Download - Kvalitet Vode Rijeke Vrbas (1)
SEMINARSKI RAD
Iz predmeta;
KVALITET ŽIVOTNE SREDINE
Tema rada;
“KVALITET VODE RIJEKE VRBAS“
Mentor; Student;
0
Doc.dr Radenko Đurica Branislav Rađević
Br.Indexa;IV-180/10
Banja Luka,mart 2011
Sadržaj
1.0.Uvod.....................................................................................................................................................................2
2.0.Nacionalni propisi iz domena kvaliteta voda.......................................................................................................3
2.1. Organizacija kontrole kvaliteta kod nas...........................................................................................................3
3.0. Istraživanja na rijeci Vrbas...............................................................................................................................4
3.1. Ekološka studija slivnog područja Vrbasa u ljeto 2000....................................................................................4
3.2. Fizičko-hemijske analize,jun 2000.....................................................................................................................5
3.3. Fitoplankton........................................................................................................................................................7
3.4. Zooplankton........................................................................................................................................................8
3.5. Fauna dna...........................................................................................................................................................9
4.0. Istraživanja u julu 2000 godine........................................................................................................................10
4.1. Hemijske analize...............................................................................................................................................11
4.2. Fitoplankton......................................................................................................................................................11
4.3. Zooplankton.......................................................................................................................................................11
4.4 . Fauna dna.........................................................................................................................................................12
4.5. Toksikološki testovi............................................................................................................................................13
5.0. Istraživanja u avgustu 2000 godine....................................................................................................................14
5.1.Hemijske analize..................................................................................................................................................14
5.2.Fitoplankton.........................................................................................................................................................15
1
5.3.Zooplankton.........................................................................................................................................................15
6.0.Ocijena ekološkog stanja slivnog područja Vrbasa kod Banja Luke u toku ljeta 2000 god..............................16
7.0.Kvalitet vode Banjalučkog vodovoda sa aspekte hemijske kontrole...................................................................17
7.1.Kontrola kvaliteta.................................................................................................................................................18
7.2.Kvalitet sirove vode-vodozahvat Novoselija.........................................................................................................18
8.0. Zaključak..............................................................................................................................................................25
9.0.Literatura...............................................................................................................................................................26
2
1.0.Uvod
Voda pokriva 71% površine Zemlje.Od svih svjetskih voda ,svega 2,5% čine takozvane
„slatke“vode,uslovno pogodne za korištenje.U posljednjih četvrt vijeka svjetska populacija se
skoro udvostručila.Količina potencijalno raspoložive vode po stanovniku opala je sa 12.500m/3
na 7.500 m/3 godišnje po stanovniku a potrošnja se udvostručila.Evidentno je da se problem
količine raspoloživih voda zaoštrava.
Prema procijenama(Anon) u svijetu se 2000.godine zahvata oko 4.000m/3 vode od čega za
navodnjavanje oko 70%,za industriju oko 22 %,a za stanovništvo(piće,priprema hrane,higijena)
svega 8%.Matematičkim jezikom govoreći,potreban uslov za zadovoljenje ljudskih potreba je da
vode ima a dovoljan uslov da je odgovarajućeg kvaliteta.U prilog ovom stavu govori činjenica da
je čak i tamo gdje je ima,voda često direktni uzročnik oboljenja(npr.arsen u vodama
Bangladeša,fluoridi u vodama dijela Afrike)ili prenosnik uzročnika oboljenja(razni
virusi,bakterije,paraziti).Isto se može reći i za potrebe opstanka i očuvanja akvatične flore i
faune.
Iako je,prosto rečeno,voda/Voda,nauka i struka su je zavisno od pozicioniranja u prirodi
podijelili na
podvrste;površinska(riječna,jezerska,morska),podzemna(aluvijalna,izdanska,karstna),atmosfersk
a itd.Svaki od ovih naziva ima za nauku i struku sasvim određeno značenje i u suštini govori o
mjestu na kome se neka voda nalazi.
S obzirom na razuđenu terminologiju u ovom domenu,u praksi se udomaćio izraz ambijentne
vode koji omogućava terminološku fleksibilnost i generalizaciju.Shodno ovome,izraz kvalitet
ambijentalnih voda se koristi da bi se označio zatečeni kvalitet vode na nekom prostoru bez
obzira da li je voda na tom prostoru zaprljana ili ne.
Podjela voda se takođe izvodi i iz njihove namjene,za piće,za industriju,za navodnjavanje,za
kupanje itd.što je ljudima,umjesto prirode,dalo povod da definišu kvalitet vode za svaku
namjenu,odnosno uspostave standarde za kvalitet vode i te standarde dostignu
tehnologijom.Vodeni organizmi međutim,nemaju na raspolaganju tehnologiju.Njima priroda,a u
posljednje vrijeme sve više nemarni ljudi definišu kvalitet vode,odnosno okruženje u kome žive.
3
S obzirom da je istorija zagađivanja voda i akvatičnih sistema duga a problemi izazvani
zagađivanjem voda tokom vremena narastali, potreba da se obaveze u pogledu zaštite
voda,posebno na realizaciji uzvodni-nizvodni korisnik voda,urede propisima,shvaćena je još u
prošlom vijeku.Shodno tome formirani su prvi propisi,definisani prvi kriterijumi
istandardi.Tokom vremena regulativa je postala obimnija i složenija ali je njen kostur uvijek
činila kategorizacija vodotoka(definiše planirano korištenje vode na datoj dionici) i klasifikacija
voda(definiše potreban kvalitet vode da bi se zadovoljila planirana namjena).
Kategorizacija i klasifikacija voda,ozbiljno shvaćene,predstavljaju cilj koji neka država,regija ili
šira međunarodna zajednica,postavlja.One nisu prost skup brojeva kako na prvi pogled izgleda
već vizija i zadatak koji zahtijeva veliki trud,ulaganja i dugoročno djelovanje.
Lako je,posebno danas u uslovima brze cirkulacije znanja,prepisati kriterijume i brojke,ali je
teško stati iza njih i prihvatititi ih kao nezaobilazan zadatak koji traži
ozbiljnost,znanje,umešnost,upornost,principijelnost,ulaganja i djelovanje na dugi rok.
2.0.Nacionalni propisi iz domena kvaliteta voda
Još šezdesetih godina su na prostorima tadašnje Jugoslavije započete aktivnosti na zaštiti
vode.Nivo saznanja o ovoj problematici brzo je,zahvaljujući intenzivnom naučno-istraživačkom
radu i međunarodnoj saradnji,rastao,a aktivnosti na institucijalnom organizovanju i donošenju
propisa se intenzivirale.Prvi propisi iz domena kvaliteta ambijentnih voda donijeti su krajem
šezdesetih da bi se u periodu u narednih petnaest godina regulativa zaokružila na nivou koji je
bio primjeren tadašnjim okolnostima i saznanjima.Poslije 1982.godine se nije ozbiljnije radilo na
inoviranju ovih propisa a kriza koja je započela devedesetih doprinijela je da se ova problematika
ostavi po strani a ranije donijeti propisi ostanu na snazi u neizmjenjenoj formi.Zadržan je isti
pristup u donošenju propisa(Savezni-republički nivo)ali nije bilo ozbiljnijih akcija,možda ni
volje,da se regulativa harmonizuje i cijelovito inovira.Bez obzira na ovu činjenicu,ne može se
reći da je manjkavosti regulative uticalo da se ostvare krupniji rezultati u zaštiti voda.Prije se
može reći da su nedostatak volje i sredstava uticali da kategorizacija vodotoka i klasifikacija
4
voda kao ključni propisi ove regulative ostanu u domenu želja i više su poslužile za
konstatovanje odstupanja od željenog stanja nego što su poslužili kao cilj kome se ozbiljno
težilo.
2.1.Organizacija kontrole kvaliteta vode kod nas
Kontrola kvaliteta površinskih voda u riječnim oblastima i rezervoarima sa vodom za
snadbdijevanje kupališta vrše zdravstvene organizacije po programima opština i gradova u
kojima su locirana izvorišta za vodosnadbdijevanje ili kupalište.Kontrolu sirove vode
namjenjene snadbdijevanju domaćinstava i kontrolu kvaliteta vode za piće vrše regionalni
Zavodi za zaštitu zdravlja.Rezultati kontrole se predaju republičkoj inspekciji za Zdravstvenu
zaštitu.Zdravstvena organizacija ima evidenciju o svim bolestima prouzrokovanim losšim
kvalitetom vode za piće.Institucije koje su ovlaštene od strane resornog ministarstva vrše
kontrolu prečišćavanja otpadnih voda kao i njihov uticaj na recipient.Rezultati ovih testova se
dostavljaju državnom Hidrometerološkom zavodu.Kada se donosi odluka o izgradnji
struktura(fabrika,pogona itd.) koje mogu imati negativan uticaj na okolinu ili zdravlje
ljudi,neophodno je utvrditi uticaj na okolinu koji mora biti odobren od strane Ministarstva za
zaštitu životne sredine.Standarde za kvalitet površinskih voda i voda za navodnjavanje donosi
Ministarstvo nadležno vodoprivredu,poljoprivredu,zdravstvenu zaštitu i zaštitu okoline,dok
standarde za vodu za piće donosi Ministarstvo za zdravlje.Saradnja između institucija i
privrednih organizacija je jedan od segmenata kontrole kvaliteta vode i zasniva se na
bilateralnim ugovorima jer ni jedna institucija nema sama dovoljno personala ili opreme za
potpunu kontrolu(fizičko-hemijsku,hemijsku,mikrobiološku,biološku i radiološku).
