Download - Leksikon multukuturalnosti
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
1/130
leksikon MUL
TIKULTURALNO
STI
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
2/130
LeKsikoN
multiKULTuralnosti
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
3/130
Izdava:
Centar za interkulturnu komunikaciju, Petrovaradin
Za izdavaa:
Aleksandra uri Bosni
Uredila:
Aleksandra uri Bosni
Autori odrednica:Dr Dragana V. Todoreskov
Dr Aleksandra uri Milovanovi
Ma Aleksandra Kolakovi
Dizajn i priprema:
Dunja ai
Lektura i korektura:
Jelena Bosni
tampa:
Tuli, Vrac
Tira:500
Decembar, 2014.
Projekat podrao:
Sekretarijat za obrazovanje,upravu i nacionalne zajednice APV
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
4/130
3
B
Predgovor
Multikulturalnost je, nesumnjivo, injenica savremenog
sveta. Svega desetak drava se danas mogu smatrati mono-
kulturalnim i u njima ivi samo 0,5% svetskog stanovnitva.
Podatak da se u svetu koristi preko 6.500 razliitih jezika, a da
su ljudi koji njima govore (bez obzira na veliinu ovih jezikih
grupa) graani neto manje od 200 drava, snano ilustrujeovu dramatinu kulturnu i etniku kompleksnost.
Vojvodina je, takoe, izrazito multietnika i multikultural-
na zajednica. Prema popisu iz 2011. godine, graani su se sa-
moidentifikovali u okviru dvadeset i jedne nacije. Pored toga,
specifinost Vojvodine ogleda se i u visoko institucionalizova-
noj zatiti manjinskih zajednica. Od Drugog svetskog rata pa
do danas raste broj ustanova kojima je cilj ouvanje kulture iidentiteta nacionalnih zajednica. Obrazovanje, informisanje i
kultura su oblasti u kojim su manjinska prava najvie razvije-
na. U Vojvodini je u slubenoj upotrebi est jezika, a nacional-
ni saveti i zavodi za kulturu pojedinih nacionalnih zajednica
su tela, koja, svakako, predstavljaju korak vie u ostvarivanju
manjinskih prava.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
5/130
4
B
Multikulturalnost i multietninost, dakle, vie nisu novost.
Niti sami po sebi predstavljaju prednost, niti poseban hendi-
kep. Ili, drugaije reeno, mogu biti i prednost, ali i ozbiljan iz-
vor problema. Sve zavisi od toga na koji nain drutveni akteri
doivljavaju kompleksnost i razliitost koja ih okruuje.
Jer, dok s jedne strane imamo bogatstvo razliitosti, s dru-
ge strane je sve prisutnija (samo)getoizacija; s jedne strane
imamo est slubenih jezika, a s druge strane, injenicu da se,
osim u specijalizovanim TV emisijama manjinskih redakci-ja, ti je zici se jedva uju u javnom prostoru... Tendencija da
se multikulturalnost doivljava na povran, folklorni nain,
takoe je prisutna. Odsustvo kompleksnijeg razumevanja mul-
tikulturalnosti vidljivo je u razliitim drutvenim nivoima. Po-
sebno, po naem miljenju, meu mlaom populacijom, koja
je posebno sklona pojednostavljenom, binarnom ematizmu
(mi oni, nai njihovi).Cilj ovog projekta je da se mladima srednjokolskog uz-
rasta (15 19 godina), u formi leksikona, na struan ali isto-
vremeno i popularan nain, predstave osnovni pojmovi mul-
tikulturalnosti iz sociolokog, antropolokog, pravnog, politi-
kolokog i kulturolokog ugla. Leksikon je takoe namenjen i
srednjokolskim profesorima i NVO aktivistima, kao neka vr-
sta podsetnika za predavanja, radionice ili debate...
Aleksandra uri Bosni
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
6/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
7/130
7
AutonomijaPotie od grkih rei (auto) = sam i (nomos)= zakon tj. samozakonje. Podrazumeva pravo da odre-
ene teritorije ili socijalne grupe, zbog svoje posebnosti,
imaju prava da same donose odreene zakone ili dru-
ga pravna akta. Autonomija poiva na ideji da drava ne
mora neposredno da ureuje sve pravno vane odnose.
Uslovi za uspostavljanje autonomije kreu se od geo-grafskih - posebnog poloaja podruja, etnike strukture
i karakteristika (kulture, vere, jezika, istorije, tradicije),
pa do posebnih ekonomskih i politikih specifinosti.
Autonomija moe biti politika, etnika, teritorijalna,
kulturna, ekonomska i funkcionalna i/ili verska. U po-
litikoj autonomiji, re je o samostalnom upravljanju u
okviru jedne drave (samozakonodavstvo, samouprava,politika nezavisnost, samostalnost). Teritorijalna auto-
nomija predstavlja posebni status jednog dela teritorije
neke drave u odnosu na ostatak te iste drave. Kultur-
na autonomija podrazumeva pravo narodnosti ili etnike
grupe, koje su manjina u vienacionalnoj dravi ili et-
niki i jeziki ne pripadaju vladajuoj naciji, da razvija-
ju svoj jezik i svoju kulturu u okviru ustanova koje samiosnivaju i kojima sami upravljaju. Ekonomska autono-
mija je oblik autonomije (najee autonomije regiona)
u oblasti privrede. U verskom smislu, autonomija pod-
razumeva samostalnost odreene crkve. Funkcionalna
autonomija predstavlja pravo institucija u oblasti obra-
zovanja, zdravstva ili kulture da samostalno organizuju
svoju delatnost i finansiranje. U psihologiji, pojam auto-
A
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
8/130
8
A
nomija odnosi se na samostalnost i nezavisnost miljenja
i delovanja individue u odnosu na autoritete i socijalnu
sredinu. Institucionalna autonomija podrazumeva pravo
pojedinih institucija (kola, bolnica, univerziteta i sl.) da
uivaju samostalnost u osnivanju, radu, upravljanju i fi-
nansiranju svojih aktivnosti.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
9/130
B
b
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
10/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
11/130
11
B
BakaGeografski region u Vojvodini. Deo Bake pripada i Ma-arskoj, odnosno maarskoj upaniji Ba-Kikun (ma.
Bcs-Kiskun). Tragovi prvih naselja na teritoriji Bake
potiu iz kamenog doba, a nalazila su se uz obalu Duna-
va i Tise. Tragovi iz bronzanog doba svedoe o pristustvu
brojnih naroda: Kelta, Rimljana, Huna, Slovena, Germa-
na i Avara. U 9. veku, Bakom je vladao bugarski voj-voda Salan, sa prestonicom u Titelu. Nakon zauzimanja
panonskog basena od strane Maara, stanovnici Bake
bili su Maari, Peenezi i drugi. Doseljavanje Srba je po-
elo, u veoj meri, u 15. veku za vreme vladavine kralja
Sigmunda. Godine 1526. Baka je bila teritorija neza-
visne drave, kojom je vladao samozvani srpski car, Jo-
van Nenad. Prestonica njegove drave bila je Subotica.
Posle pada Budima i Segedina (1542), Baka dolazi pod
tursku vlast, a na teritoriji Bake se uspostavlja Sege-
dinski sandak, podreen Budimskom paaluku. Baka
je bila podeljena u 6 nahija: bajsku, subotiku, segedin-
sku, somborsku, baku i titelsku. Nakon toga, za vreme
Habzburke vladavine, Baka je bila podeljena na civilni
deo Baku i Bodroku upaniju i vojni deo Vojnu gra-
nicu. Srbi su inili veinu u naseljima Bake do poetka
19. veka, kada poinje intenzivnija kolonizacija Maara,
Nemaca, Slovaka, Rusina, to e u izmeniti etniku sliku
ovog regiona. Kao i Banat i Srem, Baka postaje deo Srp-
ske Vojvodine, a kasnije i Vojvodstva Srbije i Tamikog
Banata. Od 1918. godine, Baka postaje deo Kraljev-
stva Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije),
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
12/130
12
B
a od 1945. godine, deo je Autonomne Pokrajine Vojvo-
dine. Na prostoru Vojvodine, Baka je administrativno
podeljena na Junobaki, Severnobaki i Zapadnobaki
okrug, dok su vei gradovi: Novi Sad, Subotica, Sombor,
Baka Palanka, Vrbas, Beej, Senta. Srbi ine veinsku
etniku zajednicu, zatim Maari, Bunjevci, Hrvati, Slo-
vaci, Rusini.
BalkanizacijaBalkanizacija je geopolitiki termin koji se esto kori-
sti da bi se oznaila specifina rascepkanost ili izrazita
usitnjenost teritorija u organizacionom ili drutvenom
smislu. Koristi se da bi se opisao proces fragmentacije
ili podele na regije u okviru jedne drave ili u okviru ma-
njih regiona, a koji prate konflikti i meusobna nepri-
jateljstva. Termin je nastao krajem Prvog svetskog rata
(19141918) kako bi se opisala politika i etnika ras-
cepkanost na podruju Balkana, nakon raspada Osman-
skog carstva i Habzburke monarhije. Carstva su nestala,ali je pojam opstao i koristio se i tokom dvadesetog veka,
najee sa ciljem negativnog predstavljanja odnosa u
nekom regionu. Danas se termin balkanizacija upotre-
bljava i kao peorativni izraz kojim se oznaava podela
teritorija jedne sloene drave na manje drave (etniki
homogene entitete) u kojima su novonastale drave u
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
13/130
13
B
komplikovanim odnosima i sukobima. Odnosi se i na sta-
nje rascepkanosti, zaotrenosti odnosa i sukoba interesa
u jednom regionu sa nesigurnim ishodom i nemoguno-
u pronalaska sporazumnog reenja u vezi spornih pi-
tanja. Generalno, termin balkanizacija se koristi da bi se
opisali procesi raspada i deljanja i ne odnosi se samo na
politike aspekte.
BanatTakoe, geografski region u Vojvodini. Ali ne samo u
Vojvodini. Banat se prostire i na teritorije Maarske (vr-
lo mali deo), Rumunije (najvei deo) i Srbije. Na teritoriji
Vojvodine, Banat je administrativno podeljen na okruge:
Severnobanatski, Srednjobanatski i Junobanatski. Naj-
vei grad srpskog dela Banata je Zrenjanin, zatim slede
Panevo, Kikinda i Vrac. Istorija Banata bila je veoma
dinamina. U 2. veku, Banat je bio deo rimske provincije
Dakije. Sloveni se na prostoru Banata prvi put pominju
u 4. veku. Retki istoriografski izvori, kao to je maar-ska hronika Gesta Hungarorum, navode da je u devetom
veku Banatom vladao bugarski vojvoda Glad, koji je bio
vazal bugarskog cara Simeona. Osnivanjem maarske
kraljevine, Banat oko 1028. godine, potpada pod maar-
sku vlast sve do 1552. godine, kada ga Turci osvajaju.
