikacije, skripta, ETF Sarajevo, 1999
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 346 Naziv predmeta: UVOD U VLSI DIZAJN
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Veličina i kompleksnost integriranih krugova (IC), IC dizajn proces. Trendovi u dizajnu integrisanih krugova velikih
razmjera (VLSI). Razvojni proces integrisanih krugova. Poluprovodnički procesi. Pravila dizajna i parametri procesa. Tehnike izgleda i praktična razmatranja. Modeliranje uređaja, simulacija kola. Osnovni integrisani blokovi kola.
Ciljevi predmeta Učenje VLSI automatizacije fizičkog dizajna.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Circuit Partitioning
Circuit Partitioning
Floor planning
Floor planning
Floor planning
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Placement
Placement
Placement
Layout generation
Layout generation
Layout generation
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0%
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Dizajnirati i analizirati VLSI kola
Analizirati već postojeća VLSI kola
Sugerisati poboljšanja za već postojeći VLSI dizajn
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura VLSI Physical Design Automation: Theory and Practice Authors: Sadiq M. Sait, Habib Youssef
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 348 Naziv predmeta: UVOD U OBRADU SLIKE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Digitalne slike, uzorkovanje i kvantizacija slika. Aritmetičke operacije, manipulacije sive skale, mjere udaljenosti,
konektivnost/povezanost. Transformacije slike. Poboljšanje slike. Restauracija slike. Segmentacija slike. Reprezentacija slike i opis
Ciljevi predmeta Učenje osnova obrade slike.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Procesuiranje slike u MATLAB-u.
Procesuiranje slike u MATLAB-u.
Teorija 2D filtriranja.
Teorija 2D filtriranja.
Kompresija slike.
Kompresija slike.
Parcijalni Ispit
Wavelet.
Wavelet.
Detekcija ruba. Morfologija.
Detekcija ruba. Morfologija.
Tomografija
Tomografija
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Koristiti MATLAB za obradu slike
Programirati osnovne algoritme za obradu slike
Primjeniti filtere tokom obrade slike
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Digital Image Processing, 3rd Edition Authors: Gonzalez & Woods Prentice Hall ISBN number: 9780131687288 Copyright:
2008
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 349 Naziv predmeta: UVOD U OPTIČKE KOMUNIKACIJE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Uvod u optičke komunikacijske sisteme. Optički talasovodi. Karakteristike transmisije optičkih vlakana. Optička vlakna,
kablovi i konekcije. Mjerenja kod optičkih vlakana. Optički izvori: laseri, LED-ovi. Optički detektori. Šumovi. Sistem komunikacija optičkim vlaknima.
Ciljevi predmeta
Cilj ovog predmeta je da omogući studentima shvatanje optičkih vlakana i njihove proizvodnje, degradaciju signala u
optičkim vlaknima, optičke izvore, pokretanje snage i spajanje, foto-detektore, digitalne i analogne sisteme transmisije, WDM koncepte i komponente, optičke pojačivače i optičke mreže.
Sadržaj predmeta
Pregled komunikacijskih sistema optičkim vlaknima.
Optička vlakna.
Proizvodnja optičkih vlakana. Tipovi optičkih vlakana.
Degradacija signala u optičkim vlaknima.
Optički izvori: LED-ovi.
Optički izvori: laserske diode.
Pokretanje snage i spajanje.
Spajanje kanala. Optički konektori
Parcijalni Ispit
Foto-detektori.
Optički prijemnici
Sistemi digitalne transmisije.
Analogni sistemi.
WDM koncepti i komponente.
Optička vlakna.
Optička mreža.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Dizajnirati jednostavna optička kola
Izabrati kompnente za optičke mreže
Učestovati u proizvodnji optičkih kablova
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Gerd Keiser, Optical Fiber Communications, McGraw-hill, New York, 3rd Ed.,2000.
Preporučena literatura D.Milatović, Optoelektronika, Sarajevo 1987.
M.Cvijetić, Digitalne svjetlovodne telekomunikacije, Beograd 1988.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 360 Naziv predmeta: RASVJETA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija. Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa. Definicija svjetlosnih
pojmova. Svjetlosne metode. Interni svjetlosni sistemi i proračun. Svjetlosne aparature i armature. Fotometrijska mjerenja. Osnove pretprojektnih priprema. Unutrašnje elektroinstalacije, niski i visoki strujni sistemi i nacrti. Osnove pripreme
projekta. Metode ispravke niskog faktora snage u internim instalacijama. Proračun pada napona svjetlosnih sistema.
Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut dizajn (CAD). Predstavljanje CAD paket programa (AutoCad). Korištenje osnovnih komandi crtanja. Dvodimenzionalno crtanje. Tekstualne operacije. Aplikacije.
Ciljevi predmeta
Studenti će učiti o unutrašnjoj rasvjeti različitih tipova zgrada. Teme su: Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija.
Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa. Definicija svjetlosnih pojmova. Svjetlosne metode. Interni svjetlosni sistemi i proračun. Svjetlosne aparature i armature. Fotometrijska mjerenja. Osnove pretprojektnih priprema. Unutrašnje
elektroinstalacije, niski i visoki strujni sistemi i nacrti. Osnove pripreme projekta. Metode ispravke niskog faktora snage u
internim instalacijama. Proračun pada napona svjetlosnih sistema. Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut dizajn (CAD). Predstavljanje CAD paket programa (AutoCad). Korištenje osnovnih komandi crtanja. Dvodimenzionalno crtanje.
Tekstualne operacije. Aplikacije.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija.
Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa.
Definicija svjetlosnih pojmova.
Svjetlosne metode.
Interni svjetlosni sistemi i proračun.
Svjetlosne aparature i armature.
Parcijalni Ispit
Fotometrijska mjerenja.
Osnove pretprojektnih priprema.
Unutrašnje elektroinstalacije, niski i visoki strujni
sistemi i nacrti.
Osnove pripreme projekta.
Metode ispravke niskog faktora snage u internim
instalacijama.
Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut
dizajn (CAD).
Priprema za finlni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Dizajnirati rasvjetu za različite objekte
Koristiti CAD za potrebe rasvjete
Napraviti projekat rasvjete
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Gary Gordon, “Interior Lighting”, Wiley, Fourth Edition, January 10, 2003.
Preporučena literatura Mark Karlen, James R. Benya, “Lighting Design Basics”, Wiley, March 19, 2004.
Randall Whitehead, “Residential Lighting : A Practical Guide”, John Wiley & Sons, November 14
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 12 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 361 Naziv predmeta: ELEKTRIČNE MAŠINE I
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Elektromagnetno kolo, osobine feromagnetnih materijala. Jednofazni i trofazni transformatori. Jedinični sistem. Principi
elektromehaničkog pretvaranja energije: linearni i nelinearni sistemi; pojedinačno i skupno pobuđeni, translacioni i rotacioni sistemi. Mašine istosmjerne struje: teorija, generatori, motori, kontrola brzine
Ciljevi predmeta
Cilj predavanja je sticanje teoretskog i praktičnog uvida u mašine istosmjerne struje i transformatore, savladavanje osnove
transformatora, sposobnost razlikovanja mašine istosmjerne struje i mašine izmjenične struje, u potpunosti savladavanje istosmjernih motora i istosmjernih generatora, te znanje kontroliranja brzine istosmjernih motora i napona istosmjernih
generatora
Sadržaj predmeta
Uvod: kompleksni brojevi, induktivna otporna kola i
fazorski dijagrami, Faradayev zakon, Lenzov zakon,
magnetna sila, Amperov zakon.
Magnetna kola: Amperov zakon i magnetna kola, B-H
kriva, kriva magnetizacije.
Magnetna kola: Magnetna kola s procjepom,
induktivnost, magnetni materijali.
Transformatori: jednofazni transformatori, idealni
transformatori, praktični transformatori.
Ekvivalentna shema transformatora, test otvorenog kola i
kratkog spoja, regulacija napona, učinkovitost, auto
transformatori.
Trofazni transformatori.
Jedinični sistem.
Parcijalni Ispit
Osnove elektromagnetnog pretvaranja energije.
Osnove mašina istosmjerne struje: konstrukcija,
zamjena, reakcija armature.
Istosmjerni generatori: odvojeno pobuđeni, skrenuti,
složeni i serijski generatori.
Istosmjerni motori: odvojeno pobuđeni, sporedni,
složeni i serijski generator.
Istosmjerni motori: pokretanje i kočenje.
Kontrola brzine istosmjernih motora.
Priprema za finlni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Izabrati najbolji motor i generator za specifičnu primjenu
Kontrolisati istosmjerne motore
Dizajnirati električna kola na koja će se spajati električne mašine
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Electric Machinary Fundamentals Fourth Edition Stephen J. Chapman ISBN:0072465239
Preporučena literatura Mačić: "Električni stojevi", Unverzitet u Sarajevu - Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2005.
R. Wolf: "Osnove električnih strojeva" školska knjiga Zagreb, 1995.
M. Jadrić, B. Frančić: "Dinamika električnih strojeva"Graphis Zagreb, 1998.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 10 10
Seminar / Prezentacija 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 363 Naziv predmeta: OBNOVLJIVI SISTEMI ELEKTRIČNE ENERGIJE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj predmet uvodi studente u savremene tehnologije obnovljivih izvora, uključujući održivost i ekološke problem,
energetske resurse, generisanje električne energije iz obnovljivih izvora kao što su: sunce, vjetar, valovi, plima, hidroenergija te gorive ćelije. Potrebno je razumjevanje skladištenja energije i integracije sistema, te se kao primjer izučava
razvijanje i utilizacija u solarnim i hibridnim automobilima. Tehnike dizana obnovljivih sistema se detaljno izučavaju.
Studenti su u moućnosti da praktično pokažui svoje vještine dizajna kroz tri zadatka; specifikacije sistema, analiza mogućnosti te dizajn sistema. Ovaj predmet omogućuje studentima da dobiju znanje i potrebne vještine da samostalno
dizajniraju sisteme obnovljive energije.
Ciljevi predmeta
Cilj ovog kursa je da student shvati i analizira načine proizvodnje, pretvorbe i pohranjivanja električne energije iz obnovljivih izvora kao što su vjetar, biomasa, solarna energija, gorivne ćelije i hibridni sitemi kao i komercijalni sistemi
bazirani na fosilnim gorivima. Prvi i Drugi zakon termodinamike su koršteni kako bi se formirale osnove za modeliranje
elektroenergetskih sistema baziranih na obnovljivim izvorima energije. Kurs nastoji da približi posljedice pretvorbe energije na okolinu kao i to da obnovljiva energija može da umanji zagađenje zraka kao i globalnu promjenu temperature.
Sadržaj predmeta
Uvod u energiju
Pregled termodinamike
Pretvarači toplotne energije okeana
Solarna radijacija
Biomasa
Vjetro energija
Praktične vježbe
Parcijalni Ispit
Energija vode
Hidro potencijal
Gorivne ćelije
Proizvodnja i skladištenje vodika
Thermionics
Praktične vježbe
Priprema za finlni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 0%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 25 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razumjeti moderne tehnologije obnovljivih izvora; fotonaponskih ćelija; vjetro turbina; gorivih ćelija
Poredit različite tehnologije obnovljivih izvora te izabrati odgovarajuću tehnologiju
Opisati glavne komponente različitih obnovljivih izvora
Izračunati osnovne pokazatelje performansi tih sistema; efikasnost i cijena
Obaviti osnovnu procejnu i dizajn sistema obnovljive elektricne energije za potrebnu aplikaciju
Prepoznati efekte koje trenutni energetski sistem baziran na fosilnom gorivu ima na okoliš i društvo
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Renewable Energy: power for sustainable future edited by Godfrey Boyle, 3rd edition, Oxford university press 2012. (ISBN:
9780199545339).
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 14 14
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 364 Naziv predmeta: ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Osnovna struktura elektroenergetskih sistema. Elektro-karakteristike prenosnih linija, transformatora i generatora.
Predstavljanje prenosne mreže. Jedinični sistem. Simetrični trofazni kvarovi. Simetrične komponente. Nesimetrični kvarovi
Ciljevi predmeta
Studenti će steći znanja o analizi prenosne mreže: uvod, pregled fazora i trofazna struja, izračunavanje i analiza parametara
prenosnog voda, modeli za transformatore, generatore i opterećenja, analiza i kontrola protoka struje, kontrola generiranja,
ekonomično odašiljanje i restrukturiranje, analiza kratkog spoja, uključujući simetrične komponente. Privremena stabilnost. Zaštita sistema
Sadržaj predmeta
Uvod
Osnovni koncepti.