5
3.0.Istraživanja na rijeci Vrbas
Faunu oligoheta slivnog područja rijeke Vrbas su 1976.godine(prije izgradnje brane i
akumulacije Bočac)ispitivali Vagner Meštrov(1982) i konstatovali da se na lokalitetima uzvodno
od potoka Švrakovac i Banja Luke,rijeka Vrbas može okarakterisati kao betamezosaprobni1 tip
ekosistema.Na ovom području se danas nalazi akumulacija Bočac koja je u svojoj trećoj deceniji
postojanja ima izrazito pogoršan kvalitet vode u odnosu na početno stanje.
Na osnovu oligohetne zajednice u ljetnjem periodu 2000.godine,jezero se svrstava u
alfamezosaprobni2 tip voda.
Dvije i po godine nakon postavljanja kaveznog sistema ribnjaka u akumulaciju Bočac,došlo je do
vidne degradacije ekosistema i ponovljenih pojava“cvijetanja vode“ u ljetnjem periodu.
Zbog toga se i prišlo izradi Ekološke studije slivnog područja Vrbasa sa prijedlogom mjera za
njegovu revitalizaciju u sektoru Banja Luka.
3.1.Ekološka studija slivnog područja Vrbasa u ljeto 2000.godine
U toku ljeta 2000.godine,ispitivani su fizičko-hemijski parametri vode i vode za piće,dinamika i
sastav planktona faune dna na lokalitetima-Akumulacija Bočac iznad ušća Ugra,akumulacija
Bočac-kavezi3,Vrbas-Motel Dragana i Vrbas-vodozahvat4.U toku jula i avgusta su uključeni
i;Vrbas-ispod HE Jajce,rijeka Ugar,Crna Rijeka,a uzorak iz kompenzacionog jezera je uzet samo
avgusta mjeseca.Istovremeno su juna i jula mjeseca sakupljeni uzorci iz taložnica JP“Vodovod
Banja Luka“-(okrugla taložnica-izvorište Novoselija,taložnica II-polje B,6-taložnica II-polje C i
taložnica mala-iza bunara br.6).5Kvalitet vode u julu i avgustu je procijenjen i toksikološkim
testovima.
1 Betamezosaprobne vode-umjereno zagađene vode2 Alfamezosaprobne vode-zagađene vode3 Tropik ribnjaci-Bočac4 Novoselija,vodovod5 Bazeni Vodovoda u Novoseliji
6
Uzorci vode i mulja za ispitivanja fizičko-hemijskih i hidrobioloških parametara akumulacije
Bočac,Vrbasa i vodovodnih taložnica su sakupljeni u prisustvu predstavnika KDP“Vodovod“
Banja Luka,zavoda za zaštitu zdravlja Republike Srpske i sanitarnog inspektora.
Za određivanje fizičko-hemijskih pokazatelja kvaliteta voda korištene su sljedeće standardne
metode;pH-elektrohemijski,alkalitet-volumetrijski sa 0,1 mol HCl uz indikator,HPK-
Mn,volumetrijski po metodi Kubela,BPK5-standardna metoda razblaženja,rastvoreni O2-
jodometrijsko određivanje po Winkleru,na licu mjesta elektrohemijski,amonijačni-N-
spektrofotometrijski sa amonijumom molibdatom i askorbinskom kiselinom,ukupni – P-nakon
mineralizacije organskog fosfora sa amonijumom persulfatom u kiseloj sredini na isti način kao i
određivanje rastvorenog fosfora.Uzorci za proučavanje dinamike i sastava planktona su
sakupljeni planktonskom mrežom promjera okaca 22 mikrona.Determinacija fito i
zooplanktona,izvedena je standardnim metodama(Bartoš,1959;Breitling and
Tumpling,1970;Šramek-Hušek at al,1962)a indeks saprobnosti je izračunat po Panlte-Buck-
u(1955).
Uzorci faune dna su sakupljani bagerom tipa Ekman-Birge površine zahvata 132 cm2 i mrežom
po Surber-u površine zahvata 300cm2.Prikupljeni materijal je pripremljen standardnim
metodama za dalju obradu u laboratoriji.Determinacija makrozoobentosa je izvedena na živim
jedinkama primjenom standardnih ključeva za određivanje ove grupe organizama(Brinkhurst and
Jamieson,1971).Broj individua je predstavljen kao ukupan broj jedinki po metru kvadratnom.
Toksikološki testovi su urađeni sa zooplanktonskim test organizmom Daphnia magna
Straus(Cladocera).Laboratorijska kultura Daphnia magna je gajena u standardnim uslovima(US
EPA,1993);staklene posude sa gustinom populacije do 100 jedinki,tvrda sintetička standardna
voda(APHA,1995);bez aeracije;laboratorijsko oscjetljenje;fotoperiod 16 h svijetlo/8h
mrak;temperatura 25+-1 stepen C;hranjene tri puta nedeljno YCT kombinacijom(US
EPA,1991);3ml/l stok kulture.Karakteristike standardne vode date su u tabeli;tvrdoća i alkalitet
su određeni titracijski(APHA,1995),elektroprovodljivost,pH i O2 elektrohemijski.
Tabela 1.Osnovne fizičko-hemijske karakteristike standardne vode i referentnog mulja
lokalitet Tip uzorka Temp.C Tvrdoća Alkalitet pH EC ccO2 satO2%
7
mgCaCO3/l mgCaCO3/l nS/cm2 ppm
kontrola Voda 24 320 145 7,6 690 9,11 87
mulj-
intersticijalna
voda
16 380 172 8 850 6,11 71
U svim testovima toksičnosti su korištene neonate Daphnia magna (starosti do 24h).Akutni
testovi i skraćeni hronični test sedimenta su izvedeni u statičkim uslovima;5 jedinki po test
posudi zapremine 50 ml sa 30 ml test rastvora u po dva ili 4 ponavljanja,a praćena je
imobilizacija,odnosno smrt jedinki.Hronični test je izveden u semi-statičkim uslovima sa
nedeljnom promjenom test rastvora,u po 10,odnosno 20 ponavljanja.Uslov za prihvatanje
akutnog testa je bio 90% preživljavanje kontrole(US EPA,1993),a hroničnog 90% preživljavanje
i 3 generacije potomstva u kontroli(US EPA,1991,1996).Kao uzorak vode smatran je jednokratan
uzorak sa izabranog lokaliteta,dok je sediment tretiran po Burton and Macpherson(1995),kao 5
ml sedimenta resuspendovano u 25 ml uzorka vodenog stuba sa istog lokaliteta.Kao kontrola je
korištena standardna sintetička voda,a kao kontrolni sediment uzorak dna Dunava uzvodno od
Novog Sada.Jedinke u test rastvorima i kontroli hranjene su tri puta nedeljno sa po 0,2 ml YCT
po test posudi.Rezultati su obrađeni Dunett-ovim testom uz analizu varijanse(ANOVA) i testom
sa Bonfenorijevim adaptacijama(US EPA,1991).Statistička značajnost dodjeljivana je na
a(p)=0,05.
3.2.Fizičko-hemijske analize,jun 2000
Na osnovu fizičko-hemijske analize uzoraka vode iz akumulacije Bočac se može konstatovati da
voda akumulacije(uzorak 1 i 2)6pokazuje umjereno organsko opterećenje,koje se prema
pokazatelju HPK-Mn može ocijeniti kvalitetom vodotoka I-klase.Relativno visoke BPK5-
vrijednosti(iznad MDK-II klase)ukazuju na znatno učešće biorazgradljive organske materije u
ukupnom organskom opterećenju.Ono je prema oba pokazatelja nešto veće u akumulaciji nego u
6 Akumulacija Bočac iznad ušća Ugra i kavezi(tropik ribarstvo)
8
nivodnom dijelu toka,što je uslovljeno prije svega uticajem uspora ali i opterećenjem,koje se u
akumulaciju unosi.
Prema rezultatima ispitivanja nizvodno od sistema kaveznog gajenja riba u vodi akumulacije
registruje se izvijesno povećanje organskog opterećenja i sadržaj nutrijenata(nitritnog i nitratnog
azota i ukupnog fosfora)pri ovakvoj ocijeni treba imati u vidu slijedeće;primjenom tehnologije
intezivnog uzgoja riba kaveznim sistemom u vodu dospijeva niz taložnih materija u vidu viška
hrane i ekskremenata koji padaju na dno,čiji je proces razgradnje spor,tako se njihov nepovoljan
uticaj na kvalitet ne registruje odmah.Ovo svojevrsno đubrenje vode će se postepeno
manifestvovati na ubrzani proces eutrofizacije u akumulaciji.
