KATALOG ZNANJA ZA PREDMET BIOLOGIJA - SA JEDNIM ČASOM NEDJELJNO
1. Naziv predmeta: BIOLOGIJA 2. Broj časova prema godinama obrazovanja i vrsti nastave
Razred O b l i c i n a s t a v e
Teorija Vježbe Praksa Ukupno 28 8 36 Napomena: program može započeti u prvom, drugom ili trećem razredu * T – Teorijska nastava za sve učenike u odeljenju * V – Vježbe * P – Praksa
3. Opšti ciljevi nastave
- upoznavanje sa osnovnim pojmovima procesima i zakonitostima iz oblasti biologije, - uočavanje međuzavisnosti žive i nežive prirode, - shvatanje raznolikosti međusobnih odnosa živih bića, - razvijanje sposobnosti posmatranja, upoređivanja i analize, - ukazivanje na primjenu stečenih znanja, - upoznavanje zakonitosti nasljeđivanja, - uočavanje činioca koji dovode do naslednih promjena.
4. Sadržaji (standardi znanja predmeta), operativni ciljevi INFORMATIVNI CILJEVI I
SADRŽAJI FORMATIVNI CILJEVI
SOCIJALIZACIJSKI CILJEVI
SPECIFIČNOSTI U IZVOĐENJU
TEMA I: UVOD U BIOLOGIJU 1. Uvod u biologiju • definiše pojam biologije;
• uviđa značaj biologije u svakodnevnom životu.
• Razvija interesovanje za izučavanje biologije,
• Razvija svijest o značaju bioloških znanja za intelektualni i akademski razvoj ličnosti.
2. Karakteristike života • Definiše pojam života, • Navodi zajedničke
karakteristike živih bića i definiše pojmove (ćelijska građa, ishrana, disanje, izlučivanje, kretanje, starenje, smrtnost, nadražljivost, razmnožavanje i nasleđivanje, mutacije, prilagođavanja);
• Prepoznaje razlike
navdenih karakteristika kod različitih grupa živih bića.
• Razumije značaj očuvanja
života na Zemlji; • Razvija osjećaj
odgovornosti koju čovjek preduzima radi očuvanja izvornih oblika života.
TEMA II: ĆELIJA 1. Ćelija – osnovna jedinica života • Definiše pojam ćelije, • Navodi dva tipa ćelijske
organizacije (prokariotska, eukariotska ćelija).
• Poznaje osnovne elemente građe ćelije,
• Definiše pojmove diferencijacije i
• Zapaža razlike
prokariotske i eukariotske ćelije na datoj slici
• Uočava povezanost građe
i funkcije ćelije.
• Razumije strukturno-
funkcionalnu organizaciju žive materije.
• Razumije nivoe u
strukturno-funkcionalnoj
VJEŽBA: • Posmatranje građe biljne
i životinjske ćelije pod mikroskopom
specijalizacije ćelija. organizovanosti žive materije.
2. Hemijski sastav ćelije • Navodi nerganske sastojke
ćelije. • Navodi organske sastojke
ćelije,
• shvata ulogu vode i
neorganskih materija u ćeliji,
• uočava ulogu šećera, masti i belančevina u ćeliji.
• Zaključuje o hemijskom
jedinstvu žive i nežive prirode.
• Razvija svijest o pravilnoj
ishrani kojom se obezbjeđuju esencijalni organski sastojci,
3. Nukleinske kiseline • Definiše ulogu i značaj
DNK, • Objašnjava mehanizam
obrazovanja polinukleotidnog lanca,
• Naglašava specifičnosti građe DNK (dva polinukleotidna lanca, spiralna konformacija, komplementarno vezivanje),
• Objašnjava proces replikacije,
• Definiše pojam mutacije, • Definiše ulogu tipova RNK
• Upoznaje način
povezivanja dijelova DNK. • Uviđa značaj i
jedinstvenost procesa replikacije
• Upoznaje različite tipove
RNK
• Razumije značaj i
mogućnosti praktične primjene znanja o DNK (medicina, kriminalistika, određivanje stepena srodnosti)
• Buđenje istraživačkog duha,
• Uviđa značaj individualne specifičnosti građe DNK molekula
VJEŽBA: • Proučavanje modela ili
sheme polinukleotidnog lanca
4. Građa i uloga ćelijske membrane • Definiše pojam ćelijske
membrane, • Navodi uloge ćelijske
membrane
• Uočava značaj ćelijske
membrane
• Razvija sposobnost
samoinicijativnosti u donošenju zaključaka
5. Ćelijski zid • Definiše građu i ulogu
• uočava ulogu i značaj
VJEŽBA: • Posmatranje građe biljne
ćelijskog zida, ćelijskog zida ćelije na mikroskopu (crni luk)
6. Citoplazma • Navodi građu citoplazme
• upoznaje osnovni sastav
citoplazme
7. Ćelijske organele • Nabraja organele:
plastidi, vauole, mitohondrije, Goldžijev aparat, endoplazmatični retikulum, ribozomi,
• Definiše ponaosob uloge ćelijskih organela
• Na slici prepoznaje
ćelijske organele
• Razvija sposobnosti
opažanja, preciznosti, temeljnosti koji imaju značaj u svakodnevnom životu
8. Ćelijsko jedro • Navodi građu jedra, • Definiše ulogu jedra, • Definiše ulogu
hromozoma, • Definiše pojmove
haploidan i diploidan,
• uočava značaj jedra.
• Shvata značaj broja
hromozoma u ćelijama kao specifičnost svake biološke vrste
VJEŽBA: • skiciranje različitih tipova
hromozoma.
9. Ćelijski ciklus • definiše pojam ćelijske
diobe, • definiše pojam mitoze, • definiše pojam mejoze.
• Shvata razlike između
dioba, • Razlikuje faze u ćelijskim
diobama.
• Razumije važnost životnog
fenomena umnožavanja, rastenja, diferencijacije i degradacije.
VJEŽBA: • Posmatranje pod
mikroskopom faze u ćelijskoj diobi (gotovi preparati).
TEMA III: OSNOVNI ŽIVOTNI PROCESI 1. Energetski bogati molekuli • Navodi strukturu ATP-a, • Definiše ulogu ATP-a,
• Shvata značaj ATP-a u
ćeliji,
• Razumije važnost
deponovanja i utroška energije u životnim procesima,
2. Enzimi – fermenti • Definiše pojam enzima, • Navodi podjelu enzima, • Nabraja faktore koji
• shvata ulogu i značaj
enzima
• Shvata složenost
regulatornih mehanizama koji obezbjeđuju tokove
VJEŽBA: • Aktivnost jednostavnih
katalizatora i enzima.
određuju aktivnost enzima
životnih funkcija na različitim nivoima organizacije žive materije.
3. Vrenja • Definiše pojam vrenja:
alkoholno, mlječno-kiselinsko i sirćetno,
• Definiše pojam anaerobnosti,
• Uviđa razlike između
alkoholnog, mlječno-kiselinskog i sirćetnog vrenja.
• Ističe pozitivnu
informaciju o značaju procesa vrenja u biotehnologiji.
VJEŽBA: • Proučavanje alkoholnog
vrenja.
4. Fotsinteza • Definiše pojam autotrofne
ishrane, • Definiše fotosintezu kao
hemijski proces, • Poznaje građu
hloroplasta, • Poznaje prirodu hlorofila, • Naglašava značaj
proizvoda fotosinteze.
• uočava značaj autotrofnih
organizama, • shvata transformaciju
neorganskih materija u organske materije i kiseonik,
• Kritički se odnosi ka
antropogenim aktivnostima kojima se ugrožavaju ili uništavaju biljne vrste.
FILM: Fotosinteza.
5. Ćelijsko disanje • Definiše pojam ćelijskog
disanja, • Objašnjava proces
aerobne razgradnje glukoze prilikom koje se stvara CO2, H2O i energija (ATP),
• Objašnjava sličnosti i razlike između sagorijevanja kao hemijskog i ćelijskog disanja kao enzimskog procesa.
• Prepoznaje etape
ćelijskog disanja, • zapaža ulogu mitohondrija
u procesu ćelijskog disanja.
• Formira predstavu o
materijalnosti živog svijeta, kruženju materije i pretvaranju organske u neorgansku materiju.
