© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]
k o s t i i m i š i ć i
Ljudsko tijelo
L j u d s k o t i j e L o 3L j u d s k o t i j e L o2
Ljudski je kostur potpora tijelu. Jednako tako štiti i osjetljive unutrašnje organe.
Ljudski se kostur sastoji od pojedinačnih ili povezanih kostiju. Te su kosti učvršćene ligamentima, tetivama, mišićima i hrskavicama. Kostur se neprestano mijenja kako tijelo stari. Odrasli čovjek ima 206 kostiju, a novorođenče oko 270.
tarzalne kosti
pubični zglob
lumbalna kralježnica
lažno rebro
torakalna kralježnica
pravo rebro
rebrena hrskavica
cervikalna kralježnica
gornja vilica
temporalna kost
parijetalna kost
frontalna kost
Najduža i najkraćaNajduža kost našeg kostura je bedrena kost – femur. Najkraća je takozvana stremenska kost u uhu.
Dijelovi kosturaLjudski se kostur dijeli na dva dijela: osovinski (središnji) te vanjski kostur, koji čine kosti povezane s osovinskim. Osovinski se dio sastoji od 80 kostiju. To su kosti glave, stup kralješnice, rebra i prsna kost. One čine vertikalu, odnosno osovinu tijela. Vanjski se kostur sastoji od 126 kostiju koje uključuju kosti udova i potporne kosti.
očna šupljina
prednji nosni otvor
gornji zubi
donji zubi
donja čeljust
ključna kost
duga prsna kost
nadlaktična kost
dvanesto rebro
kost kuka
kost podlaktice
lakatna kost
karpalne kosti
falange
križa
trtična kost
sjedna kost
metakarpalne kosti
pubična kost
bedrena kost
patela
tibija
fibula
kost gležnja
metatarzalne kosti
falange
Kosti u ljudskom tijelu
Ljudski kostur (skeletni sustav)
L j u d s k o t i j e L o 54 L j u d s k o t i j e L o
kosti su snažna tkiva koja povezuju endoskeleton, odnosno unutrašnji kostur. Potpora su strukturi tijela i štite unutrašnje organe.
Hrskavice su čvrsta vezivna tkiva. Izgrađene su od stanica koje se nazivaju hondrociti. Hrskavice su u zglobovima, rebrima, uhu, nosu, grlu i među diskovima kralješnice.
Sastav kostiju
Kosti su sastavljene od kalcija, fosfora, natrija i drugih minerala te kolagena. One omogućavaju kretanje te imaju ulogu u formiranju stanica i spremanju minerala.
koštana srž
spužvasta kost
epifizealna linija
Vrste koštanog tkiva
Postoje dvije vrste koštanog tkiva: kompaktno (čvrsto) i porozno (šupljikavo). Razlikuju se prema gustoći. Kompaktne su kosti čvrste i snažne te čine zaštitni, vanjski dio svih kostiju. Porozne su kosti unutar kompaktnih kostiju i vrlo su šupljikave.
Vrste hrskavica
Hijalina hrskavica u zglobovima i unutar kostiju
Elastična hrskavicau uški (vanjski dio uha) i cjevastim dijelovima poput grkljana
Fibrozna hrskavica u dijelovima kojima je potrebna velika potpora i snaga, poput mjesta na kojima se tetive ili ligamenti vežu za kosti
Vrste kostiju
Postoje četiri vrste kostiju:Duge kosti – kosti bedra, nogu, ruku i podlakticeKratke kosti – kosti ručnog i skočnog (nožnog) zglobaPlosnate kosti – na gornjem dijelu lubanjeNepravilne kosti – u lubanji i kralješnici
tetiva
mišić
spužvasta kost
ligament
šupljina koštane srži
Presjek kosti
Kosti i hrskavica
L j u d s k o t i j e L o 7L j u d s k o t i j e L o6
Zglobovi su mjesta gdje se sastaju dvije kosti. Najvažniji su za održavanje cjeline ljudskog kostura.