U ovom periodu godine su zbog visokih temperatura vode ubrzani procesi razgradnje te
opterećenje koje se dokazuje nije veliko.Visoke vrijednosti zasićenosti kiseonikom ukazuju na
intenzivne procese fotosinteze u akumulaciji i znatnu organsku produkciju.Otuda sadržaj
nutrijenata i pored intenzivne mineralizacije organske materije i unosa ekskremenata nije
visok(I-II klasa).
Vodotok na mjestu zahvata(lokalitet 3)7prema pokazateljima organskog opterećenja odgovara
uslovima I-klase voda,po sadržaju nutrijenata pripada I-II klasi.U odnosu na zahtijeve kvaliteta
vode za piće neophodna je dorada.
Efekti zadržavanja vode u retenziji na lokalitetima 4 i 58 nisu zadovoljavajući u odnosu na
kvalitet vode na mjestu zahvata.Organsko opterećenje vode se ne mijenja,čak se nešto i
povećava.
Prema ograničenom broju pokazatelja,kojim se raspolaže za uzorke 6 i 7 neobjašnjivo je visok
sadržaj nitratnog azota u vodi za piće u odnosu na kvalitet vode iz taložnice II-polje B,iako
zadovoljava uslove propisane pravilnikom.Sadržaj nitrita je nešto iznad granice dozvoljene
pravilnikom.
7Lokalacija Motel Dragana8 Vodozahvat i taložnice
9
Slika 1.Akumulacija Bočac
Tabela 2.Osnovni fizičko-hemijski parametri
Parametri Bočac
iznad
ušća
Ugra
Bočac
između
kaveza
i mosta
Vrbas
vodozahvat
Okrugla
taložnica
Taložnica
II-B
Voda
za
piće
fi400
Voda
za
piće
fi
1000
Temp.vode step.C 23.9 23.8 16.3 17.2 23.7 22.4 19.7
Rastv.kiseonik(O2mgL-
1)
13.19 14.18 10.63 10.35 11.61 - -
Zasićenje
kiseonikom(O2%)
64 60 94 94 74 - -
HPK-Mn(mg O2L-1) 3.98 4.19 2.18 2.82 3.38 - -
BPK5(mgO2L-1) 5.35 4.74 0.90 1.96 1.74 - -
Amonijak(NmgL-1) 0.200 0.002 0.117 0.003 0.170 0.003 0.058
Nitrat(NmgL-1) 0.146 0.24 0.55 0.55 0.105 0.348 0.549
TN(mgL-1) 0.35 0.25 0.67 0.56 0.27 0.368 0.56
Nitrit(Nmgl-1) 0.004 0.010 0.008 0.010 - 0.008 0.009
10
Ukupni
fosfor(PO4mgL-1)
0.047 0.088 0.035 0.070 0.074 0.046 0.065
Rastvorni
fosfor(PO4mgL-1)
- - 0.023 0.023 0.0186 - -
TP(mgL-1) 0.015 0.028 0.011 0.022 0.024 0.015 0.021
Ukupni alkalitet(mgL-
1)
160 144 192 190 142 - -
pH-vrijednost 8.2 8.7 8.9 8.8 9.0 - -
Elektroprovodljivost
(ds)
300 290 380 360 330 360 380
3.3.Fitoplankton9
Na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize fitoplanktona utvđeno je prisustvo četiri grupe
algi;Chrysophyta,Bacillariophyta,Pyrrophyta i Chlorophyta.Vrsta Fragilaria crotoensis je
dominirala na lokalitetima 2,3,4,7,8,dok je na lokalitetima 1,5,6, dominantan Dinobryon
stipitatum.Subdominantna vrsta na lokalitetu 2 je Gymnodinium aeruginosum,na lokalitetu 4
Asterionella formosa,dok je na lokalitetima 7 i 8 subdominantan Dinobryon
stipitatum.Interesantno je napomenuti da se vrsta Fragilaria crotoensis javlja se kao
subdominantna na lokalitetima 1 i 6(tabela 3).
Indeks saprobnosti (Pantle and Buck,1955) izračunat je na osnovu kvalitativnog i kvantitativnog
sastava fitoplanktona je varirao od 1.32(tačka 3)do 1.43 na tački 2,što je u granicama
oligosaprobnosti.
Tabela 3.Kvalitativni sastav fitoplanktona
Lokaliteti Bočac
iznad
Bočac
između
Vrbas Okrugla T-II T-II T- Motel
9 Čine jednostanični i kolonijalni mikroorganizmi iz carstva Protista.(zelene alge,alge kremenjašice...)
11
ušća
Ugra
kaveza
i mosta
vodozahvat taložnica B C mala Dragana
Vrste S Rel ativ na abu Nda Nca
Chrysophyta
Dynobrion
stipitatum
1.50 5 1 - - 5 5 5 3
Bacillariophyta
Asterionella
formosa
1.40 3 1 1 3 1 1 3 1
Fragilaria
crotoensis
1.40 5 5 5 5 1 3 5 5
Synedra acus
var
angustissima
1.00 1 - 1 1 - 1 - -
Pyrrhophyta
Gymnodinium
aeruginosum
1.60 3 - - - - - - -
Ceratium
hirundinella
1.15 1 - 1 - 1 3 3 1
Conjugales
Spirogyra
fluviatilis
1.00 1 - - - - - - -
Staurastrum
gracile
1.50 1 1 - - - - 1 -
Index
saprobnosti(S)
1.40 1.43 1.32 1.35 1.43 1.35 1.39 1.41
s-indikatorska vrijednost;S-index saprobnosti
3.4.Zooplankton10
10 Životinjski plankton
12
Kvalitativnom analizom mikro i mezooplanktonske zajednice je konstatovano prisustvo 17 vrsta
iz 4 grupe sa dominacijom organizama iz grupe Rotatoria.11
Istovremeno, u kvantitativnom sastavu zooplanktona dominiraju Rotatoria sa brojnošću od 20
ind/dm3 na tački 4 do 1420 na tački 5.Kao subdominantna grupa,sa daleko manjom brojnošću,su
Copepoda.12Naročito dominiraju Copepoda na lokalitetu 5 sa 2.88 mg/l.
Na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize,zooplanktonske zajednice,izračunati indeks
saprobnosti se kretao od 1,31 na tački 7 do 1,54 na tački 4.Prema iznijetim podacima analizirane
vode imaju oligo beta mezosaprobni karakter i mogu se svrstati u I i I-II klasu boniteta.
Slika 2.Zooplankton
3.5.Fauna dna
U analiziranim uzorcima iz faune dna je zabilježeno 13 grupa
organizama
;Turbellaria,Oligochaeta,Mollusca,Isopoda,Gammaridae,Ephemeroptera,Trichoptera,Coleopter
a,Odonata,Diptera i Chironomidae.U okviru klase Oligochaea dominira familija
11 Beskičmenjaci mikroskopske veličine12 Klasa Copepoda obuhvataju oko 7500 vrsta sitnih rakova koji naseljavaju sve vode na zemlji,čineći glavni dio planktona
13
Tubificidae.Kvantitativnom analizom zajednice dna konstatovana je dominacija Oligochaeta na
lokalitetima 1,2,3 i 6,dok na lokalitetu 4 i 5 dominiraju Molluska a na tački 8
Gammaridae.Interesantno je da na tački 7 nisu konstatovani organizmi
makrozoobentosa.Najveća brojnost Oligochaeta13 je zabilježena na tački 6 i iznosi 31361 ind/m2.
Treba istaći i pojavu Turbellaria14,na lokalitetima 1 i 8,kao jedne od najosjetljivijih grupa na
organsko zagađenje(tabela 4).
Jasno se uočava da je najveća raznovrsnost makrozoobentosa zabilježena na tačkama 3 i 8,prema
tome se može konstatovati da rijeka Vrbas savladava primljene efluente sa svojom moći
autopurifikacije i ima zadovoljavajući kvalitet vode za svoju namjenu.Unifomnost zajednice
faune dna na tački 2 ukazuje na organsko opterećenje antropegenog porijekla u akumulaciji
Bočac.Ukupan broj individua makrozoobentosa je varirao od 0(tačka 7) do 42949,8 ind/m2
maksimalno zabilježeno na lokalitetu 6.tako visoka produkcija je atipična za vode ovog tipa,što
znači da u taložnici II prisutna velika količina organske materije,koja pogoduje rastu i razvoju
determinisanih vrsta Oligochaeta.Na osnovu dobivenih analiza se može konstatovati da se ove
vode mogu okarakterisati kao produktivne sa ubrzanim procesom eutrofizacije.
Tabela 4.Kvalitativni i kvantitativni sastav makrozoobentosa
Bočac
iznad
ušća
Ugra
Bočac
između
kaveza
i mosta
Vrbas
vodozahvat
Okrugla
taložnica
T-II B T-II C T-
mala
Motel
Dragana
Grupe broj idividua /m2
Turbellaria 151.5 0 0 0 0 0 0 99.9
Oligochaeta 8029.5 21437.3 3466.3 5908.5 151.5 31360.0 0 33.3
Mollusca 0 0 0 12726.0 1969.