Složena struja i jedinična količina.
Transformatori.
Sinkrone mašine.
Simetrične komponente i mreže u nizu.
Otpornost i serijska impedancija prenosnih vodova.
Parcijalni Ispit
Kapacitet prenosnih vodova.
Uravnotežena analiza prenosnih vodova.
Kompenzacija reaktivne snage.
Maksimalna snaga. Model provodljivosti.
Model impedancije.
Kratki i srednji prenosni vodovi.
Dugački prenosni vodovi, prelazna analiza prenosnih
vodova
Priprema za finlni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 20 % Laboratorija 0%
Zadaća 15 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Primjeniti metode za analizu elektroenergetskih sistema
Objasniti principe tokova snaga i optimalnih tokova snaga
Koristiti osnovne principe modeliranja i analize elektroenergetskih sistema za simetrične i asimetrične kvarove
Izračunati optimalan tok snaga za reaktivnu snagu s ciljem minimizacije gubitaka
Modelirati transformatore, vodove i kablove za pozivitne, negativne i nulte sekvence bazirane na fizičkim modelima
Analizirati performanse sitema sa kvarom te proračunati struje tokom kvara
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Glover and Sarma, “Power System Analysis & Design”, Brooks/Cole publishing, 3rd ed., 2002
Preporučena literatura S.Sadović: Analiza elektroenergetskih sistema, ETF Sarajevo, 2004
B.M. Weedy, B.J. Cory: "Electric Power Systems", 1998
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 366 Naziv predmeta: PRENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj kurs objašnjava sistem napajanja i razmatra kako poboljšati pouzdanost prenosa snage u nastojanju da smanji pojavu
prekida napajanja. Kurs obrađuje osnove energetskog sistema koji se odnose na generisanje, prenos i distribuciju. U njemu se govori o pitanjima stabilnosti i pouzdanosti uključenih u međusobno povezani sistem napajanja i rad mreže. Diskutuje se
o sadašnjem regulatornom okruženju i objašnjavaju se mjere za osiguranje stabilnosti.
Ciljevi predmeta
Da obezbjedi jasno razumijevanje pouzdanosti elektroenergetskog sistema kroz pregled elemenata i analize elektroenergetskog sistema, koncepte stvarne i reaktivne snage i njihovo korišćenje u prenosu snage, zaštitu vodova i
njihovu važnost u održavanju stabilnosti sistema, i Najnovija dostignuća za poboljšanje pouzdanosti velikog energetskog
sistema.
Sadržaj predmeta
Uvod
Konstante prenosnih vodova
Konstante prenosnih vodova
Nadzemni vodovi
Nadzemni vodovi
Osobine prenosnih vodova
Osobine prenosnih vodova
Parcijalni Ispit
Korona
Korona
Tansformatorske stanice
Tansformatorske stanice
Prenos ekstra velikog napona
Prenos ekstra velikog napona
Priprema za finlni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 10%
Zadaća 15 % Članak 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti razlog korištenja različitih naponskih nivoa u prenosu elektrine energije
Objasniti osnovne definicije i koncepte za procjenu pouzdanosit
Kategorizirati dalekovode prema naponima i objasniti primjene
Objasniti funkcije različitih dijelova dalekovoda
Objasniti tipove distribucionih sistema i njihove karakteristike
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Modern Power System Analysis: Nagrath and Kothari, TMH
Preporučena literatura
A Course in Electrical Power Systems: Soni, Gupta, Bhatnagar
HVDC Power Transmission System: K. R. Padiyar
Power System Analysis: Bergen, Pearson, 2/e
F. Perticolari: "Sistemi elettrici per i trasporti", Masson, Milano, 1994
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 367 Naziv predmeta: ZAŠTITA PRENOSNE MREŽE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Zaštita prensone mreže je sastavni dio svakog energetskog sistema. Svi energetski uređaji uključujući generatore,
transformatore, prenosne mreže, komdenzatorske ćelije, električni motori i drugi uređaji, zahtjevaju zaštitu. Predmet se sastoji iz sljedećih tema: Izučavanje strujnih i naponskih talasnih oblika tokom kvarova i drugih stanja. Zaštita na udaljenost,
Nove metode zaštite sa velikom brzinom reakcije. Digitalni relejski algoritmi. Razvijanje integrisanih zaštitnih, mjernih i
kontrolnih sistema. Predmet takođe daje osnovni uvid u zaštitu od prenapona.
Ciljevi predmeta
Obezbijediti opširan pregled metoda i uređaja korištenih u zaštiti elektroenergetskog sistema; sistemi zaštite, tipovi prenosa,
zaštita mašina, transformatori, put prenosa i vodovi; mjerni transformatori i suvremeni trendovi u polju zaštite, uključujući
digitalne tehnike.
Sadržaj predmeta
Primarna i rezervna zaštita. Zaštitni transformatori struje.
Transformatori potencijala.
Pregled elektromagnetnih releja statičnih releja.
Relej s prekomjernom količinom struje. Karakteristika
vremenskog toka. Vrijednost struje i vremenske postavke.
Usmjereni relej. Statični relej s prekomjernom količinom
struje.
Zaštita na udaljenosti.
Kompenzacija za tačna mjerenja na daljinu. Smanjenje
mjerljivih jedinica uključenih shema.
Sheme (relejnog) prenosa putem upravljača tj. kontrole
(pilot). Wire pilot zaštita. Shema kružne struje. Shema tj.
sistem balansiranog napona. Transley shema. Zaštita
struje nosača. Fazno poređenje zaštite struje nosača.
Zaštita na udaljenosti potpomognuta nosačem.
Digitalni relejski algoritmi.
Parcijalni Ispit
Tehnika diferencijalne jednadžbe. Diskretna
Fourierova tehnika transformacije. Walsh-
Hadamardova tehnika transformacije.
Racionalna Harrova tehnika transformacije.
Uklanjanje istosmjernog pomaka.
Uvođenje mikroprocesora: pregled mikroprocesora i
sučelja.
Jednočipni mikrokompjuter s vremenskim
programatorom. A/D konverter
Zaštitni releji bazirani na mikroprocesoru.
Relej s prekomjernom količinom struje. Usmjereni,
impendantni releji. Releji s induktivnim otporom.
Univerzalni matematički izrazi za releje na
udaljenosti. Mho i premješteni mho releji.
Četverostrani relej.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 10 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Izračunati struje tokom simetričnih i asimetričnih kvarova
Razumjeti principe rada zaštinih uređaja
Razumjeti primjenu zaštinih uređaja tokom dizajna zaštite sistema za prenosne mreže i sabirnice
Razumjeti i dizajnirati zaštitne sisteme za transformatore i generatore
Razumjeti probleme kvalitete električne energije i tehnike regulisanja
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Power system protection & switchgear by Badri ram & vishwakarma, TMH publication New Delhi 1995.
Preporučena literatura Power System Protection by Paul M. Anderson
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 369 Naziv predmeta: SISTEMI DISTRIBUCIJE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Osnove. Karakteristike opterećenja i metode predviđanja. Podstanice za distribuciju. Subtransmisija, primarna i sekundarna
distribucija. Izbor nivoa napona. Operativne karakteristike kablova, zračnih vodova i transformatora. Regulacija napona sistema. Korekcija faktora snage. Fusegear, sklopni, strujni i naponski transformatori. Prekomerna struja i termička zaštita.
Metode uzemljenja. Ekonomija distributivnih sistema.
Ciljevi predmeta
Ovaj predmet daje studentu znanje i vještine potrebne da izabere i odredi komponente električnog distributivnog sistema. Predmet uvodi modeliranje i nalizu električnih prenosnih sistema, pregled trenutno korištenih distributivnih sistema
korištenih od generatorskih postrojenja do potrošača, izbor naponskih nivoa, operativnih karakteristika kablova, nadzemnih
vodova i transformatora.
Sadržaj predmeta
Uvod. Pregled cjelovitih prenosnih mreža.
Naponski nivoi u prenosnim sistemima, tie-bar i
prstenasti sistem. Izbor presjeka provodnika u smislu
kapaciteta struje, pada napona i gubitka struje.
Izračunavanje pada napona u tie-bar mreži.
Prstenasti sistem. Komplikovaniji prstenasti sistem.
Metod redukcije.
Prstenasti sistem. Komplikovaniji prstenasti sistem.
Metod redukcije.
Utvrđivanje nazivne snage distributivnih transformatora.
Utvrđivanje nazivne snage distributivnih transformatora.
Parcijalni Ispit
Osigurači.
Koordinacija zaštitnih uređaja (selektivnost).
Primjena distributivnih kondenzatora na
distributivnim mrežama. Serijski kondenzatori.
Ferorezonancija. Priroda opterećenja (faktor
potražnje, faktor opterećenja, faktor upotrebe, faktor
raznolikosti…).
Ferorezonancija. Priroda opterećenja (faktor
potražnje, faktor opterećenja, faktor upotrebe, faktor
raznolikosti…).
Uzemljenje. Oprema za uzemljenje. Sistem
uzemljenja. Specijalno uzemljenje.
Uzemljenje. Oprema za uzemljenje. Sistem
uzemljenja. Specijalno uzemljenje.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 10 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Opisati prakse za srednjonaponske i niskonaponske instalacije
Analizirati parametre rada distributivnih sistema
Primjeniti analitičke tehnike koje se odnose na distributivne sisteme
Koristiti osnovne principe dizajna distributivnih sistema
Diskutovati algoritme za analizu distributivnih sistema
Objasnitit metode zaštite i primjeniti ih na srednjonaponskim i niskonaponskim sistemima
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Electric Power Distribution System Engineering, Turan Gönen, McGraw-Hill Publishers 1986
Preporučena literatura A.S. Pabla, 2008, Electric Power Distribution, 11th Ed., McGraw Hill USA [ISBN: 9780070482852]
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 370 Naziv predmeta: INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Pregled četveroslojnih uređaja i njihova primjena. Tehnika kontrole prolaza u elementima koji se pokreću na sklopku i
njihova zaštita. Uvod u poluvodičko pretvaranje energije. Istosmjerni / izmjenični, istosmjerni / istosmjerni, izmjenični / istosmjerni i izmjenični / izmjenični konverteri. Uvod u kontrolu električnih pogona. Industrijski sistemi kontrole: relejni
sklop, ljestvasti dijagram. Uzastopna kontrola kola. Analize slučajeva.
Ciljevi predmeta
Na kraju ovog predavanja, studenti će biti u stanju opisati rad kola za pretvaranje struje i uporediti prednosti i mane različitih tipologija; odabrati strujni konverter za dati pogonski sistem; objasniti na koji način se roboti koriste u industrijskoj
automatizaciji i za koje svrhe, te uporediti prednosti i mane različitih sistema za pokretanje (električni, hidraulični i
pneumatski)
Sadržaj predmeta
Uvod.
Pregled četveroslojnih uređaja i njihova primjena.
Tehnika kontrole prolaza u elementima koji se pokreću na
sklopku i njihova zaštita.
Uvod u poluvodičko pretvaranje energije.
Istosmjerni / izmjenični, istosmjerni / istosmjerni,
izmjenični / istosmjerni i izmjenični / izmjenični
konverteri
Istosmjerni / izmjenični, istosmjerni / istosmjerni,
izmjenični / istosmjerni i izmjenični / izmjenični
konverteri
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Uvod u kontrolu električnih pogona
Industrijski sistemi kontrole: relejni sklop, ljestvasti
dijagram
Industrijski sistemi kontrole: relejni sklop, ljestvasti
dijagram
Uzastopna kontrola kola
Uzastopna kontrola kola
Programabilne logičke kontrole
Programabilne logičke kontrole
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 10 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Opsati primjenu ulaznih i izlaznih elektroničkih uređaja za automatizaciju proizvodnih procesa
Identificirati osnovne elemente za ulaz, izlaz, tajming i kontrolu
Dizajnirati kontrolno programiranje koristeći PLC koji izvršava zadane operacije
Primjeniti kriterije performansi u dizajnu osnovnih pojačivačkih krugova i potvrditi zadovoljene kriterije
Demonstrirati sposobnost u fundamentalnim konceptima DC i AC elektroničkih uređaja, evaluaciji i dijagnozi
tipičnih DC i AC krugova
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura M. H. Rashid; Power Electronics, Power Electronics: Circuits, Devices, and Applications, Prentice Hall, 1988
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 371 Naziv predmeta: PRETVORBA STATIČKE SNAGE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Prekidači snage i njihove karakteristike. Definicije pretvarača snage, klasifikacija. VTA metod. Ispravljači sa srednjom
tačkom i mosni ispravljači: neidalna komutacija, harmonici, ulazni faktor snage, faktor korisnosti, iskorištenost kalema i neuravnoteženost u ispravljačkim transformatorima. Aplikacije.
