Projekt Izrade stručnih podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu – projekt Ministarstva zaštite okoliša i prirode
IZRADA PODLOGA STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA dr. sc. Vladimir Jelavić, voditelj projekta,
V. Delija Ružić, L. Herenčić, A. Hublin, B. Marković, I. Švedek, G. Janeković, B. Masnjak, I. Stankić, D. Radoš, V. Tomac, M. Poljanec, E. Horvatić Viduka, R. Kos, D. Vidak,
D. Magdić, K. Marković
Zagreb, 02.03.2016. Hrvatska udruga poslodavaca,
‘Energetska učinkovitost kao odgovor na klimatske promjene’
Institut za energetiku i zaštitu okoliša
Pri korištenju podataka i grafova iz ove
prezentacije potrebno je navesti izvor
Sadržaj
• Međunarodni kontekst
• Emisije stakleničkih plinova
• Ciljevi smanjenja emisije
• Mjere
• Scenariji
• Učinci mjera i scenarija
• Zaključak
Globalni scenariji 2°C i Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinosi (INDC)
Cilj EU 2020. i 2030.
-20% emisija stakleničkih
plinova
20% obnovljivi izvori
energije
20% energetska
učinkovitost
10% povezanost
< - 40% emisija
stakleničkih plinova
> -27% obnovljivi
izvori energije
> -27%* energetska učinkovitost
15% povezanost u el. ene. sust.
*bit će pregledani do 2020 imajući u vidu razinu EU od 30%
2020
2030
Novi sustav upravljanja + indikatori
Provedba ciljeva do 2020. staklenički ne-ETS, OIE i EE
EU do 2050.
Izvor: Put za tranziciju prema konkurentnom niskougljičnom gospodarstvu u 2050. godini, EK 2011.
Aktivnosti projekta izrade podloga NUS
1. konferencija
Sektorske radionice (5 radionica)
Savjetovanja sa dionicima
Prezentacije na konferencijama
2. Konferencija
3. Okrugli stolovi i predavanja
Nacrt Zelena knjiga
Konzultacije Analize
Bijela knjiga
Akcijski plan provedbe
Analiza stanja i potreba – SWOT
Mjere i učinci po sektorima
Određivanje scenarija 2030. do 2050.
Učinci scenarija na gospodarstvo, društvo i okoliš
Analiza osjetljivosti i prijetnji za provedbu
Sektori i vremenski horizont
SEKTORI
• ENERGETSKA POSTROJENJA
• INDUSTRIJA
• TRANSPORT
• KUĆANSTVA I USLUGE
• FUGITIVNE EMISIJE
• POLJOPRIVREDA
• GOSPODARENJE OTPADOM
• KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA, PROMJENE U KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVO
VREMENSKI HORIZONT:
2020
2030
2050
Gdje je Hrvatska?
• Emisije 1990.-2020., Države članice Priloga 1 Kyotskog protokola Hrvatska (crveno)
Gdje je Hrvatska?
• TEKST
– tekst
– tekst
• TEKST – teks
Razdvajanje gospodarskog rasta od emisija
Emisija stakleničkih plinova 1990.-2012.
Emisije po sektorima Ugljični otisak, 2012.