5
9393.0 0 133.3
13 Maločekinjasti crvi su klasa člankovitih crva.Imaju veliki ekološki značaj jer vodeni služe kao hrana ribama a kopneni poboljšavaju kvalitet zemljišta.14 Trepljasti crvi su parafiletska grupa pljosnatih crva
14
Hirdinea 0 0 66.7 0 0 530.3 0 0
Isopodae 0 0 33.3 0 0 0 0 0
Gammaridae 0 0 133.3 0 0 0 0 1833.2
Ephemeropter
a
0 0 99.9 0 0 1212.0 0 99.9
Trichoptera 0 0 133.3 0 0 0 0 99.9
Coleoptera 0 0 66.7 0 0 0 0 133.3
Odonata 75.5 0 66.7 0 0 0 0 0
Diptrea 0 0 0 0 0 303.0 0 0
Chironomidae 2575.5 3939.0 999.9 909.0 0 0 0 666.6
Ostracoda 0 0 0 0 0 151.5 0 0
Ukupno 10832.3 25376.3 5066.1 19543.5 2121.
0
42949.8 0 3099.1
Slika 3.Uzimanje uzoraka
4.0.Istraživanja u julu 2000.godine
15
Dana 17. i 18.07. 2000.god urađena su terenska mijerenja osnovnih fizičko-hemijskih
parametara;temperatura(vazduha i vode),sadržaj i saturacija O2,pH vrijednost i električna
provodljivost vode.
4.1.Hemijske analize
Prema analiziranim fizičko-hemijskim parametrima i pokazateljima organskog
opterećenja(HPK-Mn;BPK 5)kvalitet vode je na ulazu u akumulaciju u potpunosti je
zadovoljavao kriterijume II klase voda.Evidentno pogoršanje se registruje na svim mjernim
mjestima nizvodno što je uticaj pritoka kao i kaveznog sistema za uzgoj riba,koji je u funkciji.
Kao i u prethodnom ispitivanju,nađene BPK5 vrijednosti ukazuju na znatan udio biorazgradljive
organske materije u ukupnom organskom opterećenju.Organsk produkcija u
akumulaciji,procjenjena prema zasićenosti vode kiseonikom,je intenzivnija nego u prethodnom
ispitivanju.Znatna je i u obe pritoke na ušću.Maksimalno stvaranje algalne mase,prema ovom
pokazatelju,je registrovano kod mosta,što je imalo za posljedicu primjetan pad sadržaja
nutrijenata na ovom lokalitetu(posebno nitratnog i amonijačnog azota).
Sadržaj nutrijenata inače ni na ostalim lokalitetima nije visok(I-II klasa) zbog ugradnje u
biomasu.U taložnici II-B konstatuje se kvalitet vode ne znatno lošiji nego na vodozahvatu,što
ukazuje da je neophodno obratiti pažnju na njihovo bolje održavanje.
4.2.Fitoplankton
Na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize fitoplanktona utvđeno je prisustvo osam grupa
algi
;Cyanobacteria,Chrysophyta,Bacillariophhyta,Pyrrophzta,Chlorophyta,Euglenophyta,Conjugale
s i Desmidiales.Vrsta Fragilaria crotoensis ima maksimalnu dominaciju na lokalitetu Ugar a
vrsta Dinobryon divergens u okrugloj taložnici.Subdominantne vrste na lokalitetu Ugar su
Gymnodinium aeruginosum i Ceratium hirundinella.Interesantno je napomenuti da se vrsta
Ceratium hirundinella nije konstatovana samo na dva lokaliteta(Bočac-iznad ušća ugra i Vrbas
kod motela Dragana).Fragilaria crotoensis se javlja kao dominantna ili subdominantna na svim
16
lokalitetima.Indeks saprobnosti izračunat na osnovu kvalitativnog i kvantitativnog sastava
fitoplanktona je varirao od 1.27(kompenzaciona brana) do 2.21(akumulacija Bočac prije ušća
Ugra) što je u granicama oligo do beta-saprobnosti.Grupa Cyanobacteria na taložnici II-B,je bila
dominantna i javlja se sa brojnošću od 12.5x10/6 ćel/ml,dok je najmanje zastupljena grupa
Conjugales sa 0.7x10/3 ćel/ml na vrbasu kod motela Dragana.
4.3.Zooplankton
Kvalitativnom analizom mikro i mezozooplanktonske zajednice je konstatovano je prisustvo 18
vrsta iz 4 grupe sa dominacijom organizama iz grupe Rotatoria15(13 vrsta).
Istovremeno,u kvantitativnom sastavu zooplanktona dominirau Rotatoria sa brojnošću od 20
ind/dm3(Vrbas-vodozahvat)do 470(T- II B).Kao subdominantna grupa,sa daleko manjom
brojnošću,su Protozoa.Maseno dominiraju Copepoda na lokalitetu Vrbas-HE Jajce(0.90 mg/l) i
Rotatoria u T-II B(sa istim masenim učešćem).Na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize
zooplanktonske zajednice izračunati indeks saprobnosti se kretao od 1,34 na Ugru do 2,50 na
lokalitetu Bočac iznad ušća Ugra.Prema iznijetim podacima analizirane vode imaju oligo-beta
mezosaprobni karakter i mogu se svrstati u I i II klasu boniteta,sa izuzetkom lokaliteta Bočac-
iznad ušća Ugra,na kom je zabilježen najveći indeks saprobnosti i kvalitet vode je između II i III
klase.
4.4.Fauna dna
U analiziranim uzorcima iz faune dna je zabilježeno 12 grupa
organizama
;Hirudinea,Oligochaeta,Gammaridae,Ephemeroptera,Plecoptera,Trichoptera,Coleoptera,Dipter
a,Chironomidae,Acarina,Gastropoda i Bivalvia.Na svim proučavanim lokalitetima,izuzev
Ugra,u okviru klase Oligochaea dominira familija Tubificidae.Kvantitativnom alalizom
zajednice dna konstatovana je dominacija Chironomidae na lokalitetima Bočac-iznad ušća
Ugra,Ugar,Bočac između kaveza i mosta i Vrbasu-motel Gastropoda.Najveća brojnost
15 Beskičmenjaci mikroskopske veličine
17
Oligochaeta je zabilježena na okrugloj taložnici i iznosi 2126 ind/m2.Treba istaći pojavu
Plecoptera16 na lokalitetu Ugar,kao jedne od najosjetljivijih grupa na organsko zagađenje.
Slika 4. Larva Plecopterae
Prema dosadašnjim rezultatima,jasno se uočava da je najveća raznovrsnost makrozoobentosa
zabilježena na lokalitetima Crna Rijeka i Vrbasmotel Dragana,prema tome se može konstatovati
da rijeka Vrbas savladava primljene efluente sa svojom moći autopurifikuje i ima
zadovoljavajući kvalitet vode za svoju namjenu.
Uniformnost zajednice faune dna na lokalitetu Bočac-iznad ušća Ugra ukazuje na organsko
opterećenje antropogenog porijekla u akumulaciji Bočac.Ukupan broj individua
16 Ili Proletnjaci su red krilatih insekata sa bogatom i dugom evolucionom istorijom.Larve su neotporne na zagađenost životne sredine pa se oni zato koriste kao bioindikatori.
18
makroyoobentosa je varirao od 366(Vrbas-HE Jajce) do 13931 ind/m2 maksimalno zabilježeno
na Vrbasu kod motela Dragana.Na osnovu dobijenih analiza se može konstatovati da se ove vode
mogu okarakteristi kao produktivne sa ubrzanim procesom eutrofizacije.
4.5.Toksikološki testovi
Akutna i hronična toksičnost u vodi rijeke Vrbas(lokalitet 1-Vrbas-500 metara od HE
Jajce),mulju akumulacije Bočac(lokalitet 2-Vrbas iznad ušća Ugra),vodi i mulju rijeke
Ugar(lokalitet 3-Ugar-1,5 km uzvodno-živi tok),vodi akumulacije bočac(lokalitet 4-akumulacija
Bočac-most ispod kaveza)i vodi Crne Rijeke(lokalitet-5-Crna Rijeka 1,5km uzvodno),
(jednokratni uzorci,uzorkovano 17.07.200.god),procijenjena je semi-statičkim(sa kompletnom
izmjenom nakon 7 dana)testovima u trajanju 24,48h,i 7 i 14 dana na neonotama Daphnia
magna17.Akutni toksikološki testovi u statičkim uslovima u trajanju od 24 i 48 hnisupokazali
statički značajnu razliku u preživljavanju Daphnia magma(neonate<24h) ni u jednom uzorku u
odnosu na kontrolu(standardna tvrda voda,US EPA,1991).Šta više,zabilježeno je 100%
preživljavanje u uzorcima kako vode tako i neporemećenog i eluiranog mulja sa svih
lokaliteta,osim lokaliteta 3 (Ugar) gdje je u vodi preživljavanje nakon 48h bilo 90% a u uzorku
eluiranog mulja 80%.
Na osnovu testova toksičnosti na Daphnia magma može se zaključiti da u momentu uzimanja
uzoraka,voda i mulj analiziranih lokaliteta nisu sadržale toksične materije u toksičnim
koncentracijama.