Banat je pod Turcima nazvan Temivarski vilajat i kao
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
14/130
14
B
trakav je postojao sve do 1717. godine. Srbi su u Bana-
tu (u gradu Vrcu) podigli ustanak protiv Turaka (1594),
pod vostvom vladike Teodora. Ustanak je uguen, pa e
tek Poarevakim mirom (1718) Banat biti u potpuno-
sti osloboen od Turaka i doi pod austrijsku vlast, ovog
puta ureen kao vojnika provincija Tamiki Banat. U
Banatu, dominantna etnika zajednica bili su Srbi, ali je
tokom 18. i 19. veka austrijska vlast sprovela masovnu
kolonizaciju Nemaca i drugih etnikih grupa - Maara,Rusina, Rumuna, Slovaka. Tokom 18481849. godine,
zapadni deo Banata bio je u sastavu Srpske Vojvodine,
autonomnog regiona u okviru Austrijskog carstva, a od
1849. delovi Banata postaju deo nove pokrajine, nazva-
ne Vojvodstvo Srbije i Tamiki Banat. Glavni grad ove
pokrajine bio je Temivar. Godine 1918. u Banatu je pro-
glaena Banatska republika sa seditem u Temivaru, alije ona trajala vrlo kratko. Zavretkom Prvog svetskog
rata, Trijanonskim ugovorom sklopljenim u Versaju,
teritorija Banata podeljena je izmeu Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije), Kra-
ljevine Rumunije i Kraljevine Maarske. Nakon Drugog
svetskog rata 1945. godine, Banat postaje sastavni deo
Autonomne pokrajine Vojvodine, podeljen na severno-banatski, junobanatski, srednjebanatski i okrug terito-
rije grada Beograda (optina Palilula). U ovom etniki
i konfesionalnom raznolikom regionu, danas ive Srbi,
Rumuni, Slovaci, Maari, esi, Bugari, Hrvati, Makedon-
ci, odnosno pripadnici pravoslavne, grko-katolike, ka-
tolike, protestantske, muslimanske veroispovesti.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
15/130
15
B
BunjevciNacionalna zajednica u Vojvodini, koja preteno ivi uBakoj i u manjem broju u Banatu. Prema popisu iz 2011.
godine 16.706 ljudi izjasnilo se kao Bunjevci. Najvei broj
Bunjevaca ivi u optinama Subotica, Sombor, Baka To-
pola i Novi Sad. Naselja sa znaajnim brojem bunjeva-
kog stanovnitva su: Ljutovo, Bikovo, Gornji Tavankut,
Donji Tavankut, uriin, Mala Bosna, Stari ednik, Baj-mok (optina Subotica). U istorijskim izvorima Bunjev-
cima se naziva slovenska grupa koja je ivela u planin-
skim predelima zapadne Hercegovine i kontinentalne
Dalmacije. O poreklu imena Bunjevaca postoji nekoliko
teorija, meu kojima je najzastupljenija ona da njihovo
ime potie od reke Bune, u ijoj su neposrednoj blizi-
ni iveli. Druga teorija je da su ime dobili po kamenim
kuama bunjama,u kojima su iveli. Kako su Bunjevci
bili preteno stoari, stalno su se kretali u potrazi za bo-
ljim uslovima ivota. Tako su jo u 17. i 18. veku naselili
prostore dananje severne Vojvodine, tanije Suboticu,
Sombor i Bajmok sa okolinom. Iako su vremenom, kao i
druge etnike grupe, pretrpeli procese asimilacije sa ve-
inskim stanovnitvom, Bunjevci su ouvali svoju zajed-
nicu negujui katoliku religiju i specifian govor to-
kavsko-ikavsko nareje. Katolika crkva je za bunjevaku
zajednicu oduvek bila vaan faktor zajednitva. Mnogi
dananji obiaji Bunjevaca vezani su za verske svetko-
vine: uskrnji obiaji, Duhovi, zahvale Bogu za uspenu
etvu Duijanca, pojedinane slave svetaca imenda-
ni, boini i drugi obiaji. U muzikoj tradiciji Bunjevaca,
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
16/130
16
B
tambura je najzastupljeniji instrument, na kojoj se izvo-
de: bunjevako momako kolo, veliko i malo bunjevako
kolo, devojako, babako, tandrak itd.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
17/130
C
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
18/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
19/130
19
C
Civilno drutvoKao sinonim koristi se i izraz graansko drutvo. U naj-irem smislu pod civilnim drutvom se podrazumevaju
graanske i socijalne organizacije formirane izvan dr-
avnih stuktura, koje, istovremeno, nemaju primarni
ekonomski interes. Cilj im je promovisanje i ostvarivanje
optih interesa i vrednosti, u oblastima kojima se drava
ne bavi, ili se ne bavi u dovoljnoj meri. Civilno drutvopredstavlja graane koji su aktivni u javnoj sferi. Dru-
tveno delovanje, koje stvara civilno drutvo je javno
delovanje u korist optih interesa. Civilno drutvo je po-
srednik izmeu drutva, kao sfere privatnog i drave, kao
sfere javnog, a osnovni cilj je izgradnja demokratskog,
modernog drutva. S druge strane, nepostojanje civilnog
drutva ozbiljnoi dovodi u pitanje funkcionisanje demo-
kratske drave i stvara autoritarnu i nedemokratsku at-
mosferu. Pojam civilnog drutva podrazumeva razvija-
nje tolerancije, odnosno, prihvatanje drugih i razliitih
kao ravnopravnih i slobodnih lanova zajednice. Oblici
organizovanja civilnog drutva su: nevladine organizaci-
je, udruenja graana, sindikati, dobrotvorne organiza-
cije, grupe samopomoi, drutveni pokreti i sl. U uem
smislu pod ovim pojmom uglavnom se podrazumevaju
nevladine organizacije. Sutinu delovanja nevladinih or-
ganizacija ini povezivanje pojedinaca bez posredovanja
ili kontrole drave, radi ostvarivanja nekog zajednikog
cilja. Nevladine organizacije su neprofitne, imaju status
pravnog lica, nepartijskog su karaktera i zasnovane su na
dobrovoljnom radu i ulaganju sredstava svojih aktivista.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
20/130
20
C
Nevladine organizacije mogu sluiti svim lanovima dru-
tva (fondacije, humanitarne i dobrotvorne organizaci-
je, savetodavne organizacije) ili samo lanovima odree-
nih drutvenih grupa (profesionalna udruenja, klubovi,
komore, politike partije, savezi). Nevladine organizacije
mogu biti korisna alternativa u reavanju mnogobrojnih
problema koje dravni organi i institucije ne uspevaju
da ree ili ne reavaju na zadovoljavajui nain. Bave se
ljudskim pravima, zatitom okoline (ekologijom) i sli-nim temama. Pokretanjem pomenutih tema i konkretnih
akcija, nevladine organizacije mogu, u izvesnoj meri, da
kontroliu dravnu vlast i ukazuju na probleme u dru-
tvu koje je potrebno reiti.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
21/130
D
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
22/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
23/130
23
D
DemografijaDrutvena nauka o stanovnitvu. Istrauje i prouava za-konitosti u biolokom i migratornom kretanju stanovni-
tva, promene u demografskim strukturama (biolokim,
socio-ekonomskim i intelektualnim), kao i kretanja sta-
novnitva prouzrokovana drutvenim i ekonomskim fak-
torima. Kao interdisciplinarna nauka, povezana je sa
matematikom, statistikom, ekonomijom, sociologijom,medicinom, psihologijom, antropologijom i biologijom.
Kao metod rada koristi popis stanovnitva koji se vri
svakih deset godina. U Vojvodini se popis stanovnitva
sa pregledom etnikih zajednica vri od 1900. godine.
Poslednji popis stanovnitva u Srbiji bio je 2011. godi-
ne. Prema tom popisu u Vojvodini je 2011. godine ivelo
1.931.809 stanovnika, od toga: 1.289.635 Srba (63,8%),
251.136 Maara (13,0%), 47.033 Hrvata (2,4%), 42.391
Roma (2,2%), 50.321 Slovaka (2,6%), 25.410 Rumu-
na (1,3 %), 22.141 Crnogoraca (1,1%), 13.928 Rusi-
na (0,7%), 10.392 Makedonaca (0, 5%), 3.272 Nemaca
(0,2%), te pripadnici ostalih zajednica (Albanci, Akalije,
Bugari, Bunjevci, Bonjaci, Goranci, Slovenci, Ukrajinci,
okci, Vlasi i dr.). U Vojvodini je registrovano ukupno 29
nacionalnih zajednica.
Demografska analiza stanovnitva Vojvodine pokazuje ko-
liko je ovo podruje multietniko i multikonfesionalno.
Kada je re o dominantnim religijama, pravoslavnu veru
ispoveda 1.357.137 (70,25%) stanovnika Vojvodine, ka-
toliku 336.691 (17,43%), protestantsku 64.029 (3,31%)
i islamsku 14.206 (0,74%).
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
24/130
24
D
DemokratijaRe je izvedena od grkih rei demos () = narod ikratein () = vladati, tj. vladavina naroda, a na-
stala je sredinom 5 veka p.n.e. i oznaavala je politi-
ki sistem u nekim grkim gradovima-dravama (Atina).
Moderno shvatanje demokratije nastalo je na osnovu
naslea antike, teorija drutvenog ugovora, kao i uenja
prosvetitelja. Sjedinjene Amerike Drave su prva, mo-derna demokratska drava. U svom uvenom govoru u
Getizburgu, 1863. godine, tadanji ameriki predsednik
Linkoln je moda najbolje izrazio duh demokratske vla-
davine rekavi da je demokratija vladavina naroda, od
naroda, za narod. Demokratija, kao politiki pojam, je
sistem vladavine koji se realizuje kroz predstavnika te-
la i kroz glasanje za predstavnike naroda koji ce vladati
u njegovo ime. Ovim je demokratija politiki sistem koji
obezbeuje kontrolu onih koji vladaju od strane onih u
ije ime vladaju. Kao kulturni sistem demokratija pret-
postavlja znaajan stepen autonomije (samoodredjenja
drustvenih institucija) i podrazumeva splet drutvenih
uslova i institucija iji je cilj da obezbede ravnopravan
polozaj svih lanova drutva, u pogledu svih materijalnih
dobara i uslova za ivot, razvoj i sreu pojedinca. Danas
postoji podela na direktnu (neposrednu) i reprezentativ-
nu (predstavniku) demokratiju. U direktnoj demokra-
tiji svi graani aktivno uestvuju u procesu donoenja
politikih odluka. U predstavnikoj demokratiji graani
na izborima biraju svoje predstavnike u parlamentu koji
potom donose odluke u njihovo ime. Veina savremenih
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
25/130
25
D
demokratija je predstavnika demokratska republika.
Da bi se dravni sistem mogao nazvati demokratskim
svaki graanin mora imati ista prava i slobode (pravna
i politika jednakost, pravo glasa, sloboda politikog
udruivanja, okupljanja izraavanja i dr). Karakteristike
demokratije su: vladavina naroda, individualna sloboda,
odgovornost pojedinca, jednakost pred zakonom...
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
26/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
27/130
E
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
28/130
29
E
EvropaJedan od sedam kontinenata, zauzima oko 10.390.000km ili 2% povrine planete Zemlje i na njemu ivi oko
710.000.000 stanovnika, to je oko 11% svetskog sta-
novnitva. Ime Evropa mitolokog je porekla - Evro-
pu, ker fenianskog kralja Agenora i sestru Kadmovu,
ukrao je vrhovni bog Zevs (prethodno se pretvorivi u bi-
ka), i na svojim leima odneo na Krit, gde mu je postalaena i rodila Minosa, Sarpedona i Radamantisa. Fiziki
i geoloki, Evropa je potkontinent ili veliko poluostrvo
koje ine zapadni deo Evroazije, a vie je kulturno i po-
litiki, nego geografski odvojena od Azije. Granice Evro-
pe odreuju Atlantski okean na zapadu, Severni ledeni
okean na severu, Sredozemno more na jugu i Kavkaz,
Kumo-manika udolina i Crno more na jugo-istoku, dok
istone granice nisu jasno odreene ve se tradicionalno
uzima podela du planine i reke Ural i Kaspijskog jeze-
ra. Evropa se tradicionalno deli na pet geografsko-kul-
turnih podruja: Istona, Zapadna, Srednja, Severna i
Juna. Veina evropskih jezika ima zajedniki koren u
indoevropskoj jezikoj porodici, iji su najvei ogran-
ci slovenski (ruski, srpski, poljski, eki i dr), german-
ski (engleski, nemaki, holandski i dr) i romanski jezici
(francuski, panski, italijanski i dr). Postoje jo keltski
(delovi Velike Britanije i Irske, Bretanja u Francuskoj) i
baltiki jezici (litvanski i letonski), kao i jezici koji potiu
iz paleobalkanskog jezikog areala (grki i albanski), kao
i delom indo-iranski (romski), ugro-finski ogranak ural-
ske jezike porodice (maarski i finski), kao i u manjoj
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
29/130
30
E
meri baskijski jezik, afroazijska grupa (malteki), altaj-
ska grupa (turski) i kavkaski (eenski). Procenjuje se da
je hrianstvo na podruju cele Evrope najvea religij-
ska grupa. Oko 76,2% populacije (72% u okviru Evropske
unije) su hriani, potom oko 5% stanovnitva (a 7% u
okviru Evropske unije) pripadaju islamu i 0,3%. ispoveda
judaizam. Najvea denominacija hrianstva u Evropi je-
ste rimokatolika, oko 46% ukupnog stanovnitva Evro-
pe su pripadnici rimokatolike vere, dok pravoslavnihima 35%. U okviru Evropske unije, rimokatolici ine 48%
ukupnog stanovnitva, protestanti 12%, pravoslavni 8%
i vernici ostalih manjih hrianskih denominacija sa 4%.
