IZVEDBENI PLAN NASTAVE
RN 2 2. GODINA – Učiteljski studij- 4. semestar
Odjel za izobrazbu učitelja I odgojitelja
Sveučilište u Zadru
Franje Tuđmana 24i
Zadar
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
1
IZVEDBENI PLAN NASTAVE 2 . G O D I N A – U Č I T E L J S K I S T U D I J - 4 . S E M E S T A R
Voditelj studijske grupe RN2:
dr.sc. Tomislav Košta
ured 4, prizemlje
termini mjesečnih sastanaka:
prvi ponedjeljak u mjesecu u 12.30h
kontakti: [email protected] 023/345 – 005
Voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje se sa studentima radi informiranja o tekućim događajima.
Osim grupnih sastanaka sa studentima voditelj studijske grupe prima studente na individualne konzultacije
vezano za pitanja o studiranju, studijskom program I odabiru izbornih kolegija.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
2
Kalendarnastavnihaktivnosti
1.10.2017. Nedjelja Početakakademskegodine 2017./18.
2.10.2017. Ponedjeljak Prijemstudenataprvegodinepreddiplomskogstudija.
3.10.2017. Utorak Početaknastave u zimskomsemestruakad. godine 2017./18.
8.10.2017. Nedjelja Dan neovisnostiiblagdansv. Šime
1.11.2017. Srijeda BlagdanSvihsvetih – neradnidan
24.11.2017. Petak Blagdansv. Krševana – danGradaZadra – neradnidan
20.11.–24.11.2017. Izvanredniispitnirok
11.12.-15.12.2017. Apsolventskiispitnirok
24.12.2017.-
5.1.2018. Božićniinovogodišnjiblagdani
6.1.2018. Subota Sv. tri kralja
15.1.2018. Ponedjeljak Blagdansv. Stošije – nenastavnidan
26.1.2018. Petak Završetaknastave u zimskomsemestruakad. god 2017./18.
29.1.-23.2.2018. Zimskiispitnirok
26.2.2018. ponedjeljak Početaknastave u ljetnomsemestruakad. god 2017./18.
19.3.-23.3.2018. Apsolventskiispitnirok
19.3.-23.3.2018. Redovitiispitnirokzavezanekolegije
25.3.2018. Nedjelja Dan sveučilišta
29.3.-2.4.2018. Uskrsniblagdani
23.4.-27.4.2018. Izvanredniispitnirok
23.4.-27.4.2018. Redovitiispitnirokzavezanekolegije
1.5.2018. Utorak Međunarodnipraznikrada – neradnidan
31.5.2018. Četvrtak Tijelovo – neradnidan
8.6.2018. Petak Završetaknastave u ljetnomsemestruakad. god. 2017./18.
11.6.-6.7.2018. Ljetniispitnirok
22.6.2018. Petak Dan antifašističkeborbe – neradnidan
25.6.2018. Ponedjeljak Dan državnosti – neradnidan
18.7.-31.8.2018. Godišnjiodmornastavnika
3.9.-30.9.2018. Jesenskiispitnirok
30.9.2018. Nedjelja Završetakakademskegodine 2017./18.
zimskisemestar
ljetnisemestar
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
3
Urediiučionice:
Br. prostorije
Vrstaprostorije Smještajprostorije Djelatnici Telefon
1 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. SašaŽivković
KarmenTravirkaMarčina, prof. Doc.dr.sc. Marina Đira
345-001
2 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. JelenaAlić
Mr.sc. PredragSaratlija Dr.sc. DonataVidakovićSamaržija
345-002
3 Urednastavnika Prizemlje Izv.prof.dr.sc. SmiljanaZrilić
Doc.dr.sc. Diana NenadićBilan 345-003 345-004
4 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. ZorakŠkoda Dr.sc. TomislavKošta Josip Cindrić, prof.
345-005
5 Urednastavnika Prizemlje Prof.dr.sc. Mira Klarin
Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja
345-007 345-006
7 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. Tamara KisovarIvanda
Mr.sc. Milena Radovan Burja 345-008 345-049
8 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. SlavicaŠimićŠašić
Doc.dr.sc. Marija Musa 345-009
11 Tajništvo Prizemlje EmilijaMatassiBotunac
Martina Šestan 345-043
13 Uredpročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035
37 učionica Prizemlje / /
35 Informatičkikabinet Prizemlje / /
103 Učionica 1. kat / /
103B Urednastavnika 1. kat SnježanaHabušRončević,prof.
345-033
104 Urednastavnika 1. kat Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato
Doc.dr.sc. Violeta ValjanVukić Dr.sc. Ante Delić
345-032
105 Učionica 1. kat / /
107 Učionica 1. kat / /
109 Učionica 1. kat / /
114 Urednastavnika 1. kat Doc.dr.sc. Katarina Ivon
Doc.dr.sc. SlavicaVrsaljko 345-047
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
4
RED PREDAVANJA
Šifra
predmeta
Ime i prezime
nastavnika
Naziv predmeta
Ukupno sati (semestralno)
ECTS
bodovi
Predavanja
Seminara
Vježbi
A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:
UČZD213 Izv. prof. dr. sc.
Smiljana Zrilić
Obiteljska pedagogija 30 15
0 3
UČZD214 Doc. dr. sc. Marija
Musa
Leksikologija hrvatskog
standardnog jezika
15 0 15 2
UČZD215 Doc. dr. sc. Zoran
Škoda
Matematika 4 30 0 15 3
UČZD216 Josip Cindrić, prof. Informatika 2 30 0 15 3
UČZD217 Dr. sc. Tomislav Košta Glazbena kultura
30 15 0 3
UČZD218 Karmen Travirka
Marčina, prof.
Likovna kultura 1 30 15 0 3
UČZD219 Doc. dr. sc. Katarina
Ivon
Temeljni pojmovi teorije
književnosti
30 15 0 3
UČZD220 Ime naknadno Engleski jezik struke 2 15 15 0 2
UČZD221 Mr. sc. Predrag
Saratlija
Kineziološka kultura 4 0 0 30 1
Dr.sc. Donata Vidaković
Samaržija
A 1
UČZD222 Izv. prof. dr. sc. Robert
Bacalja
Novija hrvatska književnost -
romantizam
15 15 0 3
A 2
UČZD223
Doc.dr.art.Marina
Đira
Trodimenzionalno oblikovanje i
dizajn II
15 0 15 3
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
5
Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.
B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:
UČZD224 Dr.sc.Tomislav Košta Zborno pjevanje IV 15 0 15 2
UČZD225 Josip Cindrić, prof. Uvod u programiranje 15 0 15 2
UČZD226 Izv. prof. dr. sc.
Teodora Vigato
Lutkarstvo 15 15 0 2
UČZD227 Mr. sc. Milena Radovan
Burja
Izabrana poglavlja filozofije
odgoja
15 15 0 2
Bilješka: Studenti moraju upisati najmanje 1 izborni predmet. Ukupan broj ECTS bodova za izborne
predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS bodova.
C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA
STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:
Bilješka: Studentima je ponuđena mogućnost upisa izbornih predmeta s drugih odjela
Student/ica pod A), B) i C) mora upisati predmete čiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 ECTS bodova.
D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH
SVEUČILIŠNIH STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA****
UČZD224 Dr.sc.Tomislav Košta Zborno pjevanje IV 15 0 15 2
UČZD225 Josip Cindrić, prof. Uvod u programiranje 15 0 15 2
UČZD226 Izv. prof. dr. sc.
Teodora Vigato
Lutkarstvo 15 15 0 2
UČZD227 Mr. sc. Milena Radovan
Burja
Izabrana poglavlja filozofije
odgoja
15 15 0 2
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
6
RASPORED SATI
Sat Predavač Kolegij DVORANA
PONEDJELJAK
8,00- 9,30 Mr.sc. Milena Radovan
Burja
Izabrana poglavlja filozofije
odgoja (IZBORNI)
37
11,00-12,30 Doc.dr.art. Marina Đira Trodimenzionalno oblikovanje
i dizajn II
37
12,30-14,00 dr.sc. Tomislav Košta Glazbena kultura (P) 103
14,00-15,00 dr.sc. Tomislav Košta Glazbena kultura (V) 103
18,00-20,00 dr.sc. Tomislav Košta Zborno pjevanje IV (IZBORNI) 103
UTORAK
8,00- 9,00 doc.dr.sc.Marija Musa Leksikologija hrvatskog
standardnog jezika (P)
107
9,00-10,00 doc.dr.sc.Marija Musa Leksikologija hrvatskog
standardnog jezika (V)
107
13,00-15,30 Karmen Travirka Marčina,
prof.
Likovna kultura 1 109
15,30-17,00 izv. prof. dr. sc. Teodora
Vigato
Lutkarstvo (IZBORNI) 105
18,00-19,30 Josip Cindrić,prof. Uvod u programiranje Info. kab.
SRIJEDA
8,00-9,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana
Zrilić Obiteljska pedagogija (P) 103
9,30-10,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana
Zrilić Obiteljska pedagogija (S) 103
10,30-12,00 izv.prof.dr.sc. Robert
Bacalja
Novija hrvatska književnost-
romantizam
107
13,00-14,00 Mr.sc. Dajana Jašić Kineziološka kultura 2 S.C. Višnjik
15,30-16,30 doc.dr.sc. Zoran Škoda Matematika IV (V) 105
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
7
ČETVRTAK
8,00-10,30 doc. dr. sc. Katarina Ivon Temeljni pojmovi teorije
književnosti
103
10,30-12,30 doc.dr.sc. Zoran Škoda Matematika IV (P) 105
13,00-14,30 Josip Cindrić, prof. Informatika (Grupa I) Inf. Kab.
