Download - Lazar Čovs - "Analiza poglavlja "Štampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" Đ. Gocinija"
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
1/16
UNIVERZITET U NOVOM SADU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSEK ZA URNALISTIKU
Istorija novinarstva, ovani GociniAnaliza poglavlja tampa, mod i politika i Rat
Autor: Lazar ovs, br. ineksa 180039/2013 Mentorka: Dragana ProanovidStudentigoine urnalistike Uvod u novinarstvo
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
2/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Slika 1
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija
novinarstva, . Gocinija
Stanje u kome se nalazi tampa i danas je pouzdan pokazatelj za meru
unutranje slobode koje je sauvalo jedno drutvo.
Duan urid
Uvod
tampom porazumevamo perioine publikacije koje u okvirima meijskih anrova publici
isporuuju oblikovane informacije. Bilo da su u pitanju dnevno-informativni, rutveno-politiki
i analitiki listovi, nauni asopisi, ili revijalni magazini, u najirem smislu se sve ovo moe
nazvati tampom. (urid, 2003.).
Sa ove strane vremenske linije velikih
istorijskih ogaajavrlo je lako zakljuiti a
masovni mediji imaju uticaja na oblikovanje
javnog mnjenja. Prema prvim teorijama koje
su pominjale kognitivni efekat poruka
masovnih meija, meiji nam ne govore
ta a mislimo, ali svakako utiu na to o
emu demo razmiljati (Cohen, 1960.), a
ak etiri decenije ranije Lipman (1921.) je
primetio a su masovni meiji osnova i oluujudi inilac stepena slinosti izmeu ogaaja u
svetu i slike u glavama publike. Takoe, meij koji je informaciju oblikovao i stavio u kontekst
onaj je koji je, pore istribucije informacije, izvrio i ieoloku tipizaciju i gotovo bez izuzetka
nagovestio vrednosni sud primaocu.
Imajudi sve ovo na umu, potpuno je jasno zbog ega je Gocini , na samom kraju milenijuma,
oluio a ajudi okvire istoriji novinarstva, posebno znaajna mesta apitanjima meusobnih
uticaja tampe i modi, u igri poele rutvenih uloga zvanoj politika i ratnom novinarstvu i
izvetavanju.
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
3/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Slika 2- Zastava Bizmarkove
Nemake
1.tampa, mod i politikaMo ne postoji
Foucault
Mod nije nekakvo mesto, oreljivalokacija, neki prostor unutar rutvenog, koji bi se mogao
ograniiti na jenu posebnu taku ili poprite - nije situirana u posebnoj osobi, suverenu,
posebnoj grupi ljui ili klasi, pa ak ni privilegovanoj instituciji, kakva je rava. Mod se ne svoi
ni na nasilje, ni na zakon, ni kaa se ovi entiteti suprostavljaju (naelo zakona je, navono,
obustava naela nasilja), niti kaa koegzistiraju i jeno rugo impliciraju (kaa zakon nalazi
porku u nasilju, oeljujudi izvesnim institucijama monopol nanasiljem) (Dolar, 1999.)
1.1. Etatistiki moelEtatizam (fr. l`etat - rava) je kao termin uao u iru upotrebu
krajem XIX veka iz diskusija koje su razmatrale obim i oblik
ravnog uela u upravljanju nacionalnom ekonomijom.
Termin u savremenom politikom reniku obija ira znaenja
po uticajem rutvenog razvitka tokom poslenjih ecenija XX
veka, kaa poinje a porazumeva poreivanje rutva ravi
i izraz kroz ulogu ravnog inovnikog aparata u rukovoenju oblicima rutvene elatnosti
(Politika enciklopeija, Savremena aministracija, Beogra, 1975.)