17 Eksperimentalni akvatični organizam
19
Slika 5.Vrbas i taložnice u Novoseliji
5.0.Istraživanja u avgustu 2000. godine
Dana 4. i 5. 08 2000.godine urađena su terenska mjerenja osnovnih fizičko-hemijskih
parametara;temperatura(vazduha i vode),sadržaj i saturacija O2,pH vrijednost i električna
provodljivost vode.Posebno treba istaći da je na lokalitetu 4-Bočac ispod kaveza izmjeren je
sadržaj O2 izuzetno visok i konstatovana je hipersaturacija.
5.1.Hemijske analize
U ovom ispitivanom periodu su po pojedinačnim pokazateljima više nego u prethodnim izražene
razlike u kvalitetu vode duž akumulacije i vodotoka zavisno od preovladavajućih procesa u
vrijem uzorkovanja.
Na ulazu u akumulaciju,prema pokazateljima kiseoničnog bilansa,algalna aktivnost je smanjena
u odnosu na prethodna ispitivanja.Izrazito visoka saturaciona vrijednost(208%) ukazuje da je
istovremeno u zoni kaveza došlo do bujanja mase algi uz značajno smanjenje nutrijenata na
ovom lokalitetu(posebno nitritni azot).Nizvodno(kod mosta) u zoni uspora registrovano je
20
značajno smanjenje organskog opterećenja i sadržaja rastvorenog kiseonika(III klasa).U dionici
slobodnog toka ponovo je uspostavljen zadovoljavajući kiseonični bilans.Izuzetno male BPK5
vrijednosti ukazuju na postojanje inhibicije.Primjetan je poremećaj ravnoteže ugljene
kiseline(porast pH vrijednosti)i smanjenje alkaliteta.
Analize vode pritoka izvedene 19.07 i 05.08.2000 pokazuju da Crna Rijeka unosi znatan sadržaj
nutrijenata.Rezultati ispitivanja Ugra u istim terminima se veoma razlikuju.Prema rezultatima
ispitivanja od 05.08.2000.god. Ugar predstavlja vodotok sa veoma zadovoljavajućim
karakteristikama kvaliteta vode,što je vjerovatno realno stanje,a uzorak od 19.07.2000.god.
pokazuje znatno lošiji kvalitet.Može se pretpostaviti da je došlo do trenutnog zagađenja ili
postoji vjerovatnoća da je uzorak uzet u zoni uticaja akumulacije.U uzorku mulja su detektovani
ftalati18 u velikoj količini,s obzirom na intenzitet pikova u spektru.Ftalati mogu imati i biogeno
porijeklo.Detektovani sterol je biogenog porijekla.
Slika 6.Crna Rijeka,lijeva pritoka Vrbasa
5.2.Fitoplankton
Na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize fitoplanktona utvđeno je prisustvo sedam grupa
algi;Czanobacteria,Bacillariophyta,Pyrrophyta,Chlorophyta,Euglenophyta,Conjugales i
Ulotrichales.Vrsta Ceratium hirunfinella19 maksimalno dominira u akumulaciji Bočac i dovodi
do promjene uobičajene boje vodenog ogledala(voda je u momentu uzimanja uzoraka imala
18 Ftalati su esteri ftalatne kiseline i alifatskih alkohola. To su hlapljive tekućine koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti.19 Ceratium је rod vatrenih algi koje pripadaju rodu Gonyaulacales.
21
crvenomrku boju).Ova vrsta nije zabilježena samo u kompenzacionom jezeru(most) a Fragilaria
crotoensis nije konstatovana na lokalitetu Bočac-iznad ušća Ugra i kod kaveznog ribnjaka.
Dominantne vrste na lokalitetu Ugar su Gymnodinium aeruginosum,Ceratium hirundinella i
Fragilaria crotoensis.Interesntno je napomenuti da na vodozahvatu dominiraju vrste Ceratium
hirundiniella i Fragilaria crotoensis,dok su za ostale taksoni zastupljeni sa daleko manje
individua.
Slika 7.Ceratium hirundinella
Indeks sapbronosti izračunat na osnovu kvalitativnog i kvantitativnog satava fitoplanktona je
varirao od 1.34(Bočac kavezi) do 1.72(akumulacija Bočac prije ušća Ugra),što je u granicama
oligo do beta saprobnosti.
Grupa Pyrrophzta je dominantna na lokalitetu Bočac kavezi i javlja se sa brojnošću od
20.6x10na 6 ćel/ml na Ugru.
5.3.Zooplankton
Kvantitativnom analizom mikro i mezozoobentoske zajednice je konstatovano prisustvo 17 vrsta
iz 4 grupe sa dominacijom organizama iz grupe Rotatoria(12 vrsta).Dmominantna vrsta je
Keratella cochlearis na lokalitetu Bočac kavezi.Istovremeno,su kvantitativnom sastevu bile
najzastupljenije Rotatoria sa brojnošću od 30 ind/dm3(Vrbas- HE Jajce) do 370(Bočac
kavezi).Ostale grupe su daleko manje zastupljene.Na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize
zooplanktonske zajednice izračunati indeks saprobnosti se kretao od 1,63 na Ugru do 1,77 na
lokalitetu Vrbas vodozahvat.Prema iznijetim podacima analizirane vode imaju oligo saprobni do
beta mezosaprobni karaktet i mogu se svrstati u I-II i II klasu boniteta.
22
6.0.Ocijena ekološkog stanja slivnog područja Vrbasa kod Banja
Luke u toku ljeta 2000 godine
Sva ispitivanja su izvedena u vegetacionom periodu jun-avgust 2000 godine,snimljen je samo
ljetni aspekt čime se ne dobija potpuna slika stanja vodotoka.Ova istraživanja su ograničena na
pokazatelje kiseoničnog bilansa sa ciljem da ukažu na periode intezivne aktivnosti planktona i
biogene materije koje predstavljaju bitan preduslov za razvoj akvatičnih biocenoza.
Vodotok Vrbas je nešto neujednačeniji po kvalitetu vode na ulazu u akumulaciju nego nizvodno
na vodozahvatu i prema ispitivanim pokazateljima voda ima kvalitet koji uz određenu
doradu,zadovoljava kvalitetu vode za piće.
Dionice vodotoka gdje je izgradnjom brane vještački izmjenjen prirodni režim proticanja u
zavisnosti od hidroloških uslova,pem procesima koji u njima dominiraju,pokazuju u vrijeme
velikih voda izraženije karakteristike vodotoka,au periodu malih voda,javljaju se osobine
stajaćica.U dionici uspora,posebno u domenu malih ljetnih voda izmjenjene su zbog većeg
zadržavanja vode u sistemu vrste i dinamika fizičkih,fizičko-hemijskih i biohemijskih procesa uz
poremećaj biološke ravnoteže,najčešće kao bujanje algalne mase,koje je usko povezano sa
opterećenjem vode nutrijentima na ulazu u akumulaciju.Pored brzine proticanja u vodenom
ekosistemu djeluju i drugi hidrometerološki faktori prije svih temperatura vode i osunčanost.Na
osnovu sadržaja ukupnog azota,na ulazu u akumulaciju kvalitet vode varira od mezoeutrofne do
eutrofne,a oligomezotrofna je nizvodno od kaveza zbog drastičnog smanjenja nitratnog
azota,koji je jula i avgusta mjeseca bio ugrađen u biomasu algi.Treba naglasiti da i Crna Rijeka
unosi znatnu količinu nutrijenata,koji se prema navedenim kriterijumima može ocjeniti po
sadržaju fosfora kao eutrofan,prema ispitivanjima 05.08. čak i eu-politrofan,a prema sadržaju
ukupnog azota kao eu-politrofan.Sadržaj fosfora je u vegetacionom periodu na ulazu u
akumulaciju Bočac varirao od 0,006 do 0,07 mg/l-1,što omogućuje visoku primarnu produkciju i
prema kriterijumima OECD označava eutrofan kvalitet vode.
23
Posebno treba istaći da intezivna organska produkcija uslovljava promjenu kvaliteta
vode.Za vrijeme intenzivnog procesa fotosinteze registovana je pojava izrazite supersaturacije
kiseonikom,vrijednosti su se kretale i do čak 171%.Paralelno je zapažen znatan poremećaj
ravnoteže ugljene kiseline uz povećanje pH vrijednosti vode.Intenzivan proces eutrofizacije
ozbiljno ugrožava kvalitet vode te je neophodno,zbog dugoročnijeg obezbjeđenja vode za
piće,primjeniti mjere za zaštitu akumulacije i cijelog nizvodnog poteza do vodozahvata.
