Listopad, 2010
LOKALNI AKCIJSKI PLAN
ZAŠTITE OKOLIŠA-
OPĆINA LIPOVLJANI
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
2
“Ljudska bića su u središtu briga za održivi razvoj, i imaju pravo na zdrav i produktivan
život u skladu s prirodom. "
Rio deklaracija o ţivotnoj sredini i razvoju, 1992.g., Lokalna agenda za 21.stoljeće (LA21)
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
3
Sadrţaj:
1. UVOD 6
2. TEMELJNA POLAZIŠTA 10
2.1. Osvrt na meĎunarodne ugovore i agende u okvirima zaštite okoliša 11
2.2. Zakonska regulativa na području zaštite okoliša u Hrvatskoj 14
2.2.1. Strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini 15
2.2.2. Mogućnosti financiranja projekata u području zaštite okoliša 17
3. ANALIZA STANJA 21
3.1. Zemljopisni poloţaj 22
3.2. Stanovništvo 24
3.3. Zaposlenost 26
3.4. Nezaposlenost 27
3.5. Gospodarstvo 27
3.6. Poljoprivreda 29
3.6.1. Šumarstvo i ribnjčarstvo 30
3.7. Komunalna infrastruktura 31
3.7.1.Cestovni promet 31
3.7.2. Ţeljeznički promet 31
3.7.3.Telekomunikacije 31
3.7.4. Elektroopskrba 32
3.7.5. Naftno gospodarstvo 32
3.7.6. Plinoopskrba 33
3.7.7.Vodoopskrba 33
2.7.8. Odvodnja 34
3.8. Prirodna obiljeţja 35
3.9. Geološko pedološka obiljeţja 36
3.10. Hidrografske značajke 40
3.11.Klima 42
3.12. Krajobrazna raznolikost (flora) 43
3.13. Biološka raznolikost (fauna) 46
PROGRAMSKI DIO 49
4. METODOLOGIJA 50
5. VIZIJA 52
6. SWOT ANALIZA 52
7. SHEMA RAZRADE PROGRAMSKIH PODRUĈJA ZAŠTITE OKOLIŠA 56
8. TEME ZAŠTITE OKOLIŠA 60
8.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM 61
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
4
8.1.1. Zakonski okvir 61
8.1.2. Stanje na području 62
- Načini sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada 63
- sakupljanje i odvoz otpada
- zbrinjavanje komunalnog otpada i odlagalište otpada
- količine proizvedenog komunalnog otpada
- postojeće stanje primarne reciklaţe
- procijenjene količine komunalnog otpada za period 2010-2015.god.
-divja odlagališta na području Općine Lipovljani
8.1.3. SWOT analiza 70
8.1.4. Ciljevi 71
8.1.5. Akcijski plan 73
8.1.6. Rezultati provedenih aktivnosti 76
8.2. VODE 77
8.2.1. Zakonski okvir 78
8.2.2.Stanje 78
- ispravnost vode za piće 78
- stanje u odvodnji sanitarno fekalnih i ostalih otpadnih voda 79
- stanje u melioracijskoj odvodnji 80
- Korištenje vodnih snaga 81
- iskorištavanje voda za uzgoj riba 82
8.2.3.SWOT analiza 85
8.2.4. Ciljevi 86
8.2.5. Akcijski plan 87
8.2.6. Rezultati provedenih aktivnosti 88
8.3. ZRAK 90
8.3.1. Zakonski okvir 91
8.3.2. Stanje 92
8.3.3. SWOT analiza 96
8.3.4. Ciljevi 96
8.3.5. Akcijski plan 97
8.3.6. Rezultati provedenih aktivnosti 98
8.4. TLO 99
8.4.1. Zakonski okvir 100
8.4.2. Stanje 100
8.4.3. SWOT analiza 101
8.4.4. Ciljevi 102
8.4.5. Akcijski plan 103
8.4.6. Rezultati provedenih aktivnosti 105
8.5. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST 106
8.5.1. Zakonski okvir 107