U prvoj celini poglavlja tampa, mod i politika, nazvanom Etatistiki moel, Gocini aje
istorijski pregle vlasnike strukture i zakonske regulative osnivanja medija u drugoj polovini XIX
i s poetka XX veka. Posebno porei meijske sloboe u ravama velikih sila u ovom,
tranzicionom, period, iako ne daje toliko temeljnu analizu kao to to ini u prethonim
poglavljima, na modelu Engleske.
Gocini saeto pristupa faktografsko-hronolokom prestavljanju promene meijskih sloboa na
primeru Nemake, sa osvrtom na Francusku, Englesku i Sjeinjene Amerike Drave. Analizu
poinje prestavljanjem ecentralizovanog moela u Bizmarkovoj Nemakoj, prelazi preko
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
4/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Slika 3- Zastava savojske Italije
ekviplanarnog moela u kome su veliki graovi, seita republika, istovremeno centri meijske
kontrole i modi, ali i iskljuivi izvori informacija, a analizu zavrava prikazom centralizovanog
sistema nemakog moela upravljanja meijima, i primerom promene vlasnike strukture
agencije Wolff (kasnije Kontinental Telegraphen Compagnie), to je vlai omogudilo kontrolu
na informacijama iz oblasti spoljnje politike i liilo nemake novine samostalnih veza sa
inostranstvom. Nasuprot svim rugim zemljama, u rugoj polovini XIX veka u Nemakoj se broj
samostalnih medija prepolovljava, a tek uoi Velikog ratanemaki etatistiki moel se uruava,
poto otporni selektori javnog mnjenja izbegavaju strogu vlainu kontrolu i narenom
promenom vlasti se u zemlji uvrduje informativni pluralizam.
Autor ni etaljnom semantikom analizom nije pronaao jasnu granicu izmeu (e)statizma i
faizma.
1.2. tampa i politika: sluaj ItalijeKaskanje Italije za politikim jeinstvom Gocini pripisuje
snanom prisustvu i elanju Crkve, a kao zaetak kulturne
homogenizacije (posebno izmeu severa i juga) prepoznaje
1877. godinu i uvoenje obaveznog kolovanja. Italijanska
javnost saa, iako pismena, jo uvek nije politiki aktivna, kako
se opte pravo glasa za mukarce uvoi tek 1912. U ovom perio je Italijanski moel kontrole
tampe bio mnogo blii engleskom, nego nemakom i razvoj je bio preputen privatnom
sektoru. Ipak, ugo je olika italijanske tampe bila strunost i veda posvedenost politikim
temama, nego dnevnim trivijalijama. Ulogu u kulturnoj homogenizaciji zemlje mediji preuzimaju
tek pojavom zabavne i popularne tampe, usmerene na hroniku i na tirae. Na narednim
stranicama Gocini daje faktografski pregled naziva listova, njihovih cena i tiraa iu izvesnoj meri
se osvrde na format iprelom ovih listova. Krajem ovog poglavlja, Gocini prepoznaje savremene
medijske odlikegraansko novinarstvo i opisnike.
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
5/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Slika 4 - Satirini grafik o poverenju javnogmnjenja u javno mnjenje
1.3. Razvoj javnog mnjenjaDa bi naro mogao ejstvovati sa potpunim poznavanjem stvari, sve se rai
potpuno javno, sve injenice utvruju se statistikom, i sve se objavljuje uNaronim novinama, koje obijaju svi graani.
Etjen Kabe (1952.) u opisu jedne od uloga medija u utopistikom ureenju
Akaemik Jovan orevid (1939.) je javno mnjenje
izrazio kao stav svih graana u politikoj sferi rave,
izraen kroz stavove i procene, bez obzira a li se oni slau
izmeu sebe isa miljenjem rave, kao i bez obzira na
to a li de oni biti usvojeni ili ne.