Ligamenti su vezivne trake građene od kolagena. Omogućavaju da zglobovi budu stabilni, fleksibilni i pokretljivi. Ligamenti su također u mnogim drugim organima, poput maternice, mjehura, jetre i dijafragme.
Ozljeda ligamenataLigamenti, osobito oni u skočnom zglobu i koljenu, mogu se oštetiti pri jakim uganućima ili naprezanjima zglobova i koljena. Male ozljede ligamenata mogu se ublažiti stavljanjem leda, zavoja ili ponekad fizikalnom terapijom. Ipak, ako se ligament rascijepi, to može zahtijevati kiruršku intervenciju ili će trebati vremena da zaraste kako treba.
Vrste zglobova prema osnovnom sastavu
Tri su vrste zglobova: vlaknasti, hrskavični i pravi (sinovijalni) zgloboviVezivni zglobovi povezuju kosti, ali ne dopuštaju nikakvu kretnju. Vežu kosti lubanje i zdjelice.Hrskavični zglobovi povezuju kosti koje su spojene hrskavicom. Dopuštaju male kretnje.Pravi (sinovijalni) zglobovi omogućavaju snažne kretnje i ispunjeni su sinovijalnom tekućinom.
Vrste zglobova prema kretnjama
Prema kretnjama, zglobovi se dijele na šest vrsta:Kutni – omogućuju kretnje samo u jednoj ravniniRavni - omogućuju samo najjednostavnije kretnje klizanja između ravnih zglobnih plohaObrtni – omogućuju samo vrtnju (rotaciju) oko središnje
osovine zglobaJajoliki – omogućuju kretnje u dva smjera
Sedlasti – također omogućuju kretnje u dva smjeraKuglasti – najpokretljiviji su i omogućuju kretnje u svim smjerovima
sjedna kost
iliofemoralni ligament
bedrena kost
veliki trohanter femura
bočni greben
ramus pubične kosti
unutrašnjost zdjelice
Zglob kuka
Vrste zglobova
ulna (lakatna kost)radius
karpalna kost
Zglobovi i ligamenti
L j u d s k o t i j e L o 98 L j u d s k o t i j e L o
Lubanja je svojevrsni okvir glave. Štiti mozak i osjetilne organe od ozljeda.
Dijete u trenutku rođenja ima oko 45 kosti u lubanji. No poslije, kad odraste, ima ih samo 29. Te su kosti podijeljene u dvije osnovne skupine: kosti gornjeg dijela lubanje i kosti lica (prednji dio)
Gornji dio lubanje (cranium)Sastoji se od osam kostiju. Te kosti drže i štite mozak. Kosti gornjeg dijela lubanje su frontalna kost, parijetalna, temporalna, etmoidna itd.Frontalna kost formira čelo, očne šupljine i prednji dio gornjeg djela lubanje.Parijetalne kosti, ima ih dvije, čine vrh i bočne strane gornjeg dijela lubanje.Temporalne kosti, postoje dvije, formiraju donji i središnji dio gornjeg dijela lubanje. Etmoidne kosti formiraju dio između očiju.
Kosti u uhuTri tanašne kosti koje su u
uhu također su dio lubanje. Poznate su kao koščice. Čine ih dijelovi koje nazivamo čekić, nakovanj i stremen.
Područje licaSastoji se od 14 kostiju. Te kosti oblikuju čeljusti, obraze i nos. Kosti lica uključuju mandibulu (donju čeljust), maksilu, zigomatske kosti, lakrimalne kosti, raonik (vomer) i nazalne kosti nosa.Mandibula je kost u donjem dijelu čeljusti i ujedno jedina kost u lubanji koja se može micati.Maksila ili gornji dio čeljusti čine dvije kosti.Zigomatska kost sastoji se od dvije kosti koje formiraju gornji dio obraza.Lakrimalne kosti su dvije kosti koje oblikuju unutarnji kut oba oka.Raonik i nazalna kost čine nos.
donja čeljustdonji zubi
gornji zubi
ramus donje čeljusti
gornja vilica
nazalna kost
frontalna kost
parijetalna kost
temporalna kost
nazalna šupljina
molar
Kosti lubanje
etmoidna kost
zigomatska kost
lakrimalna kost
Lubanja
11L j u d s k o t i j e L oL j u d s k o t i j e L o10
Prsni koš je poput kaveza koji se sastoji od 12 pari rebrenih kostiju. U torakalnom je području, na dijelu između glave i trbušne šupljine.
