-
1
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
S R E D NJ A K O L A ZA S T R U N O O B R A Z O V A NJ E
I O B U K U
Predmet: NJEMAKI JEZIK
Sarajevo, avgust 2016. godine
-
2
Na osnovu lana 70. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj.35/5), u
skladu sa l. 25 i 26. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13
i 1/16) i l. 35. i 36. Zakona o srednjem obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 23/10 i 1/16), ministar za obrazovanje,
nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovao Komisiju za izmjenu nastavnih programa za osnovnu i srednju kolu iz predmeta
NJEMAKI JEZIK.
lanovi Komisije za srednju kolu za obrazovanje i obuku:
1. Zlata Maglajlija, prof.dr., Filozofski fakultet
2. Nela Busuladi , profesor, Srednja ekonomska kola
-
3
S A D R A J
strana
1. UVOD .......................................................................................................................................................................................4 - 5
2. CILJ I ZADACI ............................................................................................................................................................................6
3. NASTAVNI PROGRAM ZA SREDNJU KOLU ZA OBRAZOVANJE I NAUKU.............................................................7-32
Prvi razred .................................................................................................................................................................................7-11
Drugi razred ............................................................................................................................................................................12-16
Trei razred ............................................................................................................................................................................17-24
etvrti razred ..........................................................................................................................................................................25-32
4. INTERDISCIPLINARNI SADRAJ .........................................................................................................................................33
5. INTERKULTURALNE VJETINE ............................................................................................................................................33
6. DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE .............................................................................................33-34
7. KORELACIJA MEU PREDMETIMA .................................................................................................................................34-35
8. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE .....................................................................................................................35
8. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA ......................................................................................................................35
9. PREDLOENI UDBENICI ......................................................................................................................................................36
10. KORITENA LITERATURA .................................................................................................................................................36-37
11. NAPOMENA .................................................................................................................................................................................37
-
4
U V O D
Bosna i Hercegovina se ve godinama ukljuuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada e postati punopravni lan Evropske
Unije. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav
Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upuena na Srednju
Evropu. Nae kulturno historijske kao i privredne veze e, kao i do sada, i ubudue prvenstveno biti upuene na zemlje njemakog govornog
podruja. Znanje njemakog jezika je neophodno, kako za uspostavljanje privrednih tako i meunarodnih kontakata, naunih istraivanja,
informacija i komunikacija koje su nune u dananjem uurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogaanja, te primjene
savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Ne smije se zaboraviti ni to da skoro svaka naa porodica ima blie ili dalje roake u
nekoj od zemalja njemakog govornog podruja a naroito u Njemakoj, Austriji i vicarskoj to mladima olakava da se odlue da u ovim
zemljama nastave kolovanje ili potrae posao. Sve gore navedeno namee potrebu da se mladima dopusti izbor uenja njemakog jezika kao
prvog stranog jezika kako u osnovnoj koli, tako i u gimnaziji. Otkako su kablovska televizija i internet dostupni u skoro svim domainstvima,
koristei ove medije mladi proiruju svoja znanja steena u koli, te mogu da prate nastavu njemakog kao prvog stranog jezika u gimnaziji.
Ovim izmjenjenim Nastavnim planovima i programima u potpunosti su ispunjene norme Evropskog referentnog okvira unutar kojeg uenici
gimnazija, srednjih i osnovnih kola razvijaju i dostiu skup znanja i vjetina kroz postupnost uenja i savladavanja jezikog gradiva.
Pored toga to su ovim Nastavnim planovima i programima jasno definisani ishodi znanja uenja njemakog jezika jasno i precizno su
postavljeni i ciljevi uenja njemakog jezika koji se ogledavaju prije svega u osposobljavanju uenika za komunikaciju na njemakom jeziku u
usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog ivota. Kroz nastavu stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju
viejezinosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspjeno ovladavanje jezikim kompetencijama doprinosi afirmaciji linosti i
njenom optimalnom razvoju. Razvijajui pozitivan stav prema slinostima i razlikama u kulturama kod uenika se razvija kosmopolitski stav,
duh tolerancije, humanizma i internacionalizma. To je process u kojem se usvajaju jezike strukture na njemakom jeziku: itanje, pisanje,
vokabular, gramatika, sluanje Uenika se osposobljava za samostalno koritenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama uenja
(nauiti kako uiti).
Prilikom revidiranja Nastavnih planova i programa vodilo se rauna:
o odstranjivanju suvinog gradiva iz NPiPa o smanjivanju gradiva
-
5
o zastupljenosti gradiva o Bosni i Hercegovini o jedinstvenom udbeniku za osnovne kole o jedinstvenom udbeniku za srednje strune kole o jedinstvenom udbeniku za gimnazije. i svakako o propisanom Evropskom referentnom okviru za strane jezike
U Nastavnom planu i programu za Njemaki jezik kao prvi strani jezik nije bilo veih promjena, kako u pogledu tematike, tako i u obradi
gramatikog gradiva. Teme su prilagoene Evropskom referentnom okviru za strane jezike i obrauju se na nain da se uvjebavaju sve jezike
vjetine ( sluanje, itanje, govor i pisanje). to se tie gramatike, nema izmjena, osim to se vie ne pridaje vanost gramatikim oblicima i
strukturama koje se ne koriste u govoru, a i u pisanju jako rijetko. Strunoj leksici je posveeno mnogo vie panje nego do sada.
U pojedinim srednjim strunim kolama za obrazovanje i nauku, nastava se izvodi prema EU VET Programu, osnosno modularnoj nastavi. Te
kole imaju fleksibilne nastavne planove, koje mogu prilagoavati, te se ne dre jedinstvenog nastavnog plana i programa, koji vrijedi za sve
srednje strune kole.
-
6
CILJ I ZADACI
UENJA NJEMAKOG JEZIKA
Cilj uenja njemakog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na njemakom jeziku o razliitim temama iz
svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori njemaki
jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest o:
- znaenju viejezinosti,
- duhu tolerancije,
- kosmopolitizmu,
- toleranciji,
- humanizmu i
- internacionalizmu
Zadaci nastave njemakog jezika su:
- razvoj sve etiri jezike vjetine,
- ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo,
- upoznavanje sa kulturom naroda iji jezik se izuava,
- razumijevanje i potivanje drugih kultura,
- razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,
. razvijanje samopouzdanja i samopotivanja,
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,
- razvijanje samomotivacije i potrebe za kontinuiranim uenjem
- razvijanje sposobnosti upravljanja projektima
- nauiti uenike da prepoznaju vlastite jake i slabe strane
- razvijanje konstruktivnog saraivanja u aktivnostima i upotreba vjetina grupnog rada
- razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja,
- osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora,
- ovladavanje razliitim metodama i strategijama uenja tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta (i nauiti kako
uiti)
- ii u korak s vremenom i koristiti odgovarajuu informacionu tehnologiju kod uenja jezika,
-
7
NASTAVNI PROGRAM ZA PRVI STRANI JEZIK SREDNJE KOLE ZA STRUNO OBRAZOVANJE I NAUKU
PRVI RAZRED
- Teme (tematska podruja kao osnov za dalji rad)
- Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija)
. Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine)
. Gramatika (gramatika za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
NJEMAKI JEZIK
PETA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOGOG STRANOG JEZIKA,
I RAZRED SREDNJIH STRUNIH KOLA
(2 asa sedmino 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI/ISHODI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u I razredu srednjh strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1. Evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja
Sluanje i razumijevanje Uenici uz napor razumiju nastavnikov govor
Uenici razumiju poznate rijei i osnovne fraze koje se odnose na poznate teme, poput porodice, kole i neposrednu
okolinu
Uenici razumiju uz napor izvornog govornika standardnog govora o svakodnevnim i poznatim temama sa kojima se susreu u kui, porodici, koli, tokom slobodnih aktivnosti i sl. ukoliko sugovornik govori polako i razgovjetno
Uenici razumiju uz napor njemaki jezik ,koji sluaju putem razliitih medija
Uenici razumiju uz manji napor kratka saoptenja preko telefona
Uenici prate uz manji napor i uz vizuelne efekte filmove, predviene za uenje njemakog jezika, a
snimljene na nivou A2.1. Evropskog okvira za strane jezike. sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
-
8
itanje i razumijevanje Uenici su osposobljeni za razliite vrste itanja: globalno, informativno, selektivno, detaljno i sl.