Posebno je u emokratski funkcioniudem rutvu
znaajna institucija graanina i u vremenu kaa sintagma
aktivni graanin nije pleonazam, pitanje onosa
kvaliteta stava je oluujude za kritiku rutvenog iskursa. Analogno tome, vrenosni su je
povratna informacija javnosti, koja je (prema Luj Sebastijanu Mersijeu, 1768.) rugi eo
izraza javno mnjenjeprosvedeni rezultat zajenike i javne refleksije o osnovama rutvenog
ureenja, koje rezimira zakonitosti tog ureenja.
Gocini je u ovom poglavlju nastavio svoju romanistiku istoriju novinarstva, iji je prikaz jasno
ao, ali analize formiranja kritikog poimanja, miljenja javnosti ili javnog mnjenja , ima samo u
tragovima. Na samom poetku se u Gocinijevom parafraziranju Torelija aju prepoznati
osnovna novinarska naela: unost je novinara a javnosti nita ne preduti prikriti vest, ili
predutati injenice koje binakoile protivnikoj stranisu nepotenja koja ljute publiku i tete
proaji novina, sa ruge strane, ostaje oslean prii o politikoj i kulturnoj unifikaciji
italijanske javnosti i risorimentu i nastavlja objanjavanje sprege meija i rutva. Na ovim
stranicama posebno istie olike ureivake politike pojeinih listova i odabira rubrika, kao i
njihovu polonost uticajima i promenama o strane ne samo vlasti, ved i onoga to Pavidevid
(2002.) naziva prosenim ieolokim naelima aktuelne, akutne vlae, a u emu autor
prepoznaje i primese autocenzure. U ovom elu Istorije novinarstva, Gocini prepoznaje
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
6/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
postrisorimentalne istraivake novinare, a posebno Karla Romusija, koji je kroz poplavljena
mesta u okolini Milana sproveo i istragu i ispitivanje javnog mnjenja u improvizovanim
plovilima. Autoru je posebno zanimljiv fenomen opisan u ovom poglavlju, koncept graanskog
novinara, koji je bio pladen po vesti koju je ostavio, kaa je jean o prvih istoriara
italijanskog novinarstva (Chierici, 1905.) zapisao: Da bi neko mogao a ue u Messaggero,
osnovni uslov je a nika nije napisao nijean lanak. Poseban znaaj razvoja meija u ovom
razdoblju italijanske istorije novinarstva, ogleda se i u oprinosu italijanskom jeziku, uvoenju
novih sintaksikih oblika narativnog imperfekta, kondicionala, jusivnog infinitiva i dr. (Serianni,
1990.), a u istom periodu se odvija i segregacija novinarskih uloga.
1.4. Kultura vestiPravi novinari sami sebe stvaraju, iz dana u dan, korak po korak, borei se s
bedom ivota, s grubou zanata.
Bernardini
Ovo poglavlje se, prirono, vie bavi samim krajem XIX i poetkomXX veka, pre Velikog rata. U
njemu se najpre ukazuje na neostatak akaemskih urnalista i na primat u struci, koji imajuljui raznih kola i zanimanja prekaljenih u reakcijama kao modelu regrutacije. Taanji
kritiari tampe, koje bismo anas nazivali, recimo, sociolozima masovnih medija, kritikuju
italijansku tampukoja u ii ri uvek vest, a ne uzrok; opisnika, pre nego reportera. Uspeni
tirai izvesnih novina uopte nisu posleica nekog ieala, relativnog potenja ili nepotenja
kojim se stvara jean list. Uspeh se postie zahvaljujudi vestima, trae se injenice, injenice i
injenice. Takoe, Gocini u ovom poglavlju ientifikuje Corriere kao prvi italijanski list sa
stalnom mreom opisnika, ali i upoznaje itaoce sa komercijalizovanom verzijom partijsketampe, koja je o risorimenta preuzela edukativno-politiku ulogu (propagau). Tek istraga
sproveena 1915. goine, pokazuje a su neki o ovih ieoloki obojenih meija bili finansirani
od strane industrijskih grupacija, kojima je izvesna promena geopolitike situacije ogovarala.