Međunarodna solidarnost i razvojni ciljevi RH
UNFCCC
EU
Nacionalna razina
Sektori
Individualno
Hrvatska – obvezujući ciljevi prema EU emisije, OIE i EE
• 2020
– +11% emisije u odnosu na 2005. ne-ETS sektoru
– 20% OIE u bruto neposrednoj potrošnji
– 10% OIE u transportu
– Energetska učinkovitost prema Direktivi
• 2030
– Nacionalni ciljevi za emisije, OIE i EE u okviru Akcijskog energetsko-klimatskog plana do 2030. godine
• 2040
– Ciljevi će se utvrditi u tijeku 2020-2030
Proces modeliranja
Sektor za proizvodnju električne energije
Sektorski scenariji
U suradnji sa Fakultetom elektrotethnike i računarstva, Zagreb
PLEXOS model simulacije do 2050 godine
Mjere za smanjenje emisije NUS-a
• 85 tehničkih mjera • 15 ne-tehničkih mjera • Mjerila i kriteriji za mjere:
• Troškovna učinkovitost • Mogućnost zapošljavanja • Domaća komponenta • Razvoj lokalne ekonomije • Tehnička izvodljivost
Krivulja troškova mjera (pojednostavljeni prikaz, 2030. godina)
MJERE Zapošljavanje, domaća komponenta, lokalni razvoj
Vjetroelektrane
Sunčane elektrane
Kogeneracija na biomasu i bioplin
Male hidroelektrane Energetska učinkovitost i
zamjena energenta u industriji
Mjere u ind. procesima
Intermodalna zamjena
Alternativna goriva, nabava vozila i infrastruktura
Rasvjeta i kućanski uređaji
Obnova ovojnice zgrada
OIE u zgradarstvu
Mjere u poljoprivredi
Gospodarenje otpadom
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
-100,00 -50,00 0,00 50,00 100,00 150,00 200,00
Zap
ošljav
an
je,
do
maća k
om
po
nen
ta,
ra
zv
oj lo
kaln
e e
ko
no
mije (
na s
kali 0
-9)
Granični trošak smanjenja emisije u 2030. godini u NU1 scenarjiu u odnosu na NUR scenarij (EUR/t CO2e)
*Površina kruga* - Potencijal smanjenja emisija u 2030. godini (kt CO2e)
Energetika Industrija Promet Zgradarstvo i usluge Poljoprivreda Otpad
Neke mjere s najvećim potencijalom u 2030. godini
Udio u ukupnom potencijalu
Održivo gospodarenje komunalnim otpadom 17,7% Vjetroelektrane 11,6% Energetska obnova stambenih zgrada 10,0% Mjere energetske učinkovitosti u industriji 7,3% Energetska obnova nestambenih zgrada 4,5% Plug-in hibridna vozila u prometu 3,3% Biogoriva u prometu 2,8% Sunčevi toplinski sustavi u stambenim zgradama 2,7% Dizalice topline u zgradarstvu 2,6% Intermodalne promjene u prometu 2,2% Sunčeve elektrane 2,2% Zamjena energenta u industriji 2,1%
Prvih dvanaest mjera po potencijalu smanjenja emisije:
Netehničke mjere (neke glavne)
• Kapilarna integracija klimatske politike u sve sektore gospodarstva i društva
• Sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova Europske unije (ETS)
• Nacionalna kvota za sektore izvan ETS-a
• Naknada na emisiju CO2 u ne-ETS sektoru (postupno, ovisno o političkoj ambiciji i sposobnosti za razvoj projekata)
• Cirkularna ekonomija
• Promjena sociološkog poimanja i obrazaca ponašanja
• Niskougljični regionalni i lokalni integralni sustavi
• Poslovni management na načelima niskougljičnog razvoja
• Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje po načelima niskougljičnog razvoja
• Promicanje proizvoda i usluga niskougljičnog otiska
• Niskougljični tehnološki razvoj, inovacije i istraživanja
Prijedlog za pravni i institucionalni okvir: • Središnja koordinacijska funkcija na razini Vlade RH • Zakon o klimatskim promjenama (ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama) • Operativni program za klimatske promjene (ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama) - za
ciklus financiranja iz strukturalnih fondova 2020.-2028.
Scenariji Niskougljične
Scenariji
• Postojeće mjere, postojeća regulativa i trendovi
• CO2 cijena u ETS do 10 EUR/t
• RES 26,7% in 2030, 23,4% in 2050
• 8% električnih vozila, 14% hibrid i plug-hobrid, 1% vodik, 10% biogoriva za putnička vozila
• Postojeća EE regulativa , obnova zgrada 0,5% /godišnje nakon 2020.
Referentni scenarij
NUR
• Ispunjavanje međunarodnih obveza, smanjenje CO2 u ne-ETS sektoru više od 10% , u odnosu na 2005.
• Visoke CO2 cijene u ETS-u, 10-100 EUR/tCO2 (2020-2050)
• Troškovno-učinkovite mjere
• OIE 33% u 2030, 47% u 2050.
• 62% renoviranih zgrada u 2050., 40% sunčevih sustava za toplu vodu
• 25% električnih vozila , 40% hibridnih i plag -in hibrida, 20% biogorivo
Postupna tranzicija
NU1
• Visoka ambicija u svim sektorima, cilj -40% u 2030 i -80% u 2050, visoka CO2 cijena
• 35% OIE u 2030., 68% u 2050.