14,30-16,00 Josip Cindrić, prof. Informatika (Grupa II) Inf. Kab.
PETAK
13,30-15,00 Ime naknadno Engleski jezik struke 2 103
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
8
Nastavni plan kolegija
Naziv kolegija OBITELJSKA PEDAGOGIJA
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Izv.prof.dr.sc. SMILJANA ZRILIĆ
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Razumjeti psihodinamike odnosa medu članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj;
Prepoznati i utvrditi uzroke odgojnih problema u obitelji te djelovanje u skladu s kompetencijama odgojitelja na njihovu uklanjanju.
Kvalitetno i učinkovito surađivati s roditeljima. Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete.
Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje.
Razumijevanje strukture suvremene obitelji kao pretpostavke za njenu odgojnu funkciju.
Definirati, elaborirati, interpretirati i usporediti različita teorijska gledišta kojima se tumače posebnosti odgojnog djelovanja u suvremenoj obitelji.
Znati zakonski okvir.
Preduvjeti za
upis
Ispitna
literatura
1. Ljubetić, M. (2007): Biti kompetentan roditelj. Mali profesor, Zagreb. 2. Previšić, V. (2003): Obitelj kao odgojno-socijalna zajednica: U: Puljiz, V.
i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (191-204).
3. Rosić, V. (1998): Obiteljska pedagogija. Sveučiliše u Rijeci 4. Rosić, V. , Zloković, J. (2002): Prilozi obiteljskoj pedagogiji
Dopunska
literatura
Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, br. 11(1)., (str. 47-54)
Ajduković, M. (ur), (2001): Nasilje nad djecom u obitelji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Ajduković, M. (2001: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Ajduković, M. (2001) : Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.
Ajduković, M. (2003.): Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, (str. 239-274).
Buljan – Flander Gordana, Karlović Ana: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
9
Buljan-Flander, G.; Bilić, V. i Znaor, M. (2003.): Nastavnikova uloga u prepoznavanju zlostavljanog i zanemarenog djeteta. U: Vrgoč, H. (ur.): Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zbornik radova Sabora pedagoga hrvatske. Zagreb: HPKZ (str. 594-600).
Dulčić, A. (2001): Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb.
Hrabar, D. (2001): Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb.
Juul Jesper: Vaše kompetentno dijete, Naklada Pelago, Tisak Gipa, Zagreb, 2006.
Killen, K. (2001): Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb.
Klarin Mira: Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Sveučilište u Zadru, 2006.
Maleš, D. (1999.): Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Čikeš, J. (ur.): Obitelj u suvremenom društvu. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (str. 105-111)
Pečnik, N (2001).: Teorijski pristupi objašnjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.
Raboteg-Šarić, Z., Sakoman, S., Brajša-Žganec, A. (2002): Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Zagreb, Društvena istraživanja 11, 2-3, (239-263).
Rosić Vladimir: Odgoj, obitelj, škola, Žagar d.o.o., Rijeka, 2005.
Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., broj 1. Zagreb, (str. 125-138).
Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi.. Zrno, br. 73-74 (99-100), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 42-44).
Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.
Ajduković M.: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Ajduković Marina: Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Buljan – Flander, G. Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.
Dulčić, A.: Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Hrabar, D.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.
Killen, K.: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2001.
Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.
Obiteljski zakon NN 103/15 - na snazi od 01.11.2015.
Konvencija o pravima djeteta
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
10
Kovačević, A., Petric, P. (2007). Uloga oca u prosocijalnom ponašanju djece. Partnerstvo s roditeljima. Zbornik radova Mirisi djetinjstva. 13. dani predškolskog odgoja Županije Splitsko- dalmatinske. Omiš.
Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.U: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, 275 -302.
Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, Zagreb
Raboteg-Šarić, Z. ,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), 239-263.
Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,Zagreb
Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): 125-138.
Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar: 85-102.
Zrilić, S. (2007): Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja. Magistra Jadertina. Zadar: 31-42.
Oblici
provođenja
nastave
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
1.
Teorijske pretpostavke suvremene obiteljske pedagogije kao pedagoške
discipline.Cilj, zadaci i predmet proučavanja obiteljske pedagogije;određenje
mjesta u sustavu pedagoških disciplina i njen odnos prema drugim znanostima.
2. Posebnosti istraživanja u području obiteljske pedagogije - od kvantitativnog ka
kvalitativnim istraživanjima.Obitelj kao društvena skupina.
3.
Kraći povijesni pregled razvoja:od porodice do suvremene obitelji.Osnovne
sociološke kategorije obitelji: pojam srodstva, obiteljske strukture, odnosi u obitelji
te obiteljske funkcije
4. Pedagoške implikacije promjena u suvremenoj obitelji u kontekstu aktualnih
društvenih promjena.Obitelj kao odgojna zajednica.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
11
5. Obitelj kao odgojna zajednica (pojam obitelji, zadaće obitelji, temeljni uvjeti
obiteljskog odgoja, struktura i neke funkcije obitelji)
6. Tradicionalne i suvremene obitelji
Funkcionalne i disfunkcionalne obitelji
7. Stilovi odgoja roditelja
Uloga oca i majke u odgoju djeteta
8. Ozračje u obitelji kao preduvjet uspješnog odgojnog djelovanja
Obitelj i odgojna komunikacija
9. Utjecaj roditelja na socijalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta
10. Obitelj i škola – partneri odgoja, Oblici suradnje s roditeljima
11. Obiteljski zakon, Konvencija o pravima djeteta
12. Oblici nasilja na djecom, zapuštena djeca, preventivni programi i pomoć zapuštenoj
i zlostavljanoj djeci,
13. Roditelji konzumenti alkohola i droga, utjecaj na dijete.
14. Oblici nasilja nad ženama.
Primarna, sekundarna i tercijalna prevencija nasilja nad nad ženama
15. KOLOKVIJ
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
12
Naziv kolegija Leksikologija hrvatskoga standardnog jezika
ECTS 2
Nastavnici i/ili
suradnici
doc. dr. sc. Marija Musa
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
- definirati temeljne i specifične pojmove iz područja leksikologije;
- samostalno promišljati o leksičko-semantičkim odnosima (sinonimiji,
antonimiji; polisemiji, homonimiji i sl.);
- primijeniti usvojene pravopisne, pravogovorne, fonološke,
morfološke i sintaktičke i leksičke norme
- u pisanom i usmenom iskazu;
- razumjeti vrijednosti govorne i pisane komunikacije i njegovanja
jezične kulture;
- samostalno se služiti stručnom literaturom i normativnim priručnicima.
Preduvjeti za
upis
Položen ispit iz kolegija Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika
Ispitna
literatura
.
1. Samardžija, M. (1995. i kasnija izdanja) Leksikologija hrvatskoga
jezika, Zagreb: Školska knjiga.
2. Škiljan, D. (1980.) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga.
3. Silić, J. (1984.) Od rečenice do teksta, Zagreb: SNL.
4. Katičić, R. (1992.) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
13
Dopunska
literatura
1. Klaić, B. (2002.) Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
2. Melvinger, J. (1989.) Leksikologija (skripta), Osijek: Pedagoško fakultet.
3. Šonje, J. i Nakić, A. (ur.) (2000) Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga.
PRIRUČNICI
1. Babić, S. –Finka, B. –Moguš, M. (2000. i kasnija izdanja) Hrvatski pravopis, Zagreb:
Školska knjiga.
2. Barić, E. i drugi (1995., 1997.) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga.
3. D. Raguž (1997.) Praktična hrvatska gramatika, Zagreb: Medicinska naklada.
4. Težak, S. –Babić, S. (1992. i kasnija izdanja) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb:
Školska knjiga.
5. www.pravopis.hr
6. www.prirucnik.hr
Oblici
provođenja
nastave
predavanja, seminari, samostalni zadatci
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Pisani i usmeni ispit
Jezik poduke hrvatski jezik
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
27. 2. 1 Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Jezični znak.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
14
6. 3. 1 Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, metafora i metonimija.
13. 3. 1 Sinonimija i antonimija. Homonimija.
20. 3. 1 Leksičko raslojavanje - vremenska i prostorna raslojenost leksika.
27. 3. 1
Funkcionalna raslojenost leksika.
Književno-umjetnički funkcionalni stil. Razgovorni funkcionalni stil.
3. 4. 1 Administrativni funkcionalni stil (personalni podstil ).
10. 4 1 Znanstveni funkcionalni stil (pisanje članka, citiranje, navođenje).
17. 4 1 Publicističko-novinarski funkcionalni stil - značajke i žanrovi.
24. 4. 1 Frazem, podrijetlo i vrste.
1. 5. 1 Državni praznik – Prvi svibnja
8. 5. 1 Leksičko posuđivanje.
15. 5. 1 Onomastika. Antroponimi. Toponimi.
22. 5. 1 Tvorba riječi. Tvorba imenica, pridjeva i glagola.
29. 5. 1 Jezična kultura. Jezični purizam.
5. 6. 1 Leksikografija.
Seminar
TERMIN SATI SADRŽAJ
27. 2. 1 Leksik kao dio jezičnog sustava; leksem kao jezična jedinica.
6. 3. 1 Tipovi značenja – monosemija i polisemija; vrste prenesenih značenja metafora i
metonimija.
13. 3. 1 Rad na tekstu – prepoznavanje sinonimije, antonimije i homonimije.
20. 3. 1 Vremenski i prostorno raslojeni leksemi.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
15
27. 3. 1 Funkcionalna raslojenost leksika: književno-umjetnički tekstovi – značajke.
3. 4. 1 Razgovorni funkcionalni stil – leksičke značajke.
10. 4 1 Administrativni funkcionalni stil – žanrovi personalnog podstila (pisanje životopisa, prijave,
zamolbe).