Evropa uglavnom ima umerenu klimu i ravnomerno ras-
poreena etiri godinja doba, a zapadni i severni deo
kontinenta greje Golfska struja. Najdua reka Evrope je
Volga, a najvii vrh Elbrus na Kavkazu.
Evropska UnijaMeuvladina i nadnacionalna unija (zajednica) 28 dra-
va, sa jedinstvenim tritem stvorenim sistemom zako-
na koji se primenjuju u svim dravama-lanicama. Vodi
poreklo od Evropske zajednice za ugalj i elik (1951) i
Evropske ekonomske zajednice osnovane Rimskim ugo-
vorom, 1957 od strane est evropskih drava (Francuska,
Italija, Zapadna Nemaka, Belgija, Luksemburg, Holan-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
30/130
31
E
dija). Pod imenom Evropska Unija formirana je Ugovo-
rom o Evropskoj uniji Mastrihtskim ugovorom iz 1992.
godine. Evropska Unija je definisana kao federacija u
monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zatiti
ivotne sredine; konfederacija u socijalnoj i ekonom-
skoj politici, zatiti potroaa i unutranjoj politici i kao
meunarodna organizacija u spoljnoj politici. Kontrola
pasoa na graninim prelazima drava-lanica ukinuta
je engenskim sporazumom. Od 2002. godine uvedenaje zajednika valuta evro. Lisabonskim sporazumom iz
2007. godine predviena je izmena sporazuma kako bi
se korigovale politiko-pravne strukture Evropske Unije.
Sa skoro 500 miliona stanovnika Evropska Unija imala je
2007. godine 31% udela u svetskom nominalnom bru-
to domaem proizvodu. Evropska Unija predstavlja svoje
lanice u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, posmatra jena samitima Grupe 8 i Ujedinjenih nacija, 21 drava la-
nica Evropske unije su i lanice NATO pakta. Insitucije
Evropske Unije su: Evropska komisija (sedite u Briselu),
Evropski parlament (smeten u Strazburu), Savet Evrop-
ske unije (sedite u Briselu), Evropski savet, Evropski sud
pravde (smeten u Luksemburgu) i Evropska centalana
banka (smetena u Frankfurtu). Evropski savet se obi-no sastaje etiri puta godinje i njega ini jedan pred-
stavnik po dravi (ef drave ili ef vlade), predsednik
Evropskog saveta kao i predsednik Evropske komisije.
Evropski savet reava sporove izmeu drava lanica i
istitucija Evropske Unije, trai naine za prevazilaenje
politikih kriza i neslaganja. Graani Evropske unije svo-
je predstavnike u Evropskom parlamentu biraju svakih
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
31/130
32
E
5 godina, a oni se organizuju po politikim grupama, a
ne po pripadnosti nekoj od drava. Evropski parlament
i Savet Evropske Unije zajedno usvajaju zakone u skoro
svim oblastima, ukljuujui i budet Evropske unije. Kao
dan Evrope proslavlja se 9. maj, a zajednika himna svih
drava lanica je Betovenova Oda radosti.
EkumenizamPokret koji tei ujedinjenju svih hrianskih konfesija.
Re ekumenizam potie od grke rei oikoumene koja
znai nastanjeni svet. Ekumenizam, odnosno ekumen-ski pokret, nastao je u 19. veku unutar protestantskih
crkava. Poeci ekumenskog pokreta vezuju se za 1805.
godinu, kada je baptistiki misionar Vilijem Keri predlo-
io osnivanje opteg udruenja svih hrianskih veroi-
spovesti. Kako je, kao misionar, esto putovao u Afriku,
uvideo je slabosti hrianstva usled brojnih unutranjih
podela. Razliite protestantske crkve koje su imale mi-
sionarsku delatnost, poele su da osnivaju manja hri-
anska udruenja koja su predstavljala preteu eku-
menskog pokreta. Hrianska udruenja bila su meu-
konfesionalnog karaktera, a meu njima su se izdvajala
Jevanelska alijansa (1864) i Univerzalna federacija
hrianskih studenata (1895). Ekumenski savet osno-
van je 1854. godine, a Svetskom konferencijom misija
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
32/130
33
E
odranoj u Edinburgu 1910. godine, zvanino je poeo sa
radom ekumenski pokret. Ekumenski pokret se od samih
poetaka zalagao za pomirenje, saradnju i jedinstvo hri-
anskih crkava u svetu. Godine 1914. osniva se Svetska
alijansa za unapreenje internacionalnog prijateljstva
preko Crkava, a neto kasnije i Internacionalni savet
misija. Ovi ogranci e se ujediniti i stvoriti najznaajnije
telo ekumenskog pokreta Svetski savet crkava (1938).
U ekumenizmu, naglasak je na dijalogu meu religija-ma, kao najboljem putu njihovog meusobnog zblia-
vanja. Savremeno drutvo pred crkve i verske zajednice
postavlja veliki broj izazova, a verski pluralizam i broj-
ne nove religije koje gotovo svakog dana nastaju, upu-
uju na neophodnost razumevanja religijski drugog.
Nakon reformacije, hrianstvo je od 17.veka u stalnom
procesu fragmentacije, stvaranja ogranaka postojeihhrianskih i drugih manjih zajednica. U tom prostoru,
ekumenizam, koji se promovie u okviru ekumenskog
pokreta, predstavlja vaan deo zbliavanja brojnih hri-
anskih tradicija u svetu. I pored teolokih razliitosti, u
ekumenizmu se naglasak stavlja na zajednike, hrian-
ske, vrednosti. U Srbiji ve dvadeset godina postoji veo-
ma aktivna Ekumenska humanitarna organizacija (EHO)sa seditem u Novom Sadu, ije su aktivnosti usmerene
na socijalna pitanja (kao to je smanjenje siromatva),
razvoj meucrkvene saradnje i promociju ljudskih prava.
Ekumenska humanitarna organizacija (EHO) nastavlja
rad Ekumenske humanitarne slube, osnovane 19. fe-
bruara 1993. godine na inicijativu Svetskog saveta crka-
va. Crkve lanice Ekumenske humanitarne organizacije
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
33/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
34/130
35
E
ohrabrila upotreba regionalnih i manjinskih jezika, ona
se zalae za upotrebu tih jezika u zvaninoj administra-
ciji, kolama, medijima, ekonomskom i kulturnom ivo-
tu. Kako je definisano Poveljom, regionalni ili manjin-
ski jezici su jezici koji se tradicionalno upotrebljavaju na
odreenoj teritoriji jedne drave, od strane dravljana
te drave, a koji ine brojano manju grupu od ostatka
stanovnitva te iste drave; oni su razliiti od zvaninog
jezika i ne ukljuuju dijalekte zvaninog jezika te draveili jezike radnika migranata. Na taj nain, priznavanje re-
gionalnih i manjinskih jezika Evropskom poveljom, kao
vaan inilac kulturnog bogatstva savremenog drutva,
utie i na opstanak tzv. malih jezika i jeziku vitalnost
evropskih drutava.
Etnike grupePojam etnika grupa u uskoj je vezi sa etnikim identite-
tom i etnikom pripadnou (etnicitetom). Potie od gr-
ke rei ethnos- narod, izvedena je iz rei ethnikoskoja je
prvobitno znaila pagane. U engleskom jeziku se u tom
znaenju koristila od sredine 14. pa do 19. veka. Sma-
tra se da je re ethnicsprvi upotrebio ameriki sociolog
Dejvid Risman 1953. godine. Tako e ezdesetih godina
20. veka, pojmovi etnike grupe i etnicitet postati veo-
ma zastupljeni u istraivanjima antropologa i sociologa.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
35/130
36
E
Etnicitet je vaan koncept po kojemu se ljudi mogu iden-
tifikovati kao pripadnici neke vee grupe, odnosno za-
jednice, koju povezuju zajedniko poreklo, jezik, kultura
i religija. Etnike grupe, za razliku od nacija, nemaju svoj
teritorijalni i politiki suverenitet. Glavne karakteristi-
ke jedne etnike grupe su: kolektivno vlastito ime, mit
o zajednikim precima, zajednika istorijska seanja, je-
dan ili vie elemenata zajednike kulture, povezanost sa
odreenom domovinom, oseaj solidarnosti kod zna-ajnih delova populacije. U istraivanjima etnikih grupa
razvijane su razliite teorije i pristupi, meu kojima su
najzastupljeniji: primordijalizam, esencijalizam, pereni-
jalizam i konstruktivizam. Prema primordijalistikom tu-
maenju, etnike grupe imaju istorijske korene u dalekoj
prolosti i predstavljaju primordijalne (iskonske) grupe,
povezane srodstvom i biolokim karakteristikama. Esen-cijalistiki pristup podrazumeva da etnika grupa pret-
hodi bilo kojem drugom obliku socijalne interakcije i da
predstavlja osnovnu injenicu ljudskog postojanja. Pere-
nijalistiki pristup vidi nacije i etnike zajednice kao u
osnovi isti fenomen. Prema ovom pristupu, nacije, kao
vrsta drutvene i politike organizacije, predstavljaju je-
dan od drevnih ili perenijalnih (viegodinjih, konstant-nih) fenomena. Konstruktivizam odbacuje pojam etnici-
teta kao osnovu ljudskog postojanja. On smatra da su et-
nike grupe samo proizvodi ljudske, socijalne, interakci-
je. Tko shvene etnike grupe su drutveno uslovljene.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
36/130
37
E
Evropska Okvirna konvencijao zatiti manjinaPredstavlja prvi sveobuhvatni meunarodni ugovor i pr-
vi obavezujui meunarodni instrument posveen zatiti
manjina i manjinskih prava. Okvirna konvencija usvoje-
na je od strane Komiteta ministara Saveta Evrope 1994.
godine, a stupila je na snagu 1998. godine. Konvencija
se zalae za obezbeivanje jednakosti pripadnika nacio-
nalnih manjina u oblasti kulture, ekonomije i politikog
ivota. Odredbe konvencije ukljuuju irok spektar pita-
nja koja se odnose na manjine: nediskriminaciju, promo-
ciju jednakosti, pravo na obrazovanje na maternjem je-
ziku, ouvanje i razvoj kulture, religije, jezika i tradicije,
slobodu izraavanja miljenja, okupljanja i dr. Okvirnu
konvenciju ratifikovalo je 39 drava: Albanija, Jermeni-
ja, Austrija, Azerbejdan, Bosna i Hercegovina, Bugar-
ska, Hrvatska, Kipar, eka Republika, Danska, Estonija,
Finska, Nemaka, Gruzija, Maarska, Irska, Italija, La-
tvija, Lihtentajn, Litvanija, Malta, Moldavija, Crna Go-
ra, Holandija, Norveka, Poljska, Portugalija, Rumunija,
Rusija, San Marino, Srbija, Slovaka, Slovenija, panija,
vedska, vajcarska, Makedonija, Ukrajina i Velika Bri-tanija. Belgija i Grka. Island i Luksemburg su je potpisa-
le, ali je nikada nisu ratifikovale, dok je Andora, Francu-
ska, Monako i Turska nikada nisu ni potpisale.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
37/130
Ff
f
f
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
38/130
41
F
FolklorZajedniki naziv za razliite aspekte kulturne tradicije:knjievnosti, muzike, plesa, dramskog i likovnog stvara-
nja. Sve specifine osobine nekog naroda i kraja kao to
su ljudska psiha, podneblje, prirodni fenomeni, govor,
ritam, pesme i plesovi sadrane su u folkloru. Folklor je
vaan inilac u ouvanju nacionalnog identiteta etnikih
grupa, jer uva u sebi sve osobenosti muzikog, likov-nog i drugih ostvarenja karakteristinih za datu grupu.