Uenici mogu prepoznati i razumjeti poznate rijei i vrlo jednostavan tekst, npr. na oglasima, plakatima ili u
katalozima
Uenici razumju krae jednostavnije tekstove i shvataju uz manji napor najvanije informacije iz kratkih novinskih
lanaka
Uenici mogu uz manji napor razumjeti natpise u prijevoznim sredstvima, na automatima, prospektima, plakatima i jelovniku
Uenici mogu prepoznati i uz manji napor razumjeti relevantnu informaciju kao to su mailovi, blogovi i sl.
Uenici mogu uz manji napor proitati i razumjeti krae pismo sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Govor Uenici samostalno koriste jednostavne fraze i reenice kako bi se izrazili na njemakom jeziku, te opisali svoju
porodicu, svoje slobodno vrijeme i sl.
Uenici su osposobljeni za krae samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku
Uenici su osposobljeni za krae dijaloge sa izvornim sagovornikom koji svoj govor prilagoava ovom nivou znanja uenika, te je spreman sporije govoriti, ponoviti ili preformulisati svoje reenice.
Uenici su osposobljeni odgovarati ili postavljati jednostavna pitanja o dobro poznatim temama sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom programom
Pisanje Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje
Uenici su usvojili osnovnu pisanu etikeciju na datom stranom jeziku
Uenici: - mogu pisati kratke, jednostavne razglednice,
- mogu ispuniti obrazac sa linim podacima
- mogu pisati kraa pisma, mailove, blogove
- mogu odgovarati na pitanja
- znaju uz manji napor prepriavati, saimati i uporeivati krai i jednostavniji tekst
- znaju napisati osobni krai komentar
- znaju dopuniti i transformisati krai tekst, reenice i sl.
- znaju uz manji napor opisati manje dogaaje
- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja
-
9
Nivo Tematika Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
I razred
Srednja struna
kola
5. godina uenja
njemakog jezika
kao prvog stranog
jezika.
Broj asova
1 tematika
3
Broj asova
ukupno za
projekte/preze-
ntacije, poeziju,
slobodne teme
7
Broj asova
ukupno
tematike i
ostalo
70
Prijateljstvo
Ekskurzija u Be
prvi dio (dnevnik,
orijentacija u gradu,
plan grada)
Ekskurzija u Be drugi dio
(dnevnik, razglednica)
Medije (prednosti i nedostaci, medije
nekada i sada)
Sport i dijelovi tijela (rekordi,
takmienja,
zdravlje i bolesti)
Uenici e moi da:
- izraze usmeno i
pismeno svoj stav i
miljenje u vezi sa datim
temama dajui
argumente za i protiv
- opiu (usmeno i
pismeno) osobe,
predmete, mjesta,
osjeanja, aktivnost...
- porede ljude,
aktivnosti, predmete...
- postavljaju pitanja i
daju odgovore na lina
pitanja, kao i pitanja u
vezi sa miljenjem
drugih
- piu komentare,
mailove, blogove, krae
eseje, ...
- trae krae informacije
na internetu, u
asopisima , literaturi...
- govore (i piu) o
pozitivnim i negativnim
stranama neega u okviru
date teme
- intervjuiu svog
druga/drugaricu na
osnovu ega znaju
napisati kratak izvjetaj
- rade zajedniki na
izradi projekta ...
RECEPCIJA
a) SLUANJE I
RAZUMIJEVANJE:
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i
reagirati:
Postavljanjem pitanja
davanjem kratkih i duih odgovora
uoavanjem ope i posebne
informacije
spajanjem pitanja i odgovarajuih
odgovora, te spajanjem
stubaca
predvianjem sadraja teksta
popunjavanjem praznina i tabela
biljeenjem kljunih rijei i izraza
rjeavanjem zadataka: tano/netano,
zadataka: viestrukog
izbora
b) ITANJE I
RAZUMIJEVANJE Uenici e itati krae i
due tekstove u sebi ili
naglas i reagirati:
uoavanjem ope ili posebne
informacije
predvianjem sadraja ili sutine
Uenici e
PONAVLJATI:
Imenice: rod, broj, pade
Zamjenice: . line
. pokazne
- upitne
- prisvojne
- neodreene
Glagoli: - pomoni
- pravilni
- nepravilni
- modalni
. povratni
- sa razdvojivim
prefiksom
- sa nerazdvojivim
prefiksom
- na ieren
Glagolska vremena:
- prezent
- perfekt
- futur
Veznici: - weil, wenn, dass
Negacija: - nicht, kein
Uenici e NAUITI:
Pridjevi:
Uenici e uiti ili
ponavljati vokabular
koji se odnosi na date
teme:
Prijateljstvo
vokabular vezan za
opis osoba, karakter
prijatelja, izgled,
hobi, slobodno
vrijeme npr. Die
Freizeit, sich
unterhalten, sich auf
jemanden verlassen,
vertrauen, ehrlich,
itd.
Ekskurzija u Be vokabular neophodan
za opis grada,
znamenitosti u
posjeenom gradu,
zatim vokabular kojim
opisujemo put i
orijentaciju u vremenu
i prostoru ili nekom
nepoznatom gradu,
npr. Pnktlich, der
Stadtbummel, die
Donauinsel, saukalt,
pennen, die Ampel,
das Tagebuch,
geradeaus, die
Kreuzung, sauer, der
Schlssel, die
Postkarte,
-
10
teksta
prepriavanjem dijelova teksta ili cijelog
kraeg teksta
ueem u kraim dijalozima
pridruivanjem podnaslova
dijelovima teksta
odgovaranjem na postavljena pitanja,
dopunjavanjem teksta, tabela
spajanjem reenica
rjeavanjem - zadataka: tano/netano
- zadataka:
viestrukog izbora
PRODUKCIJA:
a) GOVOR
Uenici e:
uestvovati u jednostavnim:
- razgovorima,
- diskusijama
igrati uloge
recitovati pripremati i
prezentirati krae dijaloge
izraavati miljenje u vezi sa datom
temom
prepriavati krau priu, tekst
ili dogaaj ...
odrati usmenu prezentaciju koja se
- poreenja sa als i wie
Glagoli: - sa dativom
- sa akuzativom
Glagolsko vrijeme:
- preterit /Prteritum
von haben, sein und
Modalverben
- imperativ
Prijedlozi: - u akuzativu
- u dativu
- u akuzativu i dativu
Veznici: - denn, aber, und
- da, wenn, als
Mediji vokabular potreban
za opis medijskog
znaaja u drutvu i u
svakodnevnom
ivotu, npr.