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
7/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
1.5. AzijaKao to kamen baen u vodu oko sebe stvara koncentrine krugove, tako su talasi zlatnog
oba zapane tampe imale posleice i na azijskom elu starog kontinenta. Kako Gocininavoi, Aleksanar II ukia preventivnu cenzuru tipinu za monarhije krajem XIX veka, ali se
novinari jo ugo priravaju neke vrste autocenzure, pomalo nalik situaciji u Bizmarkovoj
Nemakoj, tako a su politike teme u izvesnoj meri izostavljene. Poetkom novog veka, u
tampi socijalistiki agitovci pronalaze svoje oruje i brojni uticajni ruski listovi se tampaju u
Minhenu, Lononu, enevi, pre nego to se ilegalna tamparija premeta u Rusiju. Samo tokom
1906, nakon propasti revolucije, car Nikolaj II zabranjuje 563 lista, to je gotovo polovina
ukupne tampe u Rusiji. Nova epoha u ruskom novinarstvu otvara se tek 1912, kada se osniva
list Prava (Istina), boljeviki nevni list SDP, a 5. maj iste goine biva proglaen praznikom
tampe.
U Japanu je situacija neto komplikovanija, kako tek polovinom XIX veka dolazi do
uspostavljanja neke vrste dvosmerne komunikacije, sa jo uvek feualnom zemljom. U prvim
goinama, trgovci osnivaju listove za sopstvene potrebe, a ubrzo slee prevoi kolonijalistike
tampe, to japanski traicionalisti i jo uvek ksenofobna javnost nisu ba sa oobravanjem
oekali. Kao i tokom italijanskog risorimenta, promene olaze uvoenjem obaveznog
kolovanja, koje je u Japanu propisano neto ranije (1872.). U tom perio Japanci kolovani u
inostranstvu olaze u ravu u funkciji prevodilaca, investitora i dr. Godinu dana nakon
uvoenja obaveznog kolstva, inostrane novinske agencije osnivaju svoje ekspoziture u
postfeualnom Japanu u kom otpoinje moernizacija. Osamesetih goina XIX veka otpoinje
prvi uzlet japanskog novinarstva (475 listova, sa nevnim tiraem o oko 230 hiljaa
primeraka), a o Velikog rata u Japanu izlazi 250 nevnika, sa nevnim tiraem o ak 4 miliona
primeraka. Osetna razlika u Japanu u onosu na ruge rave je u smanjenom politikom
uticaju tampe.Japansko novinarstvo iz ovog perioda tipianje model informisanja, bez uticaja
na politiku. Upravo suprotan je primer Kine, ge je razvoj tampe irektno srazmeran usponu
pokreta za nezavisnost. U Iniji 1903. Mahatma Gani osniva neeljnik Inian opinionipoinje
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
8/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
sa zagovaranjem svoje snage istine, nenasilne politike borbe, zasnovane na pasivnom
otporuineprihvatanju nepravednih zakona:
Tako sam u potpunosti mogao a shvatim kolika je ogovornost novinara; zahvaljujudi uticaju
koji sam uspeo a steknem u zajenici, omogudeno je a naa buuda kampanja bue
plemenita i privlana.tampa ima ogromnu snagu. Kao to nabujala reka plavi polja i unitava
useve, tako jeno nekontrolisano pero moe samo a unitava. Ali ukoliko se kontrola vri
spolja, iskustvo pokazuje a je tetnija nego a je uopte nema samo kada se vri iznutra,
kontrola moe biti blagotvorna.
2.RatRat nee poeti pre nego to ponu misli o njemu.