TEMA IV: OSNOVI GENETIKE
• Definiše pojam nasleđivanja i promjenljivosti,
• Poznaje svojstva DNK (posjedovanje genetičke informacije, samoreprodukcija, mutabilnost),
• Poznaje procese replikacije, transkripcije i translacije,
• Definiše pojam gen, alel, genotip, genom, fenotip,
• Navodi osnovna pravila nasleđivanja,
• Nabraja i definiše osnovne
tipove nasleđivanja, • Definiše različite izvore
genetičke promjenljivosti (promjene u građi hromozoma, promjene u broju hromozoma),
• Definiše uticaje sredine koje dovode do naslednih promjena (hemijski, fizički i biološki činioci)
• Poznaje nasleđivanje preko autozoma i polnih hromozoma,
• Poznaje nasledne bolesti kod čovjeka,
• Poznaje značaj genetskog savjetovanja pri planiranju porodice.
• Uočava zakonitosti nasleđivanja i promjenljivosti osobina.
• Prepoznaje osnovne
pojmove u genetici, • Prepoznaje tipove
nasleđivanja. • Uočava činioce sredine
koji dovode do naslednih promjena.
• Uočava uzroke koji dovode do naslednih bolesti.
• Shvata ustrojstvo živih
bića na molekularnom nivou
• Razvija sposobnost da
argumentovano potvrđuje ili dokazuje neku hipotezu.
• Uviđa značaj različitog genskog kombinovanja i rekombinovanja, u cilju ispoljavanja raznolikosti u okviru jedne biološke vrste.
• Uviđa mogućnosti
narušavanja stabilnih genskih odn. hromozomskih struktura,
• Uviđa praktični značaj
amniocenteze, • Uočava važnost genske
promjenljivosti u stvaranju novih oblika života koje nasleđivanje čuva i materijalno utemeljuje.
VJEŽBA: • Prikazivanje slajdova iz
oblasti replikacije, transkripcije i translacije.
FILM: • Mutagenost radioaktivnog
zračenja. VJEŽBA: • Polno vezano nasleđivanje
na konkretnom primjeru. VJEŽBA: • Analiza rodoslova.
5. Okvirni spisak literature: - Glišić, Ljubiša – Opšta citologija - Grozdanović Radovanović Jelena – Citologija - V. Diklić, M. Kosanović, J. Nikoliš, S. Dukić – Biologija sa humanom genetikom - D. Marinković, K. Paunović, V. Terzija - Biologija 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave: - Dijaprojektor, slajdovi, - Grafoskop, - TV prijemnik, video rekorder, video kasete, - mikroskop, trajni mikroskopski preparati, - binokularna lupa, - akvarijum, terarijum, - mini-botanička bašta. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja: - Usmeno, najmanje po jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta: - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika: - Visoka stručna sprema:
- profesor biologije, - diplomirani biolog.
KATALOG ZNANJA ZA PREDMET BIOLOGIJA - SA PO DVA ČASA NEDJELJNO U DVA RAZREDA 4. Naziv predmeta: BIOLOGIJA 5. Broj časova prema godinama obrazovanja i vrsti nastave
Razred O b l i c i n a s t a v e
Teorija Vježbe Praksa Ukupno I 56 16 72 II 56 16 72 UKUPNO 112 32 144 Napomena: program može započeti u prvom, drugom ili trećem razredu * T – Teorijska nastava za sve učenike u odeljenju * V – Vježbe * P – Praksa
6. Opšti ciljevi nastave
- shvatanje pojmova, činjenica, procesa i zakonitosti iz oblasti biologije, - uočavanje međuzavisnosti žive i nežive prirode, - shvatanje raznolikosti međusobnih odnosa živih bića, - sticanje sposobnosti praktične primjene stečenih znanja - shvatanje značaja očuvanja živih oblika, - poznavanje zakonitosti nasleđivanja, - upoznavanje sa činiocima koje dovode do naslednih promjena, - razumijevanje mehanizama evolucije živog svijeta, - ukazivanje na odgovoran odnos prema životnoj sredini, - ukazivanje na ekološke probleme u okviru struke za koju se učenici osposobljavaju.
4. Sadržaji (standardi znanja predmeta), operativni ciljevi
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU TEMA I: UVOD U BIOLOGIJU 1. Uvod u biologiju • definiše pojam
biologije;
• uviđa značaj biologije u svakodnevnom životu.
• Razvija interesovanje za izučavanje biologije,
• Razvija svijest o značaju
bioloških znanja za ukupan razvoj ličnosti.
2. Karakteristike života • Definiše pojam života, • Navodi zajedničke
karakteristike živih bića i definiše pojmove (ćelijska građa, ishrana, disanje, izlučivanje, kretanje, starenje, smrtnost, nadražljivost, razmnožavanje i nasleđivanje, mutacije, prilagođavanja);
• Uočava sličnosti i razlike
navdenih karakteristika kod različitih grupa živih bića (biljke, životinje, mikroorganizmi) i potkrepljuje ih konkretnim primjerima.
• Uviđa značaj očuvanja
života na Zemlji; • Razvija osjećaj
odgovornosti prema aktivnostima koje čovjek preduzima radi očuvanja izvornih oblika života.
TEMA II: ĆELIJA 1. Ćelija – osnovna jedinica života • Definiše pojam ćelije, • Navodi dva tipa
ćelijske organizacije (prokariotska, eukariotska ćelija).
• Zapaža razlike
prokariotske i eukariotske ćelije na datoj slici
Razvija moć zapažanja i analitičko mišljenje
VJEŽBA: • Posmatranje građe
biljne i životinjske ćelije pod mikroskopom
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU • Poznaje osnovne
elemente građe ćelije, • Definiše pojmove
diferencijacije i specijalizacije ćelija.
• Uočava povezanost građe i funkcije ćelije.
• Ukazuje na značaj diferencijacije i specijalizacije ćelije u okviru tkiva i organa višećelijskih organizama.
2. Hemijski sastav ćelije • Navodi nerganske
sastojke ćelije. • Navodi organske
sastojke ćelije,
• Uočava i objašnjava
ulogu vode i neorganskih materija u ćeliji,
• uočava ulogu šećera, masti i belančevina u ćeliji.
Razvija svijest o važnosti pravilne ishrane
3. Nukleinske kiseline • Definiše ulogu i
značaj DNK, • Objašnjava
mehanizam obrazovanja polinukleotidnog lanca,
• Naglašava specifičnosti građe DNK (dva polinukleotidna lanca, spiralna konformacija, komplementarno vezivanje),
• Objašnjava proces replikacije,
• Shematski prikazuje
građu DNK. • Na modelu DNK
objašnjava način povezivanja nukleotida
• Uviđa značaj i jedinstvenost procesa replikacije
• Ukazuje na funkcionalnu povezanost DNK i
• Podstiče interesovanje
za istraživanje
VJEŽBA: • Proučavanje modela ili
sheme polinukleotidnog lanca
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU • Definiše pojam
mutacije, • Definiše ulogu tipova
RNK
različitih tipova RNK
4. Građa i uloga ćelijske membrane • Definiše pojam
ćelijske membrane, • Navodi uloge ćelijske
membrane
• Uočava značaj ćelijske
membrane
• Podstiče i razvija
samoinicijativnost u donošenju zaključaka
5. Ćelijski zid • Definiše građu i ulogu
ćelijskog zida,
• uočava ulogu i značaj
ćelijskog zida za biljnu ćeliju
VJEŽBA: • Posmatranje građe
biljne ćelije na mikroskopu (crni luk)
6. Citoplazma • Navodi ulogu i sastav
citoplazme
o Određuje osnovne
sastojke citosola i citoskeleta
7. Ćelijske organele • Nabraja organele i
njihovu funkciju: plastidi, vauole, mitohondrije, Goldžijev aparat, endoplazmatični retikulum, ribozomi.
• Na slici prepoznaje
ćelijske organele • Definiše ponaosob
uloge ćelijskih organela
Izgrađuje osjećaj preciznosti
8. Ćelijsko jedro • Navodi građu jedra, • Definiše ulogu jedra,
definiše ulogu
Razvija sposobnosti opažanja, preciznosti, temeljnosti koji imaju značaj u svakodnevnom životu
VJEŽBA: • skiciranje različitih
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU hromozoma, definiše pojmove haploidan i diploidan,
• Objašnjava građu jedra na ilustrovanoj shemi
tipova hromozoma.