Posebno treba istaći da se na osnovu zastupljenih vrsta i dinamike brojnosti naselja dna region
jezera Bočac ispod kaveza može okarakterisati kao eutrofan sa tendencijom prema
distrfnom.Ubrzan proces taloženja ekskremenata je uticao tako da u ovom sektoru akumulacije
nije bila prisutna ni jedna individua makrozoobentosa,a to potvrđuje negativan uticaj ovog tipa
intenzivne akvakulture na faunu dna i na ozbiljne poremećaje dinamičke ravnoteže kompletnog
hidroekosistema.To su razlozi zbog kojih treba analizirati rezultate istraživačkih timova koji su
proučavali uticaj kaveznog uzgoja riba na ekološki status sredine.Intenzivnim gajenjem
salmonidnih i ciprinidnih vrsta riba u kavezima dolazi do prekomjernog opterećenja vodenog
hidroekosistema pstacima nepojedene hrane,ekskrementima i ostalim produktima
metabolizma,što ima za posljedicu drastično pogoršanje kvaliteta vode.Zbog toga se predlaže
potpuna eliminacija ovakvog tipa akvakulture na hidroakumulacijama,naročito na onim koji
služe za snadbdijevanje pijaćom vodom.
7.0. Kvalitet vode banjalučkog vodovoda sa aspekta hemijske
kontrole
Prvo organizovano snabdijevanje vodom grada Banja Luka javlja se početkom 20 vijeka i vezuje
se za izvorište ˝Subotica˝ koje je sa eksploatacijom počelo 1908 godine, kapaciteta oko 25 L/s.
Izvorište se nalazi jugozapadno od Banje Luke, na južnim padinama planine Strmac, udaljeno od
grada 22 km. Prostorno pripada naselju Subotica, u slivnom području istoimenog potoka koji se
ulijeva u Gomionicu – desnu pritoku Sane.
Iz sabirnih komorica Trklja, Barice, Paljevina i Krakići voda se dovodi u sabirni rezervoar
˝Subotica˝ zapremine 150 m3, iz kojeg se doprema do gradske mreže. Ovaj sistem je punih 37
24
godina bio i jedini sistem vodosnabdijevanja grada, sve do 1942-1943 godine, kada je počela
izgradnja bunarskog sistema na novom izvorištu Novoselija, a 1977 godine na istom lokalitetu
pušten je u rad i pogon sa konvencionalnom tehnologijom prerade sirove vode, rijeke Vrbas, u
vodu za piće.
Urbano područje Banje Luke spada u slivno područje Vrbasa, čiji se prirodni režim odlikuje vrlo
izraženim oscilacijama vodostaja i proticaja. Odnos minimalnih i maksimalnih proticaja na
pojedinim mjernim profilima veći je od 1:100. Karakteristični proticaji na mjernoj stanici Banja
Luka su: maksimalni 1218, veliki 170, srednji 94.9, mali 30 i minimalni 12.9 m3/s [3]. Slivno
područje karakterišu znatne padavine koje prouzrokuju velike oscilacije vodostaja. Pojava
˝velikih˝ voda izražena je u proljeće i jesen, a ˝malih˝ u ljeto i zimu.
Glavni izvorišni kapacitet (oko 1000 L/s vode za piće) nalazi se na području Novoselije, udaljen
oko 6 km uzvodno od centra grada, na desnoj obali rijeke Vrbas. Na izvorištu ˝Novoselija˝ voda
za piće proizvodi se na dva načina:
Bunarski sistem tj. zahvatanjem vode putem kopanih i bušenih bunara koji su izgrađeni u
aluvionu rijeke Vrbas, popularno rečeno ˝Stari pogon˝, čiji je ukupni kapacitet 300-400 L/s sa
vještačkim obogaćivanjem podzemlja putem infiltracionih taložnica [3]. Potpuno bistra voda,
dezinfikovana hlorom, kao higijenski ispravna otprema se do potrošača sa cjevovodima Ø
500mm, Ø 400mm i Ø 350mm .
Zahvatanjem vode putem otvorenog zahvata na rijeci Vrbas i prečišćavanjem sirove vode
konvencionalnim postupkom, ˝Novi pogon˝, kapaciteta 600 L/s (I faza postrojenja).
Tehnološkim postupkom koji se sastoji od koagulacije sa aluminijum-sulfatom, filtracije na
brzim pješčanim filtrima i dezinfekcije čistim hlorom u fazi prethlorisanja i završnog hlorisanja
dobiva se voda za piće koja se cjevovodom Ø 1000 mm otprema do potrošača.
Pored postojećih potrošača postoje stalni zahtjevi za priključivanje na vodovodnu mrežu novih,
zbog čega se radi zadovoljenja potreba za naredni planski period do 2020 godine pristupilo
proširenju proizvodnog kapaciteta za dodatnih 800 L/s izgradnjom II faze P.P.˝Novoselija 2˝ sa
zahvatanjem površinskih voda Vrbasa na profilu Novoselija. Iz preventivnih mjera, zbog
degradacije kvaliteta sirove vode, za izgradnju II faze predviđena je složenija tehnologija
prečišćavanja gdje se kao alternativa postojećem prethlorisanju razmatra uvođenje
predozonizacije. Kako bi se usvojila najoptimalnija tehnologija, u toku je izrada projekta ˝pilot˝
postrojenja na kojem će se ispitati varijante postupka pripreme vode kojima će se obezbijediti
25
voda za piće kvaliteta koji se očekuje da će biti zahtjevan u slučaju Promjene Pravilnika i
inoviranja u pravcu kvaliteta vode koji će se vjerovatno u budućnosti tražiti Direktivama EU i
Preporukama WHO.
U oba slučaja radi se o zahvatu vode rijeke Vrbas čiji kvalitet na vodozahvatu ˝Novoselija˝
prema Uredbi o klasifikaciji i kategorizaciji vodotoka ispunjava uslove I-II klase.
Rijeka Vrbas ima relativno veliko slivno područje, oko 6000 km2, uz dužinu glavnog toka od 240
km. Duž svog toka Vrbas prima veliki broj većih i manjih pritoka od kojih je Pliva najveća.
Uzvodno od vodozahvata Novoselija pored nekoliko manjih gradova nalaze se i dvije manje
hidroelektrane, ˝Jajce I˝ i ˝Jajce II˝, te veća hidroelektrana ˝Bočac˝ sa kompenzacionim jezerom.
Tok Vrbasa uzvodno od vodozahvata Novoselija ima uglavnom karakteristike brdskog vodotoka,
sa izraženim turbulentnim tokom i velikim stepenom samoprečišćavanja. Zbog svojih osobina
voda Vrbasa uzvodno od vodozahvata Novoselija svrstava se u I-II klasu prema Uredbi o
kategorizaciji vodotoka, što znači da je pogodna za preradu u vodu za piće.
7.1.Kontrola kvaliteta
Kontrola kvaliteta sirove vode na vodozahvatu Novoselija, što se inače odnosi i na prečišćenu
vodu iz rezervoara vode za piće kao i uzorke vode sa distributivne mreže na slavinama kod
potrošača, obavlja se na više nivoa.
Prvi je pogonska kontrola koja se sastoji u praćenju manjeg broja parametara potrebnih za
vođenje proizvodnog procesa tokom 24 sata, a ujedno su i indikacija za poduzimanje mjera
vanredne kontrole ukoliko se ukaže potrebnim.
Viši nivo kontrole obavlja se u nekoliko laboratorija. U laboratorijama Sektora kvaliteta vode i
ekologije koji je na nivou Preduzeća i radi nezavisno od proizvodnje, kvalitet vode u hemijskom
i mikrobiološkom pogledu ispituje se svakodnevno osim nedjelje putem osnovnih, proširenih i
periodičnih pregleda.
Javno-zdravstvenu kontrolu u hemijskom i mikrobiološkom pogledu tokom godine kontinuirano
obavlja Zavod za zaštitu zdravlja Republike Srpske prema sklopljenom Ugovoru.
26
Kontrolu kvaliteta obavljaju i verifikovane zdravstvene ustanove u Republici Srbiji, prvenstveno
su to Gradski ili Republički zavod za zaštitu zdravlja-Beograd, Institut za zaštitu zdravlja - Novi
Sad, Univerzitet u Novom Sadu i drugi.
Redovno 3 puta godišnje dostavljaju se uzorci vode u GZZZ-Beograd na analizu specifičnih
mikropolutanata u sklopu periodičnog pregleda i rješenja Sanitarne inspekcije SO-B. Luka koja,
osim toga, prema svom planu dva puta godišnje upućuje uzorke vode u jednu od verifikovanih
zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji na fizičko—hemijsku, mikrobiološku, virusološku,
parazitološku i radiološku analizu.
Za kontrolu kvaliteta koristi se savremena laboratorijska oprema, a sama kontrola obavlja se
propisanom metodologijom u skladu sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće [1],
Standardnim američkim metodama i drugim priznatim modifikovanim metodama. Uzorkovanje
vode, i konzerviranje kada je potrebno, vrši se u skladu sa važećim Pravilnikom o načinu
uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku analizu vode za piće.
7.2.Kvalitet sirove vode-vodozahvat Novoselija
Prema rezultatima ispitivanja fizičko-hemijskih pokazatelja, kvalitet vode rijeke Vrbas je
zadovoljavajući. Vrijednosti parametara kiseoničnog režima (BPK5, HPK, koncentracija
rastvorenog kiseonika) kreću se u granicama karakterističnim za vode niskog stepena organskog
zagađenja. Osnovni fizičko-hemijski parametri sirove vode prikazani su u tabelarnom pregledu
(Tabela 5), u opsegu kretanja najmanja-najveća vrijednost (min.-max.), a u naglašenoj
(potamnjenoj) koloni date su vrijednosti koje egzistiraju u najvećem dijelu godine.