Prsni koš zatvara prsnu šupljinu. Štiti srce, pluća, trbuh, slezenu i bubrege od ozljeda. Također pomaže pri disanju tako što se širi, a tako omogućuje i plućima da se šire i skupljaju.
Rebrene kostiPrsni je koš sastavljen od tri tipa rebrenih kostiju: pravih, lažnih i tekućih rebara.Pravim rebrima nazivamo prvih sedam pari rebara. Ta su rebra povezana sa sternumom, dugačkom prsnom kosti, i protežu se otraga do kralješnice.
Lažna rebra čine sljedeća tri para kostiju. Kraća su od pravih rebara. Nadovezuju se na najniže pravo rebro na prednjoj strani i kralješnicu na stražnjoj.tekuća rebra su posljednja dva para rebara. Najmanja su od svih rebara i vezana su samo uz kralješnicu.
prsna kost
prsn
i koš
ksifoidni nastavak
rebrena hrskavica
kostohondralni spoj
osmo rebro
tekuća rebra
lažna rebra
prava rebra
Struktura prsnog koša
tipična i atipična rebraRebra od trećeg do devetog poznata su kao tipična rebra jer imaju jednaku građu. Sva ta rebra imaju glavu razdvojenu na dvije plohe nalik na krijestu. Unutrašnja površina ima brazde koje čuvaju živce i krvne žile. Prvo, drugo, deseto i dvanaesto rebro poznata su kao atipična jer svako od njih ima drukčiju građu.
sternokostalni zglob
kostalna margina
prvo rebro
drugo rebro
treće rebro
četvrto rebro
peto rebro
šesto rebro
sedmo rebro
deveto rebro
deseto rebro
Prsni koš
12 L j u d s k o t i j e L o 13
Lakat je zglob između nadlaktične kosti (humerusa) i prednjih ramenih
kostiju (ulne i radiusa). Zglob lakta omogućava kretnje samo u jednom smjeru.
Teniski lakatLakat je izvrgnut mnogim ozljedama zato što u njegovu pokretanju sudjeluje nekoliko mišića, kostiju i ligamenata. Jedna od češćih ozljeda lakta je takozvani teniski lakat (lateralni epikondilitis).
Zglob laktaZglob lakta je zapravo skup triju zglobova. Trohleja humerusa spaja se s ulnom, kapitulum humerusa spaja se s glavom radiusa. Treći zglob je superiorni radioulnarni zglob.
nadlaktična kost
radius
anularni ligament
lakatna kost
kolateralni ligament lakatne kosti
radijalni kolateralni ligament
trochlea
tetiva tricepsa lakatna kost
vrećica s tekućinom
radiusunutarnji mišić
kvrga laktatetiva bicepsa
kapitulum
Zglob lakta presjek zgloba lakta
Lakat
L j u d s k o t i j e L o
Lakat je učvršćen i stabiliziran s nekoliko ligamenata. Ti ligamenti uključuju ulnarni kolateralni, radijalni kolateralni i anularne ligamente. Zglob je zaštićen kapsulom i podmazuje ga jedna velika bursa – vrećica ispunjena tekućinom, smještena između kosti i tetive.
L j u d s k o t i j e L o14
Gležanj (skočni zglob) je mjesto gdje se sastaju stopalo i noga. To je sinovijalni spojni zglob koji se sastoji od subtalarnog zgloba i pravog zgloba nožnog članka.