8.5.2. Stanje 108
8.5.3. SWOT analiza 109
8.5.4. Ciljevi 110
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
5
8.5.5. Akcijski plan 110
8.5.6. Rezultati provedenih aktivnosti 113
8.6.. BUKA 114
8.6.1. Zakonski okvir 115
8.2. Stanje 115
8.7. SVJETLOSNA ZAGAĐENJA 116
8.7.1. Zakonski okvir 117
8.7.2. Stanje 118
8.7.3. SWOT analiza 118
8.7.4. Ciljevi 118
8.7.5. Akcijski plan 119
8.7.6. Rezultati provedenih aktivnosti 119
8.8. EKOLOŠKI RIZICI 120
8.8.1. Zakonski okvir 121
8.8.2. Stanje 121
8.8.3. SWOT analiza 123
8.8.4. Ciljevi 123
8.8.5. Akcijski plan 124
8.8.6. Rezultati provedenih aktivnosti 125
9. ZAKLJUĈAK 127
10. IZVORI PODATAKA I KORIŠTENA LITERATURA 128
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
6
1. UVODNI DIO
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
7
1. UVOD
“Potrebno je razumjeti spone izmeĊu okoliša i razvoja kako bi se donijele razvojne odluke
koje će biti ekonomski uĉinkovite, društveno pravedne i odgovorne te prijateljske prema
okolišu”
Izvor: Keating 1993.
Što je LEAP?1
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- u daljnjem tekstu skraćeno LEAP2 je strateški dokument
koji sluţi i pomaţe lokalnim zajednicama da odluče o najboljem načinu zaštite svog okoliša. Taj
standardizirani proces, u kojem je vaţno sudjelovanje lokalne zajednice, vodi konkretnim
ulaganjima i aktivnostima na području zaštite okoliša. LEAP-om se odreĎuju prioriteti zaštite
okoliša te odabiru najprikladnije aktivnosti za rješavanje tih prioritetnih problema u zajednici.
Prioriteti i aktivnosti obraĎeni u LEAP-u objedinjuju se u temama zaštite okoliša, kao nacrt za
buduća ulaganja u zaštitu okoliša u zajednici. Preporuke iz tog plana postaju dio odluka i planova
lokalne samouprave i drţavnih tijela.
Zašto LEAP?
Zajednica ima korist od LEAP-a zato što taj program: promovira pristup dogovaranja meĎu
različitim sektorima, usmjerava ograničene resurse na najozbiljnije probleme (ne zanemarujući
potencijalne rizike) i najbolje prilike rezultira aktivnostima za zaštitu okoliša, uz široku potporu
javnosti. Uklanja mitove koji postoje u zajednici (primjerice one, koji se tiču stvarnih
zagaĎivača), pomaţe provedbu nacionalne politike na lokalnoj razini, podupire uvaţavanje i
provedbu zahtjeva Europske unije.
Zaštita okoliša temeljni je preduvjet dugoročnog i odrţivog razvoja. Republika Hrvatska ima u
europskim razmjerima dobro očuvan okoliš i zadaća je našeg naraštaja osigurati čuvanje i daljnje
poboljšanje kvalitete okoliša u kojem ţivimo. Suočeni s globalnim posljedicama čovjekova
utjecaja na okoliš, naznakama klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, čuvanje okoliša
znači čuvanje naše budućnosti i našeg načina ţivota. UvoĎenje reda u prostor i okoliš te
sprečavanje njihove daljnje devastacije u skladu s najboljom praksom razvijenih zemalja,
jamstvo su uspješnog i odrţivog razvoja Općine.
