Download - Inženjerska geologija_predavanje I
![Page 1: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/1.jpg)
Inženjerska geologija
Prezentacija: Doc Dr Biljana Abolmasov
![Page 2: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/2.jpg)
Program kursa “Inženjerska geologija”
• Nastava i vežbanja 2+2• Doc. Dr Biljana Abolmasov (kabinet 328)• ESPB 5 (bodova)• Aktivnost u toku predavanja (5 poena)-
redovnost pohađanja nastave• Vežbe (5+30 poena)-redovnost pohađanja
vežbanja, završene i overene vežbe• P (50)-dve mogućnosti + U (10)
![Page 3: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/3.jpg)
Pismeni ispit (50 poena)Ispitni testovi Pismeni ispit
Broj testa Minimalni broj poena
Maksimalni broj poena
Minimalni broj poena
Maksimalni broj poena
Test I* 10 15
Test II* 15 20
Test III 10 15
Ukupno 35 50 30 50
* E
limin
acio
ni te
stov
i
Ocena na pismenom ispitu ukoliko se polaže u celini: 30-35 poena – šest (6); 35-40 poena – sedam (7); 40-45 poena osam(8) i 45-50 poena – devet(9); predispitne obaveze važe samo prvi rok
![Page 4: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/4.jpg)
Ukupan broj poena neophodnih za polaganje ispita iz Inženjerske geologije
Ocena Ukupan broj poena
Predavanja Vežbanja Pismeni ispit
6 51-60 Min 3 Min 15 Min 36
7 61-70 USLOVOverene sve vežbe8 71-80
9 81-90
10 91-100 Max 5 Max 30 Max 60
![Page 5: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/5.jpg)
Literatura
• Vasić M., 2001, “Inženjerska geologija”, S-print, Novi Sad
• Jevremović D., 2003, “Inženjerska geologija”, Univerzitet u Nišu, Građevinsko-arhitektonski fakultet, Niš
• Pavlović N., Lokin P., 2002, “Principi inženjerske geologije”, skripta, Rudarsko-geološki fakultet Beograd.
• Bell F.G., 1995, “Engineering geology”, Blackwell Science
• Janjić M. 1979-1981-Odabrana poglavlja iz Inženjerske geologije, fotokopirani materijal iz različitih udžbenika
![Page 6: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/6.jpg)
Program kursa “Inženjerska geologija”
• Opšti deo• Svojstva i stanja stenskih masa i terena
bitna sa inženjerskogeološkog aspekta• Savremeni geološki procesi i njihove
tvorevine• Inženjerskogeološki uslovi izgradnje
objekata
![Page 7: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/7.jpg)
Inženjerska geologija• Inženjerska geologija je relativno mlada naučna
disciplina• Razvoj inženjerske geologije kao naučno-tehničke
discipline vezan je za početak XX veka i intenzivniju graditeljsku aktivnost u našoj zemlji
• Osnivač inženjerske geologije u nas je Akademik Prof. Milan Luković koji je 1921 god. Na građevinskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu osnovao Katedru za tehnički geologiju i počeo da održava nastavu iz predmeta “Inženjerska geologija”
• 1931. godine štampan je uđžbenik “Inženjerska geologija” (jedan od prvih u svetu)
![Page 8: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/8.jpg)
• Definicija IAEG 1992, 2001 (International Association for Engineering Geology and the Environment):Inženjerska geologija je naučna disciplina posvećena proučavanju, istraživanju i pronalaženju rešenja za probleme nastale u geološkoj sredini kao rezultat interakcije geološke sredine i inženjerske delatnosti, kao i za problemima prognoze, prevencije i zaštite od geoloških hazarda.
![Page 9: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/9.jpg)
• Geološka sredina je onaj deo litosfere u kome se odvija njena interakcija sa inženjerskom delatnošću i predstavlja sveukupnost geoloških uslova koji proističu iz svojstava, stanja i ponašanja geološke sredine kao celine ili pojedinih njenih delova
• Inženjerska delatnost je onaj deo ljudske aktivnosti koji se odnosi na planiranje, projektovanje, izgradnju i korišćenje objekata u geološkoj sredini
• Geološki hazardi su svi savremeni geološki procesi koji svojom aktivnošću mogu da izazovu gubitak vrednosti prirodnih i materijalnih dobara, kao i gubitak ljudskih života.
![Page 10: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/10.jpg)
• Inženjerska geologija je primenjena geološka disciplina za razliku od fundamentalnih geoloških disciplina (mineralogija, petrologija, paleontologija, geohemija, geofizika, istorijska geologija, regionalna geologija, strukturna geologija) koje se bave građom, genezom i istorijskim razvojem Zemlje
• Osnova inženjerske geologije su fundamentalne geološke discipline dok nadgradnju čine opšte naučne discipline (matematika, fizika, mehanika, hemija)
![Page 11: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/11.jpg)
GEOTEHNIKA
Mehanika tla Inženjerska geologija Mehanika stena
Zemljani radovi Fundiranje Podzemni radovi
Geotehničke melioracije
Inženjerska hidrogeologija
![Page 12: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/12.jpg)
• Koji su to osnovni zadaci inženjerske geologije?