Tako npr. bunjevake, rumunske, maarske i dr. narod-
ne pesme uvaju u sebi izvornost svojih jezika i govora;
stariji stil dvoglasnog pevanja, koji se u narodu naziva
na glas moe se uti kod Crnogoraca ili doseljenika iz
Bosne i Hercegovine koji su nastanjeni u Vojvodini kako
u periodu izmeu dva svetska rata tako i u kolonizacija-
ma nakon II svetskog rata ili nakon graanskog rata na
prostoru SFRJ. Niz instrumenata (tamburica, gajde, har-
monika) u upotrebi je kod veeg broja nacionalnih za-
jednica (Srba, Maara,Rroma, Bunjevaca i dr.), dok je za
odreene narode karakteristian odreeni instrument:
npr. za Crnogorce gusle, za Maare, Rumune i Slova-
ke cimbalo, za Rumune i Maare taragot i dr. Citra je
karakteristina za maarsku nacionalnu zajednicu. Vic
kao oblik usmene knjievnosti oslikava posebnosti (ali
esto i predrasude i stereotipe) o predstavnicima odre-
enih nacionalnih (Maar, Crnogorac, Rom i dr.) ili re-
gionalnih (Lala, Vojvoanin), Bosanac (stanovnik BiH)
zajednica. Folklor omoguava tenje povezivanje od-
reenog naroda sa njegovom matinom zemljom ili sa
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
39/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
40/130
43
F
jam se najee dovodi u vezu sa religijama, odnosno do-
slovnom istinom svetih spisa (verski fundamentalizam),
ali fundamentalizam se pojavljuje i u politikim dok-
trinama. Verski fundamentalizam posmatra sve aspek-
te javnog i privatnog ivota kao sekundarne u odnosu
na objavljene verske doktrine i oekuje da se politiki i
drutveni ivot organizuju na osnovu onoga to se sma-
tra istinskim verskim naelima (doslovna istina svetih
spisa).Prva upotreba termina fundamentalizam vezujese za kraj 19. i poetak 20. veka. Oblici verskog funda-
mentalizma (hrianski, jevrejski, hinduistiki, islamski)
postoje u svim delovima sveta. Fundamentalistiki po-
kret oznaava povratak temeljnim naelima religije, a
verski fundamentalizam oznaava i antimodernizacijske
pokrete u raznim religijama. Fundamentalisti nisu samo
usmereni protiv drugih religija, ve i protiv modernizo-vanih verzija svoje religije. Fundamentalizam nastoji da
uveri ljude u apsolutni autoritet, bez kritikog propitiva-
nja, suprotstavlja se svakoj tradiciji koja ugroava njegov
autoritet, napada liberalizam i propagira sveti ratkao
borbu za vie ciljeve. Fundamentalisti veruju da imaju
viu misiju na zemlji, da tite autentinu verziju svoje
religije i u tom smislu propagiraju i osnovna naela i-vota i spasenja. Termin fundamentalizam se, otud, esto
koristi i peorativno da bi oznaio nefleksibilnost, dog-
matizam i autoritarizam, kao i nekritiko miljenje bez
provere.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
41/130
G
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
42/130
47
G
GlobalizacijaPojam oznaava promene u vie aspekata drutva nasvetskom nivou, a poeo je da se koristi u drugoj polovini
osamdesetih godina dvadesetog veka. Termin globaliza-
cija prvi put je 1983. godine upotrebio profesor Teodor
Levit (Theodore Levitt) sa Harvardske kole za bizniskako
bi opisao uspostavljanje finansijskog trita na planetar-
nom nivou. Kasnije se znaenje termina proirilo i na de-lovanje multinacionalnih kompanija. Ubrzo su poeli i da
se uoavaju pozitivni i negativni efekti globalizacije. Po-
jam globalizacija se pre svega odnosi na promene u dru-
tvima, kulturi i svetskoj ekonomiji koje dovode do pora-
sta meunarodne povezanosti i razmene u oblasti finan-
sija, trgovine, kulture i ideja. Ipak, najee se promene
posmatraju sa gledita ekonomije, pri emu se uoava li-
beralizacija trgovine. Meunarodna ekonomska institu-
cija Meunarodni monetarni fond (MMF) globalizaciju
definie kao rastuu meusobnu ekonomsku zavisnost
svih svetskih zemalja, koju je stvorilo poveanje i razno-
vrsnost broja meunarodnih transakcija robe i usluga,
kao i razmena kapitala, te ubrzana i generalizovana teh-
noloka razmena. Globalizacija se definie i kao proces
ekonomskog, politikog, socijalnog i kulturnog delova-
nja na nadnacionalnom nivou koji menja dotadanje po-
litike, socijalne i kulturne odnose. Ekonomska globali-
zacija ima etiri oblika: slobodna trgovina, protok ljudi
(migracija), protok kapitala i tehnologija. Tehnoloki
(informatiki i komunikacijski) i nauni razvoj najvie
utiu na procese globalizacije. Proces globalizacije do-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
43/130
48
G
vodi do niza promena: nova podela rada, nejednakost u
blagostanju, ali i zatita integriteta oveka, ljudska pra-
va dobijaju globalni karakter, ukidaju se nacionalne ba-
rijere. Dolazi do meunarodnog irenja trgovine, jaanja
moi multinacionalnih korporacija, a globalizacija utie
na kvalitet ivota, razvoj globalnih telekomunikacija,
kulturu (vea razmena kulturnih sadraja, irenje mul-
tikulturalizma i laki pristup kulturnim raznolikostima),
kao i sve procese ivota i rada savremenog oveka. Glo-balizacija je svakako najznaajniji proces sadanje etape
u razvoju meunarodnih politikih i ekonomskih odnosa.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
44/130
Hh
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
45/130
51
H
Hrvati u VojvodiniNacionalna zajednica u Vojvodini, koja prema Popisu iz2011. godine broji 47.033 ljudi. Hrvati ive u severnoj i
zapadnoj Bakoj, u optinama Sonta, Apatin, Bereg, Mo-
notor, i u naseljima Hrtkovci i Nikinci u Sremu. Manji
broj Hrvata ivi u Banatu, u Opovu i Starevu. Doselje-
ni su pre 230 godina radi jaanja granice s Turskim Car-
stvom, njih oko 4000, uglavnom iz sredinje Slavonije. UBakoj ive Hrvati koje su vlasti doselile za vreme kolo-
nizacije Vojvodine, kao i Hrvati koji su doli u Vojvodinu
unutranjim migracijama za vreme Austro-Ugarske i, ka-
snije, Jugoslavije. Kolonizacijom 19451948. godine, do-
seljeno je oko 4000 Hrvata iz Dalmacije, sa podruja Met-
kovia, Sinja, Vrlike, Drnia, Benkovca, Splita, ibenika,
Trogira, Zadra. Takoe, doseljavanje je vreno i iz ostalih
delova Hrvatske, uglavnom Gorskog Kotara i iz Bosne i
Hercegovine. Dalmatinski Hrvati su uglavnom naseljeva-
ni u Staniiu i Riicu, u manjem broju u Sivcu, Gudurici
i u veim vojvoanskim gradovima. Kulturni ivot Hrvata
vezuje se za poznate manifestacije u Vojvodini Duijan-
ca, Groebal i Veliko prelo. Manifestaciju okako vee,
organizuje kulturno-prosvetna zajednica Hrvata okadija
iz Sonte. Od 1996. godine u Mirgeu se odrava Festivalhrvatskog amaterskog teatra. Od tampanih medija na
hrvatskom jeziku danas u Vojvodini izlaze: Hrvatska ri-
je,Zvonik, Glas ravnice Jedna od najznaajnijih ustano-
va kulture je Matica hrvatska, osnovana 1998. godine, sa
seditem u Subotici. Matica hrvatska okuplja pripadnike
hrvatske zajednice radi ouvanja njihove tradicije i kul-
turnog identiteta na prostoru Vojvodine.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
46/130
I
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
47/130
55
I
InterkulturalnostPojam koji podrazumeva odnos, razmenu i skup dina-mikih tokova razliitih kultura. Meutim, dok multi-
kulturalnost oznaava postojanje vie kultura na istom
prostoru, interkulturalnost naglaava odnos meu kul-
turama i neophodnost meusobne interakcije. Interkul-
turalnost podrazumeva suoavanje s problemima koji se
javljaju u odnosima izmeu nosioca razliitih kultura,njihovo prihvatanje i potovanje. Prefiks inter ne znai
jednostavno prisustvo ili suivot, sluajno meanje kul-
tura, niti zamenu jednog oblika miljenja drugim, ve
mogunost uporeivanja razliitih miljenja, ideja i kul-
tura na jednom prostoru. Interkulturalizam podstie na
razmiljanje o razlikama etnike, kulturne, religiozne i
dr. prirode, o borbi protiv predrasuda, o mirnom sui-
votu meu narodima, pojedincima ili grupama razliitog
porekla, o jednakim mogunostima u obrazovanju ili is-
povedanju razliitih veroispovesti, ispoljavanju drugai-
jih miljenja, stavova, seksualnih orijentacija, pitanja o
tzv. ejdizmu, tj. toleranciji prema staroj populaciji. In-
terkulturalizam putem konkretnih prilika omoguava
da se doe do suoavanja, komunikacije, meusobnog
upoznavanja i vrednovanja, razmena vrednosti i modela
ivota te drutveno-etikog potovanja. Interkulturalno
vaspitanje ima za cilj postizanje visokog stepena razu-
mevanja i prihvatanja osoba koje pripadaju drugim kul-
turama. Dakle, interkulturalizam znai shvatiti drugog i
biti u interaktivnom odnosu s njim. Pri tom, shvatiti ne
znai akumulirati informacije, govoriti o drugima, ve
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
48/130
56
I
govoriti sadrugima, sluati i odgovarati. Interkulturali-
zam treba posmatrati kao fenomen kulturne interakcije
i kulturnog dinamizma. U tom procesu, puka tolerancija
nije dovoljan poticaj interkulturalnosti. Pasivno prihva-
titi ili uoiti postojanje razliitog ne obvezuje i na vlastiti
odnos prema utvrenoj razliitosti. Interkulturalno vas-
pitanje obraa se svim ljudima, svakom pojedincu, a ne
samo uenicima, studentima ili migrantima. Interkultu-
ra znai mogunost suoavanja ideja, to pretpostavljapromenu u nainu miljenja, te se kao takva temelji na
zamisli boljeg i humanijeg drutva i budunosti u kojem
e biti eliminisani rasizam i dominacija oveka nad o-
vekom.
