Download - Keramika i staklo
STAKO
Stakloto e otkrieno vo Egipet u{te vo 3000g.p.n.e. a go upotrebuvaa za dekoracija na predmeti. Postapkata za dobivawe na stakleni predmeti so duvawe e otkriena vo Fenikija okolu 50 g.p.n.e. Interesno e toa {to Kleopatra svoite parfemi gi ~eva{e vo stakleni {i{enca.
Stakloto vo osnova se sostoi od 3 elementi ili poto~no re~eno od tri oksidi i toa:
-siliciumov oksid koj na stakloto mu ja dava crvstinata
-natriumov oksid koj mu ovozmo`uva na stakloto da se topi polesno
-kaliumov oksid koj go {titi stakloto od nagrizuvawa
Drugi soedinenija {to gi ima vo sostavot mu gi davaat drugite svojstva {to gi ima stakloto kako tvrdinata, otpornosta na temperaturata, bojata sl.
Isto kako i kaj drugite amorfni materijali, stakloto se odlikuva so mnogu nizok
stepen na podredenost i zaemna polo`ba pome|u atomite.Stakloto e
izgradeno od nepravilna trodimenzionalna mre`a od kislorodni atomi koi se
me|usebno povrzani so joni.
Kaj obi~notot silikatno staklo najva`en del e siliciumot vo gradbata na
mre`ata.Drugite joni vo stakloto kako na primer kalciumot magneziumot
natriumot I kaliumot se se smestuvaat vo jazlite na mre`ata koja se sostoi
od soedinenija na siliciumot.Imaj}i go predvid vakviot sostav, edno cello
staklo ili stakleno par~e mo`e da se tretira kako eden golem molekul.Na ovaj
na~in se objasnuvaat svojstvata na golemata cvrstina na stakloto.Dokolku
na edno slabo mesto na staklenata povr{ina se napravi puknatinka,
toga{ taa nabrgu }e se pro{iri po dol`inata na celiot material.Ova {irewe ne
mo`e da se sopre na vnatre{nata granica pome|u zrncata,kako kaj kristalnite
supstancii (metalite).Kr{eweto na staklata e posledica na silata na
istegnuvawe, bidej}i cvrstinata pri pritisok e 10 pati pogolema otkolku
cvrstinata pri istegnuvawe.
Dobivawe
Procesot na topewe se odviva kontinuirano ili
diskontinuirano (kaj proizvodstvoto na specijalni I
oboeni, umetni~ki stakla).
Stakloto se topi vo sadovi od ognootporna glina vo
plamena pe~ka.Topeweto se izveduva na
temperature od 1400 do 1500 S °. Vo poslednata faza
od topeweto, se izbistruva (se osloboduva od vozdu{ni meuri) so dodavawe
na nekoi hemikalii.Pri ladeweto staklenata masa stanuva se pogusta I dava
pove}e mo`nosti za proizvodstvo i obrabotka: izvlekuvawe (prozorsko staklo)
duvawe (~a{i i {i{iwa) valawe i ra~nha obrabotka.
Stakloto e ve{ta~ki amorfen proizvod vo ~ij sostav se nao|aat : oksidi( na Na,K, Mg, Ca, Ba, Pb, Zn, itn) kvarcen pesok, Br2O3 , Al2O3, P2O5 .
Osobinite na stakloto zavisat od prisutnosta na ovie sostojki. Stakloto e amorfno cvrst material i vrz osnova na negovata struktura toa se nao|a pome|u kristal i te~nost. Za razlika od kristalnite supstancii , stakloto nema ostra to~ka na topewe, odnosno prvo omeknuva pa potoa se topi. Vo vakva sostojba mo`e da se obrabotuva vo razni oblici. Glaven material za dobivawe na site vresti na staklo e kvarcot. Karakteristikite na stakloto ne zavisat samo od upotrebenite materijali tuku i od nivnite razmeri. Menuvaj}i gi sostojkite na stakloto kako i nivnite razmeri mo`e da se dobie staklo so razli~ni kavaliteti: topewe, cvrstina, sjaj, refrakcijona mo} itn.
