ISTRAŽIVAČKO RAZVOJNI CENTAR PSS INSTITUT “TAMIŠ˝ PANČEVO
____________________________________________________________________
Krupnika
(Triticum spelta L)
Dr Vladan Ugrenović, naučni saradnik
Dr Vladan Ugrenović, naučni saradnik
Krupnik (Triticum spelta L.) je heksaploidna,
gajena, plevičasta forma pšenice sa lomljivim
vretenom klasa (Jeftić, 1996).
Od obične pšenice morfološki se razlikuje po
tankim, visokim stablima, sklonim poleganju,
zatim veoma razgranatom korenovom sistemu i
visokoj energiji bokorenja.
Krupnik, pir, pira, spelta.....
K
Slika 2. Robusne biljke krupnika u fazi pred klasanje (foto: Ugrenović 2012).
Pri žetvi klas krupnika se raspada na klasiće u
kojima se nalaze najčešće dva, a ponekad i tri
zrna (caryopsis).
Slika 3. Klasovi krupnika (foto: Ugrenović, 2010).
Zrna su čvrsto obavijena plevama i plevicama, a kod
neselekcionisanih populacija krupnika one se teško uklanjaju
(Ruegger et al., 1990; Reento and Muck, 1999).
Slika 4. Klasići i zrna krupnika (foto: Ugrenović, 2012).
U svim područjima gajenja postepeno je
zamenjivan običnom pšenicom, tako da se od
polovine dvadesetog veka u proizvodnji nalazi
samo na većim nadmorskim visinama, pretežno
kao krmna biljka.
Plevičasti plod krupnika nepodesan je za
korišćenje u ishrani ljudi dok se ne oslobodi
pleva i plevica.
Dodatni troškovi prerade zrna u brašno uticali
su na sve manji interes poljoprivrednih
proizvođača da gaje krupnik.
Prema arheološkim nalazima krupnik je gajen i korišćen u
ishrani ljudi na prostoru Transkavkazja, severno od Crnog
mora, pre više od 7.000 godina.
Hranljiva vrednost zrna krupnika ogleda se u:
• visok sadržaj ukupnih proteina (i do 19%),
• veći sadržaj esencijalnih aminokiselina,
• dosta prehrambenih vlakana (6%),
• vitamina B-kompleksa, mukopolisaharida
(stimulišu imunološki sistem organizma),
• većim sadržajem ulja i mineralnih soli.
Brašno krupnika koristi se kao poboljšivač kvaliteta i
ukusa pšeničnog hleba i drugih hlebno-pekarskih
proizvoda.
• variva
• pahuljice
• klijanci
• beli hleb i hleb od integralnog brašna
• testo i bez dodavanja jaja - za osobe osetljive na
albumin
• pivo
Prinosi zrna su manji nego kod obične pšenice, ali su variranja u
izmenjenim uslovima spoljne sredine manje izražena.
Prinosi mogu dostići i do 5 t ha-1, najčešće oko 3 t ha-1 oljuštenog
zrna.
Slika 5. Usev krupnika u punoj zrelosti (foto: Ugrenović, 2011).
Sorte i lokalne populacije
• Jedina kod nas priznata sorta je Nirvana stvorena u
Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.
• Poznate sorte u EU su:
Franckerkorn
Eco 10
Ostro
Edners – Rotkom
• Kod proizvođača u Srbiji prisutno je nekoliko lokalnih
populacija, introdukovanih iz Švajcarske i Mađarske.
Slika 6. Demonstracioni ogled sa sortama krupnika, na organskom demo polju
Instituta Tamiš (foto: Ugrenović, 2015).
Tabela 1. Rezultati sortnog ogleda krupnika (Triticum spelta L) na
organskom demo polju Instituta Tamiš u 2015. godini.
Sorta Prinos oljuštenog zrna (t ha-1)
Indeks pleva
(%)
Edners – Rotkom 2,59 30,82
Ostro 2,77 34,12
Ekö 10 2,32 32,96
Lokalna populacija
– Bačko Gradište
2,38 31,85
Nirvana 2,22 30,72
Prosek 2,46 32,09
Krupnik je veoma robusna biljka koja dobro uspeva u različitim
agroekološkim uslovima. U našoj zemlji može se gajiti i na
nadmorskim visinama višim od 800 m.
Slika 7. Usev krupnika u selu Bogdanica (foto: Ugrenović 2011).
Postoje ozime i prolećne forme.