9. Ćelijski ciklus • definiše pojam
ćelijske diobe, • definiše pojam
mitoze, • definiše pojam
mejoze.
• Upoređuje karakteristike
pojedinih vrsta dioba. • Shematski prikazuje
tokove mitoze i mejoze i ukazuje na suštinske razlike.
Stiče osjećaj sistematičnosti
VJEŽBA: • Posmatranje pod
mikroskopom faze u ćelijskoj diobi (gotovi preparati).
TEMA III: OSNOVNI ŽIVOTNI PROCESI 1. Energetski bogati molekuli • Navodi strukturu ATP-
a, • Definiše ulogu ATP-a,
• Objašnjava proces
stvaranja ATP-a u ćeliji, • Određuje ulogu ATP-a u
prenosu i donaciji energije u ćeliji,
Razvija analitičko mišljenje
2. Enzimi – fermenti • Definiše pojam
enzima, • Navodi podjelu
enzima, • Nabraja faktore koji
određuju aktivnost enzima
• Analizira ulogu i značaj
enzima na primjerima iz života
stiče sigurnost zbog novih saznanja
VJEŽBA: • Aktivnost jednostavnih
katalizatora i enzima.
3. Vrenja • Definiše pojam
vrenja: alkoholno, mlječno-kiselinsko i sirćetno,
• Definiše pojam anaerobnosti,
• Obrazlaže značaj vrenja
i njegovu primjenu. • Uviđa razlike između
alkoholnog, mlječno-kiselinskog i sirćetnog
Razvija moć zapažanja
VJEŽBA: • Proučavanje alkoholnog
vrenja.
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU vrenja.
• Analizira učešće enzima u procesima vrenja.
4. Fotsinteza • Definiše pojam
autotrofne ishrane, • Definiše fotosintezu
kao hemijski proces, • Poznaje građu
hloroplasta, • Poznaje prirodu
hlorofila, • Naglašava značaj
proizvoda fotosinteze.
• Ukazuje na značaj
autotrofnih organizama, • Objašnjava
transformaciju neorganskih materija u organske materije i kiseonik,
• Određuje ulogu koji hloroplasti sa hlorofilom imaju u procesu fotosinteze,
• Uviđa značaj koji primarni, sekundarni proizvodi fotosinteze imaju za opstanak živih bića i održanje života na Zemlji.
• Uviđa ljepotu prirode • Formira pravilan odnos
prema okruženju
FILM: Fotosinteza
5. Ćelijsko disanje • Definiše pojam
ćelijskog disanja, • Objašnjava proces
aerobne razgradnje glukoze prilikom koje se stvara CO2, H2O i energija (ATP),
• Objašnjava sličnosti i razlike između sagorijevanja kao hemijskog i ćelijskog
• Objašnjava na shemi
etape ćelijskog disanja, • ističe ulogu mitohondrija
u procesu ćelijskog disanja.
Stiče i razvija osjećaj preciznosti
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU disanja kao enzimskog procesa.
TEMA IV: RAZNOVRSNOST ŽIVOG SVIJETA 1. Nivoi unutrašnje
organizacije
• Nabraja biološke sisteme (ćelije, tkiva, organ, organski sistem, organizam),
• Definiše pojam jednoćelijskih organizama,
• Definiše pojam višećelijskih organizama.
• Uviđa značaj
organizacije višećelijskih organizama,
• Uočava razike između jednoćelijskih i višećelijskih organizama.
Razvija upornost i preciznost
VJEŽBA: Posmatranje strukture jednoćelijskog i višećelijskog organizma
2. Sistematske kategorije • Definiše pojam vrste,
roda, familije, reda, klase, razdjela, carstva.
• uočava osnovne
karakteristike vrste kao sistematske kategorije,
• Konstruiše jednostavan ključ za određivanje biljaka i životinja
• Razvija sposobnost
zapažanja i samostalnog zaključivanja.
VJEŽBA: • Upotreba jednostavnih
ključeva.
3. Virusi • Poznaje osobine
virusa, • Poznaje i obrazlaže
građu virusa, • Definiše pojam viroza.
• Ukazuje na biološke
odlike virusa, • Na shemi ili skici
bakteriofaga objašnjava
• Uviđa značaj očuvanja
zdravlja.
OKRUGLI STO: • Međusobno
savjetovanje na temu side.
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU građu virusa,
• Obrazlaže patogene uticaje virusa
• Uočava negativni uticaj virusa na biljke, životinje i čovjeka
4. Bakterije • Poznaje građu
bakterijske ćelije, • Poznaje oblike
bakterija (koke, bacili, spirili)
• objašnjava građu bakterijske ćelije i način razmnožavanja
• Skicira bakterijsku ćeliju
i obilježava dijelove, • Ukazuje na različite
načine grupisanje bakterija (npr. Streptokoke, stafilokoke...),
• Navodi primjere korisnih i štetnih baktrija
• Uviđa značaj pojedinih bakterijskih vrsta u genetskom inžinjeringu
Razvija osjećaj za red i urednost
5. Alge • Definiše građu i
značaj algi, • Poznaje sistematsku
raznolikost algi.
• Navodi primjere
jednoćeliskih, kolonijalnih i višećeliskih oblika algi,
• Uočava značaj algi (indikatori čistoće vode, korišćenje u ishrani, dobijanje joda)
• Stiče samopouzdanje i
sigurnost zbog novih sađnanja
VJEŽBA: • Posmatranje građe algi
na mikroskopskom ili nativnom uzorku.
6. Gljive • Nabraja grupe gljiva
(plijesni, kvasci, pečurke),
• Pronalazi primjere
VJEŽBA: • Upoznavanje sa nekim
jestivim i otrovnim
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU • Definiše saprofitski
način života, • Definiše parazitski
način života, • Definiše pojam
mikorize.
saprofitskih i parazitskih oblika gljiva,
• Uočava značaj gljiva u svakodnevnoj upotrebi (medicina, prehrambena industrija)
• Uviđa ljepotu biologije kao nauke
gljivama.
7. Lišajevi • Definiše odnos
simbioze, • Definiše pojam
bioindikatora, pojam talusa, pojam kormusa.
• Objašnjava simbiozu na
primjeru • Uviđa bioindikatorsku
ulogu i značaj lišajeva.
• Stiče samopouzdanje i
sigurnost zbog novih sađnanja
VJEŽBA: • Upoznavanje sa
tipičnim predstavnicima lišajeva kod nas.
8. Mahovine • poznaje osnovni tip
građe mahovina, • opisuje stadijume
gametofit (polne) i sporofit (bespolne) generacije.
• na skici ili ilustraciji
objašnjava građu mahovina.
• ističe dominantnost gametofit generacije,
• Razlikuje na primeru smjenu generacija.
• Razvija moć zapažanja
VJEŽBA: • Upoznavanje sa
tipičnim predstavnicima mahovina kod nas.
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU 9. Paprati • Poznaje osnovni tip
građe paprati, • Opisuje stadijume
gametofit (polne) i sporofit (bespolne) generacije
• Na skici ili ilustraciji
opisuje građu paprati, • Razlikuje smjenu
generacija • Ističe dominantnost
sporofit generacije.
• Stiče sposobnost
analitičkog mišljenja
VJEŽBA: • Upoznavanje sa
tipičnim predstavnicima paprati kod nas.
10. Golosjemenice • Naglašava pojavu
sjemena kao nove strukturne i funkcionalne cjeline,
• Navodi osnovne morfološke odlike golosjemenica.
• Uočava značaj
sjemena. • Opisuje građu na
herbarskom materijalu ili postijećim ilustracijama.
• Razvija moć zapažanja
VJEŽBA: • Upoznavanje
najznačajnijih predstavnika četinara na ilustracijama ili fotografijama.
11. Skrivenosjemenice • Navode osnovne
morfološke odlike skrivenosjemenica,
• Poznaje građu cvijeta, • Poznaje proces i
načine oprašivanja kod biljaka.
• Opisuje građu na
herbarskom materijalu ili postojećim ilustracijama,
• Skicira cvijet, obilježava njegove dijelove.