Fizi~kite svojstva {to go pravat stakloto nezamenliv material za namenite
{to gi spomnavme se:
*proyirnost
*ne ja propu{ta vodata
*obi~noto silikatno prozorno staklo ja reflektira infracrvenata svetlina, pa
zastaklenite prostorii go zasiluvaat efektot na staklena bav~a.Se
upotrebuva za pravewe stakleni gradini za odgeduvawe na ranogradinarski
kulturi;
*otporno e na najgolemiot broj na kiselini i bazi
*ne propusta vozduh.Se koristi za hermeti~ko zatvorawe i za vakuumirani
elektri~ni uredi kako {to se elektri~nite svetilki, rengenskite cevki i drugo.
Natriumovo(obi~no) staklo se dobiva so topewe na kvarcen pesok, soda(Na2CO3)i varovnik(CaCO3). Hemiskiot sostav na ova staklo mo`i odprilika da se pretstavi : 12.9% Na2O, 11.6% CaO, 75.5% SiO2. Toa e "mekano staklo", lesno se topi od nego se pravat stakla za prozorci, i razli~ni predmeti za domakinstvo.
Kaliumovo(tvrdo) staklo vo sostavot e sli~no na natriumovoto, (K2O . CaO . SiO2) samo pri proizvodstvo namesto natrium karbonat se zema kalium karbonat . Ova staklo e pote{ko rastoplivo od natriumovoto; postojano prema temperaturnite promeni, se primenuva vo hemikite labaratorii vo oblik na stakleni cevki i razni hemiski sadovi.
Olovno(kristalno) staklo sodr`i olovo, namesto kalcium i go ima ovoj sostav K2O . PbO . 6SiO2 . Ova staklo nema golema tvrdina, mo`e da se obrabotuva(glanca), lesno se topi, ima golema gustina, ja prekr{uva svetlinata. Olovnoto staklo se upotrebuva za obrabotka na luksuzni predmti "kristalno staklo" . drug vid na olovnoto staklo poznato kako "flint staklo" se primenuva vo potikata za proizvodstvo na leki.
Jensko staklo sodr`i(74.5 % SiO2, 8.5% Al2O3, 4.6% B2O3, 7.7%Na2O, 3.9% BaO, 0.8%CaO, 0.1% MgO). Ova staklo e otporno na nagli promeni na temperasturata in a razli~ni hemiski supstancii toklu zatoa ova staklo se koristi za izrabotka na hemiski sadovi.
Oboenoto staklo se dobiva so dodavawe metalen oksid ili metali vo istopenoto staklo . Bojata zavisi od koja sostojka e prisutna pr. Lilava od oksidot na nikel, plavo-lilva od oksidot na mangan, plava od oksid na kobalt, blavo-zelena od oksid na `elezo, zelena od oksidot na hrom i sl.) Otpornosta na stakloto prema vodata kiselinite, i visokata temperatura se zgolemuva so koli~estvoto na SiO2.
Stakloto nema odredena to~ka na topewe. So zagrevawe se omeknuva, mo`e da se pretvori od amorfno do kristal.
Bezbedno staklo e najzna~ajno za avomobilskata industrija. Vo ponovo vreme se dobiva takvo staklo vo koe se vmetnuva tenok sloj na ~ista i providna plastika me|u 2 stakleni plo~i. Taka {to koga stakloto bi puknalo negovite delovi bi se zadr`ale na plastikata.
Drug na~ina za dobivawe na bezbedno staklo e koga so zagrevawe se omeknuva, a potoa nejzinata povr{ina se ladi so stuewe na vozduhot. So toa se postignuva da staklenata povr{ina dobie kompresivno napregnuvawe so koe se ovozmo`uva da bide otprorno kon svitkuvawe. Ako dojde do kr{ene na takvo staklo toga{ nastanuvaat male~ki stakleni ~esti~ki koi se relativno bezopasni.
Stakleni vlakna (pre~nik 2-4 *10-9 m)sepove}e se proizveduvaat poradi toa
{to imaat golem otpor kon kineweto. Tkaeninite koi se proizveduvaat od
ovievlakna se nezapalivi so dobri izolatorski ososbini kon toplina, elektricitet,
i zvuk a ehmiski se stabilni. Se proizveduva taka {to od stopenata masa se
izvlekuvaat tenki mlazovi za da se oladat bez predhodno oblikuvawe.Od ovie
vlakna se proizveduva staklena volna koja se koristi kako termoizolacionen
materija vo grade`ni{tvoto.