Dio Općine Lipovljani je zaštićeni prirodni krajobraz nacionalne razine- oko 30% područja
Općine nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje, a cca 10% površina su velike vodne površine
1 Izvor: ISC i REC 2000 (Institute for Sustainable Communities- Zaštita okoliša u Jugoistočnoj Europi)
2 LEAP- Local environmental action plan, eng.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
8
akumulacije i ribnjaka Lipovljani. Ramsarska konvencija3 obvezuje drţave potpisnice na
promoviranje zaštite močvarnih područja i ptica močvarica, a Republika Hrvatska je članica-
potpisnica Ramsarske konvencije od 3.02.1993. godine. Svaka zemlja članica predlaţe vlaţna
staništa na svom teritoriju za uključivanje na listu vlaţnih staništa od meĎunarodnog značaja
(Wetlands of International Importance), a na ovom se popisu nalazi, izmeĎu ostalih i Park
prirode Lonjsko polje. Čelništvo Općine je pristupilo izradi Lokalnog akcijskog plana zaštite
okoliša, svjesni potrebe i vaţnosti očuvanja i zaštite okoliša, kako za sadašnjost tako i za
budućnost. Prateći inicijative lokalnih i regionalnih lokalnih samouprava diljem Hrvatske, izrada
ovog dokumenta logičan je nastavak i slijed razvoja Općine Lipovljani, koji će u svojim
smjernicama, ciljevima i vizijama biti voĎen realnim stanjem i mogućnostima na području
Općine Lipovljani, ali i smjernicama iz mnogih svjetskih sporazuma na području zaštite okoliša.
Ujedinjeni narodi u 1983. godine osnovali Svjetsku komisiju za zaštitu ţivotne sredine i razvoj
(poznatu pod nazivom „Brundtland komisija“) koja je imala zadatak ispitati stanje ţivotne
okoline i načine izravnog uključivanja zaštite i očuvanja okoliša u planove razvoja. 1987. godine
u izvještaju „Brundtland komisije“ pod naslovom "Naša zajednička budućnost" po prvi puta se
spominje pojam odrţivog razvoja.
U Rio de Janeiru je 1992. godine odrţan sastanak velikog broja svjetskih čelnika, pod nazivom
"Skup o Zemlji" u okviru koje je usvojena Agenda 21 (Akcijski plan za 21. stoljeće) koja daje
snaţnu potporu integriranju odrţivog razvoja u sveoubuhvatne procese razvoja. U tom
globalnom planu prepoznati su problemi ljudskog odnosa prema okolišu, ustanovljeni njihovi
uzroci, te predloţene aktivnosti za njihovo rješavanje. Naglašeno je da se problemi moraju
rješavati aktivnostima na svim razinama, od globalne do lokalne razine, te da ključnu ulogu u
ostvarivanju odrţivog razvoja moraju imati lokalne vlasti, kojima je upućen poziv da zajedno sa
svojim stanovnicima potaknu razgovor o odrţivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte
djelovanja na tom putu, specifične za svoje područje - lokalne Agende 21.
Odrţivi razvoj utječe na budućnost cijelog planeta, ljudi na njemu, i njihove budućnosti.
Neraskidivo je vezan za svaki dio našeg svakodnevnog ţivota, od dolaska na posao, onog što
ćemo nositi, do toga što jedemo i kako provodimo slobodno vrijeme. On nije samo vezan za
okoliš, već i uz socijalnu pravdu, ekonomiju, politiku i osnovna ljudska prava.
Izraz „odrţivost“ je postala riječ,koja se često zloupotrebljavaja i često krivo tumači, a koncept
odrţivog razvoja moţe biti teško objasniti, posebno u lokalnom kontekstu, jer pitanjima moţe
izgledati neodoljivo globalno. Za mnoge ljude, dogaĎaji na drugoj strani svijeta se mogu činiti
nevaţnima. Ipak, odrţivi razvoj je upravo toliko 'lokalan', jer utječe na cjelokupan globalni
razvoj. Svi imamo odgovornost da se brinemo za naše lokalno okruţenje; svoj društveni i
3 Ramsarska konvencija- Najvaţniji meĎunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa; opširnije na str.13
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
9
ekonomski razvoj, kao i zelene površine. Svaki, pa naizgled i mali doprinos, utječe na sigurnije i
zdravije sutra svih nas.
Brundtland definicija odrţivog razvoja:
Odrţivi razvoj je: "Razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti ne ugroţavajući sposobnost
budućih naraštaja da zadovolji svoje potrebe."