• Obrazlaže način obrazovanja ploda sa sjemenkama.
• Razvija osjećaj
preciznosti i sistematičnosti
VJEŽBA: • Upoznavanje sa
ljekovitim biljkama.
12. Praživotinje
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU • Navodi vrste
praživotinja • Poznaje građu
praživotinja.
• Objašnjava na primjeru
građu praživotinja i način kretanja.
• Stiče sigurnost zbog novih saznanja i razumijevanja odnosa u prirodi
13. Sunđeri • Poznaje građu
sunđera, • Objašnjava pojam
sesilnosti.
• Opisuje građu sunđera
na datoj ilustraciji ili skici,
14. Dupljari • Poznaje građu
dupljara, • Nabraja tipove
dupljara (polipi, meduze i korali)
• Opisuje građu dupljara na primjeru ilustracije ili skice slatkovodne hidre,
• Uočava specifičnosti polipa, meduza i korala.
• Razvija osjećaj
preciznosti
VJEŽBA: Prepoznavanje praživotinja, sunđera, dupljara.
15. Pljosnati crvi • Definiše pojam
parazitizma, • Poznaje razvojni
ciklus velikog metilja, • Poznaje svojstva
pantljičara.
• Navodi primjere
parazitizma. • Na shemi objašnjava
razvojni ciklus velikog metilja.
16. Valjkasti crvi • Poznaje posljedice
parazitskog načina života dječje gliste,
• Poznaje posljedice parazitskog načina života trihinele.
• Opisuje infektivni put
dječje gliste i trihinele.
• Uviđa važnost
sistematičnog pristupa radu
17. Člankoviti crvi • Opisuje način života
kišne gliste,
• objašnjava značaj kišne
gliste za aeraciju
VJEŽBA: • Upoznavanje sa
tipičnim predstavnicima
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU • Poznaje građu
člankovitih crva, • Poznaje osobenosti
pijavica.
zemljišta. • Objašnjava ulogu tzv.
medicinske pijavice
pljosnatih, valjkastih i člankovitih crva.
18. Zglavkari • Nabraja osnovne
grupe zglavkara (insekti, rakovi, pauci, škorpije, krpelji itd),
• Poznaje građu zglavkara.
• Razlikuje predstavnike navedenih grupa zglavkara.
• Uočava značaj paukolikih životinja (otrovne životinje, prenosioci zaraznih bolesti, parazitske vrste)
• Razvija svijest o
očuvanju prirode.
VJEŽBA: • Upoznavanje sa
najznačajnijim predstavnicima insekata na osnovu učeničkog insektarijuma.
19. Mekušci • Nabraja osnovne
grupe mekušaca (hitoni, puževi, školjke, glavonošci),
• Poznaje građu mekušaca.
• Razlikuje predstavnike navedenih grupa mekušaca
• Opisuje građu mekušaca uz ilustraciju ili skicu
• Uviđa ljepotu zivog
svijeta i potrebu brige o njemu
20. Bodljokošci • Nabraja značajne
predstavnike ove grupe.
• Poznaje građu bodljokožaca
• Uočava raznovrsnost
oblika u obliku grupe
• Razvija moć zapažanja
VJEŽBA: • Upoznavanje sa nekim
predstavnicima mekušaca i bodljokožaca.
21. Kičmenjaci • Nabraja osnovne
grupe riba i njihove karakteristike.
• Poznaje građu vodozemaca,
• Nabraja osnovne
• Stiče sigurnost i
izgrađuje sistematičnost
VJEŽBA: • Upoznavanje nekih
slatkovodnih i morskih riba.
VJEŽBA: • Upoznavanje nekih
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU grupe vodozemaca i njihove karakteristike.
• Poznaje građu gmizavaca.
• Navodi osnovne grupe gmizavaca i njihove karakteristike
• Nabraja osnovne
grupe ptica i njihove karakteristike.
• Nabraja osnovne grupe sisara i njihove karakteristike
• Razlikuje predstavnike
riba • Razlikuje predstavnike
vodozemaca, • Razlikuje predstavnike
gmizavaca • Razlikuje predstavnike
ptica • Razlikuje predstavnike
sisara
• Uviđa značaj očuvanja
biodiverziteta.
predstavnika vodozemaca.
VJEŽBA: • Upoznavanje nekih
predstavnika gmizavaca.
VJEŽBA: • Upoznavanje nekih
predstavnika ptica. VJEŽBA: • Upoznavanje nekih
predstavnika sisara. TEMA IV: OSNOVI GENETIKE • Definiše pojam
nasleđivanja i promjenljivosti,
• Poznaje svojstva DNK (posjedovanje genetičke informacije, samoreprodukcija, mutabilnost),
• Razumije procese replikacije, transkripcije i translacije,
• Definiše pojam gen, alel, genotip, genom, fenotip,
• Navodi osnovna
• Razvija upornost i
preciznost • Razvija svijest o
neophodnosti poštovanja pravila
VJEŽBA: • Prikazivanje slajdova iz
oblasti replikacije, transkripcije i translacije.
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU pravila nasleđivanja,
• Nabraja i definiše osnovne tipove nasleđivanja,
• Definiše različite izvore genetičke promjenljivosti (promjene u građi hromozoma, promjene u broju hromozoma),
• Definiše uticaje sredine koje dovode do naslednih promjena (hemijski, fizički i biološki činioci)
• Poznaje nasleđivanje preko autozoma i polnih hromozoma,
• Poznaje nasledne bolesti kod čovjeka,
• Poznaje značaj genetskog savjetovanja pri planiranju porodice.
• Uočava zakonitosti
nasleđivanja i promjenljivosti osobina.
• Objašnjava svojstva DNK molekula
• Obrazlaže osnovne pojmove u genetici,
• Prepoznaje tipove nasleđivanja na primjerima iz života.
• Uočava činioce sredine koji dovode do naslednih promjena.
• Uočava uzroke koji dovode do naslednih bolesti kod čovjeka.
FILM: • Mutagenost
radioaktivnog zračenja. VJEŽBA: • Polno vezano
nasleđivanje na konkretnom primjeru.
VJEŽBA: • Analiza rodoslova.
TEMA VI: OSNOVI EVOLUCIJE 1. Predbiološka i biološka evolucija • Definiše pojam
evolucije kao nauke, • Poznaje faze
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU predbiološke (hemijske) evolucije,
• Poznaje način obrazovanja prvih biopolimera,
• Navodi karakteristike primarnih heterotrofa, prvih autotrofa i sekundarnih heterotrofa,
• Poznaj uslove koji su omogućili prelaz života iz praokeana na kopno,
• Obrazlaže mehanizam i značaj formiranja ozonskog omotača,
• Objašnjava uslove i
mehanizme biološke evolucije na Zemlji
• Shematski prikazuje evolutivni put razvoja biljnog svijeta.
• Shematski prikazuje evolutivni put razvoja životinjskog svijeta.
Stiče sigurnost zbog novih saznanja.
VJEŽBA: Upoznavanje nekih bitnih predstavnika biljaka i životinja koji su živjeli u ranij im geološkim periodima (ilustracije
2. Dokazi evolucije • Definiše pojam
monofiletskog porijekla,
• Poznaje biohemijske, ćelijske, anatomsko-morfološke (analogije i homologije) i paleontološke dokaze evolucije
• uočava značaj
monofiletskog porijekla u evoluciji živog svijeta
• Objašnjava na konkretnim primjerima navedene dokaze.
• Izgrađuje osjećaj
marljivosti i sposobnosti kritičkog razmišljanja
VJEŽBA: • Analiza paleontoloških
dokaza evolucije.
3. Darvinizam i savremena shvatanja organske evolucije • Poznaje osnovne
• Razvija moć zapažanja
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU postulate Darvinove teorije evolucije,
• Poznaje teorije specijacije.
• Obrazlaže mehanizam prirodnog odabiranja (selekcija) kao faktora favorizovanja jednih oblika života u odnosu na druge.
4. Evolucija čovjeka • Poznaje evolutivni put
razvoja ljudske vrste, • Navodi karakteristike
mogućih čovjekovih predaka.
• Na šemi objašnjava
evolutivni put ljudske vrste,
• Obrazlaže tjelesne i intelektualne promjene tokom evolutivnog razvoja čovjekovih predaka.