– da obezbedi podloge za racionalno planiranje, projektovanje, izvođenje i korišćenje svih oblika inženjerske delatnosti
– da obezbedi podloge za projektovanje i izvođenje različitih tehnoloških postupaka u stenskim masama (terenu) čiji je cilj zaštita i poboljšanje njihovih svojstva, odnosno prilagođavanje uslovima građenja i eksploatacije objekata
– da obezbedi podloge za projektovanje i izvođenje različitih geotehničkih konstrukcija
– da obezbedi podloge za projektovanje mera zaštite od prirodnih procesa – geoloških hazarda
![Page 13: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/13.jpg)
Inženjerska geologija
Geotehnika
Građevinarstvo Rudarstvo PlaniranjeUrbanizam Geologija Ekologija
Oblasti primene teorijskih i praktičnih saznanja iz inženjerske geologije
![Page 14: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/14.jpg)
Savremena inženjerska geologija je naučno stručna oblast koja se bavi izučavanjem svojstava, stanja i ponašanja geološke sredine i zakonitosti njihovih promena pod uticajem određene inženjerske delatnosti ili prirodnih procesa, uslova i načina poboljšanja tih svojstava i njihovog prilagođavanja konkretnim inženjerskim zahtevima.
![Page 15: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/15.jpg)
• Osnovni predmet izučavanja inženjerske geologije je teren kao deo geološke sredine– Od geološke građe – sastava, sklopa i geološkog razvoja zavise
i svojstva stenskih masa
• Specifičnost izučavanja terena u inženjerskoj geologiji – prostorne i vremenske komponente svojstava terena i stenskih masa koje ga izgrađuju– Poznavanje izmenljivosti svojstava i stanja stenskih masa
onakvih kakvi su danas, rezultat su uslova nastanka i geološke istorije kroz koje su stenske mase prošle
– Poznavanje izmenljivosti svojstva i stanja stenskih masa i terena tokom vremena omogućava nam da realno sagledamo i prognoziramo njena ponašanja u novim uslovima, bilo da oni nastaju graditeljskom delatnošću ili pri inteziviranju savremenih geoloških procesa
![Page 16: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/16.jpg)
• Inženjerskogeološka istraživanja su vezana za određeni prostor-teren ili njegov deo, tj. za određeno područje posmatranja– U inženjerskoj geologiji je bitno uvažiti veličinu
područja posmatranja, jer se svojstva stenskih masa bitno menjaju sa promenom veličine područja posmatranja – efekat razmere
• Osnovna područja posmatranja su:– područje kristala– područje uzorka-monolitnog dela stenske mase– područje stenske mase u sklopu terena– područje terena-zone sadejstva prirodne i veštačke
konstrukcije– područje velikih geotektonskih jedinica
![Page 17: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/17.jpg)
1
23
4
Uticaj efekta razmere na promenu geniteta (a) i tipa mehaničkog ponašanja (b)
![Page 18: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/18.jpg)
• Osnovna veličinska područja posmatranja u inženjerskoj geologiji:– područje uzorka-monolitnog dela stenske mase– područje stenske mase u sklopu terena– područje terena-zone sadejstva prirodne i veštačke
konstrukcije• Inženjerskogeološka proučavanja se odnose na
stensku masu kao deo geološke sredine, čije granice ne moraju biti uvek utvrđene (stenska masa u sklopu terena) ili su jasno definisane (područje uzorka i zone sadejstva)
• Inženjerskogeološka istraživanja mogu početi od monolitnih uzoraka, a mogu biti proširena na bilo koje stenske mase u sklopu terena, sve do krupnih geoloških tela ili kompleksa
![Page 19: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/19.jpg)
• Stenske mase su realne sredine i razlikuju se od “idealnih tela”
• Svojstva i stanja stenskih masa se diskontinualno ispoljavaju čak i u istim veličinskim područjima posmatranja (efekat razmere)
• Pri određenim razmatranjima svojstava i stanja stenskih masa usvajamo pretpostavke i određena uprošćavanja koja nam omogućavaju primenu matematičko-mehaničkih analitičkih veza (obrazaca i modela ponašanja) da bi složene probleme mogli da rešavamo u inženjerskoj praksi
![Page 20: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/20.jpg)
• Osnovna svojstva stenskih masa bitna sa inženjerskogeološkog aspekta:– Petrografska– Fizička– Mehanička – Tehnološka– Strukturna
• Osnovna stanja stenskih masa u sklopu terena bitna sa inženjersko geološkog aspekta:– Stanje napona– Stanje podzemnih voda– Stabilnost– Stanje alterisanosti-raspadnutosti
![Page 21: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/21.jpg)
Osnovna svojstva stenskih masa
Petrografska svojstva stenskih masa
![Page 22: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/22.jpg)
• U petrografska svojstva stenskih masa spadaju:– Mineralni sastav– Struktura i– Tekstura
Petrografska svojstva stenskih masa