Fernsehen, das
Programm, die
Spielfilme, die
Computerspiele, das
Handy, der
Mobilfunk,
ausgeben, ausleihen,
Brieffreunde itd.
Sport i
dijelovi tijela vokabular neophodan
za opis sportova,
dijelova tijela, te
vokabular koji
izraava opte stanje
osobe, bolest i sl. npr.
Bundesjugendspiele,
Sportabzeichen, fit,
Weitspringen,
Hochspringen, die
Mindestleistung, die
Medaille, mitmachen,
der Hals, der
Daumen, Kopfweh i
td.
-
11
zasniva na prethodno
obraenoj temi...
b) PISANJE
Uenici e:
pisati: - pisma, mailove,
blogove, krae eseje,
diktate ...
pisati: - krae prie
pisati:
- kljune rijei
i izraze,
- krae opise osoba,
dogaaja i doivljaja
dopunjavati: - izostavljene rijei,
dijelove reenice ili cijele
reenice, itd.
ispravljati greke
konstruirati reenice od niza zadatih
rijei
Projekti/prezenta
cije:Uenici
dodatno istrauju
teme i oblasti koje
se obrauju na
asu, te ih izlau
ostalim uenicima
u vidu prezentacije,
Uenici rade
najmanje dvije
prezentacije tokom
kolske godine.
Film: Uenici gledaju najmanje
jedan njemaki film u
toku jedne kolske godine
prikladan za njihov uzrast
uz obradu istog.
Preporuka1:
Uz temu Putovanja
uenici prave i
prezentiraju turistiki
vodi jedne od drava po
linom izboru
Preporuka2: Tekstove za
itanje i sluanje iz
udbenika povremeno
zamijeniti aktualnim i
zanimljivijim.
Preporuka3:
Rjenici (vokabulari)
Preporuka 4: Koristiti
strunu literaturu
Napomena: Navedena
leksika je samo
prijedlog mogue
leksike. Ne smije se
shvatiti kao obavezan
leksiki minimum
-
12
DRUGI RAZRED
- Teme (tematska podruja kao osnov za dalji rad)
- Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija)
. Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine)
. Gramatika (gramatika za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
NJEMAKI JEZIK
ESTA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOG STRANOG JEZIKA,
II RAZRED SREDNJIH STRUNIH I KOLA
(2 asa sedmino 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI/ISHODI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u II razredu srednjih strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja
Sluanje i razumijevanje
Uenici uz manji napor razumiju nastavnikov govor
Uenici razumiju uz manji napor izvornog govornika standardnog govora o svakodnevnim i poznatim temama sa kojima se susreu u kui, porodici, koli, tokom slobodnih aktivnosti i sl. ukoliko je sagovornik spreman prilagoditi
svoj govor ueniku
Uenici razumiju uz manji napor njemaki jezik ,koji sluaju putem razliitih medija
Uenici razumiju kratka saoptenja preko telefona
Uenici prate uz manji napor i uz vizuelne efekte filmove, predviene za uenje njemakog jezika, a snimljene na nivou A2 Evropskog okvira za strane jezike.
Uenici mogu razumjeti fraze i najee koritene rijei iz podruja od neposrednog linog interesa.
Uenici mogu razumjeti injenice o poznatim temama, o svakodnevnom ivotu, ope poruke
sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
-
13
itanje i razumijevanje
Uenici su osposobljen za razliite vrste itanja: globalno, informativno, selektivno, detaljno i sl.
Uenici razumju krae i jednostavne tekstove i shvataju najvanije informacije iz kratkih novinskih lanaka.
Uenici mogu razumjeti natpise u prijevoznim sredstvima, na automatima, prospektima, plakatima, voznim redovima i jelovniku
Uenici mogu razumjeti krae i jednostavnije opise dogaaja, osjeanja i elja u linim pismima, mailovima, blogovima
Uenici mogu razumjeti injenice u kraim i jednostavnijim tekstovima o temama koje ih zanimaju
Uenici mogu letimino itati jednostavnije tekstove kako bi locirali eljenu informaciju, te uradili odreeni zadatak
sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Govor
Uenici mogu komunicirati u jednostavnim i uobiajenim situacijama, koristei jednostavne fraze i reenice kako bi se
izrazili na njemakom jeziku, te opisali svoju porodicu, svoje slobodno vrijeme, svoje ivotne uvjete, aktivnosti i sl.
Uenici su osposobljeni za krae i jednostavnije samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku
Uenici su osposobljeni za krae i jednostavnije dijaloge sa izvornim sagovornikom koji svoj govor prilagoava ovom nivou znanja uenika, te im po potrebi pomogne da se izraze
Uenici su osposobljeni odgovarati ili postavljati jednostavnija pitanja o poznatim temama
Uenici su u stanju da vode krae i jednostavnije diskusije uz prethodne pripreme
Uenici mogu , jo uvijek uz vei napor, povezivati reenice tako da mogu diskutovati o svojim planovima, eljama, te
kratko obrazloiti svoje stavove na odreene teme
sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Pisanje
Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje
Uenici su usvojili osnovnu pisanu etikeciju na datom stranom jeziku
Uenici:
- mogu pisati razglednice sa neto vie kreativnosti,
- mogu ispuniti obrazac sa linim podacima
- mogu pisati kraa pisma, pisma zahvale, mailove, blogove, biljeke, pozivnice i poruke
- znaju prepriavati, saimati i uporeivati krai i jednostavniji tekst, koji im je ve poznat
- znaju napisati osobni krai komentar
- znaju dopuniti i transformisati krai tekst, reenice i sl.
- znaju uz manji napor opisati dogaaje
sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja
-
14
Nivo Tematika Funkcije I vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
II razred
Srednje strune i
strune tehnike
kole
6. godina uenja
njemakog jezika
kao prvog stranog
jezika
Broj asova
1 tematika
3
Broj asova
ukupno za
projekte/
prezentacije,
poeziju, film,
slobodne teme
7
Broj asova
ukupno
3 modula sa
tematika i
ostalo
70
Odjea
Hrana
Zabava I
urke
Stanovanje
Deparac
Tipino njemak
i!
Uenici e moi da:
- izraze usmeno i
pismeno svoj stav i
miljenje u vezi sa
datim temama dajui
argumente za i protiv
- opiu (usmeno i
pismeno) ta oblae u
kolu i u slobodno
vrijeme promjene...
- porede ljude,
aktivnosti, mjesta,
gradove, mjesta za
zabavu i urke...
- postavljaju pitanja i
daju odgovore na lina
pitanja, kao i pitanja u
vezi sa miljenjem
drugih
- piu komentare,
mailove,
blogove, eseje,
- trae informacije na
internetu, u
asopisima ,
literaturi...