Bjornstjern Bjornson, norveki nobelovac
Erazmo Roteramski kae kako je rat
"tako svirepa stvar a vie prilii ivljim
zverima nego ljudima, takvo bezumlje
a pesnici zamiljaju a olazi o furija,takva kuga a za sobom povlai optu
pokvarenost obiaja, takva neprava a
ga mogu voditi samo najgori razbojnici i
tako bezbona stvar a nema nieg
zajenikog s Hristom i njegovim uenjem". Ako usvojimo Spinozino (1670.) stanovite a mir
nije osutstvo rata, nego vrlina, uevno stanje, onosno sklonost obroj volji, povjerenju i
pravi., ne moemo pristupiti ratu samo kao oruanom sukobu i u ii interesovanja novinara
mora biti svaki nemir i neskla ije je razreenje o neposrenog javnog interesa. Bjornson je,
pak, jasno najavio ulogu masovnih meija u zapoinjanju nemira.
Slika 5- Manipulacija medija
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
9/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
2.1. Rat i novinarstvoNa izlobi ostignuda oveanstva u Parizu, najvie komentara izazvala je Pikasova Gernika,
uraena u crno-beloj tehnici, jasno posedajudi na novinske fotografije sa telima figura
prekrivenim sitnim znacima koji posedaju na novinska slova, slika bombardovanja baskijskog
graida Gernike je ojeknula Evropom, kao svojevrsni oma ulozi novinarstva, kao srestva
masovne komunikacije i vizira kroz koji milioni posmatraju i upoznaju svet. Sa druge strane,
Gernika svet upoznaje sa novom slikom rata, iz perspektive totalitarne diktature. Na istim
stranicama, Gocini nam prestavlja monopolizovane informacije koje u tom periou krue
Evropom, kao i jean sasvim novi nivo propagana. Nakon uspeno inkubiranih ieja i vrenosti
nacionalizma, posle Francuske revolucije, i zlatnog oba novinarstva, propaganda putem
masovnih meija ostie potpuno nove razmere, jer ovaj put ne pratimo Koenov moel
sugestije, poto je rat ved svima na umu, ved srestva masovnih komunikacija selektivno
impregniraju vrednosni sud o pojedinim (ne)prijateljima nacije i ovom periodu mediji postaju
sredstvo politike peagogije (Williams, 1962.) i koriste se kao instrumenti masovnog
ieolokog i kulturnog potvrivanja onosa prema uedu i pripremama u ratu (Ortoleva,
1995.).
Slika 6 - Bombardovanje Gernike, Pablo Pikaso
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
10/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
2.2. Cenzura i propagandaDobar novinar ne pie o svojoj zemlji.
KnjazMilo Obrenovid(1934.)
Rat je objavljen i engleska vlada
(dominantno liberalna) osniva pres-
biro pod kontrolom parlamentarne
komisije, radi sprovoenja selekcije
vesti sa bojita i usmeravanja
tampe u antiefetistikom i
patriotskom pravcu. Novi zakon(Defense of the Realm Act)
predstavlja pravnu osnovu za sve
intervencije cenzure prema
medijima koji se ne prilagode politici nacionalne sloge i ratoborne politike. Takoe,
novoosnovani Ratni propaganni biro zapoinje tampu broura o misijama Velike Britanije u
ratu, u saranji sa brojnim javnim linostima engleske kulture. Svetski poznat sluaj planirane
medijske obmaneje nastao kaa je proirena engleska vlaa 1917. goine izvrila manipulacijuna vema fotografijama pronaenim ko jenog nemakog zarobljenika: jenu iz zanjih
redova fronta, sa telima poginulih vojnika u kamionu i drugu, industrijske prerade konjskih
leeva za obijanje sapuna ifabrikovanaje la, koja bi trebalo a pokae kako Nemci inustrijski
koriste ljudska tela. Ova akcija je sprovedena najpre kako bi se kineska vlada (kult mrtvih igra
znaajnu ulogu u kulturi Kine) oluila na objavljivanje rata Nemakoj. Tek se u rugoj polovini
XX veka u potpunosti razotkrio ovaj pokuaj emonizacije Nemake.