• 92% obnovljenih zgrada u 2050.,
• 75% električnih vozila , 10% hibridnih i plag -in hibrida , 8% vodik, 30% biogoriva za putnička vozila, 80% teška vozila
• CCS na elektranama i cementnoj industriji
• Maksimalno tehnički izvedivo ali sa 3% nedefiniranih mjera – nove tehnologije
Snažna tranzicija
NU2
Energetska učinkovitost
243,64
386,84
-6,7% -1,8% -11,6% 258,91
-15,4%
-28,5%
-16,4%
-38,1%
0
50
100
150
200
250
300
350
400
1990. 2000. 2010. 2013. 2020. 2030. 2040. 2050.
PJ
Ostvareno En. Strategija, održivi scenarij (2009.)
NUR scenarij NU1 scenarij
NU2 scenarij 3. NAP EnU (2014.) - cilj za 2020. godinu
293,04
Obnovljivi izvori energije
2012. 2020. 2030. 2040. 2050.
NUR 35,5 46,7 55,9 69,9 64,6
NU1 35,5 46,7 63,5 81,0 83,2
NU2 35,5 46,7 72,9 80,3 85,3
0,010,020,030,040,050,060,070,080,090,0
100,0
%
Električna energija
NUR
NU1
NU2
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
2012. 2020. 2030. 2040. 2050.
%
Promet
NUR
NU1
NU2
16,8
24,9
32,8
41,5 46,5
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
2012. 2020. 2030. 2040. 2050.
%
Ukupni udio
NUR
NU1
NU2
Ukupna emisija
NU1 NU2
U ne-ETS sektoru do 2030. godine emisije su niže od ograničenja koje će proizaći iz nove raspodjele opterećenja po državama članicama EU
Troškovi i koristi mjera u scenariju NU1 u odnosu na NUR scenarij (kumulativno)
U 2030. godini suma troškova i koristi iznosi 0,4% BDP-a, bez uračunavanja vrijednosti izbjegnutih eksternih troškova taj iznos je 0,7% BDP-a.
Troškovi i financiranje 2030. , Scenarij NU1 u odnosu na NUR
-200
-100
0
100
200
300
400
500
600
700
800
Dodatne investicije Uštede goriva Financiranje Uštede eksternih troškova
mil.
EU
R/g
od
Promet
Kućanstva
Uslužni sektor
Prerađivačka industrija
Energetske transformacije
Dražba EUA jedinica (FZOEU)
Sustav obveza EnU (distributeri)
Naknada za poticanje OIE (HROTE)
Opća naknada za emisije CO2 (prijedlog)
ESI fondovi (EU)
• Hrvatska može ostvariti gospodarski rast uz smanjenje emisije stakleničkih plinova
• Prelaskom na put niskougljično razvoja otvaraju se nova zelena radna mjesta
• Prelazak na niskougljično gospodarstvo je ekonomski opravdan jer su ostvarene koristi zbog uštede goriva veće od troškova tranzicije
• Niskougljičnim scenarijima povećava sigurnost opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, dostupnosti energije i smanjuje uvoz
• Osim smanjenja emisije stakleničkih plinova, scenarijima NU1 i NU2 smanjuje se emisija SO2, NOx i PM2.5 čime se smanjuje onečišćenje zraka, i ispunjavaju ciljne obveze emisije na razini EU za ove onečišćujuće tvari
Zaključak
Zaključak
• NUS predlaže dva scenarija: Postupne tranzicije (NU1) i snažne tranzicije (NU2). Oba scenarija su vrlo izjednačena do 2030. godine.
• Financiranje poticaja se može osigurati principom onečišćivač plaća, naknade su u toj mjeri neutralne za hrvatsku ekonomiju koliko ima domaće komponente. Poticaji trebaju poslužiti za mobilizaciju privatnih sredstava koja čine glavni dio ukupno potrebnih investicija
• Trend promjena će u najvećoj mjeri određivati tehnološki napredak, cijene niskougljičnih tehnologija, cijene CO2 i spremnost za promjene u poimanju i djelovanju
• Kroz ovaj projekt razvijen je metodološki pristup kojim se omogućava cjelovito planiranje strategije niskougljičnog razvoja, u skladu s potrebama izvještavanja prema UNFCCC, integralno s projekcijama za potrebe protokola konvencije o daljinskom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP)
TEKST
HVALA