• Izgrađuje sposobnost
analitičkog razmišljanja
FILM: • Biološka i kulturna
evolucija čovjeka.
1. Osnovni pojmovi u ekologiji • Definiše pojam
prirode, • Definiše pojam
ekologije, • Definiše pojam
životne sredine, • Nabraja životne
(ekološke) faktore – abiotički ,biotički, i antropogeni,
• Definiše pojam biotopa i životnog staništa,
• Definiše pojamove
• Ukazuje na međusobnu povezanost žive i nežive prirode,
• Određuje elemente životne sredine,
• Uviđa raznovrsnost uticaja kojima su živa bića izložena u životnoj sredini,
• Objašnjava na konkretnim primjerima osobine pojedinih tipova staništa,
• Razumije životnu zajednicu kao realan oblik grupisanja živog
• Uviđa neraskidivu vezu
žive i nežive prirode čiji tokovi održavaju život na Zemlji, i važnost očuvanja te veze za čovjeka
• Uviđa značaj ekologije u
svakodnevnom životu.
TERENSKI RAD: • Posmatranje i analiza
različitih tipova staništa i zajednica.
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU biocenoza, ekosistem, biosfera.
svijeta u prirodi, • Uočava jednistvo žive i
nežive prirode. 2. Ekologija populacije • Definiše pojam
populacije, • Poznaje faktore koji
određuju strukturu populacije (formalni elementi i funkcionalni elementi),
• Definiše pojam ekološke ravnoteže.
• Određuje na primjeru
osnovne karakteristike populacije.
• Obrazlaže na konkretnom primjeru opterećenost populacije.
• Uviđa harmoničnost
odnosa u okviru određene populacije, pronalazeći analogiju sa ljudskom populacijom.
VJEŽBA: • Na odabranom primjeru
određuje kretaje u okviru populacije.
•
3. Kruženje materije i transformisanje energije u prirodi • Definiše pojmove
proizvođač organske materije (producent), potrošač organske materije (konzument), razlagač organske materije (reducent),
• Definiše lanac ishrane,
• Poznaje procese kruženja materije i transformacije energije u ekosistemu.
• Razlikuje osnovne
kategorije živih bića u prirodi,
• Uočava značaj procesa kruženja materije i proticanja energije.
• Shematski prikazuje lanac ishrane u vodenoj i kopnenoj zajednici,
• Objašnjava procese
• Razvija svijest o ličnoj
odgovornosti prema očuvanju prirode
• Razvija svijest o značaju
očuvanja svojstava elemenata životne sredine
VJEŽBA: Predstavlja ilustracijom procese kruženja materije i proticanja energije na odabranom primjeru lanca ishrane.
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU kruženja materije i transformacija energije na primjeru nekog lanca ishrane.
4. Ekosistem • Definiše pojam
ekosistema (kopneni, vodeni, antropogeni),
• Nabraja indikatorske organizme,
• Definiše prostornu i vremensku strukturu ekosistema,
• Definiše sukcesije u ekosistemu.
• Prepoznaje raznovrsnost ekoistema na Zemlji.
• Objašnjava na konkretnim primjerima zajedničke karakteristike kopnenih ekosistema i razlike među njima,
• Objašnjava na konkretnim primjerima zajedničke karakteristike vodenih ekosistema i razlike među njima,
• Ukazuje na raznovrsnost ekosistema kod nas u odnosu na geografski položaj i klimatske karakteristike.
Razvija svijest o racionalnom iskorišćavanju i očuvanju prirodnih ekosistema
5. Životne oblasti • Definiše pojam
bioma, • Poznaje ekološke
grupe organizama u okviru mora i okeana,
• Poznaje ekološke grupe organizama u okviru kopnenih voda,
• Poznaje oblasti na
• Razvija svijest o ličnoj
odgovornosti prema očuvanju prirode
VJEŽBA: Na geografskoj karti svijeta adekvatno obilježava oblasti sa pomenutim biomima
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU Zemlji u kojima su rasprostranjeni biomi suvozemne oblasti (tropske kišne šume, listopadne šume umjerenog pojasa, tajge, tundre, stepe, pustinje, zimzelene šume.
• Razlikuje životne oblasti
i različitost živog svijeta u njima.
• Obrazlaže specifičnost klime i živog svijeta u pomenutim biomima.
6. Ekološki problemi u životnoj sredini • definiše pojam
demografske eksplozije,
• definiše pojam uništavanja i ugrožavanja prirodnih ekosistema,
• definiše pojam polutanata,
• definiše izvore i posljedice lokalnog i globalnog zagađenja vazduha,
• poznaje efekat staklene bašte,
• poznaje pojavu kisjelih kiša,
• definiše izvore i oblike zagađenja voda,
• definiše izvore i oblike zagađenja zemljišta,
• definiše izvore i oblike
• Stiče sposobnost
uviđanja i rješavanja ekoloških problema,
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU zagađenja hrane,
• objašnjava toksično, teratogeno, mutageno i kancerogeno dejstvo polutanata,
• objašnjava uzroke i posledice ove pojave,
• objašnjava načine ugrožavanja ozonskog omotača,
• objašnjava način nastanka kisjelih kiša
• objašnjava prirodni, hemijski, fizički i biološki oblik narušavanja svojstava prirodnih voda,
• definiše izvore i oblike radioaktivnog zagađenja,
• Obrazlaže biološke efekte zračenja iz prirodnih i vještačkih izvora.
• navodi zdravstvene posledice dejstva buke
• uočava ekološke
probleme u svojoj životnoj sredini.
• Uočava uzroke i posledice demografske eksplozije,
• objašnjava ovaj problem na primjeru uništavanja šumskih ekosistema,
• naglašava načine zagađenja zemljišta upotrebom mineralnih đubriva i pesticida,
• Pronalazi i objašnjava oblike kontaminacije biljnih i životinjskih sirovina, koji služe za ljudsku ishranu.
• Razvija svijest o značaju
očuvanja ekosistema, • Razvija etičke i estetičke
stavove o zaštiti prirodne baštine.
7. Zaštita prirode • Definiše pojam
revitalizacije i rekultivacije,
• Definiše pojam erozije
• Uviđa ljepotu prirode i
važnost brige o njoj
TERENSKI RAD: • Organizovati akciju
pošumljavanja. • Posjeta nekom
INFORMATIVNI CILJEVI FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI
CILJEVI SPECIFIČNOSTI U
IZVOĐENJU zemljišta,
• Nabraja zaštićene objekte prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, predjeli izuzetnih odlika, rezervati prirode, spomenici prirode i prirodne rijetkosti),
• Uočava uništavanje
ekosistema, • Ukazuje na značaj
pošumljavanja terena koji su podložni eroziji.
• Pronalazi primjere zakonom zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.
• Određuje ulogu i mjesto čovjeka u biosferi.
• Stiče sposobnost uviđanja i rješavanja ekoloških problema,
Uviđa važnost poštovanja i podržavanja propisa koji se odnose na zaštitu ugroženih, endemskih, reliktnih biljnih i životinjskih vrsta.
nacionalnom parku u Crnoj Gori.
5. Okvirni spisak literature: - D. Marinković, K. Paunović, V. Terzija - Biologija za I i II razred srenjih stručnih škola, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, - dr Delija Balok, dr Dragoljub Panić, dr Branka Stevanović, mr Katica Paunović i dr Đorđe Stevanović – Biologija za I razred medicinske i veterinarske škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, - M. Krunić, I. Savić, B. Đurić – Biologija za II ili I razred medicinske i veterinarske škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, - R. Domac, Č. Herman, A. Lui, M. Meštrov, K. Milković, O. Springer, B. Vrtar i D. Žnidarić – Biologija za srednje škole, Školska knjiga Zagreb, 1976. - S. Stanković – Biologija za gimnaziju, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, - Ivo Savić, Veljko Terzija – Ekologija i zaštita životne sredine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave: - Dijaprojektor, slajdovi, - Grafoskop, - TV prijemnik, video rekorder, video kasete, - mikroskop, trajni mikroskopski preparati, - binokularna lupa, - akvarijum, terarijum,
- mini-botanička bašta. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja: - Usmeno, najmanje po jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta: - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika: - Visoka stručna sprema:
- profesor biologije, - diplomirani biolog.