Ciljevi predmeta
Ovaj predmet je osmišljen da studentima završnih godina elektrotehnike i elektronike omogući da koriste moderne
poluprovodničke uređaje u aplikacijama energetske elektronike i da ih integriraju u ukupno projektovanje statičkih pretvarača koji vrše uzajamno pretvaranje električne energije. U okviru ovog predmeta su također predstavljeni operativni
principi, priključne karakteristike i tehničke osobine mrežom vođenih (komutiranih) pretvarača za izmjenično-istosmjerno
(AC-DC) pretvaranje.
Sadržaj predmeta
Uvod.
Klasifikacija i historijski razvoj poluprovodničkih uređaja
za pretvaranje snage. Osnovne operativne karakteristike,
opseg, poređenje i glavna područja primjene.
Silikonski kontrolisani ispravljači (SCR od engl. silicon
controlled rectifier). Bipolarni spojni tranzistori snage
(BJT od engl. bipolar junction transistor).
Bipolarni spojni tranzistori snage. MOS tranzistor s
efektom polja (MOSFET od engl. metal-oxid-
semiconductor field-efect transistor).
Analiza i projektovanje sistema hlađenja u energetskoj
elektronici.
Izvori gubitka snage u poluprovodnicima i osnovni oblici
prenosa toplote.
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Modeliranje rada u stacionarnom stanju, modeliranje
rada u tranzijentnom stanju.
RL opterećenje iz istosmjernog izvora preko jednog
tiristora. RL opterećenje iz jednofaznog izmjeničnog
izvora preko povezanog para tiristora, prekidanje bez
tranzijenta.
Mrežom komutirana kola ispravljača: pretpostavke,
definicije i nomenklatura. Parametri rada.
Jednofazni spoj. Neupravljivi polutalas. Upravljivi
polutalas. Principi slobodnog rada.
Dvofazni spoj. U potpunosti upravljivi polutalas.
Jednofazni mosni spoj. Neupravljivi, polu-upravljivi,
u cijelosti upravljivi rad pretvarača. Rektifikacijski i
inverzijski način rada kontrolom kuta paljenja.
Četverokvadrantni rad korištenjem reverzibilno
povezanih pretvarača i kontrolom kuta paljenja.
Fenomen preklapanja. Regulacija napona. Faktor
snage. Harmonici ispravljača. VTA metoda.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 10 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti principe statičke konverzije snage
Primjeniti konverziju snage za rješavanje kompleksnih problema
Analizirati izabrane parametre tokom korištenja konvertera te invertera
Korištenje statičnih izvora zajedno sa modulacijom širine impulsa za proizvdonju željenog izlaznog signala
Modeliranje AC/DC konvertera
Modeliranje DC/AC konvertera
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura "Power Electronics: Circuits, Devices and Applications" Muhammed H. Rashid, 1993
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 372 Naziv predmeta: ENERGETSKA ELEKTRONIKA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Elektricitet igra osnovnu uglogu u snadbijevalju energije ka računarima, elektronici, industrijskim procesima, vozoima i
mnogim drugim aplikacijama. Ovaj predmet pruža detaljan opis topologija pretvarača, njihovih karakteristika i principa za njihovu kontrolu: Poluprovodnički uređaji i prekidačka kola. Komplementarne komponente i sistemi. Pretvarači koji
pretvaraju izmjeničnu u istosmjernu energiju (AC/DC pretvarači). Izmjenični pretvarači (AC/AC pretvarači). Istosmjerno-
istosmjerni pretvarači (DC/DC pretvarači). Izmjenjivači (DC/AC pretvarači). Prekidačke napojne jedinice.
Ciljevi predmeta
Usvojiti teoretsko znanje o energetskoj elektronici i steći praktično znanje. Pripremiti student da razumiju karakteristike
različitih elektroničkih prekidaša i izaberu komponente za različite aplikacije. Omogućiti student razumijevanje prekidačkih
sklopova i dizajn elektronskih uređaja kao što su AC/DC i DC/AC konverteri.
Sadržaj predmeta
Uvod u energetsku elektroniku.
Osnove: Fourierova serija, RLC spojevi.
Diode, SCR, Mosfet, IGBT, Mosfet.
Poluvalni ispravljači.
Punovalni ispravljači.
DC/DC silazni pretvarač.
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
DC/DC uzlazni pretvarač.
DC/DC silazno-uzlazni pretvarač.
Izmjenjivač koji radi na načelu pulsno širinske
modulacije (PWM inverter od engl. pulse-width
modulation).
Rezonantni impulsni izmjenjivač.
Napojne jedinice.
Pasivni filteri.
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 10%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 15 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razumjeti komponente energetske elektronike i njihove osnovne karakteristike
Koristiti stacionarno stanje, modele malih signala PWM modulacije u analizi prekidačkih energetskih konvertera.
Koristiti različite metode za analizu energetske elektronike.
Analizirati i dizajnirati AC/DC ispravljačko kolo
Razumjeti ulogu energetske elektronike u poboljšanju efikasnosti i iskoristivosti te razvoju obnovljivih izvora
energije.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Power Electronic by Ned Mohan Power Electronics (Circuits, Devices, and Applications), Muhammed H. Rashid, Prentice
Hall 3’rd edition
Preporučena literatura M. Mahan, T. Undeland, W.P Robbins: "Power Electronics": Converters, Applications and Design, Wiley, 2004.
J. Kassakian, M. Schlecht, G. Verghese: Osnove energetske elektronike I dio (prijevod), Graphis, 2000.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 373 Naziv predmeta: NISKONAPOSKI ENERGETSKI SISTEMI
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Obračun snage u distribucijskim sistemima. Mjerenje snage. Sekundarne mreže i karakteristike opterećenja. Računanje pada
napona i gubitka snage u mrežama. Računanje pada napona i gubitka snage za odabrane poprečne presjeke provodnika. Niskonaponska distribucija u objektima. Odabir osigurača, sklopnika i prekidača. Uzemljenje.
Ciljevi predmeta
Cilj ovog predmeta je da se savlada rad niskonaponskog elektroenergetskog sistema. Teme su: uvod u energetske sisteme;
osnovi električnih uređaja; jednofazni i trofazni izračun snage; korekcija faktora snage; projektiranje naponske mreže; kablovi za distribuciju i prenos; proračun kratkog spoja; osigurači; provodnici u elektroenergetskim sistemima; metode
mjerenja u niskonaponskim sistemima; uzemljenje, koncepti i metode te uvod u napon koraka i napon dodira.
Sadržaj predmeta
Uvod u energetske sisteme.
Jednofazni i trofazni izračun snage.
Korekcija faktora snage.
Projektiranje mreže.
Kablovi za distribuciju i prenos.
Proračun kratkog spoja.
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Karakteristike opterećenja.
Osigurači.
Provodnici i osigurači u elektro-energetskim
sistemima.
Metode mjerenja u niskonaponskim sistemima.
Izračun pada napona i gubitka snage za odabrane
poprečne presjeke provodnika
Uvod u napon koraka i napon dodira.
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 10 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti način rada niskonaponskih energetskih sitema
Analizirati niskonaponske sisteme
Izračunati jednofazne i trofazne napone, struje i snagu sistema
Dizajnirati i održavati niskonaponske energetske sisteme
Modelirati niskonaponske sisteme
Dizajnirati osnovni distributivni sistem za objekat sa zaštitom od preopterećenja, kratkog spoja i efektivnom zaštitom u skladu sa pravilnikom.
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Analysis and Design of Low-Voltage Power Systems: An Engineer's Field Guide, Ismail Kaşıkçı, Wiley-VCH; 1 edition
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 374 Naziv predmeta: RELEJNA ZAŠTITA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj predmet detaljno opsiuje funkcijski blok diagram relejnog računara te principe rada i primjene različitih tipva releja.
Dodatno daje glavnu klasificikaciju tipova releja i načina rada, matematičku pozadinu za razumjevanje relejnih algoritama te upoznavanje studenata sa relejima i zaštitama vodova, sinhronih generatora, energetskih transformatora, sabirnica, motora
itd. Diskutovat ce se o različitim hardverskim pitanjima; hijerarhija računara u podstanicama, podsistemi relejnog računara,
analogno/digitalni konverteri kao i relejni sistemi i kontrola.
Ciljevi predmeta
Cilj ovog predmeta je da se razumijefunkcijski blok diagram relejnog računara te principe rada i primjene različitih tipva
releja. Učenje glavne klasificikacije tipova releja i načina rada, matematičku pozadinu za razumjevanje relejnih algoritama te
upoznavanje studenata sa relejima i zaštitama vodova, sinhronih generatora, energetskih transformatora, sabirnica, motora itd. Diskutovat ce se o različitim hardverskim pitanjima; hijerarhija računara u podstanicama, podsistemi relejnog računara,
analogno/digitalni konverteri kao i relejni sistemi i kontrola.
Sadržaj predmeta
Uvod u relejne računare
Relejne prakse I
Relejne prakse II
Matematička baza za zaštitne relejne algoritme
Digitalni filteri
Zaštita vodova
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Zaštita transformatora, mašina, sabirnica
Organizacija hardvera u integrisanim sistemima.
Relejni sistemi i kontrola
Relejni sistemi i kontrola
Relejne aplikacije putujućih talasa
Aplikacije mjerenja na velikom području
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Laboratorija 15%
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 10 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 25 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Dobro razumjeti digitalne releje
Dizajrnirati sisteme zaštite koristeći digitalne releje
Pokazati znanje metoda korištenih za testiranje releja, modeliranje i simulaciju
Primjeniti i prilagoditi matematičke za analizu, usporedbu, interpretaciju različitih zaštitnih metoda
Biti upoznat sa napretkom u računarski baziranim relejnim sistemima, automatizaciom podstanica te zaštite na
širokom području
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Arun G. Phadke and James S. Thorp, Computer Relaying for Power Systems, Second Edition, Wiley, 2009.
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 375 Naziv predmeta: KOMUNIKACIJA U ENERGETSKIM SISTEMIMA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj predmet daje opis tehnika paralelnog i distribuiranog procesuiranja koje se primjenjuju u opitimizaciji
elektroenergetskih sistema i kontroli. Napravljen je uvod u tokove snaga u energetskim sitemima te osnovne teorije arhitektura informacionih sistema u modernism kontrolnim centrima elektroenergetskih sistema. Još jedna karakteristika
predmeta je učenje o kontroli zagušenja u prenosu, pomoćnim uslugama, upravljanjuu servisa, procjena stanja te
optimizacija napona i kontrola.
Ciljevi predmeta
Cilj ovog predmeta je da se napravi uvod u tehnike paralelnog i distribuiranog procesuiranja koje se primjenjuju u
opitimizaciji elektroenergetskih sistema i kontroli. Učenje o kontroli zagušenja u prenosu, pomoćnim uslugama, upravljanju
servisa, procjena stanja te optimizacija napona i kontrola.
Sadržaj predmeta
Uvod
Paralelno i distrubuirano procesuiranje u
elektroenergetskim sistemima
Informacioni sistemi za kontrolne centre
Kombinatorne funkcije i kola
Uobičajeni informacioni modeli i integracija
Uobičajeni informacioni modeli i integracija
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Paralelno i distribuirano računanje tokova snaga
Paralelna i distribuirana procjena stanja
Sigurnosna analiza distribuiranih energetskih sistema
Hijerarhijska i distribuirana kontrola napona
Kontrola zaguđenja
Posebne teme informacionih sistema u
elektroenergetskim sistemima
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti funckije primarnih uređaja u energeskim sistemima koji su relevantni za zaštitu, automatizaciju i kontrolu
Analizirati podstanice i jednostavne energetske sisteme u pogledu na pouzdanost zaštite, automatizacij i potrebe kontrole
Objasniti funkciju i arhitekture informacionih i kontrolnih sistema za zaštitu, automatizaciju i kontorlu energetskim sistemima
Objasniti ulogu informacionih i kontrolnih sistema za mogućnost spajanja velikog broja obnovljivih izvora
Analizirati i razviti osnovne sisteme za automatizaciju podstanica i zaštitu
Analizirati i razviti informacione i kontrolne sisteme za kontrolu iz kontrolnih soba; SCADA i EMS aplikacije
Razviti sistem procjene stanja za energestke sisteme
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Mohammad Shahidehpour and Yaoyu Wang, Communication and Control in Electric Power Systems, Wiley
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 1 10 10
Seminar / Prezentacija 1 11 11
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 376 Naziv predmeta: INTELIGENTNE ELEKTROENERGETSKE MREŽE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
U predmetu inteligente elektroenergetske mreže student će moći da primjene svoje vještine poznavanja elektroenergetike na
projektima koji su visokog značaja u polju koje se naziva “Smart grids”(inteligenttne elektroenergeske mreže). Student ice biti upoznati sa osnovnim konceptima evaluacije poslovnog potencijala različitih tehničkih inovacija
Ciljevi predmeta Cilj kursa je razmotriti skup koncepata, tehnologija, aplikacija, poslovnih modela, i kompromisnih odluka u vezi
transformacije stogodišnjih centraliziranih električnih mreža u inteligentne elektroenergetske mreže.