• tolerantan na nepovoljne uslove spoljne
sredine, ali je osetljiv na sušu
• ima izrazito male potrebe za đubrenjem
• jako bokori
• konkurentna je u odnosu na korove
(vigor, prostatum tip)
• ispoljen kvalitet
Po svojim biološkim i agronomskim osobinama
krupnik je pogodan za gajenje u organskoj
proizvodnji.
Zasenjivanje, gušenje - tip bokora kod pšenice u fazi vlatanja:
semiprostratum erektum
( S
am
ob
or
Ves
na,
2007)
Izbor sorte za organsku proizvodnju
Slika 9. Biljke krupnika u početnoj fazi bokorenja – prostatum tip bokora
(foto: Ugrenović 2012).
Slika 10. Biljke krupnika u fazi vlatanja –semiprostatum tip bokora
(foto: Filipović, 2012).
Slika 11. Početak klasanja krupnika u odnosu na običnu pšenicu odvija se oko deset
dana kasnije (foto: Ugrenović, 2010).
Sklonost ka poleganju!!!
Slika 12. Poleganje krupnika u ogledu sa gustinama setve (foto: Ugrenović, 2013).
Upotreba plevičastog ili oljuštenog semena???
• Pleve i plevice predstavljaju prepreku za upijanje vode.
• Negativan uticaj plevica na klijanje i nicanje izraženiji je u uslovima suše.
• Plevice krupnika štite seme od napada patogenih gljiva.
• Ljušćenje može dovesti do oštećenja semena.
• Nema troškova za ljušćenje.
Količina semnana za setvu:
• Optimalan broj biljaka u sistemu organske
proizvodnje je ~ 450 po m2.
• Postiže se sa ~ 250 kg plevičastog semena po ha.
Optimalno vreme setve:
• U našim agroekološkom uslovima kao i za običnu
pšenicu – prva dekada oktobra
ISPOLJAVA PLASTIČNOST U ODNOSU NA
POTREBAN BROJ BILAKA I VREME SETVE.
Setva plevičastog semena
Zapremina - plevičasto:
100g – 400 cm3
Zapremina - oljušteno:
100g – 170 cm3
Zapremina plevičastog semena značajno je veća od
oljuštenog, pa to stvara poteškoće pri setvi.
Slika 13. Štelovanje sejalice u setvi krupnika
(foto: Filipović, 2009).
Kod nekih tipova sejalica nije moguće ostvariti setvenu
normu plevilastim semenom pa se setva mora ponoviti po
istim tragovima.
Slika 14. Setva krupnika na oglednom polju Instituta Tamiš (foto: Ugrenović, 2009).
plevičasto oljušteno
U povoljnim uslovima za nicanje nema razlike
između vremena klijanja i nicanja plevičastog i
oljuštenog semena krupnika.
Slika 15. i 16. Istovremeno klijanje plevičastog i oljuštenog semena
(Foto: Ugrenović, 2009).
Slika 17. Agrotehnički mikroogled sa krupnikom - istovremeno nicanje plevičastog i
oljuštenog semena.(foto: Ugrenović, 2009).
Žetva se obavlja kombajnom adaptrianim za prava žita. Zrna
posle žetve ostaju čvrsto obavijena plevama i plevicama. Na
tržištu u prometu kao kategorija za krupnik, figurira plevičato
seme ili zrno.
Slika 18. Žetva krupnika (foto: Ugrenović, 2010).
Prema Ugrenoviću (2013) udeo zrna u masi plevičastih
plodova može se izraziti indeksom pleva (IP) koji
predstavlja odnos između mase oljuštenog zrna sa
plevičastim, a može se izračunati po obrascu:
100Ppz
PozIP
IP – indeks pleva;
Poz – prinos oljuštenog zrna;
Ppz – prinos plevičastog zrna.
PARAMETAR PRODUKTIVNOSTI
Ljuštilica za krupnik i proso
• Treba da odstranjuje
primese iz neoljuštene
mase klasića.
• Treba da ljušćenjem
odvoji zrno od ljuske,
procenat oljuštenih zrna
najmanje 90%
• Treba da ne oštećuje i
lomi zrno. Slika 19. Laboratoriska ljuštilica za krupnik,
kakvu poseduju u Institutu Tamiš.
Slika 20. Linija za ljuštenje, odprašivanje i selektovanje krupnika u Bačkom Gradištu
na gazdinstvu Jeftić (foto: Ugrenović, 20112).
Hvala na pažnji!!!
___________________________________________________________________________ Dr Vladan Ugrenović, naučni saradnik, Institut Tamiš, Pančevo mob: +381648814412, e-mail: [email protected]
___________________________________________________________________________