Rio deklaracija 1992.g., Lokalna agenda za 21.stoljeće (LA21), odrţivi razvoj:
“Ljudska bića su u središtu briga za odrţivi razvoj, i imaju pravo na zdrav i produktivan
ţivot u skladu s prirodom. "
Ključni aspekti odrţivog razvoja jesu: zaštita prirodnog okoliša i biološke raznolikosti,
smanjenje zagaĎenja zraka i vode, stvaranje ekoloških transportnih sustava, smanjenje količina
otpada i promicanje recikliranja, obrazovanje i promicanje zaštite okoliša meĎu stanovništvom.
Izrada Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša za Općinu Lipovljani je potaknuta upravo
konstatacijom da svi mogu i imaju obavezu učestvovati u pomoći rješavanja globalnih problema
kao što su promjena klime, ili uništavanje ozonskog omotača, kroz akcije na lokalnoj razini.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
10
2. TEMELJNA POLAZIŠTA
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
11
2. TEMELJNA POLAZIŠTA
2.1. Osvrt na meĊunarodne ugovore i agende u okvirima zaštite okoliša
Ratifikacija glavnih meĎunarodnih sporazuma iz područja zaštite okoliša posljednjih godina se
intenzivirala, čime se pokazuje spremnost zemalja da se pozabave sa najvaţnijim problemima iz
područja zaštite okoliša.
U daljnjem dijelu teksta slijedi popis nekih od najvaţnijih meĎunarodnih konvencija i ugovora,
kojih je i Republika Hrvatska potpisnica, što obavezuje na poštivanje zakonske legislative, i
odreĎuje smjernice u segmentu globalne zaštite i očuvanja okoliša:
Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko drţavnih granica (ESPOO 1991.)
Espoo konvencija pod “utjecajem preko drţavnih granica”, označava svaki utjecaj, a ne
isključivo globalne prirode, na području pod jurisdikcijom potpisnice kojeg je izazvala planirana
aktivnost, čije je fizičko porijeklo u cijelosti ili djelomično na području pod jurisdikcijom druge
potpisnice.
Protokol o strateškoj procjeni okoliša (Kijev 2003)
Konvencija o prekograniĉnim uĉincima industrijskih nesreća (Helsinki, 1992)
Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000)
U preambuli Konvencije iz Firence izmeĎu ostalog stoji da :”Uzimajući u obzir da krajobraz
ima vaţnu ulogu javnog interesa na području kulture, ekologije, okoliša i društva, te da
predstavlja bogatstvo koje pogoduje gospodarskoj aktivnosti čijom se zaštitom, upravljanjem i
planiranjem moţe doprinijeti stvaranju radnih mjesta“.U svrhu ove Konvencije “krajobraz” znači
odreĎeno područje, viĎeno ljudskim okom, čija je narav rezultat meĎusobnog djelovanja
prirodnih i/ili ljudskih čimbenika. Čl.5. Konvencije: “ Svaka se stranka obvezuje da će
krajobraze zakonom priznati kao bitnu sastavnicu čovjekovog okruţenja, izraz raznolikosti,
zajedničke kulturne i prirodne baštine, te temelj identiteta područja; te da će uspostaviti i
provoditi krajobrazne politike koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje,
donošenje posebnih mjera“.