Sadržaj predmeta
Šta je „Smart Grid“?
Energetska efikasnost u proizvodnji i isporuci energije
Krajnja efikasnost elektricne energije
Korištenje Smart Grids za razvoj perfetknog energetskog
sistema
Istosmjerna distribucija i Smart Grids
Arhitekture Smart Grid sistema
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Koncept dinamičkog energetskog sistema
„Energyport“ kao dio Smart Grid-a
Pravila i programi za podsticaj efikasnog koristenja
energije
Implementacija na tržištu
Efikasno krajno korištenje električne energije
Planiranje i evaluacija
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti prednosti i poslovni potencijal Smart Grid sistema
Razviti modele uticaja lokalne prozivodnje energije na varijacije napona u sistemu
Objasnititi proces razvoja projekta
Analizirati uticaj brzog mjerenja i prikupljanja podataka na kontrolu i automatizaciju energetskih sistema
Prezentovati nedavna otkrića o Smart Grids sistemima
Razmotriti potrebe i poslovni potencijal energetskog sistema s obzirom na buduće zahtjeve koje energetska
mreža mora zadovoljiti
Razumjeti različite metode pomoću kojih se lokalna proizvodnja energije može spojiti na energetski sistem
Razumjeti gdje i kako se koriste informacioni i kontrolni sistemi za monitoring i dijagnostiku unutar energetskih sistema
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Clark W. Gellings, The Smart Grid Enabling Energy Efficiency And Demand Response, The Fairmont Press, 2009.
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 377 Naziv predmeta: DISTRIBUIRANI ELEKTROENERGETSKI SISTEMI
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Prvi dio kursa se bavi tehnologijama za prozivodnju elektricne energije u velikim i malim razmjerama u izvorima koji se
pokreću na biomasu, ulje, prirodni plin ili ugalj. Termodinamički procesi i analiza, spaljivanje, bojleri, emisije i dostupnost su uključeni u prvi dio predmeta. Drugi dio kursa uvodi nuklearne tehnologije i sigurnost nuklearnih reaktora, sa fokusom na
BWR i PWR tehnologije. Aspekti materijala, iskoristivost goriva i kontrola postrojenja su uključeni u ovaj dio. Pitanja
okoliša i sigurnosti se razmatraju.
Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je razumjevanje osnovnih principa iz sljedećih oblasnit: uvod u nekonvencionalne izvore elektrilne energije,
konverzija energije, izbor generator, nivoi napona, skladištenje energije, izbor regulatora, konverzija energije, ekonomske
posljedice koristenja nekonvecionalnih izvora, konekcija energetskih sistema, upravljanje i regulacija.
Sadržaj predmeta
Distribuirana porizvodnja: Uvod
Generatori sa motorm sa unutrašnjim sagorjevanjem
Turbine sa unutrašnjim sagorjevanjem
Fotovoltaične ćelije
Mikrotrubine
Gorive Ćelije
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Principi upravljanja distribuiranih proizvodnih
sistema
Ekonomski i finanskijski aspekti distriburianih
sistema
Regulatorno okruženje
Kombinovana toplota i snaga (CHP)
Elektroenergetski distribuirani sistemi
Instalacija i interkonekcija
Goriva
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razumjeti principe različitih metoda proizvodnje energije, konvencionalnih i drugih
Analizirati konvencionalne metode termodinamički
Napraviti jednostavnu ekonomsku analizu energetskog sistema
Napraviti procjenu uticaja na okoliš i sugerisati mjere za kontrolu emisija
Porediti različite metode prozivodnje i izabrati prikladnu za date uslove
Razumjeti fiziku nuklearnih elektrana i kako su izgrađeni sistemi
Opisati komponente energetskog postrojenja
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Ann-Marie Borbely and Jan F. Kreider, Distributed Generation The Power Paradigm for the New Millenium, CRC Press
LLC, 2001
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 378 Naziv predmeta: KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJE
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj kurs ima za zadatak da omogući studentu potpuno razumjevanje problema kvaliteta električne energije kao i njegovog
djelovanja na sistem. Dodatno, moguća mjerenja sa ciljem rješavanja problema kvaliteta električne energije bit će diskutovana u ovom kursu.
Ciljevi predmeta
Cilj ovog kursa je da nauči studenta nekim osnovnim teoretskim i praktičnim aspektima kvaliteta električne energije i njene
ocjene koju je veoma teško odrediti. Ocjena može da uključuje počevši od proučavanja kratkog spoja na sistemu za prenos pa do prigušenih prelaznih valova napona u vodovima. Kako bi problem bio još veći, ove napomene moraju biti objašnjene
kako bi mogle biti shvaćene od strane elektrotehničkih inženjera, upravnih menađera, dizajnera opreme kao i krajnjih
korisnika.
Sadržaj predmeta
Uvod
Pojmovi i definicije
Propadi napona i prekidi
Prelazne pojave kod napona
Osnove harmonika
Rješenje harmonika
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Odstupanja napona
Distribuirana proizvodnja i kvalitete električne
energije
Povezivanje i uzemljenje
Praćenje kvaliteta električne energije
Neuravnoteženost napona
Neuravnoteženost napona
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti različite parametre kvalitete električne energije
Analizirati karaktirestike propada i kratkih prekida
Objasniti ponašanje uređaja prilikom propada i metode ocjenjivanja
Objasniti metode smanjenja uticaja propada i prekida
Objasniti procedure analize harmonika i njihovog korištenja kod krajnjih korisnika
Diskutovati kvalitetu električne energije kod distribuirane proizvodnje energije
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Roger C. Dugan, Mark F. McGranaghan, Surya Santoso, and H. Wayne Beaty, Electrical Power Systems Quality, McGraw
Hill, Second Edition, 2004
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 379 Naziv predmeta: INDUSTRIJSKI ELEKTROENERGETSKI SISTEMI
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
U ovom kursu bit će obrađeni osnovni koncepti vezani za upotrebu električne energije u različitim industrijskim
aplikacijama i glavni problemi povezani sa ovakvom upotrebom. Kurs također uključuje ekonomske probleme kod upotrebe elektroenergetskih sistema kao i upravljanje opterćenjem. Razumijevanje analitičkih metoda kao i modernog alata za
rješavanje ovih problema kada je u pitanju proizvodnja električne energije u industrijskom sektoru.
Ciljevi predmeta
Ovaj kurs ima zadatak da da osnove elektroenergetskog i elektroničkog inžinjeringa kako bi se predstavila proizvodnja električne energije u modernom društvu. Razumjevanje ekonomskih problema kod upotrebe eletroenergetskih sistema kao i
upravljanje opterećenjem. Primarni cilj ovog kursa jeste da pruži student razumijevanje analitičkih metoda kao i modernog
alata za rješavanje ovih problema kada je u pitanju proizvodnja električne energije u industrijskom sektoru.
Sadržaj predmeta
Uvod
Karakteristike industrijskih opterećenja
Elektrčni motori u industrijskim aplikacijama
Kontrola faktora snage industrijskih sistema
Električno pregrijavanje
Rasvjeta
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Elektrolitički proces
Elektromotorni pogon
Elektromotorni pogon
Ekonomski aspekti proizvodnje i distribucije
električne energije
Upravljanje potrebama električne energije
Upravljanje potrebama električne energije
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Objasniti raziličite izvore električne energije i procjeniti njihov ekološki uticaj
Opisati iskorištenje električne energije u modernom društvu
Razumjeti i opisati funckije pasivnih sistema
Održavati različite uređaje za električno pregrijavanje u industriji
Održavati električne motore i liftove korištene u industriji
Održavati elektromotorne pogone
Održavati razne kućanske aparate
Kreirati sisteme rasvjete za različite primjene
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura E.R. Laithwaite and L. L. Freris, Electric Energy: Its Generation, Transmission and User, McGraw Hill Co., 1984.
Preporučena literatura C. L. Wadhwa, Generation, Distribution and Utilization of Electrical Energy, 2006
C. O. Bjork, Industrial Load Management - Theory, Practice and Simulations, Elsevier,
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 380 Naziv predmeta: UVOD U ROBOTIKU
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Uvod u robotiku. Robotska kinematika: Analiza položaja, predstavljanje Denavit-Hartenberg. Diferencijalni pokreti i brzine:
Manipulator Jakobijan, izvod Jakobijskog, inverzni Jakobijan. Dinamička analiza i sile: Kratak pregled Lagrangovih mehanika, dinamičkih jednačina za MDOF robote, analiza statičke sile robota. Planiranje putanje. Pogoni. Senzori. Obrada
slike i analiza sa sistemima vida. Kontrola robota: Samostalna kontrola zglobova, multivarijabilna kontrola, kontrola sile,
varijabilna struktura i adaptivna kontrola, Fuzzy logička kontrola
Ciljevi predmeta
Dinamika: Pregled Lagrangianove dinamike, dinamika aktuatora i senzora. Planiranje trajektorije: Kartezijev prostor,
zajednički prostor, metode interpolacije. Kontrola pozicija: nezavisna kontrola zglobova, PID kontrola i unaprijedno
upravljanje (engl. feedforward control), računanje momenta i inverzna dinamika, kontrola pokreta, kontrola orijentacije. Kontrola snage: krutost i podatljivost, mrežni modeli, hibridi i kontrola impedancije.
Sadržaj predmeta
Uvodni materijal i pregled.
Kinematika pozicije.
Diferencijalni pokreti.
Dinamika robota i kontrola snage.
Dinamika robota i kontrola snage.
Planiranje putanje i trajektorije.
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Planiranje putanje i trajektorije.
Aktuatori.
Senzori.
Vizuelni sistemi.
Neizrazita (fuzzy) logika
Neizrazita (fuzzy) logika
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razumjeti različite aplikacije robotskih sistema
Moći opisati mehaničke strukture i sisteme robotike
Biti upoznat sa korištenim matematičkim principima
Biti u mogućnosti planirati put i trajektorje te kontrolisati jednostavne robotske sisteme
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura “Introduction to Robotics – Analysis, Systems, Applications”, Saeed B. Niku, 2001, Prentice Hall. ISBN: 0-13-061309-6.
Preporučena literatura “Robot Dynamics and Control”, M. W. Spong, Seth Hutchinson and M. Vidyasagar, 2006, John Wiley and Sons. ISBN: 0-
471-64990-2.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 381 Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PROCESIMA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Uvod u kontrolu procesa. Analogna i digitalna obrada signala. Senzori: termički, mehanički, optički. Završna kontrola:
industrijska elektronika, aktuatori, kontrolni elementi. Kontrola procesa diskretnog stanja: relejni kontrolori i ljestvičasti dijagram, programabilni logički kontrolori (PLC od engl. Programmable Logic Contoller). Kontrolni principi: kontrolni
sistemski parametri, načini kontrole. Analogni kontrolori. Digitalna kontrola: kompjuteri u digitalnoj kontroli, mreže za
kontrolu procesa. Karakteristike kontrolne petlje.
Ciljevi predmeta Predstaviti kontrolu procesa i uvodne koncepte. Predstaviti dinamičko ponašanje procesa. Razmotriti metode povratnog i
unaprijednog upravljanja (feedback and feed-forward control) za kontrolu procesa.
Sadržaj predmeta
Uvod u kontrolu procesa.
Teoretski modeli hemijskih procesa.
Laplaceove transformacije, funkcija prijelaza i model u
prostoru stanja..
Dinamičko ponašanje procesa prvog reda i procesa
drugog reda.
Karakteristike dinamičkog odziva komplikovanijih
procesa.
Razvoj empirijskih modela iz procesnih podataka.
Povratni kontrolori.
Parcijalni Ispit
Instrumentacija kontrolnog sistema.