KATALOG ZNANJA ZA PREDMET BIOLOGIJA SA EKOLOGIJOM - SA DVA ČASA NEDJELJNO 1. Naziv predmeta: BIOLOGIJA SA EKOLOGIJOM 2. Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave: Razred O b l i c i n a s t a v e
Teorija Vježbe Praksa Ukupno 56 16 72 Napomena: program može započeti u prvom, drugom ili trećem razredu * T – Teorijska nastava za sve učenike u odeljenju * V – Vježbe * P – Praksa 3. Opšti ciljevi nastave
• Upoznavanje osnovnih pojmova, činjenica i zakonitosti; • uočavanje međusobne povezanosti žive i nežive prirode; • shvatanje raznolikosto odnosa živih bića; • ukazivanje na primjenu stečenih znanja; • upoznavanje zakonitosti nasleđivanja; • uočavanje činioca koje dovode do naslednih promjena; • ukazivanje na ekološke probleme u okviru struke za koju se učenici osposobljavaju; • ukazivanje na odgovoran odnos prema životnoj sredini.
4. Sadržaji (standardi znanja predmeta), operativni ciljevi INFORMATIVNI CILJEVI I
SADRŽAJI FORMATIVNI CILJEVI
SOCIJALIZACIJSKI CILJEVI
SPECIFIČNOSTI U IZVOĐENJU
TEMA I: UVOD U BIOLOGIJU 1. Uvod u biologiju • definiše pojam biologije;
• uviđa značaj biologije u svakodnevnom životu.
• Razvija interesovanje za izučavanje biologije,
• Razvija svijest o značaju bioloških znanja za intelektualni i akademski razvoj ličnosti.
2. Karakteristike života • Definiše pojam života, • Navodi zajedničke
karakteristike živih bića i definiše pojmove (ćelijska građa, ishrana, disanje, izlučivanje, kretanje, starenje, smrtnost, nadražljivost, razmnožavanje i nasleđivanje, mutacije, prilagođavanja);
• Prepoznaje razlike
navdenih karakteristika kod različitih grupa živih bića.
• Razumije značaj očuvanja
života na Zemlji; • Razvija osjećaj
odgovornosti koju čovjek preduzima radi očuvanja izvornih oblika života.
TEMA II: ĆELIJA 1. Ćelija – osnovna jedinica života • Definiše pojam ćelije, • Navodi dva tipa ćelijske
organizacije (prokariotska, eukariotska ćelija).
• Poznaje osnovne elemente građe ćelije,
• Definiše pojmove
• Zapaža razlike
prokariotske i eukariotske ćelije na datoj slici
• Uočava povezanost građe i
funkcije ćelije.
• Razumije strukturno-
funkcionalnu organizaciju žive materije.
• Razumije nivoe u
VJEŽBA: • Posmatranje građe biljne i
životinjske ćelije pod mikroskopom
diferencijacije i specijalizacije ćelija.
strukturno-funkcionalnoj organizovanosti žive materije.
2. Hemijski sastav ćelije • Navodi nerganske sastojke
ćelije. • Navodi organske sastojke
ćelije,
• shvata ulogu vode i
neorganskih materija u ćeliji,
• uočava ulogu šećera, masti i belančevina u ćeliji.
• Zaključuje o hemijskom
jedinstvu žive i nežive prirode.
• Razvija svijest o pravilnoj
ishrani kojom se obezbjeđuju esencijalni organski sastojci,
3. Nukleinske kiseline • Definiše ulogu i značaj
DNK, • Objašnjava mehanizam
obrazovanja polinukleotidnog lanca,
• Naglašava specifičnosti građe DNK (dva polinukleotidna lanca, spiralna konformacija, komplementarno vezivanje),
• Objašnjava proces replikacije,
• Definiše pojam mutacije, • Definiše ulogu tipova RNK
• Upoznaje način
povezivanja dijelova DNK. • Uviđa značaj i
jedinstvenost procesa replikacije
• Upoznaje različite tipove
RNK
• Razumije značaj i
mogućnosti praktične primjene znanja o DNK (medicina, kriminalistika, određivanje stepena srodnosti)
• Buđenje istraživačkog duha,
• Uviđa značaj individualne specifičnosti građe DNK molekula
VJEŽBA: • Proučavanje modela ili
sheme polinukleotidnog lanca
4. Građa i uloga ćelijske membrane • Definiše pojam ćelijske
membrane, • Navodi uloge ćelijske
membrane
• Uočava značaj ćelijske
membrane
• Razvija sposobnost
samoinicijativnosti u donošenju zaključaka
5. Ćelijski zid • Definiše građu i ulogu
ćelijskog zida,
• uočava ulogu i značaj
ćelijskog zida
VJEŽBA: • Posmatranje građe biljne
ćelije na mikroskopu (crni luk)
6. Citoplazma • Navodi građu citoplazme
• upoznaje osnovni sastav
citoplazme
7. Ćelijske organele • Nabraja organele:
plastidi, vauole, mitohondrije, Goldžijev aparat, endoplazmatični retikulum, ribozomi,
• Definiše ponaosob uloge ćelijskih organela
• Na slici prepoznaje
ćelijske organele
• Razvija sposobnosti
opažanja, preciznosti, temeljnosti koji imaju značaj u svakodnevnom životu
8. Ćelijsko jedro • Navodi građu jedra, • Definiše ulogu jedra, • Definiše ulogu
hromozoma, • Definiše pojmove
haploidan i diploidan,
• uočava značaj jedra.
• Shvata značaj broja
hromozoma u ćelijama kao specifičnost svake biološke vrste
VJEŽBA: • skiciranje različitih tipova
hromozoma.
9. Ćelijski ciklus • definiše pojam ćelijske
diobe, • definiše pojam mitoze, • definiše pojam mejoze.
• Shvata razlike između
dioba, • Razlikuje faze u ćelijskim
diobama.
• Razumije važnost životnog
fenomena umnožavanja, rastenja, diferencijacije i degradacije.
VJEŽBA: • Posmatranje pod
mikroskopom faze u ćelijskoj diobi (gotovi preparati).
TEMA III: OSNOVNI ŽIVOTNI PROCESI 1. Energetski bogati molekuli • Navodi strukturu ATP-a, • Definiše ulogu ATP-a,
• Shvata značaj ATP-a u
ćeliji,
• Razumije važnost
deponovanja i utroška
energije u životnim procesima,
2. Enzimi – fermenti • Definiše pojam enzima, • Navodi podjelu enzima, • Nabraja faktore koji
određuju aktivnost enzima
• shvata ulogu i značaj
enzima
• Shvata složenost
regulatornih mehanizama koji obezbjeđuju tokove životnih funkcija na različitim nivoima organizacije žive materije.
VJEŽBA: • Aktivnost jednostavnih
katalizatora i enzima.
3. Vrenja • Definiše pojam vrenja:
alkoholno, mlječno-kiselinsko i sirćetno,
• Definiše pojam anaerobnosti,
• Uviđa razlike između
alkoholnog, mlječno-kiselinskog i sirćetnog vrenja.
• Ističe pozitivnu
informaciju o značaju procesa vrenja u biotehnologiji.
VJEŽBA: • Proučavanje alkoholnog
vrenja.
4. Fotsinteza • Definiše pojam autotrofne
ishrane, • Definiše fotosintezu kao
hemijski proces, • Poznaje građu
hloroplasta, • Poznaje prirodu hlorofila, • Naglašava značaj
proizvoda fotosinteze.
• uočava značaj autotrofnih
organizama, • shvata transformaciju
neorganskih materija u organske materije i kiseonik,
• Kritički se odnosi ka
antropogenim aktivnostima kojima se ugrožavaju ili uništavaju biljne vrste.
FILM: Fotosinteza.
5. Ćelijsko disanje • Definiše pojam ćelijskog
disanja, • Objašnjava proces
aerobne razgradnje glukoze prilikom koje se stvara CO2, H2O i energija (ATP),
• Prepoznaje etape
ćelijskog disanja, • zapaža ulogu mitohondrija
u procesu ćelijskog disanja.
• Formira predstavu o
materijalnosti živog svijeta, kruženju materije i pretvaranju organske u neorgansku materiju.
• Objašnjava sličnosti i razlike između sagorijevanja kao hemijskog i ćelijskog disanja kao enzimskog procesa.
