Download - KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 3. Modeli organizacije kognitivne obrade informacija/Čulna memorija
PREDAVANJE III MODELI ORZGANIZACIJE KOGNITIVNE OBRADE INFORMACIJA ČULNA MEMORIJA
KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA Jesenji semestar 2012. Predavač: Goran S. Milovanović
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 2
Deo I
Modeli organizacije kognitivne obrade informacija
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 3
Deo I Modeli organizacije kognitivne obrade informacija
Po ko zna koji put: razlika između „nižih“ i „viših“ kognitivnih procesa.
Niži kognitivni procesi bliži, vrše neposredniju, elementarniju obradu informacija od podataka koja dobijamo od čula; ti podaci pre stižu do njih nego do viših kognitivnih procesa.
U ovom i naredna dva predavanja diskutujemo upravo niže kognitivne procese:
• Čulna memorija • Prepoznavanje oblika i pažnja • Operativna (kratkoročna) memorija
Pre svega ovoga, moramo da naučimo nešto o teorijama organizacije kognitivne obrade informacija: kojim redom, kako i zašto se kognitivni procesi nižu u fazama obrade?
Kostić predstavlja prikaz određenog minimalnog teorijskog koncenzusa u proučavanju kognitivnog sistema sa kojim bi se verovatno složila velika većina istraživača (Kostić, 2006).
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 4
Deo I Modeli organizacije kognitivne obrade informacija
(1) Kognitivni sistem je odgovoran za kognitivne procese i na taj način određuje elementarni predmet istraživanja kognitivne psihologije: zadatak kognitivne psihologije da pruži strukturalni i funkcionalni opis kognitivnog sistema. Pod strukturalnim opisom podrazumevamo identifikaciju komponenti kognitivnog sistema, a pod funkcionalnim – identifikaciju funkcija tih komponenti, kao i način na koji se komponente kognitivnog sistema nalaze u interakciji.
(2) Moguće je ustanoviti određenu hijerarhiju kognitivnih procesa u lancu obrade podataka koji su dobijeni od čula; izvesno je da kognitivna obrada nije trenutna i da se odvija u fazama, uključujući veći broj procesa i podprocesa, ili: kognitivnih operacija i podoperacija. Serijalna (redna) organizacija kognitivnih procesa: faze.
(3) U kognitivnoj psihologiji imamo više dobro poznatih empirijskih razloga da tvrdimo da je kognitivna obrada informacija često paralelna, da kognitivni procesi funkcionišu u složenim interakcijama, te da je slika kognitivne obrade informacija koja se odvija redno, sa progresivnom složenošću, ipak samo aproksimacija realnog kognitivnog funkcionisanja.
Kostić, 2006.
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 5
Deo I Modeli organizacije kognitivne obrade informacija
Model Atkinsona i Šifrina (1968 – i dopunjen kasnije)
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 6
Deo I Modeli organizacije kognitivne obrade informacija
Krejk i Lokhart: teorija nivoa obrade
nivo obrade fizičkih karakterika
nivo obrade fonoloških karakteristika
nivo obrade značenja „dubina
obrade“
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 7
Deo I Modeli organizacije kognitivne obrade informacija
Krejk i Lokhart: teorija nivoa obrade
• Eksperiment Krejka i Talvinga • Količina zadržanog materijala (test
reprodukcije) varira sa „dubinom obrade“
• Kritika teorije nivoa obrade • Cirkularnost u naučnom objašnjenju • Paralelnost u kognitivnoj obradi reči
(konekcionisti 80-ih; diskutovaćemo to kad dođe vreme)
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 8
Deo II
Čulna memorija
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 9
Deo II Čulna memorija
Još Urlik Najser:
• vizuelni aspekt čulne memorije naziva ikoničkom memorijom (engl. iconic memory)
• a njen auditivni aspekt – ehoičkom memorijom (engl. echoic memory).
Kostić (2006) predlaže sledeću sistematizaciju osobina senzorne memorije: (1) Informacije u čulnoj memoriji reprezentuju celokupan materijal koji su registrovala naša čula,
dok se tek deo tog materijala prosleđuje daljim fazama kognitivne obrade informacija;
(2) informacije u čulnoj memoriji zadržavaju se samo kratkotrajno, od pola sekunde do nekoliko sekundi; nalaz varira sa promenom čulnog modaliteta (vizuelni ili auditivni) koji ispitujemo; i konačno,
(3) materijal u čulnoj memoriji nije osmišljen.