KERAMIKA
Керамиката е една од најстарите и најраспространетите уметности за украсување, која се состои од предмети (најчесто од оние за употреба, како садови,чинии и вази) направени од глина и зацврстени со печење.
Земјените садови се најстарите и наједноставните облици. Кинезите го почнале своето софистицирано производство на керамика во неолитот и правеле порцелан најрано во 17 век. Класичната грчка и исламска култура се, исто така, познати по своите уметнички и технички иновации во грнчарството.
Керамика-традиционално, предмети направени од природни материјали како што се глина и кварцен песок, кој се обликуваат и стврднуваат со печење на високи температури за предметот да биде поцврст, потврд, и помалку пропустлив на течност.
Главни керамични производи се садовите за употреба во домаќинството, садовите за јадење, тулите и плочки.
Glinata pretstavuva osnoven material na kerami~kata industrija. Nejzinata upotreba se osnova vrz izvnrednata plasti~nost(lesno izrabotliva). Od glinata koja epome{ana so malku voda mo`at da se naprvat razni predmeti koi go zadr`uvaat svojot obliki pos u{eweto.
Glinata niz vekovite be{e osnoven material za dobivawe na keram~ki proizvodi, pa zaradi toa pod keramika podrazbiraa proizvodi isklu~ivo proizvedeni na baza na silikatni urovini(soedinenija. Me|utoa so razvojot na naukata i tehnikata osobeno vo poslednite 20-30 god. , se napravi sinteza na novite kerami~ni materijali koi po hemiski sostav ne se voop{to silikatni materijali. Poradi toa denes pod keramika se podrazbiraat i site onie materijali koi se dobivaat od hemiski soedinenija(oksidi, karbidi, nitridi itn.) i pripa|aat na op{tata grupa na nemetali.
Porcelanot i kerami~kite proizvodi se dobivaat so obi~no pe~ewe na
oblikuvana masa koja se sostoi od glina, kvarc i feltspat.Vo nekoi slu~ai,koga
se izrabotuvaat grade`ni materijali, kako {to se tuli i keramidi, toga{ masata
se sostoi samo od glina.^istata glina se narekuva kaolin,I toj se pe~e spored
stepenot na ~istotata, do bel proizvod.Ovoj se upotrebuva za porcelain vo
doma}instvata i za sanitarni uredi.Ne~istite glini se koristat za grade`ni
materijali i obi~na keramika.
Primenata na porcelanot vo doma}instvata I tehnikata proizleguva od
negovite povolni fizi~ki svojstva:
Odli~en elektri~en izlolator.Poradi ova negovo svojstvo toj e
nezamenliv elektroizolacionen material kaj trafostanicite,
dalekovodite , elektrocentralite, dispe~erskite centri i kaj
osiguriva~kite tabli vo stambenite i delovnite objekti:
Odli~en toplinski isolator.Poradi ova negovo svojstvo, jadeweto i
pieweto ostanuvaat podolgo vreme topli otkolku koga se vo matalni
sadovi.Zatoa sadovite vo doma}instvoto pove}eto se izraboteni od
porcelan
Visoka to~ka na topewe. Ova svojstvo dava dopolnitelen kvalitet vo
primenata kako elektroizolator.Vo slu~aj na potekuvawe silna
struja,doa|a do zagrevawe no ne I do topewe na ovaj material:
Ne e zapaliv.U{te eden kvalitet vo prilog na primenata kako
nezamenliv elektri~en isolator:
Otporen e na voda, kiselini i bazi.Nezamenliv material vo
proizvodstvoto na }eramika za bawi , kujni I laboratoriska oprema.
Dobivaweto
porcelanski proizvodi
zapo~nuva so
pro~istuvaweto na
surovinite, miewe,
boewe i me{awe, se
dodeka ne se dobie
masa pogodna za
oblikuvawe.
Oblikuvaweto mo`e da bide ra~no ili ma{insko za proizvodstvo na ovalni
predmeti. Na ovaj na~in se formiraat ~inii, filxani saksii I elektroizolatori.