Pregled projektovanja kontrolnog sistema.
Dinamičko ponašanje i stabilnost kontrolnih sistema
sa zatvorenom petljom.
Projektovanje PID kontrolora, podešavanje i traženje
grešaka.
Analiza frekvencijskog odziva.
Projektovanje kontrolnog sistema na osnovu analize
frekvencijskog odziva.
Unaprijedna i kontrola omjera.
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razviti matematičke i prenosne funkcije dinamičnih procesa
Implementirati dinamičke modele sa i bez kontrolera te vršiti simulacije koristeći kompjuterske metode
Analizirati stabilnost procesa i dinamičke odzive
Empirijski odrediti dinamiku procesa iz podataka odziva sistema
Evaluirati dinamičke performanse procesa uz pomoć mjerila i statistike
Poznavati različite tipove PID regulatora
Analizirati i podešavati PID kontrolere
Čitati blok diagrame, procesne diagrame i instrumentacione diagrame
Poznavati frekventnu analizu dinamičkih sistema
Dizajnirati unaprijednu kontrolu, kaskadnu kontrolu i Smith prediktore
Poznavati MIMO interakcije procesa
Formulisati i rješavati optimizacijske probleme prilikom upravljanja
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Process Dynamics and Control, D.E. Seborg, T.F. Edgar, D.A. Mellichamp, 2004, 2nd Edition, John Wiley & Sons, Inc.
Preporučena literatura
Practical Process Control Using Control Station 3.7, Doug J. Cooper, 2004, Control Station LLC. Book Web page:
www.controlstation.com
Process Control Instrumentation Technology, Curtis D. Johnson, 2006, 8th Edition, Prentice Hall. ISBN: 0-13-197669-9.
Book Web page: www.uh.edu/~tech13v/pcit
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 383 Naziv predmeta: SISTEMI UPRAVLJANJA U DISKRETNOM VREMENU
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Pregled sistema diskretnog vremena i Z-transformacija. Analiza z-ravni sistema kontrole diskretnog vremena: uzorkovanje i
rekonstrukcija, funkcija prijenosa impulsa, realizacija digitalnih kontrolora i digitalnih filtera. Analiza stabilnosti sistema sa zatvorenom petljom u z-ravni, analiza tranzijentnog i stacionarnog odziva. Analiza prostora stanja. Postavljanje polova i
projektovanje observer peternom. Polinomni pristup projektovanju kontrolnih sistema. Kvadratni optimalni kontrolni
sistemi.
Ciljevi predmeta
Radno znanje prikaza, analize i projektovanja kompjuterskih kontrolnih sistema. Prikaz vremenskog područja diskretnih
sistema, analiza frekvencijskog područja (z-transformacija), tehnike prostora stanja i uvod u projektovanje shema
kompjuterskog kontrolora. Modeliranje i analiza kompjuterski kontroliranih sistema uz korištenje alata kao što je MATLAB. Oponašanje komjuterski kontroliranih sistema u svarnom vremenu korištenjem analognih kompjutera, analogno-digitalnih i
digitalno-analognih pretvarača. Projektovanje, realizacija i provjera komjuterski kontroliranih sistema uz kombinaciju svih
alata.
Sadržaj predmeta
Uvod
Digitalni kontrolni sistemi. Kvantiziranje i greška
kvantizacije.
Prikupljanje podataka, konverzija i sistem distribucije.
Uvod. Z-transformacija. Z-transformacije osnovnih
funkcija.
Važne karakteristike i teoreme z-transformacije. Inverzna
z-transformacija. Metoda z-transformacije za rješavanje
diferencijalnih jednačina.
Analiza z-ravni sistema kontrole diskretnog vremena.
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Uvod. Mapiranje između s-ravni i z-ravni. Analiza
stabilnosti sistema sa zatvorenom petljom u z-ravni.
Analiza tranzijentnog i stacionarnog odziva.
Uvod. Mapiranje između s-ravni i z-ravni. Analiza
stabilnosti sistema sa zatvorenom petljom u z-ravni.
Analiza tranzijentnog i stacionarnog odziva
Projektovanje na osnovu geometrijskog mjesta
korijena. Projektovanje zasnovano na metodi
frekvencijskog odziva. Metoda analitičkog
projektovanja.
Uvod. Prikaz sistema diskretnog vremena u prostoru
stanja. Rješavanje jednačina vremenski diskretnog
prostora stanja.
Matrica funkcije prenosa impulsa. Diskretizacija
jednačina vremenski kontinuiranog prostora stanja.
Liapunova analiza stabilnosti.
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Razlikovati matematičke modele linearnih diskretnih sistema koristeći prensone funckije u z-domenu i u prostoru
stanja
Analizirati ponašanje prelaznih te stabilnih stanja linearnih diskrenih sistema
Odrediti da li performanse linearnih diskretnih sistema zadovoljavaju zadane kriterije tokom dizajna
Vršiti analizu stabilnosti u z-domenu
Dizajnirati kontrolere za linearne diskretne sisteme tako da performanse zadovoljavaju kriterije tokom dizajna
Vršiti root locus dizajn u z-domenu
Vršiti dizajn u frekventnom domenu
Provjeriti performanse linearnih diskretnih sistema koristeći MATLB i Simulink
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Discrete-Time Control Systems, Katsuhiko Ogata, 2000, 2nd Edition, Prentice Hall. ISBN: 0-13-034281-5
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 384 Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PROCESIMA I INSTRUMENTACIJA
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj smjer se fokusira na četiri osnovna područja u automatskoj kontroli sistema: primarna mjerenja, prenos signala,
automatski kontroleri i finalni elementi kontrole. Opisivanjem primjene uobičajenih instalacija u različitim procesima pravljenja papira i celuloze pokazuje se kako ove oblasti rade zajedno kao sistemi. Također, ovaj smjer daje osnovno
upoznavanje s radom na računaru i njegovom primjenom u industriji papira.
Ciljevi predmeta
Studenti će biti u mogućnosti demonstrirati znanje procesnih varijabli, elemenata te instrumenata vezanih za procesne varijable, mjerenja i upravljanje. Studenti će moći prepoznati, definisati i opisati uređaje za mjerenje, upravljanje, kontrolne
ventile i regulatore. Studenti će pokazati znanje simbola, procesnih diagram, instrumentacije, crtanja i dijagnosticiranja.
Sadržaj predmeta
Uvod
Instrumentacija i metode kontrole
Instrumentacija i metode kontrole
Različita mjerenja procesa
Različita mjerenja procesa
Različita mjerenja procesa
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Prenos signala
Automatska kontrola
Automatska kontrola
Finalni elementi kontrole
Primjena procesa
Primjena procesa
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Definisati primarne principe mjerenja i prenosna signala
Definisati korist automatski kontrolera u automatizovanim sistemima
Definisati korist finalnih kontrolnih elemenata u procesima automatizacije
Objasniti mjerenje, prijenos signala, kontrolere te primjenu kontrolnih elemenata za razne procesne varijable
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura Platt, George. Process Control - A Primer for the Nonspecialist, 2nd Ed., TAPPI Publications, 1998.
Preporučena literatura
Smook, G.M. Handbook for Pulp and Paper Technologist, 3rd Ed., Atlanta, GA: TAPPI Publications, 2002. (Chapter 24:
Process Control)
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 391 Naziv predmeta: HDL LOGIČKI DIZAJN
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Upoznavanje s elektronski dizajniranom automatizacijom. Hardver modeliranje u HDL-u (Hadrware description language).
Simulacije i testovi uvjetovani događajima. Logički sistemi, tipovi podataka, operatori za modeliranje u HDL. Korisnički odabrane osnove. Modeli kašnjenja zbog širenja. Bihevioralni opisi HDL-a. Sinteze kombinatorne logike. Sinteze
sekvencijske (serijske) logike. Sinteze jezičnih konstrukcija. Switch-level modeli. Brzi prototip sa Xilinx FPGAs.
Ciljevi predmeta Naučiti HDL Logičnki dizajn uključujući simulacije i testiranje, logičke sisteme, tipove podataka i operatore za modeliranje u HDL.
Sadržaj predmeta
Uvod u HDL.
Kombinacija sa VHDL
Kombinacija sa VHDL
Kombinacija sa VHDL
Postupci, procedure i funkcije u VHDL.
Postupci, procedure i funkcije u VHDL.
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Postupci, procedure i funkcije u VHDL.
Postupci, procedure i funkcije u VHDL.
Postupci, procedure i funkcije u VHDL.
Case studies.
Case studies.
Case studies.
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Naučiti VHDL jezik
Koristiti VHDL za dizajn i analizu digitalnih sistema uključujući aritmetičke jedinice i automata.
Naučiti FPGA tehnologije i iskoristiti alate za računarski podržano dizajniranje (CAD) za sintezu i analizu digitalnih sistema
Naučiti strategije testiranja i konstrukcije testnih jedinica
Vršiti laboratorijske eksperimente koristeći FPGA razvojne platforme za prototipne digitalne sisteme za potvrdu
analiza vršenih tokom nastave
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura VHDL Starters Guide Sudhakar Yalamanchili Publisher: Prentice Hall , ISBN: 0-13-145735-7 Copyright: 2005
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: EEE 394 Naziv predmeta: UGRADBENI SISTEMI
Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovo je praktično orijentirani i napredni smjer iz oblasti elektroničkog dizajna i aplikacija. Različit je od ostalih zato što nudi
ključne temelje iz digitalne tehnologije podržane LED aplikacijskim modulima. Primjeri ovih aplikacija uključuju medicinske i elektroničke e-health, inteligentno dizajniranje zgrada, automobilsku elektroniku, prodaju i trgovinu. Još jedna
osobenost ovog smjera jest značajan nivo praktičnog rada, što daje studentima potrebno samopouzdanje u radu sa softverom
i implementacijom digitalnog hardvera dok koriste mikrokontrolere i osnovnu system-on-chip metodologiju rada.
Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je razumjevanja osnovnih problema vezanih za ugradbene sisteme. Dodatno, naučiti primjene ugradbenih
sistema uključujući medicinsku i elektroničku opremu, e-health, izgradnju pametnih kuća, automobilske elektronike,
trgovina.
Sadržaj predmeta
Uvod
Ugrađeni mikrokontroleri: Izbor i upotreba
mikrokontrolera za ugrađeni sistemski dizajn.
AT89C51ED2 serijski mikrokontroleri. Uslovi za razvoj
ugrađenog softvera.
.AT89C51ED2 serijski mikrokontroleri. Uslovi za razvoj
ugrađenog softvera.
Senzori i senzorsko procesiranje: Softverski aspekti
senzorskih veza. Uzimanje uzoraka. Analogno spajanje.
Mjerenja pozicije i brzine. Uređaji za kodiranje.
Kvadraturno dekodiranje.
Senzori i senzorsko procesiranje: Softverski aspekti
senzorskih veza. Uzimanje uzoraka. Analogno spajanje.
Mjerenja pozicije i brzine. Uređaji za kodiranje.
Kvadraturno dekodiranje.
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni Ispit
Mehanički uređaji za pomjeranje i kontrolu
mehanizama i sistema (aktuatori) i veza: Pulse Width
Modulation (PWM). DC motori. Pojačivači.
Programiranje s aktuatorima.
Osnove teorije kontrole: Principi povratne
informacije, logička kontrola i finalno stanje mašina.
Softver arhitekture programiranja za primjenu
kontrolera.
Operativni sistemi u realnom vremenu. Prekidi.
Zajednički korišteni podaci. Kašnjenje. Round-robin
dizajniranje. Single vs. Multitasking. Semafori.
Proračun u realnom vremenu
Operativni sistemi u realnom vremenu. Prekidi.
Zajednički korišteni podaci. Kašnjenje. Round-robin
dizajniranje. Single vs. Multitasking. Semafori.
Proračun u realnom vremenu.
Komunikacijski protokoli. Komunikacija između više
mikrokontrolera. RS232, I2C, CAN protokoli.
Dizajniranje distribuiranih aplikacija.
Komunikacijski protokoli. Komunikacija između više
mikrokontrolera. RS232, I2C, CAN protokoli.
Dizajniranje distribuiranih aplikacija.