Konvencija o nadzoru preko graniĉnog prometa opasnog otpada i njegovu
odlaganju (Basel 1992);
Osnovno je načelo Bazelske Konvencije da drţave trebaju osigurati da se prekogranični
promet i odlaganje opasnog otpada vrši na način koji nije štetan za ljudsko zdravlje i okoliš.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
12
Konvencija o pristupu informacijama, o sudjelovanju javnosti u odluĉivanju i
pristupu pravosuĊu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998)
Konvencija se oslanja na tri stupa:
• Pristup informaciji; što znači da javnost mora imati pristup informaciji o okolišu sa
ograničenim jasno objašnjivim izuzecima;
• Pristup procesu odlučivanja: što znači da javnost mora imati pravo da participira u
procesima odlučivanju o okolišu i da se njihova participacija uzima u obzir pri odlučivanju;
• Pristup pravosuĎu: što znači da javnost ima konačno pravo na neovisni i nepristrani uvid u
proces koji će obvezati autoritete vlasti da zaštite prava onih koji se ţale na ugroţavanje prava
vezanih za okoliš
Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa oneĉišćavanja (Kijev, 2003)
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992)
Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime koja je usvojena na summitu o Zemlji 1992. u Rio
de Janeiru i stupila na snagu 1994., sadrţi opće ciljeve i načela te, općenite obveze drţava. Kao
krajnji cilj svojih odredbi i daljnjih pravila koja budu donesena u skladu s tim odredbama,
Konvencija odreĎuje stabilizaciju u atmosferi koncentracije plinova koji pridonose globalnom
povećanju temperature, na razini koja će spriječiti opasno miješanje ljudskih aktivnosti u
klimatski sustav.
Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(Kyoto, 1999)
Konvencija o prekograniĉnom oneĉišćenju zraka na velikim udaljenostima (Geneva,
1979)
Beĉka konvencija o zaštiti ozonskog omotaĉa (Beĉ, 1985)
Protokol utvrĎuje precizna kvantitativna ograničenja proizvodnje i upotrebe tvari najštetnijih za
ozonski omotač, kao i rokove za njihovu eliminaciju. Zemljama u razvoju omogućeno je tzv.
razdoblje mirovanja od dodatnih deset godina. Potrošnja štetnih tvari koje uništavaju ozon manja
od 0,3 kg po stanovniku godišnje svrstala je Republiku Hrvatsku pod čl. 5. Montrealskog
protokola, tj. meĎu zemlje kojima je omogućeno desetogodišnje razdoblje poštede. No,
Republika Hrvatska je odlučila ne koristiti se tom pogodnošću ali posluţiti se mogućnošću
predviĎenom Londonskim dopunama, tj. da uz pomoć Multilateralnog fonda što prije preĎe na
alternativne tvari i tehnologiju. Vlada Republike Hrvatske je 30. rujna 2005. godine donijela
Uredbu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, a kojom se propisuje da će od 1. siječnja 2006.,
trgovci i poduzetnici koji uvoze takve tvari na ime troškova njihova zbrinjavanja i uništavanja
morati plaćati naknadu od 3 kn po kilogramu takve tvari.U zadnjih 15 godina u Republici
Hrvatskoj smanjena je potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
13
Stockholmska Konvencija o postojanim organskim oneĉišćivaĉima (Stockholm,
2001)
Konvencija UN o pravu mora iz 1982. (stupila na snagu 1994.)
Osnovno načelo dvanaestog poglavlja Konvencije, sadrţano je u članku 192. koji potvrĎuje
načelo Stockholmske konferencije i utvrĎuje osnovnu duţnost drţava da štite morski okoliš.
Osim navedenog osnovnog načela u Konvenciji su kodificirana još neka opća načela prava
zaštite morskog okoliša.
Ramsarska konvencija
Najvaţniji meĎunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa je Ramsarska konvencija o
moĉvarnim staništima, potpisana u iranskom gradu Ramsaru 1971. godine. Konvencija ima
154 stranke, uključujući i Republiku Hrvatsku, koja je potpisnica sporazuma od 03. Veljače
1993.godine. To je meĎuvladin sporazum koji čini okvir za meĎunarodnu suradnju u zaštiti i
razumnom odnosno odrţivom iskorištavanju močvarnih staništa. Konvencija obvezuje svaku
stranku na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju, kao i na posebne obveze vezane uz
močvarna staništa od meĎunarodne vaţnosti koja se upisuju u tzv. „Ramsarski popis“.
Močvarna staništa definirana su kao "područja močvara, bara, tresetišta ili voda, bilo prirodna
ili umjetna, stalna ili privremena, sa vodom stajaćicom ili tekućicom, boćatom ili slanom,
uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne prelazi 6 metara."