Tabela 5.Minimalne i maksimalne vrijednosti fizičko-hemijskih parametara i vrijednosti
koje se kreću u najvećem dijelu godine – Laboratorija ˝Vodovod˝-a Banja Luka
Тemperatura C 3,0 – 19,0
PARAMETARJEDINICA
MJEREmin. – max.
najveći
dio godine
Miris bez nije primjetan nije primjetan
pH 8,00-8,20 8,05
27
Mutnoća NTU 1,00 - 240 1 – 10
Potrošnja KMnO4 mg/L 2,50 – 32,16 3,00 – 5,00
Hloridi mg/L Cl 8 - 12 10
Nitrati mg/L N 1 1
Nitriti mg/L N 0,001 – 0,026 0,002 – 0,003
Amonijak mg/L N 0,00 0,00
Isparni ostatak mg/L 200 - 300 200 – 300
Električna provodljivost S/cm 250 - 400 300
Kiseonik mg/L O2 8,5 - 14 10 – 11,5
BPK5 mg/L O2 1 1
Sulfatimg/L
SO4=
20 - 45 20 – 30
Silicijum mg/L Si 2 - 5 2 – 3
p – alkalitet (n/10 HCl) mL/L 0,00 0,00
m – alkalitet (n/10 HCl) mL/L 34 - 40 36 – 38
Karbonatna tvrdoća dH 9 - 11 10
Ukupna tvrdoća dH 10 - 14 11 – 13
Ca – tvrdoća mg/L Ca 70 - 85 70 – 80
Mg – tvrdoća mg/L Mg 1,2 - 15 8 – 10
Bikarbonati mg/L 210 - 260 220 – 230
UV254nm-apsorpcija m-1 0,7 – 3,0 oko 2,0
Temperatura sirove vode prikazana je grafički na Sl.1, sa koje se jasno vidi da je ispod 10 C u
periodu oktobar-april, a u rasponu 10-19.5C u periodu maj-septembar. Najniža u zimskom
periodu bila je 3.5 C, a u ljetnom periodu najviše je zebilježeno 19.5 C. Temperatura vode niža
od 10 C nepovoljno utiče na efekat koagulacije sa aluminijevim sulfatom zbog čega se pristupa
uvođenju pomoćnog, flokulacionog, sredstva.
28
Slika 8.: Kretanje temperature vode rijeke Vrbas u toku godine ( prosječne mjesečne vrijednosti)
Jan Feb Mart Apr Maj Jun Jul Avg Sept Okt Nov Dec
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
1998
1999
2000
2001
U stabilnim vremenskim prilikama sirova voda ima hemijske parametre propisane za vodu za
piće, ističući mutnoću od 1 NTU. U većem dijelu godine kvalitet je stabilan. Od hemijskih
parametara uglavnom je promjenljiva mutnoća što je izraženo u kišnom periodu i periodu naglog
topljenja snijega. Porast mutnoće povlači za sobom u manjoj mjeri povećan sadržaj organskih
materija (utrošak KMnO4) i željeza (Sl.9), što ne znači da će imati uticaja na kvalitet finalnog
proizvoda. U sadašnjim uslovima otežane koagulacije, kao mogući problem u procesu
proizvodnje je pojava blažeg porasta mutnoće u vodi za piće, kada se uz dobro obavljeno
hlorisanje uglavnom obezbjeđuje zadovoljavajući kvalitet vode u mikrobiološkom pogledu.
Mora se reći da su takvi neželjeni momenti rijetki.
Slika 9: Uticaj ekstremne mutnoće na permanganatni broj i željezo – primjer iz februara 2002.
29
15.02. 16.02. 17.02. 18.02. 19.02. 20.02. 21.02. 22.02. 23.02. 24.02. 25.02. 26.02.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
NTU
mg/L KMnO4 mg/L KMnO4 mg/L KMnO4
mg/L KMnO4
mg/L Fe
Sadržaj metala je ustaljen i nalazi se na dosta niskom nivou. Nije bio problem ni u predratnom
periodu kada je radila industrija u gradovima uzvodno od vodozahvata, ne računajući željezo za
koje je već djelimično dato objašnjenje. U stabilnim vremenskim prilikama (veći dio godine)
željezo u sirovoj vodi nalazi se u tragu. Njegov sadržaj raste paralelno sa porastom mutnoće
sirove vode, što se uglavnom ne odražava na pojavu željeza u vodi za piće. Zbog obično niskog
sadržaja željeza, njegov pratilac mangan takođe se u sirovoj vodi nalazi u tragu. Rezultati
sadržaja ostalih metala detaljno su prikazani u tabeli 6.
Tabela 6: Sadržaj metala– Laboratorija za humanu ekologiju Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja
u Beogradu
GODIN
A1998. 2000. 2001. 2002.
METAL
I
mg/L
mart februar avgustdecemb
.april avgust
decemb
.april avgust
decemb
.
Al 0.090 - 0.030 - 0.110 0.090 0.070 0.046 0.024 0.060
As <0.002 <0.002 <0.002 - <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002
Cu <0.005 <0.005 0.010 0.006 0.005 <0.005 <0.005 <0.005 <0.005 <0.005
30
Zn <0.010 <0.010 0.017 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010
Fe 0.070 - - - - - - - - -
Cr <0.010 <0.010 - <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010
Cr6+ <0.010 - - - - - - - - -
Cr3+ <0.010 - - - - - - - - -
Cd <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002 <0.002
Ca 77.20 - - - - - - - - -
K 0.660 - - 0.60 - - - - - -
Mg 10.83 - - - - - - - - -
Mn 0.009 0.006 0.010 0.007 0.006 0.009 0.017 0.009 0.006 <0.002
Na 1.60 - - 1.80 - - - - - -
Ni <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010
Pb <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010
Se <0.005 - - - - - - - - -
Hg<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
<0.000
5
Voda rijeke Vrbas spada u srednje tvrde vode sa manjim variranjem tvrdoće zavisno od
padavina, a isparni ostatak se kreće od 200-300 mg/L. Bez amonijaka. Vrijednost nitrata
stabilna, ispod 1 mg/L N, a nitriti se najčešće kreću u granicama normativa vode za piće, 0.001-
0.003 mg/L N. Veće vrijednosti (do 0.005 mg/L N) su rjeđe, a samo izuzetno, kao npr.
pražnjenje akumulacija uzvodno, što su rijetko zabilježeni slučajevi, može se očekivati i do 0.03
mg/L N (od postojanja “novog” pogona registrovano samo jednom 0.026 mg/L). Sa porastom
nitrita osjetan je i porast potrošnje hlora u procesu proizvodnje što nam služi kao indikacija da se
uzvodno nešto dešava, ukoliko nismo unapred zvanično obavješteni.
31
Tabela 7: Prosječne godišnje vrijednosti nekih parametara u periodu od 1991–2000. godine –
Laboratorija “Vodovod”-a Banja LukaG
OD
INA
IZVORIŠTE “N O V O S E L I J A”IZVORIŠTE
“SUBOTICA”
VODA ZA PIĆE
SIROVA VODA
rijeka Vrbas
VODA ZA PIĆE
POGON ZA
KONDICIONIRANJE
cjev. 1000 mm
BUNARSKI SISTEM
cjev. 400 mm
Fe
mg/L
Mutn.
NTU
KMn
O4
mg/L
Uk.
tvrd.
dH
Mutn.
NTU
KMn
O4
mg/L
Uk.
tvrd.
dH
Mutn.
NTU
KMn
O4
mg/L
Uk.
tvrd.
dH
Mutn.
NTU
KMn
O4
mg/L
Uk.
tvrd.
dH
1991
.0.194 7.44 4.73 12.24 0.87 2.83 12.15 0.33 1.84 12.26 0.56 2.87 17.34
1992
.0.158 4.54 4.04 12.65 0.72 2.52 12.48 0.29 1.66 12.39 0.53 2.55 18.01
1993
.0.063 2.97 3.98 12.02 0.57 2.67 12.08 0.23 1.66 12.02 0.67 2.75 17.14
1994
.0.067 3.25 4.02 12.94 0.56 2.77 12.60 0.23 1.86 12.56 0.57 2.89 17.78
1995
.0.074 4.18 4.27 12.46 0.65 3.02 12.12 0.26 1.97 12.52 0.59 3.12 17.05
1996
.0.129 5.72 4.34 12.12 0.84 2.90 12.07 0.28 1.87 12.59 0.78 3.34 16.23
1997
.0.091 3.75 4.17 12.98 0.56 2.78 12.90 0.27 1.84 12.78 0.60 3.01 17.75
1998
.0.046 2.57 4.09 12.32 0.45 2.59 12.17 0.27 1.67 12.07 0.69 2.86 17.57
1999
.0.125 4.43 4.48 11.79 0.59 2.92 11.76 0.20 1.97 11.77 0.63 3.37 15.84
2000
.0.044 3.12 3.74 13.51 0.40 2.37 12.90 0.10 1.67 13.58 1.24 4.07 18.26
32
Zadovoljavajući kvalitet vode potvrđuju i rezultati ispitivanja ostalih hemijskih pokazatelja –
slabo alkalna reakcija, nizak sadržaj suspendovanih materija, UV254nm -apsorpcije i drugih.