- govore (i piu) o
pozitivnim i
negativnim stranama
neega u okviru date
teme
- intervjuiu svog
druga/drugaricu na
osnovu ega znaju
napisati izvjetaj
RECEPCIJA
a) SLUANJE I
RAZUMIJEVANJE:
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i
reagirati:
-Postavljanjem pitanja
-davanjem kratkih i
duih jednostavnih
odgovora
-uoavanjem ope i
posebne informacije
-spajanjem pitanja i
dgovarajuih odgovora,
te spajanjem stubaca
-predvianjem sadraja
teksta
- popunjavanjem
praznina i tabela
-biljeenjem kljunih
rijei i izraza
- rjeavanjem zadataka:
tano/netano,
zadataka: viestrukog
izbora
b) ITANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e itati krae i
due tekstove u sebi ili
naglas i reagirati:
-uoavanjem ope ili
posebne informacije
-predvianjem sadraja
ili sutine teksta
U enic i e
PONAVLJATI:
Imenice:
rod, broj, pade
Zamjenice:
. line
. pokazne - upitne - prisvojne
Pridjevi:
- poreenja sa als i wie
Glagoli
Glagolska vremena: - prezent - perfekt - futur - preterit /Prteritum vonhaben, sein und Modalverben - imperativ
Prijedlozi
sa akuzativom i dativom
Veznici
- weil, dass, wenn - denn, aber, und,
U enic i e
N AU ITI :
Imenice:
- vlastita imena u
genitivu
Zamjenice:
- neodreene /
Indefinitpronomen:
Pridjevi:
- pridjevska deklinacija
Uenici e uiti ili
ponavljati vokabular koji se
odnosi na date teme:
Odjea proireniji vokabular
neophodan za opis odjevnih
predmeta, naina na koji se
mladi odjevaju, vokabular
kojim emo izraziti razne
modne stilove, npr. Die
Strumpfhose, die Farben,
einkaufen, die Kleidung,
billig, die Blusen, der Stiefel,
tragen, itd.
Hrana (namirnice, obroci, jela, pia, mjere),
proireniji vokabular,
npr. die Lebensmittel (Pl) das
Gericht, die Paprika, der
Apfelsaft, das Ma, markiert,
besorgen, das Kilo, die Kiste,
die Packung, Restaurants, die
Bratwurst, beliebt, das
Gemuse itd.
Zabava i urke
Vokabular koji je potreban da bi
se opisala urka ili neka zabava
za omladinu, vokabular koji
izraava raspoloenje ili lou
volju npr. Zbog konflikta sa
prijateljima, npr. verrckt,
aufpassen, sich unterhalten, sich
freuen, die Laune, schlecht
-
15
- rade zajedniki na
rjeavanju nekog
problena, na izradi
projekta ...
-prepriavanjem dijelova
teksta ili cijelog teksta
-ueem u dijalozima
- pridruivanjem
podnaslova
dijelovima teksta
-odgovaranjem na
postavljena pitanja,
-dopunjavanjem teksta,
tabela
-spajanjem reenica
- rjeavanjem
- zadataka:
tano/netano
- zadataka:
viestrukog izbora
PRODUKCIJA:
a) GOVOR Uenici e:
-uestvovati u:
jednostavnim:
- razgovorima,
- dijalozima,
- diskusijama
-igrati uloge
-recitovati
-pripremati i
prezentirati due ali
jednostavne dijaloge
- izraavati miljenje u
vezi sa datom temom
- prepriavati krau
priu, tekst ili
dogaaj ...
- navoditi uzroke i
posljedice, prednosti i
nedostatke ...
- odrati usmenu
tip A (mjeovita)
i tip B (slaba)
Glagolsko
vrijeme:
- preterit slabih i jakih
glagola
Veznici:
- da, wenn, als
Indirekte Fragestze:
- mit Fragewort: wer,
was, wo ...
Relativstze: - mit Relatpronomen
gelaunt, streiten itd.
Stanovanje vokabular potreban za opis
prostorija, predmeta u stanu ili
kui, namjetaja,
svakodnevnice, npr. die Mbel
(Pl), das
Sofa, die Musikanlage,
der Fernseher,die Ruhe,
stressig, eigenes Zimmer
,die Hauptstrae,
renovieren, verkaufen,
Quadratmeter itd.
Deparac,
proireniji vokabular, koijim
moemo izraziti kako da
sauvamo i utedimo novac,
zatim da opiemo na koji nain
deparac troimo i sl. npr. das
Taschengeld,ausreichen,
unzufrieden, bekommen,
wochentlich, Extra-Geld,
verdienen, meistens, Zeitungen
austragen itd.
Tipino njemaki, osnovni i proireni vokabular,
koijm moemo izraziti ta je
tipino za Njemaku i
njemaki jezik, npr das Bier,
das Wochenende,
Missverstndnisse, kennen, der
Bllick, die Regeln itd.
-
16
prezentaciju koja
se zasniva na
prethodno obraenoj
temi...
b) PISANJE
Uenici e:
-pisati:
pisma, mailove,
blogove, sastave ,
diktate ...
-pisati:
krae / due prie
krae / due opise osoba,
dogaaja i doivljaja
-pisati:
kljune rijei i izraze,
svoje biljeke
-dopunjavati:
izostavljene rijei,
dijelove reenice ili
cijele reenice, itd
-ispravljati greke
- konstruirati reenice
od niza zadatih rijei
Projekti/prezentacije:
Uenici dodatno
istrauju teme i oblasti
koje se obrauju na
asu, te ih izlau
ostalim uenicima u
vidu prezentacije,
Uenici rade kao
domau zadau
najmanje jednu
prezentacije tokom
kolske godine.
Preporuka1:
Uenici se dijele u
grupe, te izrauju pano
na temu Typisch
Deutsch, koji grupno
prezentiraju.
Preporuka2:
Tekstove za itanje i
sluanje iz udbenika
povremeno zamijeniti
aktualnim i
zanimljivijim.
Preporuka3:
Rjenici (vokabulari)
Preporuka 4: Koristiti
strunu literaturu
Napomena:
Navedena leksika je samo
prijedlog mogue leksike.
Ne smije se shvatiti kao
obavezan leksiki
minimum.
-
17
TREI RAZRED
- Teme (tematska podruja kao osnov za dalji rad)
- Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija)
. Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine)
. Gramatika (gramatika za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
NJEMAKI JEZIK
SEDMA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOG STRANOG JEZIKA,
III RAZRED SREDNJIH STRUNIH KOLA
(2 asa sedmino 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI/ISHODI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u III razredu srednjih strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa B1 Evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja
Sluanje i razumijevanje Uenici razumiju nastavnikov govor
Uenici razumiju uz manji napor izvornog govornika standardnog govora o svakodnevnim i poznatim temama sa kojima se susreu u kui, porodici, koli, tokom slobodnih aktivnosti i sl.
Uenici razumiju kratka saoptenja preko telefona
Uenici prate uz manji napor i uz vizuelne efekte filmove, predviene za uenje njemakog jezika, a snimljene na nivou B1 Evropskog okvira za strane jezike.
Uenici razumju injenice o poznatim temama, o svakodnevnom ivotu, ope poruke
Uenici razumiju sagovornika, kada je u pitanja konverzacija vezana za struku, za koju se uenici koluju
Uenici mogu razumjeti njemaki jezik, koji sluaju putem razliitih medija, a o temama koje ih osobno interesiraju - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
-
18
itanje i razumijevanje Uenici su osposobljen za razliite vrste itanja: globalno, informativno, selektivno, detaljno i sl.