InternetInternet (INTERnational NETwork ili The NET) oznaa-
va svetski sistem koji se sastoji od ljudi, informacija, ra-
unara i telekomunikacionih veza. Pojam podrazumeva
mreu unutar mree (globalna mrea kompjutera svih
tipova i veliina) ili internu konekciju izmeu vie rau-
nara (svetski sistem umreenih raunara). Tehniki, In-
ternet predstavlja globalni informacioni sistem, logiki
povezan jedinstvenim sistemom adresiranja putem in-
ternet protokola (TCP/IP), ili drugih protokola kompa-
tibilnih sa internet protokolom, a koji obezbeuje ili ko-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
49/130
57
I
risti servise visokog nivoa za linu i poslovnu primenu.
Zaetak stvaranja Interneta vezan je za nastanak AR-
PANET 1969. godine mree raunara pod kontrolom
Ministarstva odbrane Sjedinjenih Amerikih Drava. U
doba hladnog rata pojavila se potreba za razvijanjem
pouzdane informatike mree, koja bi bila u stanju da
se odri u uslovima deliminog unitenja mrene infra-
strukture (nuklearni rat). Ideja Interneta je proistekla iz
ideje lokalnih kompjuterskih mrea u pojedinanim kom-panijama koje su omoguavale razmenu fajlova i pote u
okviru jedne organizacije. Izdvajanjem vojnog segmenta
mree - MILNet-a (Military Network) i prikljuivanjem
novih akademskih i komercijalnih vorova, sredinom
80-tih godina 20. veka nastao je Internet. Internet kao
proizvod tehnolokog napretka, primenjen je prvo u sfe-
ri nauke, vojske i politike, a danas ima iroku primenu,to nesumnjivo utie na drutvene i politike procese u
drutvu. Internet je izmenio nain funkcionisanja siste-
ma komunikacije. Svakog dana mrea se iri ukljuenjem
novih kompjutera i mrea. Danas internet jeste interna-
cionalna, globalna mrea informacija (baza podataka).
Veina smatra da se celokupno planetarno znanje na-
lazi na Internetu (informacije, knjige, novine, asopisi,komunikacija). Broj raunara na internetu se trenutno
procenjuje na oko dve milijarde, a koliinu informacija
koju ti serveri poseduju je teko proceniti. Pojedinac pri-
kljuen na Internet moe razmenjivati elektronsku po-
tu, uestvovati u online ili offline diskusijama, preuzi-
mati fajlove, itati kompleksne ili multimedijalne doku-
mente. Korienje Interneta zasnovano je na slobodnoj
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
50/130
58
I
i kooperativnoj osnovi uz obavezu potovanja tehnikih
standarda, a Internet drutvo (Internet Society, Fairfax,
Virginia, USA) je organizacija koja postavlja tehnike
standarde, nije vlasnik Interneta, ve ostvaruje vezu iz-
meu oficijalnih ustanova u pojedinim zemljama sa ne-
vladinim institucijama, univerzitetima, kompanijama...
InternacionalizamU najirem smislu oznaava pojedince, organizacije,
pokrete i ideologije kojima je zajedniki stav da se me-
unarodni odnosi ureuju na naelu sporazumevanja isaradnje razliitih suverenih drava. Ovim se briu i pre-
vladavaju barijere izmeu nacija i/ili nacionalnih drava.
Internacionalizam se moe javljati kroz vie oblika: libe-
ralni internacionalizam (naglasak je na saradnji i pove-
zanosti pojedinaca), proleterski internacionalizam (na-
glasak na saradnji drutvenih grupa) i dr. Pojam interna-
cionalizma se najee vezuje za doktrinu koja se temeljina povezivanju naroda preko nacionalnih granica. Kao
ideologija i politika doktrina internacionalizam propa-
gira oblikovanje meunarodnih odnosa putem sporazu-
mevanja, mimo pojednanih grupa ili interesa nacije,
odnosno povezivanjem naroda. Internacionalizam ozna-
ava internacionalni (meunarodni) pokret radnika svih
zemalja za klasno jedinstvo i solidarnost, odnosno borbu
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
51/130
59
I
radnika svih zemalja za bolje uslove ivota i rada i bor-
bu protiv kapitalizma, unitenje faizma i imperijalizma.
Termin se moe odnositi i na oseanje solidarnosti i brat-
stva svih radnika sveta, zbliavanje svih naroda i stva-
ranje jednog jedinstvenog drutva ureenog po idejama
socijalizma. Retko se pod terminim internacionalizam
podrazumeva spoljna politika neke drave u sreditu ko-
je je njena aktivna uloga u svetskim diplomatskim i voj-
nim poslovima. Postoji i upotreba termina internaciona-lizam koji oznaava insistiranje na spoljnoj politici koja
je koodirana (sprovoena) kroz meunarodne organiza-
cije. Pristalice internacionalizma su se u prolosti (kao
i danas) suprostavljali svim pokretima i procesima koji
bi naruavali jedinstvo i zbliavanje izmeu naroda, kao
to su ovinizam, imperijalizam, nacionalna iskljuivost,
militarizam i ratovi.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
52/130
J
j
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
53/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
54/130
64
J
ska cara Josifa II na vlast (1780). Nakon to je Josif II iz-
dao Edikt o toleranciji (1782) koji se osnosio i na versku
toleranciju, a zatim i Edikt o kolovanju, trgovanju i upo-
trebi jezika Jevreja, njihov status se u velikoj meri po-
boljao. Nakon 1787. godine, Jevrejima je bilo dozvolje-
no da se bave zemljoradnjom, da stupaju u vojnu slubu i
sl. Vremenom su Jevreji formirali manje ili vee jevrejske
optine i nastanili se na prostoru dananje Vojvodine,
posebno u Banatu gde je izgraen i vei broj sinagoga.Na prostoru Vojvodine izgraeno je, ili je sluilo u svrhe
sinagoga, oko 80 objekata, u Banatu, je bilo 17 sinagoga,
u Velikom Bekereku, Eki, Novom Beeju i Itebeju. Me-
lencima, Beodri, Begejcima. Posle Prvog svetskog rata u
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca ivelo je oko 65.200
Jevreja. Meuratni period (19191939) bio je prosperi-
tetno razdoblje za Jevreje Jugoslavije. Tada je stvaranSaveza jevrejskih veroispovednih optina Kraljevine Sr-
ba, Hrvata i Slovenaca. Izmeu dva svetska rata od 1919.
do 1941. godine Savez se bavio prvenstveno kulturnim,
prosvetnim i verskim radom. Prvo laiko jevrejsko pe-
vako drutvo u Novom Sadu osnovano je 1923. godi-
ne. Zvalo se Hacemer i imalo je 36 lanova. Jevrejsko
pevako drutvo Haira osnovano je 1935. godine.Osnivai su bili ugledni lanovi Jevrejske optine: Vret-
hajm, esar, Smatana i Kumelberg. Ovaj muki hor od
64 lana uspeno je radio do poetka rata 1940. godine.
Tokom 20. veka, Jevreji su kao zajednica pretrpeli velike
gubitke. Od 82.500 Jevreja u Jugoslaviji 1941, kraj rata
je doivelo samo 14.000. Po popisu stanovnitva iz 2002.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
55/130
65
J
godine, u Srbiji je ivelo 1.185 Jevreja. Skoro svi Jevreji
u centralnoj Srbiji ive u Beogradu. etrdeset posto Je-
vreja u Srbiji ivi u Vojvodini, dok se judaizam ubraja u
jednu od sedam tradicionalnih verskih zajednica u Srbiji.
Veina dananjih Jevreja u Srbiji su sefardskog porekla.
U Vojvodini su uglavnom iveli Akenazi koji su se tokom
vekova doselili iz Nemake, Austrije, Poljske.
JugoslavijaPojam se odnosi na tri sukcesivne drave u jugoistonoj
Evropi, koje su postojale u periodu od 1929. do 2003. go-dine. Prva drava nastala je osnivanjem Kraljevine Sr-
ba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918. godine. Bila je
parlamentarna monarhija pod dinastijom Karaorevi,
a prvi predsednik Vlade Kraljevine Srba Hrvata i Slove-
naca bio je Stojan Proti, potpredsednik Slovenac Anton
Koroec, ministar unutranjih poslova Svetozar Pribi-
evi i ministar spoljnih poslova Ante Trumbi. Dravaje bila podeljena na 33 upravne oblasti na elu kojih je
bio upan koga je postavljao kralj, a prvi ustav je donet
1921. godine Vidovdanski ustav. Od 1929. godine dra-
va je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. U literaturi
se koristi i termin prva Jugoslavija. Kraljevina Jugosla-
vija je tokom Drugog svetskog rata (194119145) bila
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
56/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
57/130
K
k
k
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
58/130
69
K
KatolianstvoIli katolika crkva, jedna je od glavnih hrianskih konfe-sija u svetu. Re katolik potie od grke rei
sa znaenjem univerzalan, sveopti. Katolika crkva je
nadnacionalna, sa centrom u Vatikanu, a vrhovni pogla-
var katolike crkve je Papa, koji uz pomo Svete stolice
upravlja katolikim crkvama. Katolika crkva sastoji se
od 23 autonomne (sui iuris) crkve, a najvea od njih je
ona u kojoj je i sam papa, Latinska crkva ili Crkva zapad-
nog obreda. U katolianstvu postoji tri vrste hijerarhija:
svetenika (biskup, prezbiter, akon), kanonska (papa,
ordinarij, dekan, upnik, kapelan) i poasna (kardinal,
metropolit, nadbiskup). Izvori uenja katolike crkve su
svetopisamska objava, hranska predaja i uenje eku-
menskih koncila. Dananji uenje Katolike crkve defi-
nisano je na Dvadeset prvom Ekumenskom saboru. Zaizvor svog uenja, katolika crkva uzima Bibliju i crkvenu
tradiciju (Sveto predanje). Katolici veruju u Sveto troj-
stvo, a simbol krsta i raspea Isusa Hrista predstavljaju
glavni simbol vere. Centralni i najznaajniji obred je mi-
sa ili bogosluenje, koje simbolizuje uspomenu i obna-
vljanje Veere Gospodnje. Euharistija predstavlja priest
u katolikoj crkvi i tom prilikom vernici uzimaju vino ibeskvasni hleb koji se naziva hostija. Jedan od najveih
praznika u katolikoj crkvi je Boi, praznik slavljenja
Hristovog roenja (25. decembra). Katolianstvo je pre-
ovlaujua veroispovest u veem delu Europe, Latinskoj
Americi i Filipinima, kao i velikim dijelovima Sjeverne
Amerike, subsaharske Afrike. Procenjuje se da u sve-
tu ima priblino 1,2 milijarde katolika. Katolika crkva
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
59/130
70
u Srbiji ubraja se u tradicionalne verske zajednice i ima
preko 400.000 vernika. Najvei broj katolika ivi u Voj-
vodini. Katolika crkva u Srbiji organizovana je kao Me-
unarodna biskupska konferencija Sv. irila i Metodija,
a ine je beogradska nadbiskupija, subotika i zrenja-
ninska, srijemska biskupija. U Subotici postoji Teoloko-
katehetski institut od 1993. godine. U Beogradu postoji
Katoliki medija centar, koji izdaje meseni list Blagovest,
u Subotici se objavljuje mesenih Zvonik, dok u NovomSadu izlazi list na maarskom jeziku Duhovni ivot. Do-
brotvorna delatnost katolike crkve u Srbiji odvija se u
okvirima organizacije Caritas.