Nemaka vlaa se vie posvetila unutranjoj cenzuri ograniivi tampu i stavivi nacionalnunovinsku agenciju po strogu kontrolu priliva informacija. ak je i Hinenburg kasnije primetio
daje Nemaka osetno kasnila u poimanju modi savremenih srestava komunikacije i u funkciji
saveznika, a ne samo pretnje.
U Francuskoj je 1914. vrlo slina situacija: donet je dekret o stavljanju protoka i priliva vesti pod
kontrolu vlasti, ali vojne vrhovni tab vojske osniva svoje informativno oeljenje koje ak
Slika 7- "See no evil, hear no evil..."
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
11/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
plasira inforativne biltene o razvoju operacija. Sa druge strane, propaganda je u Francuskoj
odvojena od cenzure i oformljen je pres-biro koji mobilie novinare i pisce da pripremaju zemlju
za ulazak u rat. Ovoj ecentralizaciji slei osnivanje Kude tampe, pri ministarstvu spoljnjih
poslova, kako bi se propagana vrila van nacionalnih granica.
Sjeinjene Dravetek po oluci Vilsona a uu u rat, osnivaju Komitet za javno informisanje i
zapoinju propaganu i regrutacijsku kampanju. Fenomen koji je komitet uspostavio je Four
Minutes Men niz kratkih patriotskih besea koje su se organizovano oravale na javnim
mestima: kolama, bioskopima i sl. U oktobru 1917, SAD zakonom oobravaju cenzuru poruka
koje iu u inostranstvo, ili koje se na nemakom jeziku objavljuju u SAD, a sleede goine stupa
na snagu uveni Seition Act koji kao krivino elo prepoznaje bilo kakvo omalovaavanje
nacije, Ustava, oruanih sila, zastave i uniforme i previa novane i zatvorske kazne za
prekrioce autore tekstova koji objektivno piu, ukoliko to nije u patriotskom uhu. Posleratni
protesti povoom ovog akta su bili toliko snani a ni tokom Drugog svetskog rata nije bila
uvedena takva cenzura.
2.3. Treda tehnoloka revolucijaGocini vaesete i triesete goine XX veka smatra tredom tehnolokom revolucijom, koju su
pripremili najavili meuratni izumi: telegrafija, raio, zvuni film, rototampa, magnetofoni sa
elinom trakom i r. U posleratnom periou se razvija i raiofonija, koja omogudava
moulaciju snimljenog zvuka u nosedi elektrini signal, koji moe a se emituje na velikim
ualjenostima. U tredoj eceniji XX veka, u Sjeinjenim Dravama broj raio aparata raste sa 50
000 na 31 milion, to je jean radio aparat na 4 stanovnika, i taa je gotovo tredina raio
stanica jo uvek povezana sa nekim nevnim listom. Oktobra 1938. ameriki CBS prenosi raio
dramu, adaptaciju romana Rat svetova, u produkciji Orsona Velsa, kada dolazi do najpoznatijeg
fenomena u istoriji prouavanja sociologije masovnih komunikacija masovne panike izazvane
emitovanjem raio rame u kojoj se meteorit iz kog poinju a izlaze naoruani vanzemaljci,
rui na Zemlju. Slede razvoj prvih televizora i fototelegrafa, a ubrzo i novinske fotografije.