Poseban je naglasak na zaštiti voda, kao glavnog ekološkog čimbenika koji uvjetuje nastanak i
opstanak močvarnih staništa. Stranke su obvezne donijeti nacionalne programe zaštite
močvarnih staništa i uključiti mjere njihove zaštite i razumnog korištenja u svoje nacionalne
planove ureĎenja i uporabe prostora. Osim toga, obvezne su štiti močvarna staništa
utemeljenjem prirodnih rezervata, od kojih najmanje jedan koji zadovoljava kriterije za
meĎunarodnu vaţnost mora biti predloţen za upis u Ramsarski popis. Uvrštavanjem u
Ramsarski popis, takvi lokaliteti dobivaju status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo
cjelokupnog čovječanstva. Do sada su stranke Konvencije upisale više od 1.636 močvarnih
područja u Ramsarski popis, čime je obuhvaćena ukupna površina od gotovo 145.737,908 ha.
Lonjsko polje je područje uvršteno u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od meĎunarodnog
značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Prema kriterijima direktive o pticama
Europske unije, to područje pripada vaţnim područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA).
Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
14
2.2. Zakonska regulativa na podruĉju zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj postoji niz zakona i podzakonskih akata koji se bave tematikom zaštite
i očuvanja okoliša. Osnovu zakonodavnog okvira na području zaštite okoliša predstavljaju
pojedine ekološke ustavne odredbe. Njima se utvrĎuje:
pravo na zdrav ţivot
obveza drţave da osigura uvjete za zdrav okoliš
duţnost svakoga, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećuje zaštiti
zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša
pruţanje osobite zaštite svim stvarima i dobrima od osobitog ekološkog značenja, koji su
od interesa za Republiku Hrvatsku
mogućnost ograničenja poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava radi zaštite prirode,
ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.
Na temelju navedenih odredbi izraĎen je Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, NN 110/07) kojim
se utvrĎuju ciljevi, mjere, načela, dokumenti, provoĎenje, odgovornost, financiranje te nadzor u
domeni zaštite okoliša.
Osim Zakona o zaštiti okoliša, postoji i niz drugih zakona i propisa kojima se detaljnije
reguliraju pitanja zaštite voda, mora, šuma, poljoprivrednog zemljišta, tla, način iskorištavanja
mineralnih sirovina, način lova i ribolova, zaštita kulturne baštine, zaštita od buke, vibracija i
ionizirajućeg zračenja, zaštita od poţara, zaštita zdravlja te način postupanja s tvarima i robom
pod posebnim reţimom (otrovi, zapaljive i eksplozivne tvari).
Vodeći se temeljnim obiljeţjima i resursima Općine Lipovljani, prilikom izrade Lokalnog
ekološkog akcijskog plana zaštite okoliša, praćene su odredbe sljedećih zakona koje se direktno
veţu na problematiku predmetnog područja:
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)
Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01,
79/07)
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04)
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)
Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN152/08)
Zakon o poljoprivredi
Zakon o prostornom ureĎenju (NN 76/07)
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
15
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.–2015.g. (NN
85/07)
Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08)
Pravilnik o gospodarenju graĎevnim otpadom (NN 38/08)
Osim navedenih, svaka je obraĎena mjera u ovom dokumentu usklaĎena s vaţećim propisima i
normama vezanima uz predmetnu tematiku, a zakonski akti uz temu su navedeni prije ocjene
stanja, SWOT analize i predloţenih mjera.
2.2.1. Strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
Strateškim dokumentima se prikazuje trenutačna pozicija na nekom području, prepoznaju prilike
za poboljšanje postojećeg stanja te se utvrĎuju smjernice dugoročnog djelovanja, uvaţavajući
pritom preuzete meĎunarodne obveze. U procesu implementacije, dosljednim provoĎenjem
zacrtanih planova osigurava se postizanje definiranih ciljeva.