Pravi zglob nožnog članka sastoji se od triju kosti: tibije, fibule i talusa. Zglob omogućava nožnom članku kretanje gore-dolje. Subtalarni zglob obuhvaća dvije kosti: talus i kalkaneus (kost pete). Taj zglob omogućava gležnju kretnje lijevo-desno.
LigamentiPostoje dvije skupine ligamenata u gležnju: lateralni kolateralni ligamenti i medijalni kolateralni (deltoidi). Lateralni kolateralni ligamenti su grupa od pet ligamenata: prednji talofibularni, kalkaneofibularni, talokalkanealni ligament, stražnji talokalkanealni i stražnji talofibularni ligament. Medijalni su skupina od četiri ligamenta: tibijalni vikularni ligament, kalcenotibijalni, prednji talotibijalni i stražnji talotibijalni ligament.
Pokret skočnog zglobaZglob nožnog članka omogućava dvije različite vrste pokreta: dorzifleksiju i plantarnu fleksiju. Dorzifleksija omogućava zglobu podizanje prstiju kad se stoji samo na petama. Plantarna fleksija omogućava kretnje prstima prema dolje, kad se stoji na prstima.
peta metatarzalna kosttetiva mišića lista
kalkaneofibularniligament
prednji talofibularni ligament
cuboid
stražnji talofibularni ligament
tibija
kost gležnja
Kosti i ligamenti u skočnom zglobu
petna kost
Gležanj
15L j u d s k o t i j e L o
16 L j u d s k o t i j e L o L j u d s k o t i j e L o 17
koljeno je najveći zglob u tijelu koji spaja femur i tibiju. To je sinovijalni zglob pokriven čašicom, koja je poznata kao patela.
Koljeno je sastavljeno od dvaju različitih zglobova: femoropatelarnog i femorotibijalnog zgloba. Femoropatelarni zglob spaja prednjicu femura sa sezamoidnom kosti i patelom. Femorotibijalni zglob spaja femur i tibiju.
Kosti i ligamentiKoljeno je zglob s trima kostima: femurom ili bedrenom kosti, tibijom i patelom odnosno čašicom koljena. Dva važna ligamenta koja su u koljenu prednji su krucijalni ligament i stražnji krucijalni ligament. Važni su za stabilnost koljena.
KretnjaZglob koljena omogućava nekoliko vrsta kretnji koje uključuju svijanje, rastezanje, zaključavanje i otključavanje koljena te laganu rotaciju.
Presjek koljena
bedrena kost
artikularna hrskavica
artikularna šupljina
tibija
prednji krucijalni ligament
vrećica s tekućinom
patela
vrećica s tekučinom
stražnji krucijalni ligament
Koljeno
19
L j u d s k o t i j e L oL j u d s k o t i j e L o18
mišići su odgovorni za pokretanje raznih dijelova tijela. Pomažu u našem svakodnevnom kretanju.
Mišići mogu samo gurati, ne mogu vući. Mišićne se kretnje dijele na dvije vrste: svjesne i nesvjesne. Svjesne kontrolira čovjek, dok su nesvjesni, poput kontrakcija srčanog mišića ili treptanja kapcima, automatski.
mišići u paruKako bi proizveli kretnje u tijelu, mišići uvijek rade u paru. Kontrakcija mišića ili skupine mišića obično je izbalansirana izduživanjem ili opuštanjem druge skupine mišića.
Kretnje koje proizvode mišićiMišići proizvode kretnju svijanjem kostiju u pokretljivim zglobovima. Rade to zahvaljujući svojoj mogućnosti da se skupljaju i vraćaju u prvobitnu veličinu. Kontrakcija u mišićima događa se zahvaljujući mišićnim vlaknima. Do kontrakcije dolazi kad motorički živac u mišićnim vlaknima šalje električne impulse. Ti impulsi uzrokuju skraćivanje mišićnih vlakana što proizvodi kretnju. Energija za tu kretnju proizlazi iz kemijske energije uskladištene u tijelu, a nju dobivamo iz hrane koju konzumiramo.