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
12/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
2.4. Grafika i prelomNovinska fotografija na prvoj strani, razbila je ustaljenu emu preloma, sa naslovom u stupcima,
koju su ved poeli a potiskuju krupni crveni naslovi. Utvruju se moeli simetrinog
(itljivijeg), i asimetrinog (utvrivanje prioriteta vesti) preloma (Westley, 1953). Obraa vesti injenih elemenata postaje sloenija, rubrike se ralanjuju i poinju a se prepoznaju po
prelomu i ureenju stranice, novinarske uloge se jo vie ralanjuju. Do pojave teletajpsetera,
bilo je mogude ostavljati jutarnje izanje lista samo na ogranienoj udaljenosti, a poetkom
proizvonje ove maine koja na perforiranoj papirnoj traci teleprintera omogudava i pisanje
lanaka na aljinu, omogudava se i tampanje istog lista u vie ualjenih mesta. Novinarski
zanat iz sakupljakog kaa su vesti u pitanju, postaje delom i vratarski (gatekeeper) i ovaj
savremeni vratar informacija treba a probere ta de propustiti na naslovnu stranu, a ta deostati na marginama. Tek posle rata, uloge sakupljaa i vratara uravnoteuju se, a elom i
raspoeljuju. Taa i nastaje moel savremenog reportera, istraivaa i prestavnika seme
(etvrte) sile i razvijaju se ublji novinarski elementi, za koje je vest samo lagvort
istraivanje, analiza, komentar. U reakcijama se pojavljuju urenici rubrika, to omogudava i
ue usmeravanje intereovanja novinara, samim tim i njihovu profesionalizaciju i tematsku
specijalizaciju. U velikim amerikim listovima, pojavljuje se kolumnista, koji pie uvonike pie
redovnu rubriku koja je svojevrsna ilustracija (ili karikatura) realnosti. Volter Lipman, autor
kolumne po nazivom Toay an Tomorrow , koja se pojavljuje o 1931. U Heral Tribjunu
jean je o prvih i najvedih kolumnista.
2.5. Profesionalna obukaPrema Kumaru (2000.), medijsko obrazovanje je
kritina rutvena analiza meija s ciljem poizanja
svesti i razumijevanja naina raa meija, onoga ko ih
stvarno kontrolie i oblikuje, uloga profesionalaca, kao
i reklamiranja, marketinga i onosa sa javnodu u
oblikovanju njihovog saraja, te razliitih naina na
koje publika tumai poruke meija. Gocini u poglavljuSlika 8 - Scena iz filma "Supermen" (1948.)
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
13/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Istorija jedne profesije naglaava a je istorija novinarstva istorija mukaraca i ena koji su
stvorili novi zanat, koji su uinili a on postane samostalan u onosu na ostale profesije, a
preraste u rutvenu kompleksnost i mod., a sa ove strane vremenske linije nam je jasno da je
profesionalizacija zanata u jednom trenutku morala otpoeti. U martu 1925. francuskim
profesionalnim novinarima je priznat Statut profesije, a 1926. goine 25 nacionalnih uruenja
osniva Meunaronu federaciju novinara. Prve medijske studije su bile zasnovane na
istorijskom i sociolokom izuavanju javnog mnjenjaiuporednoj analizi nacionalnihistranih
novinskih glasila. U Velikoj Britaniji je, ak, vrlo brzo razvijena saranja izmeu univerziteta i
reakcija, oko programa stairanja i obavljanja pripravnikog staa. Uporeo sa osnivanjem
visokih i viih kola za novinarstvo, u vedini zemalja i dalje traje praksa spontane obuke
ukljuivanjem u reakcijski ra, kao osnovni centar za regrutovanje, a prvenstveno kao nain za
vrbovanje i prilagoavanje ureivakoj politici novina i novinarskoj koli kojoj medij pripada.
2.6. Jazz journalismDez urnalizmom neki istoriari meija nazivaju perio aerikog novinarstva izmeu 1919. i
1924. i esto se kae a njime otpoinje trede oba masovnog novinarstva, posle penny pressi
yellow journalism era, tirai i zarae meijskih kuda belee vrtoglave uspone, koje zaravaju,
sve o kraha Vol strita. Osnovne olike ez novinarstva su, prema Majklu (1938.), pokrivanje
senzacionalistikih holivuskih tema: seksa, nasilja i novca, sa fokusom na fotografije.Ono svoju
autonomiju ostie oko 1920, sa Vilijamom Herstom i Dozefom Pulicerom, koji proiruju
uto novinarstvo u tabloino i pristupaju ved pomenutim temama. Tipian primer je New
York Daily News, list koji je u ubenicima istorije meija ineksiran sa fotografisanjem
izvrenja smrtne kazne na Rut Snajer u amerikom Sing Sing zatvoru 1928.