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 10
Deo II Čulna memorija
Eksperimenti Džoržda Sperlinga
Reprodukcija: 4-5 slova uspešno
Reprodukcija naznačenog reda: praktično sve
ZAKLJUČAK: U nekom intervalu, mora da je ikonička memorija zadržala sve informacije dobijene od čula!
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 11
Deo II Čulna memorija
Eksperimenti Džoržda Sperlinga: a koliko se dugo materijal zadržava?
* A F H J K I R G P
Visok ton
Srednji ton
Dubok ton
ISI
Posle ISI od 450-500 ms, Reprodukcija u zadatku delimičnog izveštaja spada na nivo one u zadatku potpunog izveštaja.
ZAKLJUČAK: Ikonička memorija zadržava materijal oko 0.5 sec!
Odgovor!
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 12
Deo II Čulna memorija
Eksperiment Eriksona i Kolinsa
ISI Stimulusi Eriksena i Kolinsa. Pri kratkotrajnom ISI, dva besmislena skupa tačaka zajednički tvore trigram (tri slova) koji su ispitanici u stanju da prepoznaju; već za ISI > 100ms, to više nije moguće.
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 13
Deo II Čulna memorija
Eksperimenti Džoržda Sperlinga: a da li je materijal osmišljen?
A F 0 9 7 I 3 G P
Brojevi
Slova
Rezultat: veoma loša reprodukcija.
ZAKLJUČAK: materijal u ikoničkoj memoriji nije osmišljen; on je prekategorijalan.
Odgovor!
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 14
Deo II Čulna memorija
Ehoička memorija
Prvi eksperimenti: četiri zvučnika Moreja, Bejtsa i Bareta.
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 15
Deo II Čulna memorija
Ehoička memorija
Tehnika za ispitivanje ehoičke memorije Darvina, Tervija i Kraudera.
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 16
Deo II Čulna memorija
Ehoička memorija
• Pri potpunom izveštaju, reprodukcija oko 20%!
• Delimični izveštaj bolji od potpunog izveštaja
• Funkcija opadanja reprodukcije slična kao i za ikoničku memoriju, ali se materijal se zadržava do četiri sekunde!
• Materijal nije osmišljen (brojevi i slova; ponovo bezuspešno reprodukcija)
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 17
Deo II Čulna memorija
Kritika koncepta čulne memorije (1) U pitanju je perzistencija aktivacije receptora, ne poseban memorijski domen
• Barbara Sakit iznosi hipotezu da čulna memorija nije pravi memorijski domen, već da su svi fenomeni demonstrirani eksperimentima koje smo diskutovali posledica perzistencije u aktivaciji receptora odgovarajućeg čulnog modaliteta
• Di Lolo: ako je to tako, onda duža ekspozicija duže zadržavanje materijala.
• Di Lolovi eksperimenti efektno obaraju ovakvu hipotezu, jer pokazuju da pri produženoj ekspoziciji stimulusa dolazi do kraćeg, a ne do dužeg zadržavanja materijala u čulnoj memoriji.
• EEG: Mantisalo i Natanen postavljaju eksploratorne elektrode svojim ispitanicima kojima daju zadatak da čitaju određeni tekst
• s vremena na vreme tokom čitanja emituje ton određene visine • nalazi pokazuju da nekih 200 ms posle pojave tona počinje registracija jednog
evociranog potencijala (talasa) koji se polako gubi i traje ukupno oko 4 sec
Kog.Psi, jesen 2012: PREDAVANJE III 18
Deo II Čulna memorija
Kritika koncepta čulne memorije (2) Hejberova kritika: koncept čulne memorije nije ekološki validan
• U ekološki validnim uslovima, u uslovima u kojima se opažanje i kognitivna obrada odvijaju u realnom životu, tahistoskopsko izlaganje stimulusa jednostavno ne postoji!
• Hejber smatra da koncept čulne memorije nema ekološku validnost: naše opažanje je u prirodnim uslovima kontinuiran proces koji se ne sastoji od registrovanja informacija „iseckanih“ na kratke ekspozicije;
• Nalazi o čulnoj memoriji su tako artefakti eksperimentalne procedure, pre nego svedočanstvo o nekom pravom kognitivnom podsistemu.
• Inspirativna kritika: neki rezultati Trizmanove pokazuju da se u ikoničkoj memoriji odražavaju i elementi dinamike vizuelnih scena, tj. da nije u pitanju samo zadržavanje statističkih i diskretnih vizuelnih slika.