TEMA IV: OSNOVI GENETIKE • Definiše pojam
nasleđivanja i promjenljivosti,
• Poznaje svojstva DNK (posjedovanje genetičke informacije, samoreprodukcija, mutabilnost),
• Poznaje procese replikacije, transkripcije i translacije,
• Definiše pojam gen, alel, genotip, genom, fenotip,
• Navodi osnovna pravila nasleđivanja,
• Nabraja i definiše osnovne
tipove nasleđivanja, • Definiše različite izvore
genetičke promjenljivosti (promjene u građi hromozoma, promjene u broju hromozoma),
• Definiše uticaje sredine koje dovode do naslednih promjena (hemijski, fizički i biološki činioci)
• Poznaje nasleđivanje
• Uočava zakonitosti
nasleđivanja i promjenljivosti osobina.
• Prepoznaje osnovne
pojmove u genetici, • Prepoznaje tipove
nasleđivanja. • Uočava činioce sredine
koji dovode do naslednih promjena.
• Uočava uzroke koji dovode do naslednih bolesti.
• Shvata ustrojstvo živih
bića na molekularnom nivou
• Razvija sposobnost da
argumentovano potvrđuje ili dokazuje neku hipotezu.
• Uviđa značaj različitog genskog kombinovanja i rekombinovanja, u cilju ispoljavanja raznolikosti u okviru jedne biološke vrste.
• Uviđa mogućnosti
narušavanja stabilnih genskih odn. hromozomskih struktura,
VJEŽBA: • Prikazivanje slajdova iz
oblasti replikacije, transkripcije i translacije.
FILM: • Mutagenost radioaktivnog
zračenja. VJEŽBA: • Polno vezano nasleđivanje
preko autozoma i polnih hromozoma,
• Poznaje nasledne bolesti kod čovjeka,
• Poznaje značaj genetskog
savjetovanja pri planiranju porodice.
• Uviđa praktični značaj
amniocenteze, • Uočava važnost genske
promjenljivosti u stvaranju novih oblika života koje nasleđivanje čuva i materijalno utemeljuje.
na konkretnom primjeru. VJEŽBA: • Analiza rodoslova.
1. Osnovni pojmovi u ekologiji • Definiše pojam prirode, • Definiše pojam ekologije, • Definiše pojam životne
sredine, • Nabraja životne
(ekološke) faktore – abiotički ,biotički, i antropogeni,
• Definiše pojam biotopa i životnog staništa,
• Definiše pojam biocenoze, • Definiše pojam
ekosistema, • Definiše pojam biosfere.
• Ukazuje na međusobnu
povezanost žive i nežive prirode,
• Određuje elemente životne sredine,
• Uviđa raznovrsnost uticaja kojima su živa bića izložena u životnoj sredini,
• Objašnjava na konkretnim primjerima osobine pojedinih tipova staništa,
• Razumije životnu zajednicu kao realan oblik grupisanja živog svijeta u prirodi,
• Uočava jednistvo žive i nežive prirode.
• Razumije neraskidivu vezu
žive i nežive prirode čiji tokovi održavaju život na Zemlji,
• Uviđa značaj ekologije u svakodnevnom životu.
TERENSKI RAD: • Posmatranje i analiza
različitih tipova staništa i zajednica.
2. Ekologija populacije • Definiše pojam
populacije, • Poznaje faktore koji
određuju strukturu populacije (formalni
• uočava osnovne
karakteristike populacije.
• Uviđa harmoničnost
odnosa u okviru određene populacije, pronalazeći analogiju sa ljudskom populacijom.
VJEŽBA: • Na odabranom primjeru
određuje kretaje u okviru populacije.
elementi i funkcionalni elementi),
• Definiše pojam ekološke ravnoteže.
3. Kruženje materije i transformisanje energije u prirodi • Definiše pojmove
proizvođač organske materije (producent), potrošač organske materije (konzument), razlagač organske materije (reducent),
• Definiše lanac ishrane, • Poznaje procese kruženja
materije i transformacije energije u ekosistemu.
• Uočava kategorije živih
bića u prirodi, • Shvata značaj procesa
kruženja materije i proticanja energije.
• Razumije ulogu koju živa
bića imaju u procesu kruženja materije i proticanja energije, gdje svaki član ima nezamjenljivu ulogu,
• Shvata stalnost i zakonitost procesa kruženja materije i proticanja energije.
VJEŽBA: • Predstavlja ilustracijom
procese kruženja materije i proticanja energije na odabranom primjeru lanca ishrane.
4. Ekosistem • Definiše pojam
ekosistema (kopneni, vodeni, antropogeni),
• Nabraja indikatorske organizme,
• Definiše prostornu i vremensku strukturu ekosistema,
• Definiše sukcesije u ekosistemu.
• Prepoznaje raznovrsnost
ekoistema na Zemlji.
• Razvija svijest o
racionalnom iskorišćavanju i očuvanju prirodnih ekosistema, kao i mogućnosti proizvodnje hrane.
5. Životne oblasti • Definiše pojam bioma, • Poznaje ekološke grupe
organizama u okviru mora i okeana,
• Razlikuje životne oblasti i
različitost živog svijeta u njima.
VJEŽBA: • Na geografskoj karti
svijeta adekvatno obilježava oblasti sa
• Poznaje ekološke grupe organizama u okviru kopnenih voda,
• Poznaje oblasti na Zemlji u kojima su rasprostranjeni biomi suvozemne oblasti (tropske kišne šume, listopadne šume umjerenog pojasa, tajge, tundre, stepe, pustinje, zimzelene šume.
pomenutim biomima.
6. Ekološki problemi u životnoj sredini • definiše pojam
demografske eksplozije, • definiše pojam
uništavanja i ugrožavanja prirodnih ekosistema,
• definiše pojam polutanata,
• definiše izvore i posljedice lokalnog i globalnog zagađenja vazduha,
• poznaje efekat staklene bašte,
• poznaje pojavu kisjelih kiša,
• definiše izvore i oblike
zagađenja voda, • definiše izvore i oblike
zagađenja zemljišta,
• uočava ekološke probleme u svojoj životnoj sredini.
• Ukazuje na posledice zagađivanja vazduha, vode, zemljišta i hrane.
• Shvata važnost čuvanja zdrave i čiste životne sredine.
• Stiče sposobnost uviđanja
i rješavanja ekoloških problema,
• Razvija svijest o značaju očuvanja i unapređenja autohtonih odlika ekosistema,
• Sagledava posledice dejstava polutanata.
• Razvija svijest o značaju
očuvanja hemijskih, fizičkih, bioloških svojstava elemenata životne sredine,
• Razvija etičke i estetičke stavove o zaštiti prirodne baštine.
• Uviđa opasnosti
nekontrolisane ili
• definiše izvore i oblike zagađenja hrane,
• definiše izvore i oblike radioaktivnog zagađenja,
• navodi zdravstvene posledice dejstva buke
neadekvatne upotrebe nuklearne energije,
• Uviđa značaj upotrebe raznih oblika zvučne izolacije.
7. Zaštita prirode • Definiše pojam
revitalizacije i rekultivacije,
• Definiše pojam erozije zemljišta,
• Nabraja zaštićene objekte
prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, predjeli izuzetnih odlika, rezervati prirode, spomenici prirode i prirodne rijetkosti),
Poznaje neke zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste.
• Uočava uništavanje ekosistema,
• Ukazuje na značaj pošumljavanja terena koji su podložni eroziji.
• Shvata značaj čuvanja zaštićenih objekata u prirodi.
• Podržava aktivnosti čovjeka kojima se potpomažu procesi obnavljanja ugroženih ili narušenih ekosistema.
• Poštuje i podržava propise kojima se određuju norme očuvanja zaštićenih objekata prirode
Poštuje i podržava propise koji se odnose na zaštitu ugroženih, endemskih, reliktnih biljnih i životinjskih vrsta.
TERENSKI RAD: • Organizovati akciju
pošumljavanja. • Posjeta nekom
nacionalnom parku u Crnoj Gori.