![Page 23: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/23.jpg)
• Stene su prirodni mineralni agregati manjeg ili većeg broja minerala, određenog ili približno istog mineralnog i hemijskog sastava koji učestvuju u građi Zemljine kore
• Prema načinu postanka stene delimo na:– magmatske– sedimentne– metamorfne
• Svojstva stenskih masa bitno zavise od svojstava minerala koji ih izgrađuju, od strukture i teksture stene
Petrografska svojstva stenskih masa
![Page 24: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/24.jpg)
• Prema količini mineralnih vrsta i uticaju na svojstva stenskih masa razlikujemo:– petrogene-bitne minerale (određuju vrstu stene, utiču na sva
njena svojstva, bilo da su povoljna ili nepovoljna)– sporedne (prisustvo ovih minerala ne utiče na određivanje stene
i ne utiču na svojstva)– slučajne (nalaze se samo u tragovima)
• Tehnički značajna svojstva stena zavise od vrste minerala, njihove količine, svežine i postojanosti
• S tehničkog stanovišta možemo reći da se mogu izdvojiti– poželjni (povoljno utiču na tehnički značajna svojstva stena)– nepoželjni (nepovoljno utiču na tehnički značajna svojstva stena)– štetni (nepovoljno utiču na tehnička i sva ostala svojstva stena)
Petrografska svojstva stenskih masa
![Page 25: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/25.jpg)
• Struktura stena zavisi od oblika zrna, njihove veličine i načina srastanja i specifična je za genetski različite grupe stena (magmatske → metamorfne)-npr. sedimentne (klastična, amorfna, kristalasta), magmatske (zrnasta, porfirska)
• Oblik zrna utiče na fizička, mehanička i tehnološka svojstva stena– Oblici zrna: uglasta, poluzaobljena, zaobljena, ljuspasta....
• Veličina zrna: sitnozrna, srednjezrna, krupnozrna– Ravnomernost veličine zrna – ravnomerno i neravnomerno
zrnaste
Struktura stena
Petrografska svojstva stenskih masa
![Page 26: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/26.jpg)
• Način srastanja vezuje se za genetski tip stene– Neposredno
• Magmatiti – veza zrna (minerala) ostvarena je neposredno tokom kristalizacije, slično metamorfiti – rekristalizacijom
– Posredno• Sedimenti – veza je ostvarena naknadnim
unošenjem veziva • Pored oblika, veličine, količine mineralnih zrna
svojstva zavise i od vrste, količine i načina vezivanja, odnosno od tipa veziva (silicijsko, karbonatno, gvožđevito, organsko itd.)
Petrografska svojstva stenskih masaStruktura stena
![Page 27: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/27.jpg)
Petrografska svojstva stenskih masa
Kristalizaciona veza zrna kod magmatskih i metamorfnih stena – graniti i mermeri
![Page 28: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/28.jpg)
Petrografska svojstva stenskih masa
Posredno vezivanje kod sedimentnih stena – breče i konglomerati
bazaltna breča
krečnjačka breča
konglomerat
![Page 29: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/29.jpg)
Kredni bazalni kvarcni konglomerati – Tašmajdan, Beograd
![Page 30: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/30.jpg)
• Petrografska svojstva se ispituju posredno (mikroskopom) i neposredno (golim okom ili lupom)
• Granulometrijski sastav – sadržaj zrna različitih dimenzija koji obrazuju stenu u procentima ukupne težine
• Vrši se:– merenjem prečnika kod
kamenitih (čvrstih stena)– sejanjem (kod nevezanih stena)– hidrometrisanjem (kod
poluvezanih, prašinastih i glinovitih stena)
Petrografska svojstva stenskih masa
Analiza sejanjem
Analiza hidrometrisanjem
hidrometar
glinovita suspenzija
sita različitih prečnika
![Page 31: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/31.jpg)
Petrografska svojstva stenskih masa
Petrografska svojstva stenskih masa
Dijagram granulometrijskog sastava
![Page 32: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/32.jpg)
Petrografska svojstva stenskih masa
Trougli dijagram granulometrijskog sastava
![Page 33: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/33.jpg)
• Tekstura stena određena je rasporedom i orijentacijom u prostoru osnovnih formnih elemenata – minerala koji uzgrađuju stenu
• Osnovni tipovi tekstura vezuju se za genetski različite tipove stena -od magmatskih (masivna, planparalelna, fluidalna, mehurasta), preko sedimentnih (slojevita, masivan) do metamorfnih (škriljava)
• Pojedine teksture su s tehničkog stanovišta izuzetno povoljne (masivna), dok su pojedine izuzetno nepovoljne (škriljave)
Petrografska svojstva stenskih masa
Tekstura stena
![Page 34: Inženjerska geologija_predavanje I](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022061612/55cf9915550346d0339b74e5/html5/thumbnails/34.jpg)
bazaltne pilow lave
mehurasta tekstura kod bazalta
slojevitost
škriljavost, gnajseviPetrografska svojstva stenskih masa