17. 4 1 Znanstveni funkcionalni stil: citiranje i navođenja bibliografskih jedinica.
24. 4. 1 Publicističko-novinarski funkcionalni stil – pisanje vijesti, putopisa, reportaže (vježba).
1. 5. 1 Državni praznik – Prvi svibnja
8. 5. 1 Prilagodba posuđenica – vježba na tekstu.
15. 5. 1 Purizam i jezična kultura.
22. 5. 1 Nazivlje - nazivlje u udžbenicima četvrtog razreda osnovne škole.
29. 5. 1 Frazemi – vrste.
5. 6. 1 Imena učenika u prvom razredu osnovne škole (izvori).
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Redovita nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastavi; sudjelovanje u svim seminarima (pisano i usmeno
izlaganje seminarskoga rada) i predviđenim vježbama; pisani i usmeni ispit. Pisani ispit studenti mogu
položiti i putem dvaju predviđenih kolokvija.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
16
Naziv kolegija Matematika 4
ECTS 3
Nastavnici i/ili
suradnici
Zoran Škoda
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
- promatrati i klasificirati skupove operacija simetrija, permutacija, brojevne
sustave, skupove matrica, vektora i brojeva u aritmetici modulo p kao
algebarske strukture i uočavati njihova apstraktna svojstva
- realizirati apstraktne algebarske strukture i vektorske prostore u više
izomorfnih realizacija
- primjenjivati vektore i matrice u analitičkom pristupu geometriji u 2 i 3
dimenzije
- geometrijski interpretirati sustave linearnih jednadžbi i njihova rješenja
- koristiti dinamički softver geogebra i mathsage za crtanje, prezentacije i
rješavanje geometrijskih i algebarskih problema
Preduvjeti za
upis
Položeni ispiti iz Matematike 1 i Matematike 2.
Ispitna
literatura
Odabrana poglavlja knjige K. Horvatić, Linearna algebra i, u manjoj mjeri, B.
Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I,II, Školska knjiga, Zagreb 2003 i
materijali kolegija na webu ncatlab.org/zoranskoda/show/zadarmat4
Dopunska
literatura
Oblici
provođenja
nastave
Predavanja, vježbe, web stranica ncatlab.org/zoranskoda/show/zadarmat4 i
njoj podređene stranice, te dodatna komunikacija i zadaci preko merlin sustava.
Termin srijedom je u nekim tjednima proširen s 45 na 60 minuta radi nadoknade
nekih sati nastave u svibnju i gubitka zbog praznika na tijelovo 30.5.
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Nekoliko domaćih zadaća, kolokvij u sredini semestra, mali studentski projekt u
dinamičkom softveru, završni pismeni i završni usmeni ispit.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
17
Jezik poduke hrvatski
PREDAVANJA, 30 sati
TERMIN SATI SADRŽAJ
28.2. 1+1/
3 Pojam operacije simetrije, pojam grupe, primjeri. Pojam algebarske strukture.
1.3. 2 Magma, polugrupa i monoid. Polugrupa i monoid riječi na danom alfabetu.
8.3. 2 Grupe, Cayleyeva tablica grupe. Primjeri grupa simetrija poligona, poliedra i
kristalografske grupe. Abelove grupe. Graf konačne grupe.
15.3. 2
Podgrupe i homomorfizmi, izomorfizmi, automorfizmi. Permutacije. Broj
permutacija. Grupe permutacija. Cayleyev teorem. Centralne i normalne
podgrupe. Susjedne klase grupe s obzirom na podgrupu. Lagrangeov teorem.
22.3. 2 Kvocijentna grupa. Slučaj Abelovih grupa. Djelovanja grupa. Prsteni.
29.3. 2 Komutativni i nekomutativni prsteni. Djelitelji nule, tijela i polja. Primjeri i
kontraprimjeri. Prsteni kvadratnih matrica. Tijelo kvaterniona.
30.3. 2+2/
3 Prezentacija softvera u algebri. Mathsage i geogebra.
5.4. 2
Brojevni sustavi kao primjeri algebarskih struktura s ponavljanjem definicija i
konstrukcija brojevnih sustava N,Z,Q,R,C iz Matematike 1. Trigonometrijski zapis
kompleksnog broja. n-ti korijen kompleksnog broja.
12.4. 2
Polinomi nad poljem. Operacije nad polinomima. Teorem o dijeljenju polinoma s
ostatkom. Euklidov algoritam za zajedničku mjeru polinoma. Identiteti za polinome.
Nultočke polinoma. Osnovni teorem algebre. Rastav polinoma na proste
množitelje. Pojam algebarskog broja i transcendentnog broja. Binomna formula.
19.4. 2 Važni primjeri prstena: aritmetika ostataka modulo p, konačna polja, Booleovi
prsteni i njihovo pojavljivanje (logika, skupovi, elektronički sklopovi).
26.4. 2
Vektori u 2 i 3 dimenzije kao razredi ekvivalencije usmjerenih dužina. Zbrajanje
vektora i množenje sa skalarom. Duljina vektora, komponente vektora. Smjer i smisao
vektora. Skalarni,vektorski i mješoviti umnožak vektora i njihova geometrijska
interpretacija. Ovaj dio je velikim dijelom ponavljanje s kraja kolegija Matematika 2.
Definicija vektorskog prostora nad poljem. Linearne kombinacije vektora. Linearna
ljuska skupa vektora.
3.5. 2 Linearna nezavisnost skupa vektora, baza i dimenzija vektorskog prostora. Vektor
reci i vektor stupci. Zapis vektora u bazi. Prostori vektor redaka i vektor stupaca.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
18
Vektori reci i stupci kao posebni slučaj matrica. Množenje matrice i vektora.
Skalarni umnožak u više dimenzija. Vektorski potprostori.
(10.5.) 0 Nema predavanja (nadoknada 23.3.).
17.5.
2 Koordinatni sustav u ravnini i prostoru s naglaskom na vektorski prikaz. Biranje
ishodišta. Afini prostor. Pravci i ravnine u vektorskom pristupu. Paralelni i okomiti
pravci. Okomica na ravninu. Udaljenost dva mimoilazna pravca. Volumen
paralelepipeda. Jednadžba kružnice i kugle. Parametarska jednadžba krivulje.
Presjek krivulja kao rješenje sustava jednadžbi. Kvalitativno ponavljanje aksiomatike
stereometrije i diskusija osnovnih tipova izometrija u 2 i 3 dimenzije.
24.5.
2 Linearni operatori i njihova veza s matricama. Množenje matrica kao kompozicija
linearnih operatora. Matrični prikaz i geometrijska interpretacija sustava linearnih
jednadžbi. Geometrijska interpretacija rješenja sustava linearnih jednadžbi.
(31.5.) 0 Praznik, tijelovo
5.6. 2 Izometrije prostora i ravnine u terminama matrica. Matrice rotacije. Dilatacije. Osna
simetrija.
Vježbe
TERMIN SATI SADRŽAJ
7.3. 1+1/3 Primjeri grupa i polugrupa.
14.3. 1+1/3 Primjeri grupa simetrija.
21.3. 1+1/3 Primjeri iz teorije grupa. Zadaci s permutacijama.
28.3. 1+1/3 Ponavljanje brojevnih sustava. Promatranje brojevnih sustava kao algebarskih
struktura. Rekurzivne definicije u aritmetici.
4.4. 1+1/3 Kolokvij
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
19
11.4. 1+1/3 Trigonometrijski zapis kompleksnog broja, zadaci. Zadaci s polinomima. Simbolička
algebra u sageu.
18.4. 1+1/3 Zadaci s polinomima, nastavak.
25.4. 1+1/3 Ponavljanje vektora iz Matematike 2 sa zadacima. Ponavljanje pojmova iz
planimetrije i stereometrije.
2.5. 1+1/3 Ponavljanje sustava linearnih jednadžbi iz matematike 3. Geometrijska interpretacija.
Koordinatni sustav u 2 i 3 dimenzije.
(9.5.) 0 nema predavanja
16.5. 1 Vježbe geometrije u koordinatnom sustavu, često uz uporabu vektora.
23.5. 1 Linearne transformacije u bazi. Operacije s matricama. Vektorska prezentacija i
linearne transformacije u računarskim grafičkim sustavima.
30.5. 1 Geometrijski primjeri s koordinatama. Primjene sa softverom.
4.6. 1 Analitička geometrija, zadaci. Izometrije u analitičkom pristupu.
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
ilSve aktivnosti se boduju. Dolaženje na nastavu se bilježi. Na završni usmeni ispit mora se doći s barem 50%
ukupnih bodova. Ukupna ocjena se modificira na završnom usmenom ispitu. U nekim slučajevima pada na
usmenom ispitu pismeni ispit se ne mora ponavljati ukoliko je barem 50%, student to želi i slijedeći rok je u
manje od 4 tjedna.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
20
Naziv kolegija Informatika 2
ECTS 4
Nastavnici i/ili
suradnici
Josip Cindrić
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u
odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim
sustavom. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom
i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u
skladu sa naprednim tehnologijama , algoritamsko rjesavanje problema primjenom
programiranja. Analizirati programe u rjesavanju problema i prakticnih zadatak.
Koristiti programski jezik Logo u korelaciji s metodikom matematike .
Kreirati materijala za rad pomoću uz programskog jezika LOGO.Razviti sklonost
za timski rad, interakciju i suradnju služeći se samostalno kreiranim aplikacijama i
algoritmima. Analizirati matematičke probleme , grafički uz korištenje programskog
jezika LOGO ponuditi rješenja za u metodici matematike.