5. Okvirni spisak literature: - Milorad Janković – Ekologija, - Miodrag Jablanović i Derviš Rožaja – Zagađivanje i zaštita životne sredine, - Ivo Savić, Veljko Terzija – Ekologija i zaštita životne sredine. - Glišić, Ljubiša – Opšta citologija - Grozdanović Radovanović Jelena – Citologija - V. Diklić, M. Kosanović, J. Nikoliš, S. Dukić – Biologija sa humanom genetikom - D. Marinković, K. Paunović, V. Terzija - Biologija 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave:
- Dijaprojektor, slajdovi, - Grafoskop, - TV prijemnik, video rekorder, video kasete. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja: - Usmeno, najmanje po jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta: - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika: - Visoka stručna sprema:
1. profesor biologije, 2. diplomirani biolog.
KATALOG ZNANJA ZA PREDMET EKOLOGIJA - SA JEDNIM ČASOM NEDJELJNO 1. Naziv predmeta: EKOLOGIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave: Razred O b l i c i n a s t a v e
Teorija Vježbe Praksa Ukupno 28 8 36 Napomena: program može započeti u prvom, drugom ili trećem razredu * T – Teorijska nastava za sve učenike u odeljenju * V – Vježbe * P - Praksa 3. Opšti ciljevi nastave
• upoznavanje osnovnih pojmova, činjenica i zakonitosti; • uočavanje međusobne povezanosti žive i nežive prirode; • razvijemo sposobnosti za prepoznavanje ekoloških problema u okviru struke za koju se učenici osposobljavaju; • ukazivanje na ekološke probleme u okviru struke za koju se učenici osposobljavaju; • ukazivanje na praktičnu primjenu znanja; • ukazivanje na odgovoran odnos prema prirodi.
4. Sadržaji (standardi znanja predmeta), operativni ciljevi INFORMATIVNI CILJEVI I SADRŽAJI
FORMATIVNI CILJEVI SOCIJALIZACIJSKI CILJEVI SPECIFIČNOSTI U IZVOĐENJU
1. Osnovni pojmovi u ekologiji • Definiše pojam prirode, • Definiše pojam
ekologije, • Definiše pojam životne
sredine, • Nabraja životne
(ekološke) faktore – abiotički ,biotički, i antropogeni,
• Definiše pojam biotopa i životnog staništa,
• Definiše pojam biocenoze,
• Definiše pojam
ekosistema, • Definiše pojam biosfere.
• Ukazuje na međusobnu
povezanost žive i nežive prirode,
• Određuje elemente životne sredine,
• Uviđa raznovrsnost uticaja kojima su živa bića izložena u životnoj sredini,
• Objašnjava na konkretnim primjerima osobine pojedinih tipova staništa,
• Razumije životnu zajednicu kao realan oblik grupisanja živog svijeta u prirodi,
• Uočava jednistvo žive i nežive prirode.
• Razumije neraskidivu vezu
žive i nežive prirode čiji tokovi održavaju život na Zemlji,
• Uviđa značaj ekologije u svakodnevnom životu.
TERENSKI RAD: • Posmatranje i analiza
različitih tipova staništa i zajednica.
2. Ekologija populacije • Definiše pojam
populacije, • Poznaje faktore koji
određuju strukturu populacije (formalni elementi i funkcionalni elementi),
• Definiše pojam ekološke
• uočava osnovne karakteristike
populacije.
• Uviđa harmoničnost odnosa
u okviru određene populacije, pronalazeći analogiju sa ljudskom populacijom.
VJEŽBA: • Na odabranom primjeru
određuje kretaje u okviru populacije.
ravnoteže. 3. Kruženje materije i transformisanje energije u prirodi • Definiše pojmove
proizvođač organske materije (producent), potrošač organske materije (konzument), razlagač organske materije (reducent),
• Definiše lanac ishrane, • Poznaje procese
kruženja materije i transformacije energije u ekosistemu.
• Uočava kategorije živih bića u
prirodi, • Shvata značaj procesa
kruženja materije i proticanja energije.
• Razumije ulogu koju živa
bića imaju u procesu kruženja materije i proticanja energije, gdje svaki član ima nezamjenljivu ulogu,
• Shvata stalnost i zakonitost procesa kruženja materije i proticanja energije.
VJEŽBA: • Predstavlja
ilustracijom procese kruženja materije i proticanja energije na odabranom primjeru lanca ishrane.
4. Ekosistem • Definiše pojam
ekosistema (kopneni, vodeni, antropogeni),
• Nabraja indikatorske organizme,
• Definiše prostornu i vremensku strukturu ekosistema,
• Definiše sukcesije u ekosistemu.
• Prepoznaje raznovrsnost
ekoistema na Zemlji.
• Razvija svijest o
racionalnom iskorišćavanju i očuvanju prirodnih ekosistema, kao i mogućnosti proizvodnje hrane.
5. Životne oblasti • Definiše pojam bioma, • Poznaje ekološke grupe
organizama u okviru mora i okeana,
• Poznaje ekološke grupe organizama u okviru kopnenih voda,
• Poznaje oblasti na
• Razlikuje životne oblasti i
različitost živog svijeta u njima.
VJEŽBA: • Na geografskoj karti
svijeta adekvatno obilježava oblasti sa pomenutim biomima.
Zemlji u kojima su rasprostranjeni biomi suvozemne oblasti (tropske kišne šume, listopadne šume umjerenog pojasa, tajge, tundre, stepe, pustinje, zimzelene šume.
6. Ekološki problemi u životnoj sredini • definiše pojam
demografske eksplozije, • definiše pojam
uništavanja i ugrožavanja prirodnih ekosistema,
• definiše pojam polutanata,
• definiše izvore i posljedice lokalnog i globalnog zagađenja vazduha,
• poznaje efekat staklene bašte,
• poznaje pojavu kisjelih kiša,
• definiše izvore i oblike
zagađenja voda, • definiše izvore i oblike
zagađenja zemljišta,
• uočava ekološke probleme u
svojoj životnoj sredini. • Ukazuje na posledice
zagađivanja vazduha, vode, zemljišta i hrane.
• Shvata važnost čuvanja zdrave i čiste životne sredine.
• Stiče sposobnost uviđanja i
rješavanja ekoloških problema,
• Razvija svijest o značaju očuvanja i unapređenja autohtonih odlika ekosistema,
• Sagledava posledice dejstava polutanata.
• Razvija svijest o značaju
očuvanja hemijskih, fizičkih, bioloških svojstava elemenata životne sredine,
• Razvija etičke i estetičke stavove o zaštiti prirodne baštine.
• definiše izvore i oblike zagađenja hrane,
• definiše izvore i oblike
radioaktivnog zagađenja,
• navodi zdravstvene posledice dejstva buke
• Uviđa opasnosti
nekontrolisane ili neadekvatne upotrebe nuklearne energije,
• Uviđa značaj upotrebe raznih oblika zvučne izolacije.
7. Zaštita prirode • Definiše pojam
revitalizacije i rekultivacije,
• Definiše pojam erozije zemljišta,
• Nabraja zaštićene objekte prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, predjeli izuzetnih odlika, rezervati prirode, spomenici prirode i prirodne rijetkosti),
• Poznaje neke zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste.
• Uočava uništavanje
ekosistema, • Ukazuje na značaj
pošumljavanja terena koji su podložni eroziji.
• Shvata značaj čuvanja zaštićenih objekata u prirodi.
• Podržava aktivnosti
čovjeka kojima se potpomažu procesi obnavljanja ugroženih ili narušenih ekosistema.
• Poštuje i podržava propise kojima se određuju norme očuvanja zaštićenih objekata prirode
• Poštuje i podržava propise koji se odnose na zaštitu ugroženih, endemskih, reliktnih biljnih i životinjskih vrsta.
TERENSKI RAD: • Organizovati akciju
pošumljavanja. • Posjeta nekom
nacionalnom parku u Crnoj Gori.
5. Okvirni spisak literature: - Milorad Janković – Ekologija, - Miodrag Jablanović i Derviš Rožaja – Zagađivanje i zaštita životne sredine, - Ivo Savić, Veljko Terzija – Ekologija i zaštita životne sredine. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave: - Dijaprojektor, slajdovi, - Grafoskop, - TV prijemnik, video rekorder, video kasete.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja: - Usmeno, najmanje po jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta: - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika: - Visoka stručna sprema:
- profesor biologije, - diplomirani biolog.