Kulturno naslee(kulturna batina)
Predstavlja jedinstvenu i nezamenljivu kulturnu vred-
nost jednog naroda. Ono, s druge strane, jeste produkt
viedecenijskog, pa i vievekovnog procesa nastankajedne kulture, te direktno ukazuje na drutveni ali i ce-
lokupni obrazovni, kulturni pa i civilizacijski nivo razvo-
ja. Vrednost kulturnog naslea, bilo da je re o mate-
rijalnom ili nematerijalnom, u konstantnom je porastu
zbog prirodno uslovljenog vremena trajanja, ali i zbog
nestabilnog okruenja u smislu razvoja novih tehnologi-
ja i promene stila i naina ivota. Takoe, vaan faktor
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
60/130
71
u ouvanju kulturnog naslea odreenih etnikih grupa
predstavlja injenica da je proces asimilacije i izumiranja
lanova takvih grupa u neprekidnom, zabrinjavajuem
porastu. Stoga je briga o ouvanju kulturnog naslea u
XXI veku ne samo deklarativna obaveza nadlenih insti-
tucija ve je to moralna uloga celokupnog savremenog
drutva, koje prepoznajui znaaj kulturne batine stva-
ra uslove za njeno ouvanje i u budunosti. Ouvanje kul-
turnog naslea manjinskih zajednica specifino je kao icelokupna manjinska problematika. Ono sa jedne strane
uiva panju drave matice, iz koje je zajednica potekla,
ukoliko nacija ima matinu dravu, ali uiva i panju dr-
ave u kojoj je to kulturno naslee stvarano i u kojoj se
ono uva. Ipak, najvaniju ulogu u ouvanju kulturnog
naslea jedne manjinske zajednice imaju upravo pripad-
nici te zajednice, koji sami, iako krhkih kapaciteta, imajupravo, ali i obavezu, da stvaraju mehanizme ouvanja i
unapreenja svog naslea, kao i da usmere panju naci-
onalnih strategija (drave iji su graani i drave matice)
ka istinskim vrednostima i kulturnim tekovinama.
KulturaKultura predstavlja celokupno drutveno naslee neke
grupe ljudi, to jest nauene obrasce miljenja, oseanja
i delovanja neke grupe, zajednice ili drutva, kao i iz-
raze tih obrazaca u materijalnim objektima. Kultura je
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
61/130
72
K
dinamina, heterogena, promenljiva, ne postoji kao po-
sebna oblast nezavisna u odnosu na dinamiku drutve-
nog, psiholokog, ekonomskog, politikog, emotivnog i
imaginarnog ivota ljudi. Humanistika definicija kultu-
re podrazumeva ono najbolje to je oveanstvo stvori-
lo. Antropolozi kulturu smatraju definiuim obelejem
ljudskog roda. Kultura ima nekoliko karakteristinih
obeleja: temelji se na simbolima; ljudi pomou kulture
u istom drutvu dele zajedniko ponaanje i nain raz-miljanja; kultura se ui: kao to ljudi bioloki nasleu-
ju mnoge fizike osobine i instinkte ponaanja, tako se
kultura nasleuje kroz drutvo, tj. osoba mora nauiti
kulturu od ostalih lanova drutva; zatim, kultura je pri-
lagodljiva: ljudi je koriste da se fleksibilno i brzo prilago-
de promenama u svetu oko njih.
Nacionalna kultura je kultura jedne nacije. Interes za
nacionalno, kao i narodno (u prvom mahu kolektivno,
folkloristiko) javlja se jo u doba romantizma, kada su
formirane nacije pa tako i svest o njihovom identitetu.
Meutim, zajedniki jeziki prostor kao kulturno tri-
te, te geografska, istorijska i druga preplitanja takoe
formiraju kulturu. Manjinska kultura takoe je poseban
fenomen, kako u pogledu interkulturalne komunikaci-
je sa veinskom i kulturama drugih manjinskih zajed-
nica, tako i u pogledu sveobuhvatne integracije u iri,
evropski, pa i svetski kontekst. Pri tome je vrlo vano da
u interkulturalnoj komunikaciji nijedna nacija ne bude
pasivni primalac ve aktivni uesnik. Kultura masovnog
drutva (pop-kultura) danas se jednako prouava kao i
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
62/130
73
K
sama kultura. U prouavanju kulture vano mesto zauzi-
ma pristup kulturi kao fenomenu pristupanom obinomoveku, kao i medijima koji prenose masovnu kulturu i
njihovom uticaju na razliite vidove populacije.
KosmopolitizamPolitiko uverenje, stanovite po kojem je ovek graa-
nin sveta. Kosmopolitizam je u tesnoj vezi sa prihvata-
njem drugih nacija, i to ne samo onih sa kojima se ostva-
ruje suivot i razmenjuju kulturna i ekonomska dobra,
ve i onih geografski, i kulturno udaljenih. Kosmopoliti-
zam predstavlja istinsko uverenje u progres i afirmaciju
svakog oveka ponaosob, bez obzira na njegovu boju ko-
e, naciju ili veroispovest. esto se kosmopolitizam do-
ivljava kao antipod nacionalizmu, s jedne strane ili kao
ideja bezdomovinstva, s druge strane. Meutim, kosmo-
polita moe biti svako ko potuje kulturna dobra svoje
nacije, pod uslovom da je ne favorizuje u odnosu na dru-
ge, kao i da radi na pribliavanju vlastite kulture kultu-
rama drugih etnikih, rasnih i konfesionalnih zajednica.
Razlike se ne potiru, ve se uvaavaju. Takoe, kosmopo-
lita nije apatrid koji luta od jedne do druge destinacije
nosei u sebi revolt prema vlastitoj zajednici iz koje je
izopten ili koju je napustio, ve nastoji da afirmie je-
dan interkulturalni model drutvenih odnosa u kojem su
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
63/130
74
K
svakom pojedincu zagarantovana jednaka ljudska pra-
va. Iako potie od izvornog sumerskog verovanja da je
celokupna priroda (kosmos) jedna velika drava u kojoj
vladaju udljive stihije, kosmopolitizam ve u doba Rim-
skog carstva postaje stoika doktrina koja podrazumeva
da se svi podanici carstva, bili oni Rimljani ili pripadnici
osvojenih naroda, moraju oseati i ponaati kao graani
sveta, bez obzira na njihovo plemensko ili rasno poreklo.
Naroito je u periodu povratka humanistikim vredno-stima, dakle u doba zrelog humanizma i prosvetiteljstva
ova ideja dobila na snazi. Tako engleski pesnik Don Don
(1572 1631) u pesmiZa kim zvono zvonipie: Ni jedan
ovek nije Ostrvo, sam po sebi celina;/ svaki je ovek deo
Kontinenta, deo Zemlje;/ ako Grudvu zemlje odnese Mo-
re, Evrope je manje,/ kao da je odnelo neki Rt, kao da je
odnelo Posed tvojih prijatelja ili tvoj;/ smrt ma kog ove-ka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaen oveanstvom./
I STOGA NIKAD NE PITAJ ZA KIM ZNONO ZVONI: ONO
ZVONI/ ZA TOBOM. Ovu pesmu, kasnije, uzima ame-
riki pisac Ernest Hemingvej (18991961), kao moto
svog antiratnog romanaZa kim zvona zvone.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
64/130
L
ll
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
65/130
77
L
LiberalizamPojam se odnosi na filozofski i politiki pravac u sreditukoga je zatita slobode i prava pojedinca. Liberalizam
smatra zatitu linih sloboda osnovnom svrhom postoja-
nja drave. Pristalice liberalizma vide sebe kao zatitnike
slobode, a posebno istiu pravo pojedinca da sam obliku-
je drutvo. Koreni liberalizma nalaze se u humanizmu i
renesansi, industrijskoj revoluciji, kao i engleskoj Slav-noj revoluciji (1688). Prosvetiteljstvo i pokret za nezavi-
snost SAD kao nosioci tenji, koje su suprotne apsolut-
noj monarhiji, merkantilizmu i religioznosti, uticali su na
uobliavanje ideja liberalizma. Engleski filozof Don Lok
(16321704) u delima Dve rasprave o vladii Pismo o tole-
rancijiustanovio je osnovne ideje liberalizma: ekonom-
sku slobodu pravo na posedovanje i korienje imovi-
ne, kao i intelektualnu slobodu, koja ukljuuje i slobodu
savesti. Svi ljudi, po Loku, imaju prirodno pravo na ivot,
slobodu i imovinu. Lokovo uenje o slobodi, razumu, nje-
gove teorije o prirodnom pravu i pravu na pobunu pro-
tiv nepravedne vlasti imali su dubok uticaj u oblikovanju
Amerike i Francuske revolucije. Lokova naela da je vla-
snitvo prirodno pravo i da, samim tim, bilo kakvo drav-
no meanje u privatno vlasnitvo vodi guenju slobode,
postala su glavni principi modernog liberalizma. Osnove
ekonomskog liberalizma postavila je grupa francuskih
ekonomista fiziokrati, koji su bili protivnici merkan-
tilizma. Opirali su se dravnom uticaju na privredu, for-
miranje carina i propisa, a zalagali za slobodno kretanje
roba i kapitala. Suzbijali su uticaj esnafa i verovali da je
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
66/130
78
L
zemlja jedini pravi izvor bogatstva. Poetkom 19. Veka,
li berali su osloboenje naroda od strane monarhistikih
vlasti smatrali produetkom borbe za prava pojedinca
(primer uzepe Macini). Klasinu odbranu line slobode
predstavlja delo Dona Stjuarta Mila O slobodi. Liberali-
zam najveu panju poklanja pojedincu i zagovara sta-
novite da putem obrazovanja i samodiscipline ljudi mo-
gu da neutraliu nejednakosti. Pored manjih odstupanja
liberali se i danas zalau za ustavnu vlast, predstavnikudemokratiju, vladavinu prava, potovanje slobode i pra-
va oveka i graana, posebno slobode govora i tampe,
kao i slobodno trite i trgovinu.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
67/130
LJLj
lj
lj
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
68/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
69/130
82
Lj
potovanje nacionalnog, verskog i kulturnog identiteta,
potovanje rodne ravnopravnosti, sloboda miljenja, sa-
vesti, uverenja i veroispovesti, pravo na zatitu privat-
nog ivota, porodice i prepiske deo su pojma ljudskih
prava. Veina teoretiara ljudskih prava saglasna je da
u sreditu ideje o ljudskim pravima postoje dve kljune
vrednosti: ljudsko dostojanstvo i jednakost. Iz ovoga se
ljudska prava mogu razumeti i kao definisanje osnovnih
standarda koji su neophodni za dostojanstven ivot, iz-veden iz injenice da su svi ljudi jednaki. Istovremeno,
ljudska prava su neotuiva, sutinski su meusobno po-
vezana i univerzalna (jednako se primenjuju na sve lju-
de u svetu i bez vremenskog ogranienja). Ljudska prava
podrazumevaju slobodu, potovanje drugih, nediskrimi-
naciju, toleranciju, pravdu i odgovornost.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
70/130
M
m
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
71/130
85
M
Maari u VojvodiniPredstavljaju drugu po brojnosti nacionalnu zajednicu uVojvodini. Na ovim prostorima ive od 10. veka, iako su
tokom Otomanske vlasti napustili naselja u kojima su i-
veli, da bi tek kolonizacijama krajem 17. i poetkom 18.
veka bili ponovo doseljeni. U Bakoj, maarski koloni-
sti naselili su Sentu 1750. Godine, zatim Topolu, Doro-
slovo, Bogojevo, Staru Kanjiu, Pair, Martono, Piro,Feketi, Crvenku, Kulu. U Banatu, kolonizacija Maara
nastupila je kasnije. Godine 1784. Maari su naselili Pa-
dej i Nakovo, zatim Tordu (1776), Donji Itebej (1786),
oku (1796), Monotor (1782), Krstur (1773), Debeljau
(1774), Vrac (1766). Tokom 19. veka, naseljavanje Ma-
ara je bilo jo intenzivnije, tako da su Maari iz Alfolda
naseljavili Baku u veim ili manjim gupama. Naselili su
Mol, Novi Sad, Mali Stapar, Kulu, Stari Beej, Titel i dr.