Uenici razumiju tekstove koji su uglavnom pisani jednostavnim jezikom, a tiu se njima poznatih tema
Uenici razumiju tekstove u kojima se pojavljuje terminologija iz struke za koju se koluju
Uenici shvataju najvanije informacije iz kratkih novinskih lanaka
Uenici mogu uz manji napor razumjeti relevantnu informaciju kao to su pisma, mailovi, blogovi i sl.
Uenici mogu razumjeti opise dogaaja, osjeanja i elja u linim pismima, mailovima, blogovima
Uenici mogu razumjeti injenice i u duim, ali jednostavnijim tekstovima o temama koje ih zanimaju
Uenici mogu letimino itati i due ali jednostavnije tekstove kako bi locirali eljenu informaciju, te uradili odreeni
zadatak
- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom - sve u okviru leksike i jezikog
gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Govor Uenici posjeduju jezike kompetencije u duim situativnim dijalozima, uz prethodnu pripremu
Uenici samostalno koriste fraze i reenice kako bi se izrazili na njemakom jeziku, te opisali svoju porodicu, svoje
slobodno vrijeme i sl.
Uenici su osposobljeni uz manji napor za due samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku, uz
prethodnu pripremu
Uenici su osposobljeni uz manji napor za due dijaloge sa izvornim sagovornikom koji svoj govor prilagoava ovom nivou znanja uenika.
Uenici su osposobljeni spontano odgovarati ili postavljati jednostavna pitanja o poznatim temama
Uenici mogu , uz manji napor, povezivati reenice tako da mogu diskutovati o svojim planovima, eljama,
te obrazloiti svoje stavove na odreene teme
Uenici su u stanju prezentirati uz manji napor sadraje na odreene teme kroz prezentacije
Uenici se mogu snalaziti i komunicirati u veini situacija, koje se mogu pojaviti tokom putovanja kroz njemako govorno podruje.
Uenici se bez pripreme mogu ukljuiti u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od njihovog osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni ivot, te na struku za koju se koluju
Uenici mogu jednostavno povezivati reenice, kako bi opiisali svoje snove, nade i tenje, objasniti svoja stajalita i planove
Uenici mogu uz manji napor ispriati priu ili prepriati sadraj knjige ili filma. - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
-
19
Pisanje Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje
Uenici su usvojili osnovnu pisanu etikeciju na datom stranom jeziku
Uenici: - mogu da odgovaraju na sloenija pitanja - znaju prepriavati, saimati i uporeivati jednostavniji tekst o poznatoj temi - znaju napisati osobni dui komentar - znaju opisati krae dogaaje - mogu pisati osobna pisama, mailove, blogove, eseje
- znaju se uz manji napor kreativno pismeno izraavati
- znaju dopuniti i transformisati tekst, reenice i sl. - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja
Nivo Tematika Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
III razred
Srednja struna
kola
7. godina uenja
njemakog jezika
kao prvog stranog
jezika
Jezici (znaaj
njemakog jezika u
drutvu)
Mladi
istrauju (izumi i
takmienja)
Sve to
volim..
(omiljene
aktivnosti)
Uenici e moi da:
- izraze usmeno i
pismeno svoj stav i
miljenje u vezi sa datim
temama dajui
argumente za i protiv
- opiu (usmeno i
pismeno) aktivnost,
razne stavove ...
- porede ljude,
medije,razliite kulture,
aktivnosti,...
- postavljaju sloenija
RECEPCIJA
a) SLUANJE I
RAZUMIJEVANJE:
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i reagirati:
Postavljanjem pitanja
davanjem kratkih i duih
odgovora
uoavanjem ope i posebne
Uenici e
PONAVLJATI:
Imenice: rod, broj, pade
Zamjenice: . line
. pokazne
- upitne
- prisvojne
- neodreene
Pridjevi:
Uenici e uiti ili
ponavljati vokabular
koji se odnosi na date
teme:
Jezici
proireniji vokabular
na temu jezici i
znaaj jezika u
drutvu, npr.
Sprachkenntnisse
, die
Amtssprache,
erlauben,
-
20
Broj asova
1 tematika
3
Broj asova
ukupno za
projekte/
prezentacije,
poeziju, film,
slobodne teme
7
Broj asova
ukupno
3 modula sa
tematika i
ostalo
70
Vrijeme (vremenska
prognoza,
klima)
Kupovina (ovisnost o
kupovini)
pitanja i daju sloenije
odgovore na lina
pitanja, na pitanja u vezi
sa miljenjem drugih, u
vezi datih tema, ...
- piu due komentare,
mailove, blogove, pisma,
eseje, ...
- trae informacije na
internetu, u asopisima ,
literaturi...
- govore (i piu) o
pozitivnim i negativnim
stranama neega u
okviru date teme
- intervjuiu svog
druga/drugaricu na
osnovu ega znaju
napisati dui izvjetaj
- rade zajedniki na
rjeavanju nekog
problema, na izradi
projekta ...
informacije
spajanjem pitanja i dgovarajuih
odgovora, te
spajanjem stubaca
predvianjem osnovnog sadraja
teksta
popunjavanjem praznina i tabela
biljeenjem kljunih rijei i izraza
rjeavanjem zadataka:
tano/netano,
zadataka: viestrukog
izbora
b) ITANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e itati krae
tekstove u sebi ili naglas i
reagirati:
uoavanjem ope ili posebne
informacije
predvianjem sadraja ili sutine
teksta
prepriavanjem dijelova teksta ili
- pridjevska
deklinacija tip A
(mjeovita) i tip B
(slaba)
Prilozi: - davon (Wovon?),
- daran (Woran?) ...
Glagoli: - pomoni
- pravilni
- nepravilni
- modalni
. povratni
- sa razdvojivim
prefiksom
- sa nerazdvojivim
prefiksom
- na ieren
- mjeoviti
- tranzitivni
Glagolska vremena:
- prezent
- perfekt
- futur
- preterit /Prteritum
verwenden,
Muttersprache,
Wirtschaftsbezie
hungen, itd.
Mladi
istrauju
vokabular neophodan
za opis otkria i
izuma, kojim se bavi
omladina u Njemakoj
, te opis natjeaja, na
kojim uestvuju mladi
naunici sa svojim
izumima, npr der
Wettbewerb, forschen,
fordern, erweitern, die
Fachgebiete, die
Wissenschaft, itd.
Sve to volim,
osnovni vokabular,
koji izraava naa
osjeanja i ljubav
prema omiljenom
sporzu, grupi ili
nekoj drugoj
aktivnosti.
Reinfallen,
etwas
Besonderes,
beobachten,
Traumfrau,
-
21
cijelog teksta
ueem u dijalozima
pridruivanjem podnaslova
dijelovima teksta
odgovaranjem na postavljena pitanja,
dopunjavanjem teksta, tabela
spajanjem reenica
rjeavanjem - zadataka:
tano/netano
- zadataka:
viestrukog izbora
PRODUKCIJA:
a) GOVOR
Uenici e:
uestvovati u: jednostavnim:
- razgovorima,
- debatama,
- diskusijama
von haben, sein und
Modalverben
- imperativ
Prijedlozi:
- u akuzativu
- u dativu
- u akuzativu i dativu
- glagoli, imenice,
pridjevi sa
prijedlozima
Veznici: - weil, dass
- denn, aber, und
- da, wenn, als
Indirekte Fragestze:
- mit Fragewort: wer,
was, wo ...