Priprema za finalni ispit
Finalni Ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja
Diskusije i grupni rad Tutorijali
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Laboratorija 0 %
Zadaća 10 % Članak 0 %
Projekat 20 % Prisustvo 0 %
Parcijalni Ispit 20 % Class Deliverables 0 %
Prezentacija 0 % Finalni Ispit 40 %
Ukupno 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:
Opisati specijalne potrebe nametnute za ugradbene sisteme
Opisati glavne osobine mikroproceosra i digitalnih procesora signala
Skicirati i dizajnirati ugradbeni sistem baziran na nekom mikroproceosoru
Objasniti interakciju između mikroproceosora, memorije, periferijalnih komponenti, sabirnica u ugradbenim sistemima
Evaluirati kako arhitektura i način implementacije utiču na performanse i disipacije energije
Pisati efikasan kod za ugradbene issteme
Ukazati na važnost uloge kompajlera tokom dizajna ugradbenih sistema
Sumirati osnovne karakteristike sistema u realnom vremenu
Procjeniti da li dodatni uređaji mogu ubrzati rad sistema
Preduslovni predmet
Jezik izvođenja nastave Engleski jezik
Obavezna literatura The 8051 Family of Microcontrollers, R.H. Barnett, 1995, Prentice Hall
Preporučena literatura Programming and Interfacing the 8051, S.Yeralan, A. Ahluwalia, 1995 Addison Wesley
Microprocessor and Microcontroller Fundamentals, William Kleitz, 1998, Prentice Hall
Programming and Customizing the 8051 Microcontroller, Myke Predko, 1999, Mc Graw Hill
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 2 30
Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30
Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15
Priprema za Finalni Ispit 1 25 25
Zadaća / Projekat 21 21
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 125
ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: GBE 307 Naziv predmeta: BIOINFORMATIKA
Nivo: Prvi Godina: III Semestar: V ECTS krediti: 5
Status:Obavezan Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Cilj predmeta je da se uspostavi osnovna pozadina u značajnom području bioinformatike. Glavne teme uključuju Pubmed i
Medline baze podataka, bioinformatičke alate bazirane na DNK i proteinima, kao i nekoliko novih alata. Od studenata se
očekuje da imaju znanje o genetici i konceptima molekularne biologije, kako bi se u potpunosti iskoristili dostupni izvori
informacija. Predmet je organizovan uporedo s laboratorijskim vježbama na kojima studenti primjenjuju teoriju iz
bioinformatike u praksi kako bi analizirali DNK, RNK, i proteinske sekvence, te proučavali filogeniju.
Ciljevi predmeta
Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći:
Prikaz značaja bioinformatike kao metode za prevazilaženje problema modernih biomedicinskih istraživanja.
Omogućavanje razvoja softverskih vještina koristeći kritičko vrednovanje rezultata i njihovo tumačenje.
Demonstriranje rada sa DNK sekvencama.
Objašnjavanje rada s proteinskim sekvencama.
Demonstriranje izrade filogenetskih stabala.
Sadržaj predmeta
Uvod u bioinformatiku
PubMed
Korištenje baze podataka nukleotida
Korištenje proteina i specijalizirani slijed baze
podataka
Rad sa jednom DNK sekvencom
Rad sa jednom sekvencom nukleotida
Pretraga sličnosti u bazi podataka
PARCIJALNI ISPIT
Poređenje dviju sekvenci
Višestruko poravnavanje sekvenci
Uređivanje i objavljivanje poravnavanja
Rad s 3D strukturama proteina
Rad sa RNK
Izrada filogenetskih stabala: NJ metoda
Izrada filogenetskih stabala: UPGMA metoda
ZAVRŠNI ISPIT
SADRŽAJ PRAKTIČNIH VJEŽBI
Početak predavanja
praktične vježbe 1: PubMed
praktične vježbe 2: Korištenje baze podataka nukleotida
praktične vježbe 3: Korištenje proteina i specijalizirani
slijed baza podataka
praktične vježbe 4: Rad sa jednom DNK sekvencom
praktične vježbe 5: Rad sa jednom sekvencom nukleotida
praktične vježbe 6: Pretraga sličnosti u bazi podataka
PARCIJALNI ISPIT
praktične vježbe 7: Poređenje dviju sekvenci
praktične vježbe 8: Višestruko poravnavanje sekvenci
praktične vježbe 9: Uređivanje i objavljivanje poravnavanja
praktične vježbe 10: Rad sa 3D strukturama proteina
praktične vježbe 11: Izrada filogenetskih stabala
Priprema za praktični ispit
Praktični ispit
ZAVRŠNI ISPIT
Metode podučavanja
Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad
Prezentacije
Rad u laboratoriji
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 20 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 20 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
Koristiti PubMed za pretraživanje članaka
Koristiti NCBI za analizu sekvence
Raditi sa jednom DNK sekvencom
Izvršiti pretragu sličnosti
Izvršiti poravnavanje višestrukih sekvenci
Otkriti različite proteinske baze podataka
Napraviti filogenetsko stablo
Preduslovni predmeti
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Lesk, A. (2008). Introduction to Bioinformatics, 3rd ed. Oxford, UK: Oxford University Press
Preporučena literatura Claverie, J. M. & Notredame, C. (2006). Bioinformatics for Dummies, 2nd ed. Hoboken, NJ, USA: Wiley
Campbell, A. M. & Heyer, L. J. (2006). Discovering Genomics, Proteomics, and Bioinformatics, 2nd ed. San Francisco, CA,
USA: Benjamin Cummings
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 14 14
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 14 14
Seminar / Prezentacija 1 18 18
Ukupno opterećenje 125
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: GBE 321 Naziv predmeta: INTELIGENTNI SISTEMI
Nivo: Prvi Godina: II,III Semestar: III,IV,V,VI ECTS krediti: 5
Status:Izborni Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Ovaj predmet se bazira na fuzzy sistemima i vještačkim neuronskim mrežama u cilju njihove primjene na različite problem u
bioinženjerstvu. Fokus će, između ostalg, biti na arhitekturama neuronskih mreža i fuzzy sistemima, algoritmima i njihovim
primjenama, Matlab - Neural Network Toolbox and Fuzzy Logic Toolbox.
Ciljevi predmeta
Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći:
Teorija iza neuronskih mreža.
Uvod u fuzzy sisteme.
Objašnjavanje temeljnih aspekata fuzzy sistemas.
Podučavanje o eule-baziranim sistemima.
Ilustrovanje razvoja ekspertnih sistema.
Sadržaj predmeta
Uvod
Karakteristike neuronskih mreža i fuzzy sistema
Biološki i vještački neuroni
Vještačke neuronske mreže
Faze vještačkih neuronskih mreža
Klasifikacija mreža
Učenje bez nadzora
PARCIJALNI ISPIT
Učenje pod nadzorom
Perceptroni i višeslojni perceptroni
Aplikacije neuronskih mreža
Fuzzy setovi i operacije
Fuzzy reprezentacija struktuisanog znanja
Aplikacija fuzzy sistema u neuronskim mrežama
Ekspertni sistemi bazirani na fuzzy logici i vještačkim
neuronskim mrežama
ZAVRŠNI ISPIT
Metode podučavanja
Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad
Prezentacije
Rad u laboratoriji
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 20 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 20 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
Dizajnirati i upotrijebiti fuzzy sistem u svrhu rješavanja inženjerskih problema
Dizajnirati i upotrijebiti vještačke neuronske mreže u svrhu rješavanja problema
Razlikovati različite aspekte i metode aplikacije fuzzy sistema i vještačkih neuronskih mreža i bioinženjerstvu
Razlikovati klasične načine upotrebe algoritama i upotrebu neuronskih mreža na probleme
Analizirati tehničke mogućnosti, prednosti i nedostatke fuzzy sistema i vještačkih neuronskih mreža
Raspravljati aplikacijama dostupnih alata kao što je Matlab Nerual Network Toolbox
Izraditi inteligentni ekspertni sistem za rješavanje kompleksnih problema u poljima bioinženjerstva
Preduslovni predmeti
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura S. Kumar, “Neural Networks: A Classroom Approach,” McGraw Hill, 2005
Preporučena literatura
J.M. Mendel, “Uncertain Rule-Based Fuzzy Logic Systems”, Prentice-Hall, 2001
Timothy Ross, Fuzzy Logic with Engineering Applications, John Wiley & Sons Inc., 2010.
Sandhya Samarasingh, Neural Networks for Applied Sciences and Engineering: From Fundamentals to Complex Pattern
Recognition, Auerbach Publications, 2006
S. Haykin, “Neural Networks: A Comprehensive Foundation”, 2nd Ed, Prentice-Hall,1999
L. Fausett, “Fundamentals of Neural Networks: Architectures, Algorithms, and Application s”, Prentice-Hall, 1994
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 14 14
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 14 14
Seminar / Prezentacija 1 18 18
Ukupno opterećenje 125
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: GBE 323 Naziv predmeta: BIOMEDICINSKA INSTRUMENTACIJA
Nivo: Prvi Godina: I1,III Semestar: II1,IV,V,VI ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj predmet će predstaviti studenima osnove tehnologije biomedicinskog inženjeringa, tako da oni mogu razumjeti i procijeniti
(a možda i dizajnirati) sisteme i uređaje koji mogu mjeriti, testirati, te dobiti biološke informacije. Predavanja će obuhvatiti
sisteme ljudske fiziologije, kao i bio-signale koje stvaraju. Fokus će biti na biosenzorima, pretvaračima, bio-elektrodama koje se
koriste za akviziciju, i pojačalima za mjerenje bio-potencijala. Također će se raspravljati o bioetici. Uvod u osnove
biomedicinske instrumentacije, biomedicinski senzori i fiziološki pretvarači, biomedicinski rekorderi, sistemi monitoringa
pacijenta, instrumenti za aritmiju i ambulantno praćenje, pejsmekeri, srčani defibrilatori, MRI i CT sistemi su teme pokrivene u
ovom predmetu.
Ciljevi predmeta
Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći:
Uvod u osnove biomedicinske instrumentacije.
Objašnjavanje principa rada biomedicinske instrumentacije.
Upoznavanje studenata sa sigurnošću pacijenata.
Pregled propisa koji se odnose na biomedicinsku instrumentaciju.
Sadržaj predmeta
Uvod u biomedicinsku instrumentaciju
Biomedicinski senzori, pretvarači i bioelektrična
pojačala
Elektrokardiograf
Mjerenje krvnog i fiziološkog pritiska i druga
kardiovaskularna mjerenja i uređaji
Instrumenti za mjerenje parametara mozga
Biološko mjerenje impedancije
Respiratorni sistem i njegovo mjerenje
PARCIJALNI ISPIT
Intenzivna i koronarna jedinica, pejsmejkeri i
defibrilatori
Elektrohirurgija
Laseri i oprema za medicinsko snimanje
Radiologija i nuklearna medicinska oprema i medicinski
ultrazvuk
Magnetna rezonanca
Kompjuterizovana tomografija
Sigurnost i prava pacijenata
ZAVRŠNI ISPIT
SADRŽAJ PRAKTIČNIH VJEŽBI:
Laboratorijski dio ovog predmeta je osmišljen tako da se
studenti upoznaju sa svim instrumentima spomenutim na
predavanjima kroz niz virtualnih vježbi. Kroz ove
laboratorije oni će naučiti kako da koriste instrumente i, u
isto vrijeme, tumače rezultate koje su dobili.
Metode podučavanja
Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad
Prezentacije
Rad u laboratoriji
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 20 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 20 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
Sjetiti se osnovne terminologije vezane za biomedicinsku instrumentaciju
Prepoznati biomedicinske instrumente
Vježbati na širokom dijapazonu biomedicinske instrumentacije
Tumačiti načela rada biomedicinskih instrumenata
Procijeniti sigurnost i prava pacijenata
Preduslovni predmeti
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Raden, J. F. (2010). Handbook of Modern Sensors, Physics, Designs and Applications. New York, NY, USA: Springer-Verlag
Preporučena literatura
Enderle, J. & Bronzino, J. (2011). Introduction to Biomedical Engineering, 3rd ed. Burlington, MA, USA: Elsevier
Academic Press
Webster, J. G. & Eren, H. (2014). Measurement, Instrumentation, and Sensors Handbook, 2nd ed. Boca Raton, FL, USA: CRC
Press
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 14 14
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 14 14
Seminar / Prezentacija 1 18 18
Ukupno opterećenje 125
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: GBE 325 Naziv predmeta: BIOMEDICINSKI SIGNALI I SISTEMI
Nivo: Prvi Godina: II,III Semestar: III,IV,V,VI ECTS krediti: 5
Status:Izborni Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Ovaj predmet će da upozna studente sa medicinskim i biomedicinskim konceptima. Fokus će biti na načinu na koji signalna
analiza može da razjasni razumijevanje biomedicinskih signala, njihovu interpreraciju i dijagnozu. Poglavlja uključuju EEG,
ECG, EMG, respiratorni i krvni pritisak (kako se generiraju i mjere), biosignale kao nasumične procese, spektralnu analizu,
talase, funkc ije vremena-frekvencije i signalno procesuiranje za prepoznavanje šablona.