Presuvawe e postapka so koja se formiraat yidnite i podnite kerami~ki
plo~ki.Prigotvenata masa se presuva pome|u podvi`en {ablon I cvrsta
podloga.Inaku tulite i }eramidite se proizveduvaat so presuvawe vo forma
na voluminozno par~e.Skulpturite od glina se proizveduvaat so procedura
nare~ena leewe. Glinena ka{a se naleva vo kalapi od materija koja mo`e
da ja sobere vodata(pr. Gips).Na toj na~in te~nosta istekuva, a ostanuva
sloj koj se nafa}a na yidovite i koj mo`e da se napravi dovolno debel za
da se ostrani od kalapot.
Su{ewe. Predmetite se ostavaat na
spontano (prirodno) su{ewe.
Pe~ewe. Za razni nameni se
primenuva razli~na temperature na
pe~ewe,{to mo`e da se vidi vo
tabelata podolu.
Glazirawe. Na nekoi od proizvodite
po prvoto pe~ewe im sleduva u{te edno pe~ewe zatoa {to im se
nanesuva goren sjaen proyiren ili neproyiren sloj nare~en glazura.Ulogata
na glazurata se sostoi vo toa, za porcelanskiot proizvod da ne se propu{ta
voda ili ednostavno od estetska gledna to~ka.
Najva`nite sostojki od koi se pravi glazurata se: pesok, kvarc, staklo,
glina, feltspat,boraks i drugo, koi se me{aat na razli~ni na~ini, vo
zavisnost od namenata.
Pe~eweto na glazirawe se izveduva na temperatura od 700 do 900 S°.
Osnovni grupi na kerami~ki materijali se:
-ognotporen material(dolomicna keramika, magnezitna keramika, alomisilikatni ognootporni materijali);
-tehni~ka keramika (keramika na baza na ~isti oksidi-BeO, MgO, ZrO2, UO2, Al2O3 itn) steatitna keramika ( MgO . SiO2), kordieritna keramika(2MgO . 2 Al2O3 . 5 SiO2), barium-titanatna kermika, keramika na bazi na nitride, karbidi, boride i silicidi;
-grade`na keramika (tuli, geramidi, fasadna keramika, hemiski otporna keramika);
-fina keramika(porcelain, fajans, majolika) ;
Pod ognootporni kerami~ki materijali se podrazbiraat onie materijali koi se koristat za yidawe na razli~ni industriski pe~ki koi rabotat na visoko temperaturno greewe(nad 1000⁰C) Najgolemi proizveduva~i na magnezitna keramika se Rusija i SAD.
Tehni~kata keramika obedinuva golem broj razli~ni materiali koi so hemiski pat se dobieni i imaat pecifi~ni osobini. Za razlika na tradicionalnite oblici na grade`nite, ognootpornite i finata keramika, proizvodstvoto na tehni~kata keramika se bazira voglavno na primena na hemiski ~isti materijali. Ovde spa|aat pome|u drugoto , dielektri~na keramika(barium-titanati), magnetna keramika-feriti(keramika na baza na NiO, ZnO, Fe2O3, odnosno BaO i Fe2O3)
Finata keramika nao|a golema primena vo domakinstvoto, kako i vo naukata i tehnikata za proizveduvawe na razni predmeti, uredi i aparati. Porzelanot, poluporcelanot i fajansot, mnogu se koristat za dobivawe na sanitarni elemeni i plo~ki.
Kerami~kite materijali koi se prmenuvaat vo grade`ni{tvoto se narekuvaat grede`na keramika. Taa naj~esto se klasificira po primenata i se deli na yidna(tuli)fasadna(razli~ni vresti na kerami~ki plo~ki) krovna(geramidi) i kanalizaciono-drena`na(kanalizacioni i drena`ni cevki).
SOU gimnazija "Josip Broz Tito"
STAKLO
I
KERAMIKA
Izrabotile: Mentor:
1.Viktorija Dimovska Petar \or|ievski
2.Daniela Georgievska
3.Dostanka Jovanovska
4.Katerina Lumakovska
5.Aleksandra Ne~ovska III-4
Koristena literatura:
Stanimir R.Arsenievic(1994)Hemija-opsta i neorganska, Beograd-Naucna Knjiga
htpp:/wickypedia.com/keramika
htpp:/wickypedia.com/staklo