Download - Kraska erozija
![Page 1: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/1.jpg)
Kraška erozija
Ivona Biočanin I8
![Page 2: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/2.jpg)
• Kraška erozija predstavlja hemijski
proces nastajanja oblika reljefa
delovanjem vode na lako
rastvorljive stene-krečnjak, gips i
dolomit.
• Kraški oblici se, prema mestu
formiranja, dele na površinske i
podzemne.
![Page 3: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/3.jpg)
Površinski erozivni kraški oblici
• Škrape
• Vrtače
• Uvale
• Kraška polja
![Page 4: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/4.jpg)
Škrape• Uske paralelne brazde dubine od nekoliko
centimetara do nekoliko metara izmeĎu kojih su oštri
grebeni.
• Velika površina zahvaćena škrapama naziva se
škrapar ili ljuti kras.
![Page 5: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/5.jpg)
Vrtače• Zatvorena okruglasta udubljenja u krečnjaku,
prečnika do 200m i dubine 5-10m.
• Predeo sa velikim brojem vrtača naziva se boginjavi
kras.
![Page 6: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/6.jpg)
Uvale• Izdužena udubljenja u krečnjaku dužine nekoliko
kilometara i širine do nekoliko stotina metara.
• Nastaju spajanjem više vrtača ili proširivanjem
nekadašnjih dolina usečenih u krečnjacima.
![Page 7: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/7.jpg)
Kraška polja• Imaju oblik velikih kotlina strmih strana i zaravnjenog
dna dužine do 60 km, a širine 10-15 km.
• Nastaju kao poligenetski oblici (delovanjem kraske
erozije u tektonskim rasedima ili ugibima) ili redje
spajanjem uvala.
![Page 8: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/8.jpg)
Podzemni erozivni kraški oblici
• Ponori
• Jame
• Pećine
• Prerasti
![Page 9: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/9.jpg)
Ponori
• Predstavljaju pukotinu na dnu vrtače ili
kraškog polja gde poniru površinski tokovi.
![Page 10: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/10.jpg)
Jame
• Podzemni kraški
oblici u vidu
vertikalnih kanala.
• Mogu biti duboke i do
nekoliko stotina
metara.
![Page 11: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/11.jpg)
Pećine
• Sastoje se od mahom horizontalnih kanala
prolaza i dvorana rasporeĎenih u više
nivoa.
• Nastaju mehaničkim i hemijskim
delovanjem vode (reke ponorice)
• Često su ukrašene pećinskim nakitom.
• Najduža pećina na svetu je Mamut pećina
u SAD (590 km).
![Page 12: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/12.jpg)
Mamut pećina
![Page 13: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/13.jpg)
Prerasti
• Posebni kraški oblici,
prirodni mostovi iznad
reka nastali urušavanjem
tavanica nekadašnjih
pečina.
• Veoma su retki, ali ih u
Srbiji ima 12.
![Page 14: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/14.jpg)
Akumulativni kraški oblici
• Taloženjem kalcijum-karbonata u koritima reka uz
pomoć mahovine nastaju bigrane prečage i barijere.
Na njima nastaju vodopadi ili se uzvodno od njih
formiraju mala jezera.
![Page 15: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/15.jpg)
• Taloženjem kalcijum-karbonata u pećinama nastaje
pećinski nakit.
• Sa tavanice vise stalaktiti, a na podovima nastaju
stalagmiti, koji se mogu spojiti i formirati pećinski
stub.
![Page 16: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/16.jpg)
• Pećinski nakit se može formirati i u obliku
zavesa, draperija i travertinskih slivova.
![Page 17: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/17.jpg)
• Predeo sa velikim naslagama čistog krečnjaka u
kojem su razvijenu svi kraški oblici naziva se potpuni
kras ili holokras (Dinarski kras), a predeo sa velikom
kolicinom nerastvorljivih komponenti sa slabije
izrazenim kraškim oblicima reljefa nepotpuni kras ili
merokras (okolina Beograda, Sremčica)
![Page 18: Kraska erozija](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012309/559b53971a28ab844e8b47f5/html5/thumbnails/18.jpg)