Podaci popisa iz 1880. godine, pokazuju da su Maari,
pored Srba i Nemaca, bili trea etnika grupa po brojno-
sti. Nakon Prvog svetskog rata i raspada Austro-ugarske
Monarhije, stvaranjem nacionalnih drava Kraljevine Sr-
ba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Maarske i Kraljevine
Rumunije, jedan deo Maara napustio je dananju Voj-
vodinu i otiao u Maarsku, te se na taj nain i njihov
broj smanjio. Kada je re o religiji, Maari su veinom ri-
mokatolike veroispovesti, kao i protestantske kalvini-
sti. Govore maarskim jezikom koji pripada ugro-finskoj
grupi jezika. Prema podacima Popisa iz 2011. godine u
Vojvodini ivi 253.899 pripadnika maarske nacionalne
zajednice. Preko 59% Maara u Srbiji ivi u njenom se-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
72/130
86
M
vernom delu, gde u osam optina ine apsolutnu ili re-
lativnu veinu. Optine sa apsolutnom maarskom ve-
inom su: Kanjia, Senta, Ada, Baka Topola, Mali Io
i oka. Optine sa relativnom maarskom veinom su
Beej i Subotica. Grad Subotica je obrazovni, kulturni i
politiki centar vojvoanskih Maara. Obrazovanje na
maarskom jeziku u Vojvodini, razvijeno je na svim nivo-
ima, od predkolskog do univerzitetskog. Na Filolokom
fakultetu u Beogradu i Filozofskom fakultetu u NovomSadu, postoje katedre za maarski jezik i knjievnost. U
Subotici na Uiteljskom fakultetu, nastava se takoe od-
vija na maarskom jeziku. Kulturni ivot Maara je vrlo
raznovrstan. Tako, pozorine predstave na maarskom
jeziku izvode dva profesionalna pozorita: Narodno po-
zorite - Npszinhz u Subotici i Novosadsko pozorite
-Ujvdki sznhz u Novom Sadu i dva pozorita za decu:Pozorite za decu - Gyermekszinhz u Subotici i Lutkar-
ska scena Narodnog pozorita Toa Jovanovi u Zre-
njaninu. Najznaajnije manifestacije kulturnog stvara-
latva vojvoanskih Maara su:Dani Mihalja Majtenjija,
Sentelekijevi dani, Memorijal Ferenc Feher, Memorijal Ka-
rolj Sirmai, Memorijal Sabo B. er, Memorijal Zoltan
uka, Festival amaterskih pozorita vojvoanskih Maara,Festival folklornog stvaralatva Maara u Vojvodini Durin-
do i Gyngysbokrta, Susret folklorista Vojvodine Tn-
chz u oki,Festival Durindo i Gyngysbokrta.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
73/130
87
M
MultikulturalizamKoncept multikulturalizma razvija se poslednjih deceni-ja 20. veka, kao skup javnih politika u Kanadi, Sjedinje-
nim Amerikim Dravama, Australiji, Novom Zelandu i
Zapadnoj Evropi. Pojam multikulturalizam prvi je upo-
trebio kanadski premijer Pjer Trido (Pierre Trudeau) u
govoru iz 1971. godine, da bi oznaio progresivnu poli-
tiku alternativu asimilacionoj politici u cilju promovi-sanja jednakosti, tolerancije i inkluzije manjinskih kul-
turnih grupa. U nastojanju da opie prirodu kanadskog
drutva, Pjer Trido je u sledeem kontekstu upotrebio
termin multikulturalizam: Termin bikulturalizam ne
oslikava dovoljno nae drutvo. Re multikulturalizam
je u tom pogledu preciznija.U Kanadi je takoe nastao
i prvi spomenik multikulturalizmu, skulptora Franeska
Pirelija. Spomenik predstavlja oveka koji u centru glo-
busa spaja dva meridijana, dok preostale meridijane vi-
soko dre golubovi, simboli mira. Golubovi simbolino
predstavljaju kulturnu vitalnost ljudi koji, sa ovekom,
stvaraju novi svet, pod zastavom dijaloga i uzajamnog
potovanja. Kanada je, zapravo, bila prva drava u kojoj
je izmeu 1970. i 1980. godine usvojena politika multi-
kulturalizma i danas se smatra zemljom koja je najvie
postigla u afirmaciji multikulturalizma, kao politikog
ideala. Brojni teoretiari multikulturalizma suoavaju se sa
problemima definisanja ta je zapravo multikulturalizam to
ukazuje da je re o viestruko sloenom i vieslojnom feno-
menu, koji je teko teorijski, metodoloki i pojmovno defini-
sati. Koncept multikulturalizma poiva na dva fundamen-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
74/130
88
M
talna principa: priznanju razliitosti i priznanju identiteta.
Multikulturalizam se, u praksi, eksplicitno tie dravnih
politika sa ciljem odravanja skladnih odnosa izmeu
razliitih etnikih grupa, kao i priznavanja i prihvatanja
razliitosti uopte. Ovako definisan, multikulturalizam
se vezuje za raznovrsnost nacionalnih i etnikih grupa,
ali i drugih neetnikih grupa i zajednica koje neguju po-
sebne kulturne identitete, sugerie nam na koji nain bi
trebalo da se ophodimo prema kulturnim razliitostimau drutvu. Tako se normativni multikulturalizam vezu-
je za politike identiteta, politike priznanja, budui
da multikulturalizam oznaava i politiku akciju koja se
primenjuje kroz razliite modele multikulturnih politika.
Istorijske promene na prostorima dananje Vojvodine u
velikoj meri su kreirale ovu raznoliku sliku, doseljava-
njem razliitih etnikih, a time i konfesionalnih grupajo za vreme Austrougarske monarhije. Danas u Vojvodi-
ni postoji preko 25 etnikih zajednica, veliki broj verskih
zajednica, dok je u slubenoj upotrebi 6 jezika (srpski,
maarski, rumunski, hrvatski, rusinski, slovaki).
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
75/130
N
n
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
76/130
91
N
NacionalizamKao politiki pokret ili ideologija nastaje u 19. veku, sapojavom romantizma u umetnosti i knjievnosti, kao od-
govor na univerzalnost renesanse i humanizma, po ko-
joj je nacija definisana u okvirima etnike pripadnosti ili
nacionalne kulture. Nacionalizam se moe manifestova-
ti kao deo zvanine dravne ideologije. U nacionalizmu
se istiu razlike izmeu svoje i drugih nacija, predsta-vljajui svoju naciju kao superiornu u odnosu na druge.
U svojim ekstremnim oblicima, faizmu u Italiji i pa-
niji i nacionalsocijalizmu u Nemakoj, u prvoj polovini
20. veka, nacionalizmi zagovaraju autoritarnu dravu sa
ogranienim individualnim pravima graana. Zagovorni-
ci nacionalizma smatraju da nacionalna svest podra-
zumeva ljubav prema svojoj naciji, dobro poznavanje na-
cionalne istorije i kulture, isticanje nacionalnih obeleja,
nacionalni ponos. S druge strane, nacionalizam je poli-
tiki princip koji zahteva podudarnost etnikih i politikih
(dravnih) granica. Postoji nekoliko vrsta nacionalizama:
graanski nacionalizam drava izvodi politiki legitimi-
tet od aktivne participacije graanstva (volja naroda);
etniki nacionalizam drava izvodi politiki legitimitet
iz istorije, kulture ili etniciteta; romantini nacionalizam
(ili organski) oblik etnikog nacionalizma prema kojem
drava izvodi legitimitet kao prirodni (organski) produ-
etak zajednike rase; kulturni nacionalizam kultura kao
glavni element konstitucije nacije; dravni nacionalizam
oblik graanskog nacionalizma prema kojem nacio-
nalni oseaji imaju prioritet pred univerzalnim pravima
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
77/130
92
N
i slobodama; religijski nacionalizam drava izvodi legiti-
mitet iz zajednike religije; banalni nacionalizam(kon-
cept uveo M. Billig) postojanje svakodnevnih elemenata
nacionalizma koji utiu na oblikovanje naina miljenja
nacije (zastave, himne i slina nacionalna obeleja).
Opasnost nacionalizma nastaje kada se neprestano istiu
razlike izmeu svoje i drugih nacija, predstavljajui svoju
naciju kao superiornu u odnosu na druge. Tada naciona-
lizam preti da se razvije u ovinizam, u kojem se otvo reno
ispoljava neprijateljstvo prema drugim nacijama.
Nacionalni identitetPodrazumeva prepoznatljive specifinosti odreene gru-
pe, kao i lini osjeaj pripadnosti. Nacionalni identiteti
poeli su da se formiraju kada su nastale i nacionalne
drave na teritoriji Zapadne Evrope, tokom 19. veka. Te-
oretiari smatraju da je poreklo nacionalnog identiteta
veoma sloeno i da je, kao pojam, nacionalni identitet
viedimenzionalan i ne moe se svesti na samo jedan
element. Prema antropologu Entoni Smitu, nacionalni
identitet predstavlja sponu solidarnosti meu pripadni-
cima zajednica ujedinjenih zajednikim seanjima, mi-
tovima, tradicijama. Smit navodi obeleja nacionalnog
identiteta, a to su: istorijska teritorija, odnosno domo-
vina; zajedniki mitovi i istorijska seanja; zajednika
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
78/130
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
79/130
94
N
ke manjine, terminom nacionalna manjina oznaava se
zvanina priznatost zajednice u javnoj sferi. Nacionalnim
manjinama omoguena su odreena zakonska prava, kao
to je pravo na slubenu upotrebu maternjeg jezika, pra-
vo da izraavaju svoj kulturni identitet i sl. Za pravni po-
loaj nacionalnih manjina od najvee vanosti su odred-
be Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i graanskim
slobodama i odredbe Zakona o zatiti prava i sloboda na-
cionalnih manjina, kojima se garantuju ne samo individu-alna, ve i kolektivna prava nacionalnih manjina. U Srbiji
postoji veliki broj nacionalnih manjina, meu kojima je
najvei procenat u Vojvodini. Radi ostvarivanja prava na
kulturnu autonomiju pripadnici nacionalnih manjina bi-
raju svoje samouprave nacionalne savete. Do poetka
2009. godine nacionalne savete su izabrali: Bonjaci, Bu-
gari, Bunjevci, Vlasi, Grci, Egipani, Makedonci, Maari,Nemci, Hrvati, Rumuni, Rusinu, Romi, Slovaci i Ukrajinci.
U oblasti prava nacionalnih manjina, Zatitnik graana
se bavi unapreenjem prava nacionalnih manjina.