Relativstze:
- mit Relatpronomen
Uenici e NAUITI:
Imenice: - izrazi sa genitivom
Zamjenice:
die
Buchhandlun
g, der Verein,
sich leisten
itd.
Vrijeme
vokabular potreban za
opis vremena, i
klimatskih uvjeta, te
utjecaja vremena na
okoli., npr. der
Klimawandel, die
Werte, steigen,
zunehmen, vermeiden,
sparsamer,
Windkraftanlagen ,
itd.
Kupovina
Proireni vokabular, potreban za opis raznih naina na koji ljudi kupuju, zbog ega kupuju i ta kupuju, te vokabular kojim bismo mogli opisati ovisnost o kupovini inacin kako da je prevaziemo.. Npr.
Harmlos, der Anfall, die Klamotten, lastern, verfallen, erleben, trugerisch, der Zoff, entdecken, die Erlosung.
-
22
igrati uloge recitovati pripremati i prezentirati due
dijaloge
izraavati miljenje u vezi sa
datom temom
prepriavati priu, tekst ili
dogaaj ...
navoditi uzroke i posljedice, prednosti
i nedostatke ...
odrati usmenu prezentaciju koja se
zasniva na prethodno
obraenoj temi...
b) PISANJE
Uenici e:
pisati: - pisma, mailove,
blogove, eseje, diktate
pisati: - krae / due prie
- krae / due opise
osoba, dogaaja i
doivljaja
pisati: - kljune rijei
-neodreene /
indefinita
Pridjevi: - pridjevska
deklinacija
Glagoli - Verben mit zwei
Objekten
Glagolsko vrijeme:
- Konditional I
- Konjunktiv
Prteritum von sein,
Modalverben, starken
+ schwachen Verben
- Plusquamperfekt
-schwache Verben
Passiv Prsens
- Passiv Prsens mit
Modalverben
Prijedlozi: -Temporale
Prpositionen mit
Dativ:
- nach, zu, an, bis, zu,
in, zum, am, seit, vor
-
23
i izraze,
- svoje biljeke
dopunjavati: - izostavljene rijei,
dijelove reenice ili
cijele reenice, itd.
konstruirati reenice od niza
zadatih rijei
-Temporale
Prposition mit
Akkusativ:
- ber
- Modale Prposition
aus
Finale Prposition:
- zum +
(substantivierter)
Infinitiv
Veznici: - damit, um ... zu +
Infinitiv
- ohne dass,
ohne ...zu + Infinitiv
- wenn, falls, im Falle
dass, (reale +
potentiale
Konditionalstze)
-irreale potentiale
Stze
- nachdem, bevor,
seitdem, bis, whrend
-Infinitivsatz mit zu
nach:
- Verben (Ich
versuche, Sie zu
verstehen.)
-
24
.
- Nomen + Verb (Die
Kinder haben keine
Zeit, ihr Zimmer
aufzurumen.)
- sein + Adjektiv (Es
ist schn, Sprachen zu
kennen.)
- da, wenn, als
- nicht... sondern
-auerdem
- obwohl
- ob
Projekti
/prezentacije:
Uenici dodatno
istrauju teme i
oblasti koje se
obrauju na asu,
te ih izlau ostalim
uenicima u vidu
prezentacije,
Uenici rade
najmanje dvije
prezentacije tokom
kolske godine
Film:
Uenici gledaju najmanje
jedan njemaki film u
toku jedne kolske godine
prikladan za njihov uzrast
uz obradu istog.
Preporuka1:
Obrada slobodne teme:
Kako spasiti svijet od
globalnog zagrijavanja?
Preporuka2:
Tekstove za itanje i
sluanje iz udbenika
povremeno zamijeniti
aktualnim i zanimljivijim
Preporuka3:
Rjenici (vokabulari)
Preporuka 4: Koristiti
strunu literaturu
Napomena:
Navedena leksika je
samo prijedlog mogue
leksike. Ne smije se
shvatiti kao obavezan
leksiki minimum.
-
25
ETVRTI RAZRED
- Teme (tematska podruja kao osnov za dalji rad)
- Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija)
. Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine)
. Gramatika (gramatika za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
NJEMAKI JEZIK
OSMA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOG STRANOG JEZIKA,
IV RAZRED SREDNJIH STRUNIH KOLA
(2 asa sedmino 60 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI/ISHODI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u IV razredu srednjih strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa B1.1. Evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja
Sluanje i razumijevanje Uenici mogu razumjeti nastavnikov govor
Uenici mogu razumjeti injenice o temama, o svakodnevnom ivotu, ope poruke
Uenici mogu uz manji napor razumjeti izvornog govornika standardnog govora uivo ili snimljen o poznatim i nepoznatim temama u okviru leksike koju su uiili
Uenici mogu razumjeti njemaki jezik putem razliitih medija: -uz manji napor emisije na razliitim tv programima o razliitim temama, talk show, intervjue, predavanja, i sl.
-uz manji napor mogu pratiti filmove u kojima su akcija i vizuelni efekti uglavnom nosioci prie
-mogu uz manji napor razumjeti tv vijesti i program o trenutnim zbivanjima
- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
-
26
itanje i razumijevanje Uenici su osposobljeni za razliite vrste itanja: informativno, selektivno, detaljno i sl.
Uenici mogu uz manji napor razumjeti due tekstove sa jezikog, drutvenog i kulturolokog aspekta zemlje njemakog jezika
Uenici mogu razumjeti opise dogaaja, osjeanja i elja u linim pismima, asopisima, mailovima, blogovima
Uenici mogu razumjeti injenice u tekstovima o temama koje ih zanimaju uz razumijevanje teksta
Uenici mogu skenirati due tekstove kako bi locirali eljenu informaciju i pronali informacije iz razliitih dijelova teksta, te uradili odreeni zadatak
Uenici mogu prepoznati znaajne stavke u novinskim lancima, i sl.
Uenici mogu prepoznati i razumjeti relevantnu informaciju kao to su pisma, mailovi, blogovi ...
Uenici mogu uz manji napor oblikovati svoje miljenje i zauzimati stavove na osnovu proitanih informacija i sadraja dueg teksta
Uenici mogu uz manji napor razumjeti titlovane drame i filmove sa kratkim i jasnim reenicama - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Govor Uenici posjeduju uz manji napor jezike kompetencije u situativnim dijalozima
Uenici su osposobljeni uz manji napor za samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku
Uenici su u stanju uz mani napor da vode konverzaciju o temama koje su date u tematskom dijelu
Uenici mogu , uz manji napor, povezivati reenice tako da mogu diskutovati o svojim planovima, eljama, te obrazloiti svoje stavove na odreene teme
Uenici mogu uz manji napor uestvovati u raspravama, debatama u okviru poznatih situacija; braniti svoje stavove; izlagati prednosti i nedostatke na odreenu temu
Uenici su u stanju prezentovati uz manji napor sadraje na odreene teme kroz prezentacije
Uenici su u stanju odgovarati na popratna pitanja spontano uz manji napor - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Pisanje Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje uz manji napor
Uenici su usvojili osnovnu pisanu etikeciju na datom stranom jeziku
Uenici: - mogu pisati uz manji napor sloenija pisama, mailove, blogove, eseje
- mogu da odgovaraju na sloenija pitanja
- znaju prepriati, saeti i uporeivati tekst uz manji napor
- znaju preoblikovati tekst u neku drugu vrstu teksta uz manji napor
-
27
- znaju napisati dui osobni komentar
- znaju se kreativno pismeno izraavati
- znaju uz manji napor dopuniti i transformisati tekst, reenice i sl.