Sadržaj organskih materija izražen preko potrošnje K-permanganata, uglavnom se kreće u
granicama propisanog normativa vode za piće. Veći je kada mutnoća naglo poraste (Sl. 9), što se
može desiti u vrijeme “jakih” kiša, kada se znatno ne remeti sadržaj organskih materija u
prečišćenoj vodi, u kojoj nikada nije zabilježen ovaj parametar preko propisanog normativa.
Sadržaj ostalih specifičnih komponenata bitnih za kvalitet sirove vode je zadovoljavajući
(Tab.8). Rezultati ukupne - i - aktivnosti u svim do sada ispitanim uzorcima su imali
vrijednosti <0.1 Bq/L za ukupnu alfa i <1 Bq/L za ukupnu beta aktivnost.
Tabela 8: Sadržaj specifičnih mikropolutanata– Laboratorija za humanu ekologiju Gradskog
zavoda za zaštitu zdravlja u Beogradu
Godina 1998
.2000. 2001. 2002.
PARAMETAR martfebrua
ravgust
decemb
.april avgust
decemb
.april jul/avg
decemb
.
Mineralna ulja
mg/L0.007 <0.005 <0.005 <0.005 <0.005 <0.005 <0.01 0.005 0.011 0.010
Sulfidi mg/L S2- - 0.00 bez bez bez bez bez bez Bez Bez
Cijanidi mg/L CN-<0.01
0<0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010 <0.010
Fosfati mg/L P - - - - - - <0.02 <0.02 <0.02 0.038
Deterdž. ABS mg/L <0.02 <0.02 - - <0.002 <0.02 <0.002 <0.02 <0.02 <0.02
Fenoli uk. mg/L 0.000 0.000 - - 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000
Fenoli poj.[g/L - N.D. - - - - N.D. 0.0 - -
PFTHM [g/L - 9.5 37.9 17.9 18.1 46.6 74.4 80.7 48.01 37.7
Trihloretilen [g/L - - - - 0.1 0.2 0.2 0.0 0.81 0.31
33
Tetrahloretilen
[g/L- - - - 0.1 0.1 0.3 0.4 0.16 0.16
Metilhloroform
[g/L- - - - 0.0 0.0 0.0 0.0 <0.01 <0.01
PCB uk.[g/L 0.000 - <0.01 - - - - N.D. <0.01 -
PAU uk.[g/L 0.04 - - - - - - - <0.01 -
Pesticidi uk. [g/L 0.00 - 0.00 - - - - 0.00 <0.01 -
TOC mg/L - - - - - - - 1.05 1.27 1.40
-radioakt.mBq/L <37.0 - - - - - - - <100 -
-radioakt.mBq/L 98.4 - - - - - - - <1000 -
”N.D.” nije dokazano
Status vode u biloškom pogledu kontroliše se povremeno. Obično je to druga polovina godine, kada su
uslovi za produkciju algalne mase povoljniji. Na osnovu rezultata hidrobioloških analiza zapaža se da je
na mjestu vodozahvata na rijeci Vrbas, relativno niska gustina i biomasa fitoplanktona kao i stepen
primarne produkcije izražen kroz koncentraciju hlorofila-a (Tebela 5). U ukupnom broju zabilježenih
taksona i njihovoj biomasi najveći udio pripada silikatnim algama. Rezultat saprobiološke
analize metodom Pantle–Buck-a, na osnovu fitoplanktona kao indikatora stepena saprobnosti
(oktobar 2001), pokazuje da kvalitet vode na vodozahvatu, obzirom na detektovan indeks
saprobnosti (S=1.78) odgovara -mezosaprobnoj zoni kvaliteta vode (II klasa prema Uredbi) [4].
Tabela 9: Hidrobiološki parametri- Institut za zaštitu zdravlja Srbije ˝Dr Milan Jovanović-
Batut˝, Beograd (oktobar 2001)
Uzorak Gustina ind/L Biomasa µm3/L Hlorofil a µg/L
Rijeka Vrbas 0.105 x 106 0.124 x 109 2.03
34
Rezultati analiza kvalitativnog i kvantitativnog sastava planktona, izmjerene koncentracije
hlorofila a i saprobiološke analize dati od strane Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja Beograd
(septembar 2002) [6], pokazuju da je ekološki status rijeke Vrbas bio dobar, odnosno prema
ovim parametrima na osnovu biološke analize kvalitet vode je bio na donjoj granici II klase (na
samom prelazu iz II u I klasu).
Kod tretmana vode potrebno je voditi računa da se ne stvore nepoželjni uslovi koji mogu biti u
vezi sa prisustvom algi. Posebna pažnja usmjerena je na infiltracione bazene (bunarski sistem)
koji predstavljaju idealno mjesto za visoku produkciju algi jer su pod direktnim sunčevim
osvjetljenjem, čije bujanje ima efekat zapušavanja filterskog sloja, gdje može doći do raspadanja
i oslobađanja ćelijskih jedinjenja koja mogu indukovati pojavu nepoželjnog mirisa i ukusa u vodi
za piće. Za prevazilaženje problema neophodno je uspostavljanje optimalnog tehnološkog
tretmana i čišćenje infiltracionih bazena. Čišćenje se odvija skidanjem kolmiranog sloja čija
debljina zavisi od dubine kolmacije, a prema napravljenom programu i mjerama sanitarnog
nadzora u cilju zaštite kvaliteta podzemnih voda.
35
8.0.Zaključak
U sadašnjim uslovima voda rijeke Vrbas na vodozahvatu Novoselija nalazi se između I i II klase
kvaliteta vode, što predstavlja veoma dobru sirovinu za proizvodnju vode u svrhu snabdijevanja
stanovništva higijenski ispravnom vodom za piće. Nisu zabilježeni sadržaji toksičnih materija
koji bi doveli u pitanje zahvatanje vode rijeke Vrbas na profilu Novoselija.
U vanrednim situacijama potrebna je velika opreznost i dobra organizacija kontrole kvaliteta
vode jer se vodozahvat Novoselija nalazi izmeđe dvije veoma frekventne saobraćajnice, od kojih
je jedna magistralna u pravcu mora, na dionici Banja Luka – Jajce. Opasnost od nemilih
događaja je uvijek prisutna i do sada je bilo samo par slučajeva zbog kojih je morala da se uvede
vanredna kontrola kvaliteta vode, ponekad i kraći zastoji u proizvodnji i isporuci vode za piće.
Problemi mogu nastati i kada hidroelektrane vrše pražnjenje akumulacije zbog remonta ili
prinudnih zastoja radi opravke kvarova.
S obzirom na veliki stepen samoprečišćavanja rijeke Vrbas, zahvaljujući velikoj udaljenosti
gradova uzvodno i akumulacije Bočac, u narednom periodu se ne očekuje značajna degradacija
kvaliteta sirove vode, pod uslovom da se zaustavi dalja izgradnja u zonama sanitarne zaštite i
realizuje projekat izgradnje kanalizacione mreže u zaštitnoj zoni izvorišta. Radi obezbjeđenja
dovoljnih količina higijenski ispravne vode za piće treba dati prioritet sanitarno-tehničkim
mjerama u cilju zaštite izvorišta i očuvanja kvaliteta sirove vode. Nesumljivo, jedna od
najefikasnijih mjera za očuvanje kvaliteta površinskih voda jeste izgradnja postrojenja za
prečišćavanje otpadnih voda, koja su nažalost rijetka ili ih nema.
Nizak procenat neispravnih uzoraka vode za piće odnosi se uglavnom samo na blaži porastom
mutnoće, problemi druge vrste nisu poznati. Zbog slučajeva da se rezidual aluminijuma javlja
oko propisanog normativa predviđeno je ispitivanje efekta upotrebe drugih sredstava za
36
koagulaciju i flokulaciju. Neka od ovih ispitivanja su već obavljena, a tek predstoje u sklopu
pilot-istraživanja.
Ulažu se veliki napori ne samo da se proizvede voda propisanog kvaliteta, već da se dobar
kvalitet i održi na cijeloj gradskoj mreži.
9.0.Literatura
-“KONTROLA KVALITETA VODA U OKVIRU UPRAVLJANJA KVALITETOM“,
Božo Dalmacija,Novi Sad 2000 godine
-“EKOLOŠKA STUDIJA SLIVNOG PODRUČJA RIJEKE VRBAS KOD BANJA LUKE
U LJETO 2000 GODINE“,Institut za hemiju,Novi Sad u saradnji sa Institutom iz Beograda
37
-“KVALITET VODE BANJALUČKOG VODOVODA SA ASPEKTA HEMIJSKE
KONTROLE“,Đukić Zdravka,dipl.ing.teh;Zmijanjac Miljana,dipl.ing.teh.
.
38