Kreirati materijala za rad pomoću uz programskog jezika LOGO.Razviti sklonost za timski
rad, interakciju i suradnju služeći se samostalno kreiranim aplikacijama i algoritmima. Analizirati matematičke probleme , grafički uz korištenje programskog jezika LOGO
ponuditi rješenja za predmet Metodika Matematike. Znati koristiti programski jezik Logo
u korelaciji s matematikom do cetvrtog razreda.
Preduvjeti za
upis
Ispitna
literatura
Logo 4.0 ,Kniewald, Zagreb (1999)
Terrapin Logo , Ines Kniewald , Zagreb 2005
Uvod u programiranje : Microsoft Visual Basic .NET, Teo Zuljevic,2003
http://www.uml.org/
Dopunska
literatura
Materijali s : merlin.srce.hr --Online tečajevi za korištenje naprednih CMS web alata
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
21
Oblici
provođenja
nastave
Predavanje, Vježbe, E-učenje, Hibridna nastava
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Baza podataka o prisustvovanju na nastavi, obavljenim zadacima i aktivnostima
studenata, analiza uspješnosti studenata na kolokviju, projektu i usmenom ispitu.
Studentske evaluacije nastavnika.
Jezik poduke HR
PREDAVANJA
TERMIN SATI sadržaj
1 Uvodni sat, obveze i podjela u grupe ,pristup na moodle
1 Uvod u programiranje , algoritmi
1 UML
1 UML osnovni dijagrami
1 Logo -osnovne naredbe
1 Logo slicice
1 Petlje
1 Pisemo prve logo programe
1 Uvjetno grananje
1 Kolokvij
1 Rijeci
1 Liste
1 Naredbe za rad s vise kornjaca
1 Koordinate
1 Kolokvij
Vjezbe
TERMIN SATI sadržaj
1 Uvod u programiranje , algoritmi
1 UML osnovni dijagrami
1 UML crtanje osnovnih dijagrama
1 Logo -osnovne naredbe
1 Logo slicice
1 Petlje
1 Pisanje prvih programa u Logu i njihovo pokretanje
1 Uvjetno grananje
1 Kolokvij
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
22
1 Riječi
1 Liste
1 Liste
1 Naredbe za rad s vise kornjaca
1 Koordinate
1 Kolokvij
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
23
Naziv kolegija Glazbena kultura
ECTS 3
Nastavnici i/ili
suradnici
Dr. sc. Tomislav Košta
Ishodi učenja
Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Poznavati značajke glazbenih vrsta glazbeno-stilskih razdoblja te
tradicijske glazbe Hrvatske,
Odrediti sastavnice glazbenog djela i prepoznati izvođače temeljem
slušanja,
definirati i razlikovati temeljne pojmove iz glazbene kulture
upoznati i usvojiti spoznaje o stilskim razdobljima u glazbenoj povijesti
razviti kulturu slušanja glazbe; prepoznati i uspoređivati značajke
stilskih razdoblja
prepoznati, analizirati i uspoređivati različita glazbena djela u pogledu
glazbene vrste, formalne strukture, stilskog razdoblja kojem djelo
pripada i ostalih izražajnih sastavnica samostalno primijeniti stečena
znanja i sposobnosti u predmetnoj metodici.
Preduvjeti za upis Nema
Ispitna
literatura
Perak – Lovričević N., Ščedrov, Lj. (2008): Glazbeni susreti 1.-4. vrste,
Profil International, Zagreb.
Županović I, (1995): Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb.
Njirić N. (1994): Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga,
Zagreb.
Partiture pjesama iz programa Glazbene kulture od I. do III. razreda
osnovne škole.
Dopunska
literatura
Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima,
Zagreb.
Stipčević, E. (1997): Hrvatska glazba, Školska knjiga, Zagreb.
Tuksar S. (2000): Kratka povijest europske glazbe, Matica hrvatska,
Zagreb.
Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
24
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Usmeni i pismeni
Jezik poduke Hrvatski i engleski
SADRŽAJ
Sadržaj kolegija obuhvaća:
Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)
Glazbena kultura antičke Grčke i Rima
Glazba srednjeg vijeka
Renesansa
Barok
Pretklasika i bečka klasika
Predstavnici bečke klasike
Romantizam i predstavnici romantizma
Slavenska glazba 19. Stoljeća
Opera u 19. Stoljeću
Glazbeni impresionizam i ekspresionizam
Glazbeni smjerovi 20. Stoljeća
Glazba u Hrvatskoj i predstavnici hrvatske umjetničke glazbe
Hrvatska tradicijska glazba
Terenska nastava (odlazak na koncert uz vlastiti osvrt – nije nužno zadnja cjelina
kolegija već je ovisan o koncertnoj ponudi u Zadru.)
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni
ispit
Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja
nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS
postotnih bodova).
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
25
Naziv kolegija Lkovna kultura I
ECTS 3
Nastavnici i/ili
suradnici
Karmen Travirka Marčina, prof
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Objasniti temeljne pojmove iz likovne kulture i likovnog izražavanja.
Vrednovanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja
Razviti pozitivan odnos prema estetskom okruženju.
Kreiranje vizualnog i estetskog opažanja.
Uvažavati različitosti i multikulturalnosti.
Razviti kreativnu dimenziju učitelja.
Razvijati vizualno i estetsko opažanje.
Razvijati vrijednosne stavove prema umjetnosti i kulturnoj baštini
Preduvjeti za
upis
Nema ih
Ispitna
literatura
Ivančević, R. (1999.) Stilovi razdoblja život. Zagreb, Profil,
•Ivančević, R. (2000.) Stilovi razdoblja život II. Zagreb, Profil,
•Karaman, A., (2005.) Opća povijest umjetnosti od prapovijesti do suvremenosti,
Zagreb, Školska knjiga,
Dopunska
literatura
Janson H. W., Janson A. F.(2013.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Stanek d.o.o.
Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketing
Likovna enciklopedija, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža
Oblici
provođenja
nastave
Predavanja i seminari
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
26
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom
ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (12,5
ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50
ECTS postotnih bodova)
Jezik poduke Hrvatski
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
Utorkom
13 -
14 i
30sa
ti
Grane likovne umjetnosti; arhitektura, slikarstvo, kiparstvo grafika i dizajn
Relativnost povijesnog vremena.
Ovisnost likovnih oblika o društvenim okolnostima zajednice.
Osnovni likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja:
prapovijest
antika
srednji vijek
srednji vijek
srednji vijek
renesansa početak
renesansa
renesansa
barok
barok
barok
Analiziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
27
Seminar
TERMIN SATI SADRŽAJ
Utorkom
14 i
30-
15i
30sa
ti
Arheološki muzej Zadar
Amfiteatar u Puli
Dioklecijanova palača
Eufrazijeva bazilika
Crkva sv. Križa u Ninu
Katedrala Trogir
Katedrala Zadar
Radovanov portal
Katedrala Šibenik
Katedrala Zagreb
Ivan Duknović
Franjo i Lucijan Vranjanin
Dubrovačka slikarska škola i Dubrovačke barkone crkve
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
28
Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij
Naziv kolegija Temeljni pojmovi teorije književnosti
Status kolegija obvezni
Godina 2. Semestar 4.
ECTS bodovi 4
Nastavnik Doc.dr.sc. Katarina Ivon e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Srijeda 11:30 – 12:30 Četvrtak 12:30 – 13:30
Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija
Mjesto izvođenja nastave
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja
Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.
Nastavno opterećenje P+S+V
30P+0V+15S
Način provjere znanja i polaganja ispita
Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.
Početak nastave Završetak nastave
Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Ispitni rokovi
1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Prva pol. veljače
Druga pol. veljače
Prva pol. rujna Druga pol. rujna
Ishodi učenja
Osposobiti studente za pravilno tumačenje i analiziranje temeljnih pojmova teorije književnosti. Osposobiti studente za samostalno interpretiranje književnih djela. Osposobiti studente za uočavanje, definiranje i analiziranje rodovskih i žanrovskih sličnosti i razlika. Osposobiti studente za poznavanje i razumijevanje književnopovijesnih, književnoteorijskih i stilskoformacijskih osobitosti pojedinih književnih djela i njihova konteksta. Osposobljavanje studenata za razumijevanje i tumačenje suvremenih književnih teorija. Kod studenata se razvija sposobnost samostalnog učenja i napredovanja izvođenjem samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja. Kod studenata se razvijaju istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada.
Kod studenata se razvijaju sposobnosti za kontinuirano vrjednovanje i samovrednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti
Preduvjeti za upis -
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
29
Sadržaj kolegija
Naziv i pojam književnosti. Temelji proučavanja književnosti. Područje znanosti o
književnosti (povijest književnosti, teorija i kritika). Kratki prikaz temeljnih
književnopovijesnih razdoblja. Stih( vrste versifikacijskih sustava) . Književni rodovi i
vrste. Terminološka određenja: književne epohe, književna razdoblja, književni pravci
i stilske formacije. Stil, stilske figure. Stihovni oblici (lirika i epika) . Umjetnička proza.
Trivijalna književnost. Drama i kazalište. Kratka priča, novela, esej, feljton.
Upoznavanje sa žanrovima iz dječje književnosti : slikovnica, dječja priča, dječja
poezija, dječji roman, basna, igrokaz, strip.
Prikaz suvremenijih pristupa u interpretaciji književnih djela. Poststrukturalizam i
dekonstrukcija . Novi historizam i postkolonijalna teorija. Feministička teorija.
Imagologija. Kulturalni studiji.