- znaju uz manji napor opisati i prepriati dogaaje sa vie detalja i opisa
- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom
Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja
Nivo Tematika Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
IV razred
Srednja struna
kola
8. godina uenja
njemakog jezika
kao prvog stranog
jezika
Planovi za budunost
(profesije, izbor
zanimanja / trite
rada sad i u
budunosti)
Nauka i tehnologija
(napredak,
istraivanja,
takmienja)
Uenici e moi da:
- izraze usmeno i
pismeno svoj stav i
miljenje u vezi sa datim
temama dajui
argumente za i protiv
- opiu (usmeno i
pismeno) aktivnost,
razne stavove ...
- porede ljude, razliite
zanimanja,
stavove,aktivnosti,...
- postavljaju sloenija
RECEPCIJA
a) SLUANJE I
RAZUMIJEVANJE:
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i
reagirati:
Postavljanjem pitanja
davanjem kratkih i duih
odgovora
uoavanjem ope i posebne
Uenici e
PONAVLJATI:
Imenice: rod, broj, pade
Zamjenice: . line
. pokazne
- upitne
- prisvojne
- neodreene
Pridjevi:
Uenici e uiti ili
ponavljati vokabular
koji se odnosi na date
teme:
Planovi za budunost
proireniji vokabular
neophodan za opis
raznih zanimanja,
aktivnosti, npr. 18
die Karriere, vorhaben,
der Vorsatz,
bercksichtigen,
bestimmen, der
-
28
Broj asova
1 tematika
3
Broj asova
ukupno za
projekte/
prezentacije,
poeziju, film,
slobodne teme
6
Broj asova
ukupno
3 modula sa
tematika i
ostalo
60
Opasnosti modernog ivljenja
(potronja, reklame,
odnos prema
materijalnom)
Uzori i ambicije
(dostignua
pojedinaca;
konfliktne situacije i
njihovo rjeavanje)
Politika (pravo glasanja,
politike institucije i
stranke)
Prijateljstva (karakteristike,
znaaj, vrste)
pitanja i daju sloenije
odgovore na lina
pitanja, na pitanja u vezi
sa miljenjem drugih, u
vezi datih tema, ...
- piu due komentare,
mailove, blogove, pisma,
eseje, ...
- trae informacije na
internetu, u asopisima ,
literaturi...
- govore (i piu) o
pozitivnim i negativnim
stranama neega u okviru
date teme
- intervjuiu svog
druga/drugaricu na
osnovu ega znaju
napisati dui izvjetaj
- rade zajedniki na
rjeavanju nekog
problema, na izradi
projekta ...
informacije
spajanjem pitanja i dgovarajuih
odgovora, te
spajanjem stubaca
predvianjem osnovnog sadraja
teksta
popunjavanjem praznina i tabela
biljeenjem kljunih rijei i izraza
rjeavanjem zadataka:
tano/netano,
zadataka: viestrukog
izbora
b) ITANJE I
RAZUMIJEVANJE
Uenici e itati krae
tekstove u sebi ili naglas i
reagirati:
uoavanjem ope ili posebne
informacije
predvianjem sadraja ili sutine
teksta
prepriavanjem dijelova teksta ili
- pridjevska deklinacija
tip A (mjeovita) i tip B
(slaba)
- pridjevska deklinacija
tip C (jaka)
Prilozi: - davon (Wovon?),
- daran (Woran?) ...
Glagoli: - pomoni
- pravilni
- nepravilni
- modalni
. povratni
- sa razdvojivim
prefiksom
- sa nerazdvojivim
prefiksom
- na ieren
- mjeoviti
- tranzitivni
Glagolska vremena:
- prezent
- perfekt
- futur
Arbeitsmarkt, die
Tendenz, aktiv werden,
itd.
Nauka i tehnologija
vokabular neophodan
za opis raznih stanja,
aktivnost ..., npr.die
Zeitreise, der
Wissenschaftler, der
Stein, flieend , jagen,
hart arbeiten, itd.
Opasnosti modernog
ivljenja
osnovni vokabular, npr.
der Konsum, die
Werbung, die
Schublade, unntig
verbrauchen,ablehnen,
verschenken, itd.
Uzori i ambicije
vokabular potreban za
opis raznih stavova,,
radnji, aktivnosti, npr.
19
der Held, das Vorbild,
Fuballspieler,
ehrgeizig, mutig, -20-
entschlossen, gerecht,
retten beleidigen, die
-
29
cijelog teksta
ueem u dijalozima
pridruivanjem podnaslova
dijelovima teksta
odgovaranjem na postavljena
pitanja,
dopunjavanjem teksta, tabela
spajanjem reenica
rjeavanjem - zadataka:
tano/netano
- zadataka:
viestrukog izbora
PRODUKCIJA:
a) GOVOR
Uenici e:
uestvovati u: jednostavnim:
- razgovorima,
- debatama,
- imperativ
- preterit
- preterit konjunktiva
/Konjunktiv Prteritum
- Plusquamperfekt
Prijedlozi: - u akuzativu
- u dativu
- u akuzativu i dativu
- glagoli, imenice,
pridjevi sa prijedlozima
Veznici: - weil, dass
- denn, aber, und
- da, wenn, als
-Indirekte Fragestze:
- mit Fragewort: wer,
was, wo...
-mit: ob
Relativstze:
- mit Relatpronomen
- damit, um ... zu +
Infinitiv
- ohne dass,
ohne ...zu + Infinitiv
Zivilcourage, das
Handeln, itd.
Politika (pravo
glasanja, politike
institucije i
stranke)
vokabular, npr. das
Wahlrecht, whlen, das
Grundgesetz,
beeinflussbar, die
Demokratie, der
Bundestag, die Stimme,
der Ministerprsident,
sich beteiligen, itd.
Prijateljstva vokabular potreban za
opis odnosa i veza
meu ljudima, npr. die
Untersttzung, die
Grundlage, durch dick
und dnn gehen, die
Schwche, verzichten,
sich amsieren, jedoch,
Itd.
-
30
- diskusijama
igrati uloge recitovati pripremati i prezentirati due
dijaloge
izraavati miljenje u vezi sa
datom temom
prepriavati priu, tekst ili
dogaaj ...
navoditi uzroke i posljedice, prednosti
i nedostatke ...
odrati usmenu prezentaciju koja se
zasniva na prethodno
obraenoj temi...
b) PISANJE
Uenici e:
pisati: - pisma, mailove,
blogove, eseje, diktate
pisati: - krae / due prie
- krae / due opise
osoba, dogaaja i
doivljaja
pisati:
- wenn, falls, im Falle
dass, (reale + potentiale
Konditionalstze)
- nachdem, bevor,
seitdem, bis, whrend
Infinitivsatz mit zu
nach:
- Verben (Ich versuche,
Sie zu verstehen.)