Nemci u VojvodiniNazivaju se jo i Podunavske vabe, danas su nacional-
na zajednica na teritoriji Vojvodine. Prostore nekadanje
Kraljevine Ugarske naselili su u 18. veku, doavi preko
Bea iz Baden Vitenberga, Alzasa, Lotaringije, Saksoni-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
80/130
95
N
je, Tirola, lezije i Prusije. Nemci su ciljano naseljavani
jer su bili poznati kao napredni zemljoradnici i vete za-
natlije. Nakon donoenja Patenta o verskoj toleranciji,
1781. godine, kojim je obezbeena sloboda veroispove-
sti protestantima, naseljen je veliki broj Nemaca evan-
gelista i reformata. Pojedina naselja u Banatu dobijala
su imena po nemakim kolonizatorima: Hacfeld, Klari,
Mersidorf. Jedno od najveih nemakih naselja u Banatu
bio je Francfeld, gde se 18021803. naselilo oko 40 ne-makih protestantskih porodica. Pored Bake i Banata,
Nemci su naselili i Srem. Tako je 1816. u blizini Zemu-
na, osnovano nemako naselje Franctal. Sve do Drugog
svetskog rata, Nemci su bili druga nacionalna zajednica
po brojnosti u Jugoslaviji. Prvi popis u Kraljevini SHS iz
1921. godine je zabeleio 513.472 Nemaca. Nakon rata,
kolektivno su iseljeni, te se njihov broj znaajno smanjio.Danas, u Vojvodini ivi 4.064 pripadnik nemake nacio-
nalne manjine. Najvie Nemaca ivi u Somboru, Novom
Sadu, Apatinu, Zrenjaninu, Panevu i Kuli. Nemci ostva-
ruju svoje aktivnosti preko nekoliko udruenja, meu ko-
jima su novosadsko Udruenje podunavskih vaba Donau,
Udruenje graana Karlovitz iz Sremskih Karlovaca i Ne-
maki narodni savez, iz Subotice, ije su aktivnosti donelevee prisustvo u javnosti ove nacionalne zajednice i me-
dije na nemakom jeziku, oivele neke tradicionalne obi-
aje i obeleavanje praznika, podstakle negovanje ma-
ternjeg jezika. Humanitarno Udruenje Nemaca Gerhard
je osnovano 1999. godine u Somboru u cilju ouvanja i
jaanja kulture i identiteta podunavskih vaba.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
81/130
96
N
Novine na jezicimanacionalnih zajednicaIzdavaka delatnost na jezicima nacionalnih manjina
ima dugu tradiciju u Vojvodini. Pripadnici nacionalnih
manjina, imaju pravo na osnivanje radio i televizijskih
stanica i izdavanje novina i drugih tampanih informativ-
nih novina, na jezicima manjina kojim pripadaju. tam-
panje novina na jezicima nacionalnih zajednica, spada u
domen prava na slubenu upotrebu maternjeg jezika. U
Vojvodini ima vie tampanih medija na jezicima nacio-
nalnih zajednica, i to: dva mesenika na ukrajinskom
jeziku i bunjevakom govoru, pet nedeljnika na maar-
skom, slovakom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom
jeziku i jedan dnevni list na maarskom jeziku. Izdava-
kom delatnou na rumunskom jeziku bavi se novinsko-
izdavaka ustanovaLibertatea iz Paneva, a izdavakom
delatnou na rusinskom novinsko-izdavaka ustanova
Ruske slovo. Na slovakom jeziku, izdavako-tamparsko
preduzea Kulturau Bakom Petrovcu izdaje kvartalno
i asopis za kulturu i umetnost Nov ivoti nedeljnik Hlas
ljudu. Na maarskom jeziku izlazi dnevni list Magyar Sz,
nedeljnik Ht Nap, Csaldi kr, kao i Hd, asopis za knji-evnost, umetnost i drutvena pitanja. Na hrvatskom jeziku
izlazi nedeljnik Hrvatska reu Subotici. Pored dnevnog
lista Magyar Szi nedeljnika, postoje i asopisi za decu
i omladinu. Na maarskom jeziku, nedeljnik za decu J
Pajts, asopis za omladinu Kpes ifjsg i mesenik za
decu Mzeskalcs. asopis za decu Bucuria copiilor izlazi
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
82/130
97
N
na rumunskom jeziku, kao i asopis za omladinu Tine-
retea. Na rusinskom jeziku objavlje se asopis za omla-
dinu Mak i asopis za decu Zagradka.Nedavno su po-
krenuti listovi za decu: Tandrak na bunjevakom di-
jalektu, Solovejko - na ukrajinskom jeziku i Sunica - na
makedonskom jeziku i asopis za omladinu Kui?! na
hrvatskom jeziku.Svi listovi se, uglavnom, distribuiraju
u onim naseljenim mestima u kojima ivi znaajniji broj
pripadnika manjina. Novine na jezicima nacionalnih ma-njina predstavljaju i put ouvanja maternjeg jezika, ali i
ostvarivanja jezikih prava razliitih zajednica koje ive
u Vojvodini. Vana odlika novina na manjinskim jezici-
ma je izvetavanje o kulturnim, politikim i ekonomskim
temama ne samo iz Vojvodine i Srbije, ve i o vanim do-
gaajima iz matinih drava nacionalnih zajednica. Naj-
vei broj asopisa objavljuje se u Novom Sadu, zatim uSubotici, Panevu, Bakom Petrovcu, Zrenjaninu, Vrba-
su, Sremskim Karlovcima, Sremskoj Mitrovici, Senti i dr.
Nacionalni savetiOsnovani 2002. godine, nacionalni saveti predstavljaju
nacionalnu zajednicu u domenu kulture, obrazovanja,
informisanja i slubene upotrebe jezika i pisma. Kao ob-
lik samoorganizovanja nacionalnih zajednica i kao zva-
nino registrovana pravna lica, nacionalni saveti obez-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
83/130
98
N
beuju institucionalnu podrku pripadnicima nacional-
nih zajednica. U Srbiji postoji 20 nacionalnih saveta, od
kojih polovina ima sedite u gradovima Vojvodine. Naci-
onalni savet ima predsednika, izvrni odbor, odbore za
obrazovanje, kulturu, informisanje i slubenu upotrebu
jezika. Nadlenosti nacionalnih saveta omoguuju im da
osnivaju ustanove kulture sa ciljem unapreenja kultu-
re i ouvanja identiteta nacionalnih manjina. Nacional-
ni saveti imaju znaajnu ulogu u obrazovnim politikamanacionalnih manjina, jer predlau nastavne programe i
sadraje nastavnog programa na svim nivoima obrazo-
vanja, od predkolskog do univerzitetskog. Posebno se
podstie meunarodna saradnja nacionalnih saveta sa
matinim zemljama ili zemljama u regionu.
NacijaPojam vodi poreklo od latinske rei nasciu znaenju ro-
en se i natiou znaenju narod i podrazumeva zajednicu
ljudi koji govore istim jezikom, koji su zajedniki proive-
li politiki i kulturni razvoj i koji su proeti sveu o uza-
jamnoj pripadnosti. Nacija je i etapa u razvoju naroda
koja se manifestuje stvaranjem drave. U sociolokom
smislu naciju definiemo kao proces integracije drutva
kroz politiku. Nacija se razlikuje od etnikih grupa koje
nisu politiki organizovane. Danas postoji vie definici-
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
84/130
99
N
ja nacije, od kojih veina nastoji da ukae na razliku iz-
meu nacije i pojmova sa kojima se esto, a pogreno,
poistoveuje. Naciju karakterie zajednika teritorija,
tlo, zemlja kao kolevka ivota i garancija opstanka,
jezik, nacionalne ustanove (porodica, tradicionalne obi-
ajne ustanove, etnike ili kulturne ustanove) i drava sa
sistemom polikih institucija i tela. Od Francuske revo-
lucije, umesto apsolutnog monarha nosilac suvereniteta
postao je narod nacija. Centralizacijom dravne upra-ve, izgradnjom jedinstvenog kolskog sistema i poto-
vanjem zajednikih vrednosti, koje su u Francuskoj pro-
klamovane kao sloboda, bratstvo i jednakost, stvoren je
oseaj pripadnosti otadbini Francuskoj, koji nije mo-
rao obavezno da podrazumeva i isto poreklo graanina.
U necentralizovanim, razjedinjenim i brojnim nemakim
zemljama izgraeno je shvatanje nacije zasnovano naideji o zajednikoj prolosti, tradiciji, jeziku, obiajima
i kulturi. Kako su Srbi vekovima iveli pod osmanskom,
habzburkom vlau i mletakom vlau, svest o pripad-
nosti jednom narodu odravalo je negovanje seanja na
zajedniku prolost, tradicija i obiaja (posebno na Srbi-
ju Nemanjia i legendu o Boju na Kosovu). Stoga je kod
Srba, kao i kod drugih naroda (pr: Poljaka i Italijana),shvatanje nacije bilo odreeno vernou narodu i njego-
vim tradicijama, a ne dravama u kojima su iveli. Speci-
finost modernog shvatanja nacije je u tome to integri-
e sve populacije u jednu zajednicu graana, preko koje
delovanje drave stie zakonodavnu formu.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
85/130
O
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
86/130
103
O
Organizacija Ujedinjenih NacijaPredstavlja meunarodno udruenje osnovano 1945. go-dine. Organizacija Ujedinjenih nacija je naslednica Dru-
tva naroda ili Lige naroda, osnovane nakon Prvog svet-
skog rata sa ciljem spreavanja rata i poboljanja glo-
balnog blagostanja. Termin Ujedinjene ncije skovo
je Frenklin Delno Ruzvelt tokom Drugog svetskog rt.
Njime je oznaio saveznike, odnosno antihitlerovskukoaliciju. Preciznije, Ujedinjene ncije su osnovle si-
le pobednice po zvretku Drugog svetskog rt u ndi
d e delovti u cilju sprevnj konflikat i budu-
ih ratova. Idej o Ujedinjenim ncijm je rzren
u deklrcijm koje su potpisane n Sveznikim
konferencijm u Moskvi, Kiru i Tehernu tokom 1943.
U osnovanju Ujedinjenih nacija uestvovala je 51 ze-
mlja. Ujedinjene nacije se smatraju globlnim udrue-
njem vld koje sruju n polju meunrodnog prv,
globlne bezbednosti, ekonomskog rzvoj i socijlne
jednkosti. Godine 2011. 193 zemlje bile su lanice Ujed-
ninjenih nacija, izuzev Vatikana, Kukovih ostrva, Palesti-
ne i Republike Kine (Tajvana). Sedite im je u Njujorku,
dok je Evropska kancelarija UN smetena u enevi. Or-
ganizaciono, Ujedinjene nacije podeljene su u nekoliko
administrativnih tela: Generalna skuptina UN, Savet
bezbednosti UN, Sekretarijat UN, Ekonomski i socijalni
savet, Starateljski savet i Meunarodni sud pravde UN.
Slubeni jezici koji su u upotrebi u UN su engleski, kine-
ski, arapski, francuski, ruski i panski. Ujedinjene nacije
su u centar svog interesovanja stavile ljudska prava, a
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
87/130
104
O
osnovni dokument u kojem je sadrana ova orijentaci-
ja - Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima usvojila
je Generalna skuptina UN 1948. godine. Mirovne misi-
je i humanitarna pomo meu kljunim su aktivnostima
koje sprovodi UN irom sveta. UN alje u razliite delo-
ve sveta, koji su zahvaeni ratom ili predstavljaju nebe-
zbedno podruije, svoje mirovne misije. Mirovne snage
UN dobile su i Nobelovu nagradu za mir (1988). Zajedno
sa Crvenim krstom, UN obezbeuje razliite vrste huma-nitarne pomoi ugroenom stanovnitvu, a glavni huma-
nitarni program je Svetski program hrane. Kada je re o
znaajnim pitanjima za UN, organizuju se meunarodne
konferencije i svetski samiti irom sveta. Finansiranje
UN obezbeeno je oporezivanjem, kao i dobrovoljnim
prilozima zemalja lanica.
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
88/130
P
-
7/25/2019 Leksikon multukuturalnosti
89/130
107
P
ProtestantizamTermin protestntizm je uo u upotrebu krjem 16.vek. Protestantizam je verski i drutveni pokret ko-
ji nastaje tokom 16. vek u Evropi. Predstvljo je
pokuj unoenj teolokih i strukturlnih promen u
rimoktoliku crkvu. Ovj period obeleen je nastoja-
njima da se crkva reformie, li su svi pokuji bili ne-
dovoljno jki da bi uticli n sutinske reforme unutrRimoktolike crkve. Reform koj e dovesti do kore-
nitih promen u crkvi zpoet je oko 1517. godine,