DrhtavicaMišići tijelu omogućavaju toplinu spajajući glukozu s kisikom. Kad tjelesna temperatura padne ispod normale, mišići se počnu snažno grčiti kako bi spojili još više glukoze i kisika. Rapidno grčenje mišića poznato je kao drhtavica.
kosti pete
tetiva peroneusa longusa
tetiva peroneusa brevisa
ahilova tetiva
tetiva flexora hallucisa
stražnja tibijalna tetiva
tetiva flexora digitoruma
mišić ekstenzor digitorum
mišić ekstenzor digiti minimi
mišić ekstenzor pollicis brevis
transverzalna vlakna ekstenzora
mišić ekstenzor radialis brevis
mišić ekstenzor pollicis longus
mišić ekstenzor radialis longus
mišići koji rade
Mišići koji rade
20 L j u d s k o t i j e L o L j u d s k o t i j e L o 21
Ljudsko se tijelo sastoji od više vrsta mišića. Dijelimo ih u tri različite skupine.
Te su tri grupe mišića: poprečno prugasti (skeletni), srčani i glatki. Svaka je skupina mišića zadužena je za drugu funkciju.
Poprečno-prugasti mišićiPričvršćeni su uz ljudski kostur. Ti su mišići zajedno s kosturom odgovorni za kretanje tijela. Zovu se poprečno-prugasti zato što po sebi imaju poprečno postavljene svijetle i tamne pruge. Kretnje tih mišića mogu se svjesno kontrolirati. Omogućavaju tijelu snagu i izdržljivost.
Glatki mišićiGlatki su mišići u probavnom sustavu, u krvnim žilama, u mjehuru, u dišnim putovima i u maternici. Ti su mišići složeni u slojevima. Oni također rade automatski.
srčani mišićSrčani mišić (miokard) je mišić smješten u srcu. Pomaže mu da pumpa krv. Srčani mišić radi automatski.
muškarac rasteže mišiće
Vrste mišića
22 L j u d s k o t i j e L o L j u d s k o t i j e L o 23
mišićni je sustav mreža mišića u ljudskom tijelu. Sustav omogućava kretanje tijela.
Mišićni je sustav također odgovoran za funkcioniranje važnih organa u tijelu, poput srca ili pluća. Jednako tako pomaže da tijelo ostane toplo.
TetiveTetive su rebrasta, čvrsta vezivna tkiva. Povezuju mišiće i kosti. Sačinjene su od kolagen što ih čini jačima čak i od mišića. Fleksibilne su i mogu izdržati stalni pritisak za vrijeme pokretanja mišića.
Najduži i najmanji mišić Stapedius, mišić u uhu, najmanji je u mišićnom sustavu. Sartorius, mišić koji se proteže od pojasa do koljena, najduži je u mišićnom sustavu.
tetive extensor hallucis longus
adductor longus
masseter
temporalisfrontalis
orbicularis oculi
orbicularis oris
pectoralis major
deltoid
biceps brachii
triceps
brachioradialis
rectus femoris
patella
gastrocnemius
soleus
tibiatetive extensor
digitorum longustetive extensor hallucis longus
donji extensor retinaculum
tibialis prednji
peroneus longus
adductor longus
Hypothenar longus
bicipital aponeurosis
brachioradialis
tetiva bicepsa brachii
trapezius
sartorius
mišići u tijelu
Mišićni sustav
Ljudski kostur (skeletni sustav) … 2Kosti i hrskavica … 4
Zglobovi i ligamenti … 6Lubanja … 8
Prsni koš … 10Lakat … 12
Gležanj … 14Koljeno … 16
Mišići koji rade … 18Vrste mišića … 20
Mišićni sustav … 22
Sadržaj
Izdavač: 24sata d.o.o.
Prijevod: Jasmina Sarić Čedić
Lektura: Snježana Babić Višnjić
Tisak: Radin print d.o.o.
Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8
Ljudsko tijelo 2 - Kosti i mišići - 978-953-323-150-1
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom
za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.