Obvezna literatura
Solar, M. 2005. Teorija književnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Solar, M. 2011. Književni leksikon, Zagreb: Matica hrvatska
Škreb, Z.; Stamać, A. 2000. Uvod u književnost. Teorija, metodologija, Zagreb:
Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja)
Culler, J. 2001. Književna teorija, Zagreb; Biblioteka AGM
Biti, V. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije , Zagreb: Matica hrvatska
Dopunska literatura
Biti, V. 1992. Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb: Globus Solar, M. 2006. Uvod u filozofiju književnosti, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Pavletić, V.1995. Kako razumjeti poeziju, Zagreb: Školska knjiga. Bouša, D. 2004. Priručnik za interpretaciju poezije s pojmovnikom, Zagreb: Školska knjiga. Peleš, G.1990.Tumačenje romana, Zagreb: ArTresor. Žmegač, V. 1991. Povijesna poetika romana, Grafički zavod Hrvatske: Zagreb Frangeš, I; Žmegač, V. 1998. Hrvatska novela – interpretacije, Zagreb: Školska knjiga. Solar, M. 2004. Ideja i priča, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Solar, M. 2006. Smrt Sancha Panze i drugi eseji, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Eagleton, T. 1987. Književna teorija, Zagreb: SNL. Oraić Tolić, D. 1996. Paradigme 20. stoljeća: avangarda i postmoderna, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Solar, Milivoj . 2005. Laka i teška književnost, Zagreb: Matica hrvatska Trag i razlika : čitanja suvremene hrvatske književne teorije (ur. Biti,V; Ivić,N; Užarević, J.), Zagreb: Naklada MD. Dukić, D. i dr. 2009. Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Zagreb: Srednja Europa. Hall, S. 2006. Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe. Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija , (ur. Duda, Dean), Zagreb: Disput.
Internetski izvori
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
30
Način praćenja kvalitete
Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.
Uvjeti za dobivanje potpisa
Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.
Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita
Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni
dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 0,5 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave 0,25 ECTS, aktivnost u nastavi 0,25 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.
Način formiranja konačne ocjene
Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.
Napomena
Nastavne teme-predavanja Red. br.
Datum Naslov Literatura
1. 1.3.
Uvodni sat: upoznavanje s kolegijem i s obvezama studenata. Naziv i pojam književnosti. Temelji proučavanja književnosti.
2. 8.3.
Područje znanosti o književnosti (povijest književnosti,
teorija književnosti i književna kritika), sinkronijski i
dijakronijski pogled na književnost.
3. 15.3. Analiza književnog djela; filološka analiza teksta; Tema i motivi; kompozicija, fabula i siže. Pripovjedač, priča i lik.
4. 22.3. Stil i stilistika. Pojam figure. Figure dikcije, figure riječi, figure konstrukcije, figure misli.
5. 29.3. Versifikacija (kvantitativna, silabička i akcenatska versifikacija). Raščlanjivanje i vrste stiha, strofa i rima.
6. 5.4.
Klasifikacija književnosti. Pojam književne vrste, književnog roda. Dijakronijska klasifikacija (književne epohe, književna razdoblja i književni pravci)
7. 12.4. Lirska i epska poezija; struktura lirske pjesme i lirske vrste. Karakteristike i vrste epske poezije.
8. 19.4. Struktura proznog književnog djela. Prozne vrste: novela i roman. Vrste romana.
9. 26.4. Drama i kazalište. Struktura dramskog teksta i dramske vrste.
10. 3.5. Trivijalna književnost. Kratka priča, esej, feljton
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
31
11. 10.5.
Upoznavanje sa žanrovima iz dječje književnosti : slikovnica, dječja priča, dječja poezija, dječji roman, basna, igrokaz, strip
12. 17.5.
Metodološki problemi znanosti o književnosti. Pozitivizam i kritika pozitivizma. Nova kritika. Učenje o interpretaciji. Sociologija književnosti
13. .24.5.
Prikaz suvremenijih pristupa u interpretaciji književnih
djela. Poststrukturalizam i dekonstrukcija
14. 31.5. Novi historizam i postkolonijalna teorija. Feministička
teorija
15. 5.6. Imagologija i kulturalni studiji.
Seminari Red.
br. Datum Naslov Literatura
1. 1.3. Aristotel: O pjesničkom umijeću. Čitanje i analiza sa studentima
Aristotel: O pjesničkom umjeću, Zagreb, 1983.
2. 8.3. Određivanje teme i motiva, kompozicije, fabule i sižea na odabranim predlošcima (poezija i proza)
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
3. 15.3. Josip Pupačić: (More, Tri moja brata, Moj križ svejedno gori, Zaljubljen u ljubav) (interpretacija)
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
4. 22.3. Dobriša Cesarić: (Voćka poslije kiše, Balada iz predgrađa, Slap….) (interpretacija)
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
5. 29.3. Silvije Strahimir Kranjčević: pjesme po izboru. Uočavanje versifikacijskog sustava
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
6. 5.4. Antun Gustav Matoš: izbor. Uočavanje književne forme: sonet; stilska analiza.
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
7. 12.4. Epska poezija: Jure Kaštelan: Tifusari; I.G.Kovačić: Jama; balade: Stanko Vraz, Petar Preradović, August Šenoa
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
8. 19.4. Hrvatski ekspresionisti: zajedničke osobine: analiza tekstova
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
9. 26.4. Bajka: Ivana Brlić-Mažuranić (analiza karakteristika književne vrste)
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
10. 3.5.
Novela: K.S.Gjalski, Josip Kozarac, Dinko Šimunović, A.G.Matoš, Miroslav Krleža, Ranko Marinković (po izboru, uočavanje karakteristika književne vrste)
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
11. 10.5. Roman (realizam): V.Novak Posljednji Stipančići (obiteljski roman), roman lika : Povratak Filipa Latinovicza;
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
12. 17.5. Drama: Ivo Vojnović, Miroslav Krleža, Ranko Marinković Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
13. .24.5. Suvremena ženska proza ( Drakulić – Vrkljan – Ugrešić) interpretacija po izboru
Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature
14. 31.5. Pokušaj analize nacionalnih identiteta na predlošcima po izboru. (imagološki pristup)
Izabrani predlošci Dukić, D. i dr. (2009.), Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Zagreb.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
32
15. 5.6. Orhan Pamuk: Muzej nevinosti (elementi zabavne književnosti), postkolonijalna teorija i orijentalizam
Said, E. W. (1999.)Orijentalizam. Konzor : Zagreb; Solar, Milivoj (2005), Laka i teška književnost, Zagreb: Matica hrvatska
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
33
Naziv kolegija Kineziološka kultura 4
ECTS 1
Nastavnici i/ili
suradnici
Mr.sc. Dajana Jašić
Ishodi učenja
Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
objasniti i opisati osnovna teorijsko-praktična znanja nekih fitness programa: aerobik i pilates
povezati i primijeniti usvojene informacije o pravilnosti izvođenja pojedinih vježbi, doziranju intenziteta i volumena opterećenja, planiranju i provedbi individualnih programa vježbanja izvan nastave i u slobodno vrijeme
Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti neke kineziološke programe kao primjere različitog strukturiranja slobodnog vremena
razviti potrebu za sustavnim tjelesnim vježbanjem s ciljem pozitivnog utjecaja na organizam
planirati kineziološke aktivnosti s ciljem pozitivnog utjecaja na morfološki, motorički i funkcionalni status
planirati kineziološke aktivnosti s ciljem redukcije potkožnog masnog tkiva
izračunati sastav tijela metodom mjerenja kožnih nabora;
procijeniti status uhranjenosti putem različitih morfoloških mjera i indeksa;
Preduvjeti za
upis
Uvjeti za upis predmeta su ispunjene sve studijske obveze koje je student/ica
preuzeo/la upisom u odgovarajući semestar prethodne godine.
Ispitna
literatura
Fučkar, K. (1997). Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik
radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb: FKK.
Furjan-Mandić, G. (2009.) Vježbe snage u aerobici. CD priručnik. Zagreb: Medaktor.
ISBN 978-953-55801-0-2
Jagodić Rukavina A.(2006). Body tehnika, Makronova Zagreb
Mišigoj Duraković M. i sur.(1995). Morfološka antropometrija u sportu, FFK, Zagreb
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
34
Dopunska
literatura
Brown, L.E., Ferigno, V.A., Santana, J.C. (2006). Brzina agilnost, eksplozivnost. Gopal
d.o.o. Zagreb
Radcliffe, J.C., Farentinos, R.C. (2003). Pliometrija, Gopal, Zagreb
Kalish, S. (2000). Fitnes za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb: Gopal.
Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji.
Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije
(sveučilišni udžbenik)
Jukić, I., Marković, G. (2005). Kondicijske vježbe s utezima (priručnik za nastavu iz
predmeta Osnovne kineziološke transformacije). Kineziološki fakultet Sveučilišta u
Zagrebu
Oblici
provođenja
nastave
Vježbe
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Rad studenta na predmetu će se vrednovati tijekom nastave , praktičnim radom,
te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih
bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0
ECTS postotnih bodova). Ocjene iz kolegija nema.
Jezik poduke Hrvatski
Vježbe
TERMIN SATI SADRŽAJ
7.3. 2 Aerobic niskog inteziteta namijenjen mlađoj školskoj dobi
14.3 2 Aerobic niskog inteziteta namijenjen mlađoj školskoj dobi
21.3. 2 Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog
28.3. 2 Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog
4.4. 2 Vježbe za oblikovanje i jačanje trbušne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela
klasičnog sata aerobica
11.4. 2 Vježbe za oblikovanje i jačanje leđne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela
klasičnog sata aerobica
18.4. 2 Osnove pilates tehnike
25.4. 2 Osnove pilates tehnike- pilates na lopti
2.5. 2 Osnove pilates tehnike- pilates na lopti
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
35
9.5. 2 Osnove pilates tehnike- primjena elastične trake
16.5. 2 Pilates vježbe za pojedine regije tijela
23.5. 2 Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje kožnih nabora
30.5. 2 Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje voluminoznosti tijela
6.6. 2 Utvrđivanje morfološkog statusa studentica i izrada odgovarajućeg programa vježbanja
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Ocjene iz kolegija nema.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
36
Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje
Naziv kolegija Hrvatski književni romantizam
Status kolegija obvezni
Godina 2 Semestar 4.