Ciljevi predmeta
Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći:
Upoznavanje sa principima biomedicinskih signala i sistema kroz ECG, EEG, EMG, NIBP, IBP i respiratorne primjere.
Objašnjavanje značaja inženjeringa u medicini.
Pregled karakteristika biomedicinskih signala.
Pregled osnovnih koncepata o ljudskom srcu.
Pregled osnovnih koncepata o respiratornom sistemu.
Sadržaj predmeta
Sažetak i historija biomedicinskog inženjeringa
Ćelijska fiziologija, bio-potencijali, membrane i aktivni
potencijali
Bioelektrični fenomeni, neuroni, sinaptička transmisija
Biomedicinski signali: ECG, EEG, EMG, EOG,
respiratorni signali, biomedicinski senzori,
procesuiranje biomedicinskih signala
Ljudsko srce, kardio krugovi, elektrokardiogram,
vektokardiogram, električno polje srca, metode
dobivanja ECGa
Metode za dobivanje, procesuiranje i vizualizaciju
ECG signala, dijagnostika srčanog ritma
ECG forme talasa i značajni segmenti, interpretacija i
dijagnostika ECG-a, pejsmejkeri
PARCIJALNI ISPIT
Respiratorni signali, mjerenje, ekstrakcija iz ECG-a i
mjerenje respiratornih signala
Krvni pritisak, invazivne i neinvazivne metode
mjerenja, biosenzori i pretvarači
Metode za dobivanje, procesuiranje i vizualizaciju EEG
signala
Snimanje i interpretacija EEG-a, osnovni koncepti i EEG
fenomeni
Elektrode za mjerenje bio-potencijala, osnovni
elektrohemijski procesi u ćelijama i tkivima, aspekti i
metode u mjerenju bio-smetnji
Elektrohemijski senzori i dijaliza: hemijski senzori,
separacija krvnih elemenata
Priprema za završni ispit
ZAVRŠNI ISPIT
SADRŽAJ PRAKTIČNIH VJEŽBI
Sedmica 1-11: Praktične vježbe dizajnirane su tako da
studenti prođu kroz niz virtualnih laboratorija i analiziraju
izučenu opremu, način njihovog funkcioniranja,
komponente i terapeutsku važnost u determiniranju
dijagnoze
Metode podučavanja
Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad
Prezentacije
Rad u laboratoriji
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 20 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 20 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
Definirati sistemsko biomedicinsko modeliranje
Procijeniti različite aspekte i metode za primjenjivanje inženjerskih principa u medicini
Dati pregled karakteristika biomedicinskih signala
Urediti principe dizajna i implementacije medicinskih sprava za procesuiranje fizioloških signala
Interpretirati rezultate ECG i EEG signala
Preduslovni predmeti
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Raden, J. F. (2010). Handbook of Modern Sensors, Physics, Designs and Applications. New York, NY, USA: Springer-Verlag
Preporučena literatura
Enderle, J. & Bronzino, J. (2011). Introduction to Biomedical Engineering, 3rded. Burlington, MA, USA: Elsevier Academic
Press
Webster, J. G. & Eren, H. (2014). Measurement, Instrumentation, and Sensors Handbook, 2nd ed. Boca Raton, FL, USA: CRC
Press
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 14 14
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 14 14
Seminar / Prezentacija 1 18 18
Ukupno opterećenje 125
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: GBE 330 Naziv predmeta: BIOSENZORI
Nivo: Prvi Godina: I1,III Semestar: III,IV,V,VI ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Biosenzori su se pojavili kao novo uzbudljivo područje istraživanja, budući da oni povezuju molekularnu biologiju s
elektronikom s ciljem proizvodnje uređanja modernog doba. Ovaj predmet pokriva osnove mikrobiologije i biohemije s
inženjerske tačke gledišta i daje sveobuhvatan uvod u osnovne osobine biosenzora. Razmatraju se najčešći biološki agenti i
načini na koje se on i mogu povezati s različitim transduktorima kako bi se napravio biosenzor za medicinske aplikacije. Fokus
će biti na optičkim biosenzorima, imunobiosenzorima i nanobiosenzorima. Nove tehnologije, pregled najnovijih istraživanja i
sučelja mašina se također istražuju u ovom predmetu.
Ciljevi predmeta
Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći:
Uvod u biosenzore, posebno tehnologije biosenzora za studente genetike i bioinženjeringa i one koji su
zainteresovani za temu.
Objašnjavanje osnovnih koncepata iz oblasti biosenzora i bioelektronike.
Razjašnjenje tipičnih problema u oblasti biosenzora i bioelektronike.
Sadržaj predmeta
Uvod/Pregled oblasti i primjena biosenzora
Tačnost mjerenja i izvor grešaka
Osobine i način rada senzora
Statičke i dinamične karakteristike biosenzora
Standardi u mjerenju
Mreže senzora i komunikacija
Priprema za parcijalni ispit
PARCIJALNI ISPIT
Biološki elementi za detekciju
Kalorimetrijski biosenzori
Potenciometarski biosenzori
Amperometrijski biosenzori
Optički biosenzori
Piezoelektrični biosenzori
Imunobiosenzori
ZAVRŠNI ISPIT
SADRŽAJ PRAKTIČNIH VJEŽBI
Početak predavanja
praktične vježbe 1: Uvod/Pregled oblasti i primjena
biosenzora
praktične vježbe 2: Tačnost mjerenja i izvor grešaka
praktične vježbe 3: Osobine i način rada senzora
praktične vježbe 4: Statičke i dinamične karakteristike
biosenzora
praktične vježbe 5: Standardi u mjerenju
praktične vježbe 6: Mreže senzora i komunikacija
PARCIJALNI ISPIT
praktične vježbe 7: Biološki elementi za detekciju
praktične vježbe 8: Kalorimetrijski biosenzori
praktične vježbe 9: Potenciometarski i amperometrijski
biosenzori
praktične vježbe 10: Optički biosenzori
praktične vježbe 11: Piezoelektrični biosenzori i
imunobiosenzori
Priprema za praktični ispit
Praktični ispit iz laboratorijskih vježbi
ZAVRŠNI ISPIT
Metode podučavanja
Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad
Prezentacije
Rad u laboratoriji
Metode evaluacije
Kviz 0 % Praktični ispit 20 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 20 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
Opisati fizičke principe u radu biosenzora
Opisati biologiju elemenata za detekciju
Razlikovati biosenzore
Prepoznati ograničenja biosenzora
Predvidjeti oblasti u kojima se različiti biosenzori mogu primijeniti
Razlikovati tačnost mjerenja i izvore grešaka Šifrabiosenzora
Formulisati tehničke karakteristike biosenzora
Diskutovati standarde mjerenja, mrežu senzora i komunikaciju
Preduslovni predmeti
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Raden, J.F. (2010). Handbook of Modern Sensors, Physics, Designs and Applications. New York, NY, USA: Springer-Verlag
Preporučena literatura
Enderle, J. & Bronzino, J. (2011). Introduction to Biomedical Engineering, 3rd ed. Burlington, MA, USA: Elsevier
Academic Press
Webster, J. G. & Eren, H. (2014). Measurement, Instrumentation, and Sensors Handbook, 2nd ed. Boca Raton, FL, USA: CRC
Press
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 14 14
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 14 14
Seminar / Prezentacija 1 18 18
Ukupno opterećenje 125
ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: CEN 221 Naziv predmeta: OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE
Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: I ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Ovaj predmet uvodi studente u načine objektno orijentisanog programiranja.
Ciljevi predmeta Ovaj predmet ima za cilj osigurati dubinsko rješavanje problema objektno orijentisanog programiranja. Fokusira se na
objektno orijentisano dizajniranje aplikacija. Studenti će kritički analizirati i istražiti metodologiju programiranja i
primjenjivati svoje studije za dizajn i implementaciju savremenih softverskih aplikacija.
Sadržaj predmeta
Ponavljanje osnova C++ programskog jezika (petlje, funkcije, nizovi) (1)
Ponavljanje osnova C++ programskog jezika (petlje, funkcije, nizovi) (2)
Uvod u strukture, klase i objekte (1)
Uvod u strukture, klase i objekte (2)
Dizajn i implementacija klasa
Objektno-orjentisani dizajn
Nizovi karaktera i vektori
Parcijalni ispit
Odvojeno kompajliranje i namespace-ovi
Strimovi
Polimorfizam u OOP-u
Nasljeđivanje u OOP-u
Rekurzija
Upravljanje izuzetcima
Šabloni
Metode podučavanja Interaktivna nastava i komunikacija sa studentima
Kvizovi
Vježbe
Grupni rad
Metode evaluacije (%)
Kviz 15 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 35 % Prisustvo 10 %
Parcijalni ispit 15 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 25 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Definiše i objasni pojam objekta
2. Implementira programe koristeći objektno orijentisani dizajn
3. Demonstrira znanje osnovnih pojmova objektno orijentisanog programiranja
4. Objasni razliku između funkcionalnog i objektno orijentisanog programiranja
5. Demonstrira poznavanje principa softverskog inžinjeringa
Preduslovni predmet Programiranje I
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Absolute C++, 5th ed, W. Savitch, Pearson
Preporučena literatura Problem Solving with C++, 7th ed, W. Savitch, Pearson
An Introduction to OOP, 3 edition, T. Budd, Pearson
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 3 3
Priprema za završni ispit 1 7 7
Zadaća / Projekat 15 4 60
Seminar / Prezentacija 0 0 0
Ukupno opterećenje 134
ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: CEN 254 Naziv predmeta: STRUKTURE PODATAKA
Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: II ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Proučavaju se osnovne strukture podataka i njihove realizacije: nizovi, matrice, stek strukture, nizovi, hash tablice, strukture
stabla, popisi i grafikoni. Takođe se obrađuje rekurzija kao tehnika programiranja. Uključene su i metode pretraživanja i
sortiranja kao što je unošenje(insertion), spajanje(merge) i quicksort i osnovne analize algoritama.
Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da pruži studentima osnovno razumjevanje struktura podataka i načina njihove implementacije kroz teme
spomenute u nastavku.
Sadržaj predmeta
Ponavljanje osnova OOP-a
Spremnici podataka, nizovna lista
Spojena lista (1)
Spojena lista (2)
Rekurzija
Stack struktura (1)
Stack struktura (2)
Parcijalni ispit
Red struktura (1)
Red struktura (1)
Struktura drveta
Binarno drvo, Binarno drvo sa pretraživanjem
Grafovi
Algoritmi za upravljanje grafova
Hash-iranje
Metode podučavanja Interaktivna nastava
Vježbe
Metode evaluacije (%)
Kviz 15 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 35 % Prisustvo 10 %
Parcijalni ispit 15 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 25 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Demonstrira poznavanje osnovnih struktura podataka
2. Objasni razlike između različitih algoritama za sortiranje
3. Implementira različite strukture podataka
4. Demonstrira kako su strukture podataka korištene u programiranju
5. Analizira kompleksnost algoritama
Preduslovni predmet Programiranje I
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura D. S.Malik, Data Structures Using C++, 2nd Edition, Cengage Learning, 2010.
Preporučena literatura M. A. Weiss, Data Structures and Algorithm Analysis in C++, Addison Wesley, 2006
Peter Drake, Data Structures and Algorithms in Java, Prentice Hall, 2005.
Frank Carrano, Data Structures and Abstractions with Java, 2E, Pearson, 2007.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 10 10
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 2 20 40
Seminar / Prezentacija 0 0 0
Ukupno opterećenje 129
ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: CEN 263 Naziv predmeta: RAČUNARSKE MREŽE
Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: I ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Predmet se fokusira na principe i prakse računarske mreže, sa fokusom na Internet: strukture i komponente računarskih mreža,
switching, slojna arhitektura, TCP/IP, fizički sloj, kontrol grešaka, kontrola protoka, LAN (Ethernet, Token Ring, FDDI),
mrežni sloj, kontrola zagušenja, kvalitet servisa, multicast.
Ciljevi predmeta
Glavni cilj predmeta je u najširem smislu odgovoriti na osnovno pitanje "Kako kompjuterske mreže i internet djeluje?".
Predmet će osigurati sveobuhvatan, nezavisnu turu kroz sve o umrežavanju, od najnižeg nivoa prijenosa podataka i ožičavanja
do najviših nivoa aplikacijskog softvera. Na svakom nivou, vidjeti ćemo kako se sadržaji i usluge koje nude niži nivoi koriste
i proširuju u sljedećem nivou.