Listovi u ovom periodu nemaju prepreku malog broja pismenih i teme iz ivota poznatihbivaju
pokrivane, kako bi se saa prosenom itaocu pruila razonoa. tampa smanjuje format na
etvrtinu tabloi formata, na kioske se vradaju neeljnici, a prvi put pojavljuju fotoreportae, a
u tabloinim novinama saa ima sve vie fotografija, sa samo nekoliko opaski i kratkih
tekstova.
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
14/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Zakljuak
Gocini je u ova dva poglavlja, sa jeanaest ponaslova ao faktografsku analizu razvoja tampe,
gotovo iskljuivo u G7 ravama. U prvom poglavlju tampa, mod i meiji, sa posebnim
interesovanjem za romanistiku, a najvie Italijansku tampu, a u poglavlju Rat se vie oslonio
na pripoveaki stil i izvajanje zanimljivosti. Ova poglavlja nikako ne bih preporuio kao
ubeniku literaturu, kaa su u pitanju teme po kojima su obila naziv, ali istorijski prikaz i
izvesni nivo realistikog pristupa postoje. Faktografija nije hronoloka, niti je geografski jasno
istinktirana, ved u izvesnoj meri nasumina, ali sa prisutnim logikim sleom ogaaja. Delo u
kompletu ri panju prilikom itanja, ali stilom pisanja ne poziva na pamdenje injenica, niti je
prisutna satirina nota koja bi istorijski prikaz mogla uiniti zanimljivijim tivom. Posebna
napomena autora je a je itano elo prevo sa italijanskogi a nije iskljueno a je u izvesnoj
meri prevod taj koji je doprineo slabijem ukupnom utisku koje je delo ostavilo.
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
15/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Literatura
Brankovid, S. (2011). Politika (ne)mod i javnost. Sremski Karlovci: Kairos
Dolar, M, (1999). Where does power come from? New formations, 35, 79-92
urid, D. (2003). Novinarski leksikon. Beogra: Veernje novosti
Foucault, M. (1980). Power/Knowledge. Brighton: The Harvester Press
Gocini, . (2001). Istorija novinarstva. Beogra: Clio
Lippmann, W. (1921). Public opinion. Long Island: Wading River
Politika enciklopeija(1975). Grupa autora. Beograd: Savremena administracija
Serianni, L. (1990). Storia della lingua italiana, secondo Ottocento. Bologna: Mulino
Spinoza, B. (1670). Teoloko-politiki traktat.
-
8/13/2019 Lazar ovs - "Analiza poglavlja "tampa" i "Rat" knjige "Istorija novinarstva" . Gocinija"
16/16
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija, Lazar ovs
Saraj
Analiza poglavlja tampa, mod i politika i Rat knjige Istorija novinarstva, . Gocinija ........ 1
Uvod ............................................................................................................................................ 1
1. tampa, mod i politika...................................................................................................... 2
1.1. Etatistiki moel........................................................................................................ 2
1.2. tampa i politika: sluaj Italije.................................................................................. 3
1.3. Razvoj javnog mnjenja .............................................................................................. 4
1.4. Kultura vesti .............................................................................................................. 5
1.5. Azija ........................................................................................................................... 6
2. Rat .................................................................................................................................... 7
2.1. Rat i novinarstvo ....................................................................................................... 8
2.2. Cenzura i propaganda ............................................................................................... 9
2.3. Treda tehnoloka revolucija.................................................................................... 10
2.4. Grafika i prelom ...................................................................................................... 11
2.5. Profesionalna obuka ............................................................................................... 11
2.6. Jazz journalism ........................................................................................................ 12
Zakljuak.................................................................................................................................... 13
Literatura ................................................................................................................................... 14
Saraj....................................................................................................................................... 15