ECTS bodovi 4
Nastavnik Prof.dr.sc. Robert Bacalja e-mail [email protected] vrijeme konzultacija
Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija ponedjeljak: 9,00 – 10,00, utorak:9,00-10,00
Mjesto izvođenja nastave
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja
Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.
Nastavno opterećenje P+S+V
15P+0V+15S
Način provjere znanja i polaganja ispita
Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.
Početak nastave Završetak nastave
Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Prema dogovoru
Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru
Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Prva pol. Lipnja
Druga pol. Lipnja Prva pol. rujna Druga pol. rujna
Ishodi učenja
Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija te povijesnog i književnopovijesnog konteksta.
Poznavanje i razumijevanje autora i pojava koje su prethodile hrvatskom preporodu.
Poznavanje i razumijevanje periodizacije hrvatskog narodnog preporoda i značaja Ljudevita Gaja.
Poznavanje, razumijevanje hrvatskog književnog romantizma i pokreta ilirizma. Komparacija hrvatskog romantizma s europskim modelima.
Poznavanje i razumijevanje žanrova hrvatskog književnog romantizma i značaja Stanka Vraza.
Poznavanje i razumijevanje hrvatskih putopisa romantizma te opusa Petra Preradovića i Ivana Mažuranića.
Poznavanje i razumijevanje književne periodike tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća.
Poznavanje i razumijevanje ukupnosti književnog stvaralaštva romantizma i početaka hrvatske književne povijesti.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
37
Preduvjeti za upis -
Sadržaj kolegija
Zbog visokog stupnja prožimanja političkih, jezičnih, književnih i opće kulturnih tendencija
kolegij je orijentiran i na izvanknjiževne sadržaje: povijesne, političke, filozofske,
sociološke, kulturološke provenijencije i slično. Analizirat će se literarna vrijednost
važnijih djela unutar zadanog korpusa nacionalne književnosti. Osobita će se pozornost
posvetiti uočavanju vezā tih literarnih ostvaraja s književnom tradicijom, kao i njihovoj
ulozi u izričajnom, predmetno-tematskom i strukturnom približavanju djelima u zrelom
realizmu. Tematizirat će se i valorizirati mjesto i dosezi hrvatske književnosti tog
razdoblja u odnosu prema svjetskoj književnosti
Hrvatski romantizam (1813.-1860.)
*Uvod. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i književni
preporod (1813.-1860.) i ilirski pokret (1830.-1843.). Razvojne faze hrvatskog
književnog i narodnog preporoda. *Kulturna djelatnost preporoditelja. Uloga časopisa.
Ilirske čitaonice. *Poetološki uzusi preporoda sa starijim poetikama hrvatske
književnosti i aktualnim svjetskim i evropskim poetikama. *Žanrovska slika razdoblja,
struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog
razdoblja. Poetološke značajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz
poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke hrvatske proze:
novelistika – pregled, putopisi – pregled i analiza Putositnice A. Nemčića, roman –
pregled i analiza Požeškog đaka M. Kraljevića. Poetološke značajke hrvatske drame:
pregled i analiza Teute D. Demetera. *Programski i kritički tekstovi. *Sinteza.
Obvezna literatura
N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993. K. Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb 1999. M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997. D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. M. Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, 2004.
Dopunska literatura
D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998. I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987. S. Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb 1944. T. Maštrović, Nad jabukama vile Hrvatice (kroatističke studije), Zagreb, 2001.
Internetski izvori
Način praćenja kvalitete
Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
38
Uvjeti za dobivanje potpisa
Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.
Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita
Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni
dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 1 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave 0,5 ECTS, aktivnost u nastavi 0,5 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.
Način formiranja konačne ocjene
Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.
Napomena
Nastavne teme-predavanja Red. br.
Datum Naslov Literatura
1. 28. 2 Uvodne napomene i literatura. Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.
2. 7. 3.
Prilike uoči preporoda od kraja 18. stoljeća do tridesetih
godina devetnaestog stoljeća.
3. 14. 3
Alberto Fortis, Viaggio in Dalmazia i djelovanje Julija
Bajamontija.
4. 21.3.
Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku i
žanrovsko proširenje hrvatske književnosti.
5. 28. 3. Periodizacija hrvatskog narodnog i književnog preporoda.
6. 4. 4. Ljudevit Gaj i njegovi suvremenici
7. 11. 4. Hrvatski književni romantizam u europskom kontekstu.
8. 18. 3. Ilirizam.
9. 25. 4. Žanrovi tijekom hrvatskog književnog romantizma.
10. 2. 5.
Djelovanje Stanka Vraza (početci hrvatske književne
kritike)
11. 9. 5.
Antun Nemčić i Matija Mažuranić (i putopisi hrvatskog
književnog romantizma).
12. 16.5. Petar Preradović i Ivan Mažuranić
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
39
13. 23. 5.
Književna periodika tijekom tridesetih i četrdesetih godina
XIX. stoljeća Novine horvatske i Danicza, Kolo i
Kuzmanićeva Zora dalmatinska
14. 30. 5. Hrvatska književnost tijekom apsolutizma
15. 6. 6. Ostali autori hrvatskog književnog romantizma.
Seminari Red.
br. Datum Naslov Literatura
1. 28. 2. Pregled periodike hrvatskog narodnog preporoda
D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.
2. 7. 3 Ante Kuzmanić i Zora dalmatinska
D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.
3. 14. 3. Uloga i značenje Ljudevita Gaja
D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.
4. 21. 3.
Pjesništvo Petra Preradovića: interpretacija: Miruj,miruj
serce moje, Stalnost i nepokoj, Crni dan, Moja lađa,
Kasno!, Mujezin, Prvi ljudi
M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997.
5. 28. 3.
Pjesništvo Stanka Vraza, interpretacija: Đulabije I,
Gazele.
M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997.
6. 4. 4. Antun Nemčić: Putositnice
D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998.
7. 11. 4. Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu
D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998.
8. 18. 4. Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993;
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
40
P. Pavličić, Kojoj književnoj vrsti pripada „Smrt Smail-age Čengića“?, Umjetnost riječi, Zagreb, 1991, br. 3, str. 187-201.
9. 25. 4. Dimitrija Demeter: Teuta N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976
10. 2. 5 Dimitrija Demeter: Grobničko polje
D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.
11. 9. 5 Antun Nemčić: Kvas bez kruha N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976
12. 16. 5. Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976
13. 23. 5.
Kritički članci Stanka Vraza, Ljudevita Vukotinovića i
Dimitrija Demetra
D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.
14. 30. 5. Luka Botić: Bijedna Mara
15. 6. 6.
Janko Jurković: Pavao Čuturić/ Ivan Perkovac: Stankovačka
učiteljica
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
41
Naziv kolegija Trodimenzionalno oblikovanje prostora i dizajn II
ECTS 3
Nastavnici i/ili
suradnici
doc. dr. art. Marina Đira
Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:
- razlikovati i usporediti različite kiparske forme i kiparske materijale
- osmisliti vlastito kiparsko djelo od skice do realizacije i samovrednovanja prema zadanoj temi
- istražiti određene kiparske forme te ih redefinirati u vlastitom radu
- razlikovati i usporediti različite pristupe arhitektonskom djelu i oblikovanju okoliša
- istražiti određene arhitektonske forme te ih redefinirati u vlastitom radu
- razviti vlastitu ideju integracije arhitektonskog djela u definirani urbanizirani okoliš
- osmisliti idejno rješenje takvog arhitektonskog djela od skice do realizacije i samovrednovanja
- razlikovati i usporediti različite forme dizajna (prvenstveno produkt dizajna)
- istražiti određene forme produkt dizajna te ih redefinirati u vlastitom radu
- osmisliti prototip dizajnerskog djela od skice do realizacije i samovrednovanja
Preduvjeti za
upis
/
Ispitna
literatura
Damjanov, Jadranka. 1991. Vizualni jezik i likovna umjetnost. Školska knjiga.
Zagreb.
Jakubin, Marijan. 1999. Likovni jezik i likovne tehnike. Temeljni pojmovi. Educa,
Zagreb
Šuvaković, Miško, 2005. Pojmovnik suvremene umjetnosti. Horetzky. Zagreb.
Dopunska
literatura
Fiell, Charlotte; Fiell, Peter. 2008. Design now! V.B.Z. Zagreb; Beograd. Hrvatska likovna enciklopedija. 2005. Ur. Domljan, Žarko. Leksikografski zavod
Miroslav Krleža. Vjesnik. Zagreb.
Janson, Horst Woldemar; Janson, Antony F. 2005. Povijest umjetnosti. Stanek.
Varaždin.
Jencks, Charles. 1988. Architecture Today. Academy Editions. London.
Lucie-Smith, Edward. 2003. Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća. Golden
marketing-tehnička knjiga. Zagreb.
Magaš, Boris. 2012. Arhitektura. Pristup arhitektonskom djelu. Školska knjiga.
Zagreb.
Rodgers, Paul; Milton, Alex. 2011. Product design. Laurence King. London.
Ruhrberg, Karl et al. 2004. Umjetnost 20. stoljeća. V.B.Z. Zagreb.