Sadržaj predmeta
Uvod u predmet
Kompjuterske mreže i Internet (1)
Kompjuterske mreže i Internet (2)
Aplikacijski sloj (1)
Aplikacijski sloj (2)
Transportni sloj (1)
Transportni sloj (2)
Parcijalni ispit
Transportni sloj (3)
Mrežni sloj (1)
Mrežni sloj (2)
Mrežni sloj (3)
Link sloj (1)
Link sloj (2)
Fizički sloj
Metode podučavanja Interaktivna nastava
Praktična nastava
Metode evaluacije (%)
Kviz 10 % Praktični ispit 20 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo 0 %
Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Diskutuje o osnovama računarskih mreža
2. Objasni sisteme prijenos podataka i njihove komponente
3. Objasni razičite tipove topologije mreža i protokole
4. Nabroji i objasni funkciju svakog sloja u OSI modelu i TCP/IP protokolu
5. Objasni različite tipove mrežnih uređaja i njihove funkcije unutar mreže
6. Pokaže vještine umreživanja i mehanizme rutiranja
Preduslovni predmet -
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura James F.Kurose, Keith W. Ross, Computer Networking- A top-down approach, Pearson, 2013
Preporučena literatura
Dr. K.V. Prasad, Principles of Digital Communication Systems and Computer Networks, Charles River Media, 2003
Nader F. Mir, Computer and Communication Networks, Prentice Hall, 2006.
Andrew S. Tanenbaum, Computer Networks, Fourth Edition, Prentice Hall, 2003.
Diane Barrett and Todd King, Computer Networking Illuminated, Jones and Bartlett Publishers Inc., 2005.
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 13 13
Priprema za završni ispit 1 23 23
Zadaća / Projekat 2 10 20
Seminar / Prezentacija 0 0 0
Ukupno opterećenje 120
ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: MAN 309 Naziv predmeta: PODUZETNIŠTVO
Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: III ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta
Predmet teži da pruži studentima razumjevanje problema i izazva sa kojima se susreću poduzetnici i kako razviti vještine
neophodne za njihovo rješavanje. Istražit ćemo kako bi izvršni dio kompanija trebao pristupiti donošenju ključnih odluka kroz
razne faze postojanja kompanije. Počevši od tačke pojedinca, stavit ćemo sebe u poziciju onih koji donose odluke sve od
tehnoloških poduzetnika pa to velikih poduzetnika.
Ciljevi predmeta
Ciljevi predmeta su: razvijanje znanja i razumjevanja poduzetništva i njegovog procesa; ocjenjivanje mogućnosti novih
poslovnih koncepata i ideja; razvijanje vještina u novom biznisu uključujuću prepoznavanje prilika, gradnja poslovnih
modela, ocjenjivanje marketa i finansijsko planiranje; prepoznavanje vještina i resursa potrebne za razvoj novih biznisa;
analiziranje raznih strategija izlaska iz poslovanja; poslovni planovi za razvoj i finansiranje novih biznisa.
Sadržaj predmeta
Uvod u predemt
Kako razmišljati kao poduzetnik i potrebni resursi i mogućnosti profita
Kada je dobra ideja dobra prilika, kako napraviti dobar korak i usklađivanje vještina i prilika
Minimalni život proizvoda i ocjenjivanje kupaca, vođenje i vježbe. Glas potrošača
Marketinške strategije za poduzetnika: upravljanje rastom poslovanja
Uspotavljanje tima i kulture
Proces poslovnog planiranja
Parcijalni ispit
Ko su kupci? Poslovni model i kako privući ljude i napraviti pogodnu atmosferu
Šta ulagači žele? Mikrokrediti. Koliko dati?
Sreća predstavlja pozitivan protok novca; CCC
Početno ulaganje i finansiranje poslovanja
Upravljanje rastom; Vođenje i izvršavanje
Prezentacija timskih projekata
Zaključak i priprema za završni ispit
Metode podučavanja Interaktivna predavanja Vježbe
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 10 % Seminarski rad 0 %
Projekat 20 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 10 % Završni ispit 30 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Prepozna potencijalne crijedne mogućnosti
2. Iznađe sredstva potrebna za ostvarenje planova i kako napraviti uspješnu organizaciju
3. Upravlja organizacijom nakon njenog pokretanja
4. Razvije posao u uspješano poduzeće
5. Napravi i kultiviše vrijednosti za vlasnike organizacije
Preduslovni predmet -
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Entrepreneurship, W.D. Bygrave & Zacharakis, 2011 2nd ed. John Wiley & Sons.
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 14 14
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat 1 40 25
Seminar / Prezentacija 1 10 10
Ukupno opterećenje 128
ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: MAN 107 Naziv predmeta: UVOD U POSLOVANJE
Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Opis predmeta Predmet predstavlja balansiran pogled na poslovanje; prednosti, mane, uspjehe, padove, probleme i izazove. Daje studentima
dobru osnovu za naprednije predmete iz oblasti poslovanja.
Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta je da pruži studentima jasnu i cjelokupnu sliku osnovnih koncepata poslovanja i pokazuje dinamiku i
uzbuđenje poslovnih organizacija i ljudi koji ih predvode.
Sadržaj predmeta
Motivi i funkcije poslovanja
Etika poslovanja i socijalna odgovornost
Razmatranje ekonomskih uslova
Razmatranje globalnih uslova
Odabir načina posjedovanja biznisa
Poduzetništvo i planiranje poslovanja
Efektivno upravljanje
Parcijalni ispit
Organizacijske strukture
Unapređenje produktivnosti i kvalitete
Motiviranje uposlenika
Zapošljavanje, unapređivanje i ocjenjivanje uposlenika
Izrada i određivanje cijena proizvoda
Distribuiranje proizvoda
Promoviranje proizvoda
Metode podučavanja Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima
Diskusije i grupni rad
Rješavanje problema i slučajevi iz poslovnog svijeta
Vježbe
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 10 % Seminarski rad 0 %
Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 10 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Objasni funkcionalni dio poslovanja
2. Objasni faktore koji utiču na poslovno okruženje
3. Objasni karakteristike na osnovu kojih se razlikuju načini poslovanja organizacija
4. Ispita ključne funkcije menadžmenta
5. Objasni ulogu proizvoda, cijene, mjesta i promocije u marketingu
6. Komunicira efektivno kroz pisane i oralne prezentacije zadataka
7. Objasni ključne dijelove novca, finansiranja i investicija
Preduslovni predmet -
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Jeff Madura, Introduction to Business, 4 Edition, USA 2007
Preporučena literatura
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 1 15
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 30 20
Priprema za završni ispit 1 30 30
Zadaća / Projekat
10 10
Seminar / Prezentacija
10 10
Ukupno opterećenje 119
ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: MAN 223 Naziv predmeta: LIDERSTVO
Ciklus: Prvi Godina: III Semestar: VI ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+1 Ukupan broj sati: 30+15
Opis predmeta Ovaj predmet će naučiti studente o teoretskim aspektima rukovodstva i kako primjeniti to znanje u praksi.
Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta jeste da pruži studentima razumjevanje rukovodstva kako u teoriji tako i u praksi. Studenti će također
razviti i znanje o vlastitoj filozofiji rukovodstva i način vođenja koji odgovara njima zajedno sa vještinama potrebnim za
uspješnu analizu slučajeva koji uključuju rukovodstvo.
Sadržaj predmeta
Uvod u predmet
Osobine i vještine menadžera
Priroda menadžerskog posla
Viđenja uspješnog načina rukovođenja
Uspješno rukovođenje, delegiranje i osnaživanje
podređenih
Rane teorije nepredviđenih situacija uspješnog rukovođenja
Moć i utjecaj
Parcijalni ispit
Dijaičke relacije i pripisivanja uspjeha podređnim
Karizmatičko i transformacijsko rukovođenje
Predvođenje promjena u organizaciji
Etika, službenik, duhovnost
Rukovođenje timova i grupa za odlučivanje
Strateško rukovođenje administracije
Razvijanje vještina rukovođenja
Metode podučavanja Predavanja
Prezentacije
Projekat
Zadaci
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 10 % Seminarski rad 0 %
Projekat 20 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 10 % Završni ispit 40 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Definiše različite vrste rukovođenja
2. Pripremi se kao budući vođa da bude mudriji i pronicljiviji u toj ulozi
3. Postane svjestan vlastitih prednosti kao vođa
4. Razumije koje dimenzije razviti kako bi se unaprijedio kao vođa
5. Definiše niz izbora dostupnih njemu kao vođi
Preduslovni predmet -
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Richard L. Hughes, Robert C. Ginnett, Gordon J. Curphy, Leadership enhancing the Lessons of Experience, 7th Ed.
Preporučena literatura Yukl, Gary (2010) Leadership in Organizations, 7th Ed. Upper Saddle, NJ: Pearson- Prentice
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 1 15
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 15 15
Priprema za završni ispit 1 15 15
Zadaća / Projekat
20 20
Seminar / Prezentacija
20 20
Ukupno opterećenje 119
ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5
Šifra predmeta: MAN 321 Naziv predmeta: OPERACIONA ISTRAŽIVANJA
Ciklus: Prvi Godina: III Semestar: V-VI ECTS krediti: 5
Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+1 Ukupan broj sati: 30+15
Opis predmeta Operaciono istraživanje pomaže u rješavanju problema u različitim okruženjima koja zahtijevaju odluke. Predmet obuhvata
teme: Linearno programiranje, transport, dodjelu zadataka i CPM / MSPT tehnike. Analitičke tehnike i računarski paketi će se
koristiti za rješavanje problema s kojima se suočavaju poslovni menadžeri u okruženjima odlučivanja.
Ciljevi predmeta Ovaj predmet ima za cilj upoznati studente s kvantitativnim metodama i tehnikama za učinkovito donošenje odluka;
formulacija modela i aplikacije koje se koriste u rješavanju problema poslovne odluke.
Sadržaj predmeta
Uvod u operaciona istrazivanja (OI)
Uvod u temeljnu matematiku i statistiku
Linearno programiranje (LP), LP i raspodjela resursa, definicija LP, linearnost
Maksimiziranje i minimiziranje problema.
Grafičko rješenje za minimalizaciju LP-a, uvod,
jednostavni način definiranja metode, formuliranje jednostavnog modela.
Mješovita ograničenja
Priprema za parcijalni ispit
Parcijalni ispit
Primjer koji sadrži mješovita ograničenja, primjer
smanjenja sličnih ograničenja.
Analiza osjetljivosti: promjene u objektivnoj funkciji,
promjene u RHS, model prijevoza
Osnovne pretpostavke
Metode rješavanja:
Izvedivo rješenje: sjeverozapadna metoda, metoda
najnižeg troška;
Optimalno rješenje: metoda odstupanja, modificirana;
(MODI).
Model dodjele: - osnovne pretpostavke
Metode podučavanja Predavanja
Prezentacije
Projekat
Zadaci
Metode evaluacije (%)
Kviz 0 % Praktični ispit 0 %
Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %
Projekat 10 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 10 %
Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %
Prezentacija 10 % Završni ispit 50 %
Total 100 %
Ishodi učenja
Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:
1. Biti u stanju razumjeti obilježja različitih tipova okruženja za donošenje odluka i odgovarajućih pristupa i alata za
donošenje odluka koji će se koristiti u svakoj vrsti.
2. Kognitivne sposobnosti (razmišljanje i analiza)
3. Biti sposoban graditi i riješiti transportne modele i modele zadataka.
4. Komunikacijske vještine (osobne i akademske).
5. Biti u stanju oblikovati nove jednostavne modele, kao što su: CPM, MSPT kako bi unaprijedili donošenje odluka i
razvili kritičko razmišljanje i objektivnu analizu problema odlučivanja.
6. Praktične i specifične vještine (Prijenosne vještine).
7. Biti u mogućnosti provoditi praktične slučajeve, koristeći TORA, WinQSB
Preduslovni predmet -
Jezik izvođenja nastave Engleski
Obavezna literatura Applications and Algorithms, Wayne L Winston, Publisher: Indian University, 4th edition, 2004
Preporučena literatura Taha, Hamdy, Operations Research, 7th edition, (USA: Macmillan Publishing Company), 2003
ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)
Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje
Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30
Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 1 15
Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2
Priprema za parcijalni ispit 1 20 20
Priprema za završni ispit 1 30 30
Zadaća / Projekat
30 30
Seminar / Prezentacija
Ukupno opterećenje 129
ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5