- Nomen + Verb (Die
Kinder haben keine Zeit,
ihr Zimmer
aufzurumen.)
- sein + Adjektiv (Es ist
schn, Sprachen zu
kennen.)
Uenici e NAUITI:
Imenice: - N-Deklination
Zamjenice: reciprone zamjenice
/Reziprokpronomen
(einander)
Glagoli - Verb lassen + Infinitiv
-
31
- kljune rijei
i izraze,
- svoje biljeke
dopunjavati: - izostavljene rijei,
dijelove reenice ili
cijele reenice, itd.
ispravljati greke
konstruirati reenice od niza
zadatih rijei
Glagolsko vrijeme:
- Plusquamperfekt
Prijedlozi -Temporale
Prpositionen mit
Dativ:
ab, zwischen
-Temporale
Prposition mit
Akkusativ:
gegen
- Temporale
Prposition mit
Genitiv:
whrend
- Kausale Prposition
mit Genitiv
wegen
- Modale Prposition
mit nach, auer
Veznici: - so ..., dass / sodass
- indem / (an)statt dass /
(an)statt dass ... zu +
Infinitiv
-
32
- je ... desto
- nicht nur ..., sondern
auch
- zwar ..., aber
- weder ... noch
- sowohl ..., als auch
- als ob
-entweder - ode
Projekti
/prezentacije:
Uenici dodatno
istrauju teme i
oblasti koje se
obrauju na asu,
te ih izlau ostalim
uenicima u vidu
prezentacije,
Uenici rade
najmanje dvije
prezentacije tokom
kolske godine
Poezija:
Uenici ue najmanje
jednu pjesmu iz njemake
knjievnosti u toku
kolske godine.
Film:
Uenici gledaju najmanje
jedan njemaki film u
toku jedne kolske godine
prikladan za njihov uzrast
uz obradu istog.
Preporuka1:
Uz lekciju ber die
Mauer springen,
podijeliti uenike u
grupe, dodijeliti svima
ulogu. Uenici piu
dijaloge i igraju scene iz
teksta.
Preporuka2:
Tekstove za itanje i
sluanje iz udbenika
povremeno zamijeniti
aktualnim i zanimljivijim
Preporuka3:
Rjenici (vokabulari)
Preporuka 4: Koristiti
strunu literaturu
Napomena:
Navedena leksika je
samo prijedlog mogue
leksike. Ne smije se
shvatiti kao obavezan
leksiki minimum.
-
33
INTERDISCIPLINARNI SADRAJ
Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje drugih kolskih predmeta u okviru datih
tema.
INTERKULTURALNE VJETINE
Uenici e se:
- upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu Bosne i Hercegovine i zemalja njemakog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije,
slobodnog vremena uenika, naina ivljenja u okviru datih tema,
- ophoditi utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue,
- nauiti da razvijaju svjest o vlastitom identitetu, te razviju znatielju za nepoznatim,
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu
panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd.,
- nauiti da potuju i prihvataju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd.
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnoviijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i
saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku.Metodika nastave stranog jezika treba da omogui razvijanje
uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na
ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva.
Neophodno je prije svega uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika,
jer taj potencijal predstavlja preduvjet za nesmetan razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. Treba istai poseban znaaj motivacije kao i
izbor nastavnih sadraja, usklaen sa uzrastom uenika.
Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz slobodu neverbalnog i verbalnog
izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki:
- dinaminost i kreativnost,
- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada,
- podsticanje inicijative uenika,
-
34
- obogaivanje nastave elementima pjesme, ritma, poezije, dramatizacije,
. unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata,
- upotreba savremenih tehnikih sredstava,
- stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje,
- analiziranje tekoa u procesu uenja,
- upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.
Uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba
nastojati uspostaviti ravnoteu.
Vjetina sluanja: Postepeno se pristupa sluanju duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima
priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja.
Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora.
Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za
razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje
se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati,
ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke.
Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje,
odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati da bi
uenicima bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Svakako treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue.
Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv
nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua
leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje
moe biti voeno (klunim rijeima, slikom, dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati ili drugim odreenim
uputama) ili kreativno (kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS, e-mail poruka itd.). Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa
jezikim kompetencijama uenikovog uzrasta.
KORELACIJA MEU PREDMETIMA
Na svakom nivou uenja stranog jezika od velike koristi je znanje iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz
maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku.Prilikom uenja stranog jezika uenici e takoer
koristiti steena znanja iz drugih predmeta (npr. geografija, historija, informatika itd.) to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i
-
35
razlike meuljudskih odnosa.Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im svakako pomoi
znanje iz informatikih tehnologija.
Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih
planova i programa.
PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja,
tumaenja i razumijevanja.
Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije
povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja
preporuuju se ee i krae provjere znanja putem tekstova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15min) nakon svake
obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno
usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.
Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i
ueniku i nastavniku.
Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Konana ocjena treba da bude ocjena za cjelokupan rad. Ne
smije biti aritmetika sredina numeriki iskazanih ocjena, nego se mora uzeti u obzir cjelokupan uenikov odnos prema nastavi u toku kolske
godine.
PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA
Preporuka je da nastavnici koji imaju VSS VII stepen ili II. ciklus studija (strukovni nastavniki smjer) mogu predavati njemaki jezik u
srednjim strunim kolama.
-
36
PREDLOENI UDBENICI:
Prvi strani jezik za srednje strune kole:
Udbenik: GENIAL , Deutsch als Fremdsprache fr Jugendliche.
Kursbuch A2
Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan, Theo Scherling
in Zusammenarbeit mit Susy Keller und Maruska Mariotta Izdava: Langenscheidt Udbenik: GENIAL , Deutsch als Fremdsprache fr Jugendliche.
Arbeitsbuch A2
Autori: Susy Keller und Maruska Mariotta, Theo Scherling In Zusammenarbeit mit Hermann Funk, Michael Koenig, Ute Koithan
Izdava: Langenscheidt Udbenik: GENIAL , Zertifikatsniveau. Kursbuch B1
Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan
in Zusammenarbeit mit Susy Keller Izdava: Langenscheidt Udbenik: GENIAL , Zertifikatsniveau. Arbeitsbuch B1
Autori: Susy Keller und Maruska Mariotta, Theo Scherling In Zusammenarbeit mit Hermann Funk, Michael Koenig, Ute Koithan
Izdava: Langenscheidt Struni udbenici, zavisno od struke
KORITENA LITERATURA
Prvi strani jezik za srednje strune kole:
Udbenik: GENIAL , Deutsch als Fremdsprache fr Jugendliche.
Kursbuch A2
-
37
Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan, Theo Scherling
in Zusammenarbeit mit Susy Keller und Maruska Mariotta Udbenik: GENIAL , Zertifikatsniveau. Kursbuch B1
Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan
in Zusammenarbeit mit Susy Keller
NAPOMENA
Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatikom rodu odnose se podjednako na enski i muki rod (uenik, nastavnik itd.)