Vizualna kultura. 2002. Ur. Jenks, Chris. Naklada Jesenski i Turk. Zagreb.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
42
Oblici
provođenja
nastave
Predavanja i vježbe
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
praktični likovni radovi nastali u sklopu vježbi, usmeni ispit
Jezik poduke hrvatski
PREDAVANJA
TERMIN SATI SADRŽAJ
26.2.2018. 11.00-12.30 Uvod u Trodimenzionalno oblikovanje i dizajn II
5.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (I)
12.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (II)
19.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (III)
26.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (IV)
9.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (I)
16.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (II)
23.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (III)
30.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (IV)
7.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (I)
14.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (II)
21.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (III)
28.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (IV)
4.6.2018. 11.00-12.30 Sistematizacija obrađenih sadržaja
Vježbe
TERMIN SATI SADRŽAJ
26.2.2018. 11.00-
12.30
Analiza likovnih radova nastalih u sklopu kolegija Trodimenzionalno
oblikovanje i dizajn I uz isticanje ključnih pojmova koji će se značenjski
proširivati i produbljivati u okviru ovog kolegija
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
43
5.3.2018. 11.00-
12.30 Osmišljavanje skica za izvedbu skulpture prema zadanoj temi
12.3.2018. 11.00-
12.30 Izvedba skulpture
19.3.2018. 11.00-
12.30 Izvedba skulpture
26.3.2018. 11.00-
12.30 Kritičko sagledavanje dovršene skulpture
9.4.2018. 11.00-
12.30 Izvedba idejne skice arhitektonskog djela u odnosu na zadni urbanistički
okvir
16.4.2018. 11.00-
12.30 Izvedba idejne makete arhitektonskog djela
23.4.2018. 11.00-
12.30 Oblikovanje urbanističkog okoliša u koji se arhitektonsko djelo smješta
30.4.2018. 11.00-
12.30 Kritičko sagledavanje dovršene makete smještene u okoliš
7.5.2018. 11.00-
12.30 Osmišljavanje skica za izvedbu dizajnerskog rada prema zadanoj temi
14.5.2018. 11.00-
12.30 Izvedba dizajnerskog rada
21.5.2018. 11.00-
12.30 Izvedba dizajnerskog rada
28.5.2018. 11.00-
12.30 Kritičko sagledavanje dovršenog dizajnerskog rada
4.6.2018. 11.00-
12.30 Odabir radova i koncipiranje postava završne izložbe
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu. Tolerira se 15% izostanaka. Studenti su isto tako dužni u sklopu vježbi
izvoditi praktične zadatke. Studenti koji zadovoljavaju opisane uvjete stječu pravo na potpis i polaganje usmenog
ispita.
Termini ispita su 12.6.2018. i 26.6.2018. u ljetnom ispitnom roku te 7.9.2018. i 21.9.2018. u jesenskom ispitnom
roku.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
44
Naziv kolegija Zborno pjevanje IV
ECTS 2
Nastavnici i/ili
suradnici
Dr. sc. Tomislav Košta
Ishodi učenja Opće kompetencije:
Usvajanje bitnih elemenata zborskog pjevanja:
- Osnove vokalne tehnike,
- Razvoj glazbenog sluha s posebnim naglaskom na harmoniju,
- Točno intoniranje,
- Fraziranje, artikulacija i agogika u pjevanje,
- Skupno muziciranje Razvoj glazbenog ukusa i muzikalnosti; poznavanje različitih izvodilačkih praksi
od baroka do najsuvremenijih glazbenih djela od a cappella do različitih
vokalno-instrumentalnih izvedbi; sposobnost samostalnog nastupa s naglaskom na
skupno muziciranje.
Specifične kompetencije:
- Sposobnost samostalnog kultiviranog pjevanja s osnovama vokalne tehnike,
- Sposobnost prepoznavanja i razumijevanje intonativnih problema,
- Sposobnost tonske prilagodbe situaciji u zboru i kreativnog sudjelovanja u ansamblu,
- Poznavanje temeljne zborske literature,
- Sposobnost timskog rada,
- Korištenje stećenih interpretacijskih znanja i vještina u razredu,
- Vrednovanje sposobnosti skupnog muziciranja,
- Vrednovanje kvalitetne interpretacije.
Preduvjeti za upis Provjera i vokalnih sposobnosti – audicija.
Ispitna
literatura
Izabrane zborske skladbe iz hrvatske i svjetske glazbene baštine – a cappella i
vokalno-instrumentalna djela.
Dopunska
literatura
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
45
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Usmeni
Jezik poduke Hrvatski i engleski
SADRŽAJ
- vokalno-tehničke vježbe za razvoj glasovnih sposobnosti
- upjevavanje
- pomno odabrana zborska literatura koja omogućava postupno oblikovanje zborskog zvuka od manje zahtjevnije literature do težih a cappella i vokalno-instrumentalnih djela iz svjetske i hrvatske glazbene literature (s obzirom na glasovne sposobnosti i sastav trenutnog zborskog ansambla – mješoviti, ženski ili komorni zbor)
- izvodilačka praksa u obliku javnih nastupa (različitih koncerata i prigodnih nastupa za potrebe Sveučilišta)
UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati na pokusima i svim nastupima
Akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Zadru.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
46
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
Integrirani preddiplomski i
diplomski učiteljski studij 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)
15+15
1.2. Godina studija 2 1.7. Očekivani broj
studenata na predmetu
20
1.3. Naziv predmeta Informatika 2 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić, prof
1.4. Bodovna vrijednost (ECTS)
3 1.9. Suradnici
1.5. Status predmeta
redovni
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Ciljevi kolegija Informatika su prezentirati studentima temeljna informatička znanja
vezana za računala , softver,informacijske sustave, baze podataka i neke elemente
umjetne inteligencije. Utjecati na studente da prihvate i razumije važnosti informacija i
informacijskih tehnologija za uspješno funkcioniranje edukacijskih i organizacijskih
sustava. Osposobiti studente da se samostalno služe potrebnim programskim
paketima i naprednom WEB tehnologijama.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjeta nema , potrebne ulazne kompetencije studenti stiću tijekom obrazovanja kroz
osnovnu i srednju školu.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno
obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom.
Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom
ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim
tehnologijama.Razviti istraživačke vještine i statističke obrade prikupljenih podataka
korištenjem računala.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove
generacije.Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.Razviti sklonost za timski
rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.Za ulogu suradnika
na on-line tečajevima kao moderatori ,za sukreiranje svih vrsta on-line tečajeva za
korištenje u nastavi u suradnji sa mrežnim administratorima.Za moderiranje on-line
tečajeva , te suradnju i kreiranja u izradi portala za nastavu ,te www stranice
namjenjene najmlađima ...
2.5. Sadržaj predmeta detaljno
TERMIN SATI SADRŽAJ
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
47
razrađen prema satnici nastave
Uvodni sat, obveze i podjela u grupe, provjera
AAI identiteta
Uvod u izradu WWW stranica Dizajn –story bord
FTP protokol File zilla, rad na serveru
RAD S TEKSTOM I OBRADA SLIKE
Osnovni html elementi , Microsoft SharePoint
Designer
Prvo WWW mjesto "nova www stranica" linkovi
Source kod
Umetanje Java skripti
Rad s zvukom
Web 2.0 alati
Izrada CMS internet stranica ( Content i Cours)
Content management system (pregled Open source
sustava)
Wix,Wordpres,Joomla,Drupal
Moodle
On-line tečajevi
Kolokvij
Vježbe
TERMIN SATI SADRŽAJ
AAI identitet , ažuriranje i kreiranje student-web
prostora
Mrežna arhitektura , home page , story bord
File zilla-program za transfer datoteka preko mreže
Rad s tekstom i obrada slike(osnovna www
pravila , Paint)
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
48
Microsoft SharePoint Designer –izrada osobne
stranice
Source kod –osnove html koda
Umetanje open source Java skripti
Umetanje open source Java skripti
Kolokvij
Umetanje zvučnih datoteka
Pregled WEB-2.0 alata i njihovo korištenje na
osobnim stranicama
Pregled CMS sustava Moodle , sukreiranje teme na
tečaju
Pregled CMS sustava Content (Drupal, Wordpres ,
Jomla ...)
Drupal , transfer osobne stranice na Drupal
platformu
Drupal
Kolokvij
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja
vježbe mješovito e-učenje
samostalni zadaci multimedija i mreža mentorski rad
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene
2. Pisanje domaćih zadaća – studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat – 10% ocjene
3. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene
4. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene
5. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. Ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.
Pohađanje nastave
0,2 Praktični rad Kolokvij 0,6
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
49
2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Priprema za predavanje
Referat Pismeni ispit
Domaće zadaće 0,2 Seminarski rad
Usmeni ispit 1
Istraživanje Esej
(Ostalo
upisati)
Eksperimentalni
rad Projekt
Izrada web
portala 1
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pohađanje nastave 10 %, Domaće zadaće 30 %, Projekt 25%, Kolokvij10% i Usmeni
ispit 25 %.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj
primjeraka
u knjižnici
Dostupnost
putem ostalih
medija
Vodič kroz Microsoft Windows XP : home edition/ Shelley O'Hara ; [preveo s engleskoga Tomislav Vičić] Zagreb : Miš, 2002. ([Zagreb] : Grafički zavod Hrvatske)
Windows 7 / Ljiljana Milijaš, Radek Perši, Varaždin :
Pro-mil, 2010
Vodič kroz Microsoft Office XP / Joe Habraken Zagreb : Miš, 2002
.
E-Moderating The kay to teaching and Learning online
–Gilly Salomon,, London
Informatika za najmlađe / Arjana Blažić ; [ilustrirao Žarko Jovanovski ; fotografije Robert Leš] ,Zagreb : Naklada Haid, 2003.
McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A
Guide to Creating the Virtual Classroom,
RoutledgeFalmer, London.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
50
Materijali s : loomen.carnet.hr --Online tečajevi za
korištenje naprednih CMS web alata
Vodič kroz Microsoft Windows XP : home edition/ Shelley O'Hara ; [preveo s engleskoga Tomislav Vičić] Zagreb : Miš, 2002. ([Zagreb] : Grafički zavod Hrvatske)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-
Bass/Pfeiffer, San Francisco.
Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA,
2007.
Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John
Wiley & Sons Inc., USA, 2000.
Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford,
2009.
Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Baza podataka o prisustvovanju na nastavi, obavljenim zadacima i aktivnostima
studenata, analiza uspješnosti studenata na kolokviju, projektu i usmenom ispitu.
Studentske evaluacije nastavnika.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
51
Naziv studija RAZREDNA NASTAVA
Naziv kolegija Lutkarstvo
Status kolegija izborni
Godina 2 Semestar 5
ECTS bodovi 2
Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljkom 10-12
Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija Ponedjeljkom 14 i 30 do 15 i 30
Mjesto izvođenja nastave
105
Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe
Nastavno opterećenje P+S+V
P+V
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kolokvij, sudjelovanje u predstavi, pismeni i usmeni ispit
Početak nastave Završetak nastave
Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
11. 6. 2018. 26. 6. 2018. 9. 9. 2018. 17. 9. 2018.
Ishodi učenja
Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni:
identificirati, imenovati i opisati različite vrste lutaka, prepoznati
vrste lutaka koje su pogledali u kazališnoj predstavi,
diskutirati o vrstama lutaka i njihovoj primjeni u lutkarskoj predstavi,
uspoređivati lutkarske tehnike,
demonstrirati načine kako se animira lutka,
odabrati pravi lutkarski tip za pojedini lutkarski tekst,
prikazati mogućnosti koje mogu koristiti pojedini lutkarski tipovi,
dizajnirati lutku prema pravilima lutkarskog tipa, izraditi lutku
Preduvjeti za upis nema
Sadržaj kolegija
1. Teorije o nastanku lutkarstva, osnovni tipovi lutaka. 2. Povijest ginjola. 3. Ginjol danas. 4. Mimičke lutke izrade i animacije. 5. Lutke na štapu, povijesni aspekt i lutka na štapu danas. 6. Povijest marioneta - Sicilijanka marionete. 7. Tehnologija izrade, mogućnosti animacije marionete. 8. Marionete od tkanine. 9. Kazalište sjena u povijesti i danas. 10. Kazalište sjena u Indiji. 11. Bunraku kazalište. 12. Kazalište sjena u Europi. 13. Narodne lutke. 14. Kazalište lutaka u Hrvatskoj. 15. Kazalište lutaka u Zadru.
Obvezna literatura
Mrkšić, B. (1975). Drveni osmjesi. Zagreb: Savez društva naša djeca.
Glibo, R. (2000). Lutkarstvo i scenska kultura. Zagreb: Ekološki glasnik
Hrvatsko lutkarstvo (2000). 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatski
centar UNIME.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
52
Županić Benić, M. (2009). O lutkama i lutkarstvu. Zagreb: Leykam
Dopunska literatura
Bognar, Šaban, A. (1988). Marionete osvajaju Zagreb. Zagreb: Hrvatsko društvo
kritičara i teatrologa
Vigato, T. (2011). Metodički pristupi scenskoj kulturi, Zadra: Sveučilište u Zadru
Internetski izvori
Način praćenja kvalitete Predavanje i vježbe
Uvjeti za dobivanje potpisa
Aktivno praćenje i sudjelovanje na nastavi
Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita
Vježbanje pojedinih animacijskih postupaka
Samostalno izvođenje lutkarske etide
Pismeni i usmeni ispit
Način formiranja konačne ocjene
Redovito sudjelovanje na nastavi - 30% ocjene
Redovito pohađanje vježbi – 60 % ocjene
Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze
pristupit će završnom usmenom ispitu – 10% ocjene
Studenti koji nisu pohađali nastavu i vježbe. Polažu pismeni i usmeni dio
ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski (usmenom ispitu se ne može
pristupiti bez položenog pismenog dijela ispita) na usmenom dijelu ispita
moraju samostalno izvesti lutkarsku etidu pred kolegama.
Napomena
Nastavne teme-predavanja Red. br.
Datum Naslov Literatura
1. 27. 2. '18. Teorije o nastanku lutkarstva, osnovni tipovi lutaka
Mrkšić, B
2. 6. 3. Povijest ginjola. Županić Benić, M.
3. 13. 3. Ginjol danas. Županić Benić, M.
4. 20. 3. Mimičke lutke izrade Županić Benić, M.
5. 27. 3.
Lutke na štapu, povijesni aspekt i lutka na štapu
danas Županić Benić, M.
6. 3.4. Povijest marioneta - Sicilijanka marionete.
Mrkšić, B.
7. 10.4. Marionete od tkanine.
Mrkšić, B.
8. 17. 4. Stolne lutke
9. 24. 4. Kazalište sjena u povijesti i danas Županić Benić, M.
10. 8. 5. Bunraku kazalište
Mrkšić, B.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
53
11. 15. 5. Narodno lutkarstvo
12. 22. 5. Kazalište lutaka u Hrvatskoj
Hrvatsko lutkarstvo (2000). 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatski centar UNIME
13. 29. 5. Kazalište lutaka u Zadru
Hrvatsko lutkarstvo
14. 5. 6 Suvremeno lutkarsko kazalište Hrvatsko lutkarstvo
Vježbe Red.
br. Datum Naslov Literatura
1. 27. 2. '18. Animacija predmeta iz naše okoline
Županić Benić, Vigato , Glibo
2. 6. 3. Animacija ginjola
Županić Benić, Vigato , Glibo
3. 13. 3. Ruka u ulozi lutke i njena animacija
Županić Benić, Vigato , Glibo
4. 20. 3. Animacija mimičke lutke
Županić Benić, Vigato , Glibo
5. 27. 3. Stvaranje i animiranje jednostavne lutke na štapu
Županić Benić, Vigato , Glibo
6. 3.4. Animiranje predmeta koja dolazi odozgo (marionete) Županić Benić, Vigato , Glibo
7. 10.4. Pokretanje „lutke lopte“
Županić Benić, Vigato , Glibo
8. 17. 4. Stvaranje i pokretanje marionete od tkanine. Županić Benić, Vigato , Glibo
9. 24. 4. Stvaranje kazalište sjena uz pomoć grafoskopa
Županić Benić, Vigato , Glibo
10. 8. 5. Lutke na stolu i njihova animacija
Županić Benić, Vigato , Glibo
11. 15. 5. Lutke na „uzalj“ izrada i animacija
Županić Benić, Vigato , Glibo
12. 22. 5. Lutke na štapu (strašilo)
Županić Benić, Vigato , Glibo
13. 29. 5. Pokret lutkom i govor
Županić Benić, Vigato , Glibo
14. 5. 6 Priprema za odlazak u kazalište
Županić Benić, Vigato , Glibo
15. Razgovor o onom što smo gledali u kazalištu
Županić Benić, Vigato , Glibo
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
54
Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje
Naziv kolegija Izabrana poglavlja iz filozofije odgoja
Status kolegija izborni
Godina 2 Semestar 4.
ECTS bodovi
Nastavnik Mr.sc .Milena Radovan Burja e-mail [email protected] vrijeme konzultacija
Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija
Mjesto izvođenja nastave
Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja
Oblici izvođenja nastave
Nastavno opterećenje P+S+V
1P+1S
Način provjere znanja i polaganja ispita
Početak nastave Završetak nastave
Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin
Ishodi učenja
Razumjeti, analizirati i kritički vrednovati pojmove i probleme vezane uz pojam književne imaginacije s obzirom na doprinos filozofije odgoja širem sagledavanju odgoja građana i pitanja suosjećanja; odgovorno problematizirati pitanja važna za obrazovanje građana u demokratskom društvu danas te izazovi u vezi s tim; razvijati vještine primjene književne imaginacije i temeljnih sposobnosti humanog razvoja u svakodnevnom životu i budućem radu.
Preduvjeti za upis Zainteresiranost za kritičko propitivanje pitanja o humanom razvoju odgoja i obrazovanja danas
Sadržaj kolegija
Filozofija odgoja i odgoj građana; Uloga književne imaginacije u obrazovanju za demokraciju; Književna imaginacija, emocije i pitanja suosjećanja; Karakteristike pristupa sposobnosti M.C.Nussbaum; Književna imaginacija i odgoj kritičkog mišljenja; Nussbaum o odgoju građana svijeta; Globalizacija, profit i položaj obrazovanja danas; Književna imaginacija i pitanja moralnog izbora; Filozofija odgoja i pitanja feminizma; Odgoj humanosti, opasnosti i izazovi današnjeg doba
Obvezna literatura
M.C.Nussbaum (2012), Ne profitu,.Zašto demokracija treba humanistiku, Zagreb,AGM M.C.Nussbaum(2005).Pjesnička pravd. Književna imaginacija i javni život, Zagreb M.Wollstonecraft(1999).Obrana ženskih prava, Zagreb
Dopunska literatura Filozofija i odgoj u suvremenom društvu/ur.M.Polić(2006).Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
55
Članci M.Radovan-Burja: M.Wollstonecraft o odgoju žena kao dio doprinosa feminističkih shvaćanja filozofiji odgoja, Magistra Iadertina,8(1)2013.; M.Radovan Burja: Uloga književne imaginacije u razumijevanju pitanja moralnog izbora u shvaćanjima Aristotela i Oriane Fallaci, Magistra Iadertina,9(1),2014.
Internetski izvori
Način praćenja kvalitete Po propisima kvalitete u visokoškolskoj nastavi
Uvjeti za dobivanje potpisa
Aktivno sudjelovanje u nastavi, raspravama i izrada seminarskog rada
Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita
Način formiranja konačne ocjene
Napomena