Deklaracijom o zaštiti okoliša (iz 1992.godine) predviĎena je izrada Nacionalne strategije zaštite
okoliša koja je zbog ratnih zbivanja i drugih okolnosti realizirana tek 2002. godine. Strategija je
izraz nastojanja da se rastuća svijest o potrebi zaštite okoliša Republike Hrvatske pretvori u
jasan, cjelovit i dugoročan koncept. Naglašeno je da Republiku Hrvatsku valja usmjeriti ka
odrţivom razvoju koji mora postati dominantna odrednica strategije razvoja drţave, čime se
nastoje uskladiti ciljevi zaštite okoliša s dugoročnim nacionalnim, socijalnim i ekonomskim
interesima.
Dugoročni nacionalni ciljevi u zaštiti okoliša su:
sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u Republici Hrvatskoj
odrţati postojeću biološku raznolikost u Republici Hrvatskoj
sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet područja posebnih vrijednosti
Zbog sve većih pritisaka na okoliš i nastojanja da se uskladi daljnji razvitak s potrebom očuvanja
resursa, 2009. godine izraĎena je i Strategija odrţivog razvitka Republike Hrvatske kojom se
dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak prema odrţivom razvitku. Strategija
objedinjuje različite razvojne politike nastojeći pronaći prikladna rješenja za sve tri sastavnice
odrţivog razvitka: gospodarsku, socijalnu i okolišnu.
Budući da je gospodarenje otpadom prepoznato kao najveći problem i prioritet zaštite okoliša u
Republici Hrvatskoj, Na temelju članka 8. Zakona o otpadu („Narodne novine“ br.178/04.)
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
16
Hrvatski sabor je na sjednici odrţanoj 14.listopada 2005. Godine donio odluku, sukladno kojoj je
izraĎen poseban dokument koji se bavi upravo tim područjem - Strategija gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske kojom su kao strateški ciljevi definirani:
izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru, te otpada kojeg se mora
odloţiti, uz materijalnu i energetsku uporabu otpada
razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom „IVO“ (izbjegavanje-
vrednovanje-odlaganje).
smanjivanje rizika od otpada
doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja
otpadom
Na području Sisačko moslavačke ţupanije Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode obavlja
upravne, analitičko-planske i druge stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite okoliša i prirode
iz nadleţnosti Ţupanije, te sukladno tome priprema ili samostalno izraĎuje dokumente, studije ili
publikacije, vezane uz navedena područja.
U okviru svog djelokruga Upravni odjel obavlja:
poslove praćenja i proučavanja stanja u prirodi i okolišu, te pripremanja mjera zaštite i
promicanja sveukupnih aktivnosti zaštite prirode i okoliša, (Studija utjecaja ekoloških
čimbenika na zdravlje stanovnika Sisačko-moslavačke ţupanije , Plan intervencija u
zaštiti okoliša Sisačko-moslavačke ţupanije, Izvješće o stanju okoliša Sisačko-
moslavačke ţupanije..)
poslove izrade i praćenja provedbe dokumenata zaštite prirode i okoliša,
poslove vezane uz uspostavljanje lokalne mreţe za trajno praćenje (monitoring) stanja u
okolišu na području Ţupanije- kakvoća zraka, kakvoća lokalnih površinskih voda i voda
za piće iz pojedinih izvorišta koji nisu dio javnog sustava vodoopskrbe, onečišćenja tla, te
katastarske buke (Izvješće o kakvoći zraka u Sisačko-moslavačkoj ţupaniji u 2008. i
2009. godini, Izvješće o kakvoći zraka na području Sisačko-moslavačke ţupanije u 2007.
g., Izvješće o kakvoći zraka u sisačko-moslavačkoj ţupaniji u 2006. Godini, Očitovanje o
kakvoći zraka u lipnju-kolovozu 2006. godine, Inspekcije zaštite okoliša MZOPUG,
Izvješće o zraku SMŢ u periodu od 2002. – 2005. godine, Kakvoća voda- izvješća iz
2007,2008, te izvješća o lokalnoj kakvoći voda, Kakvoća tla- izvještaji u 2007,2008 te
izvještaji po Općinama). Mjerni ureĎaji za kontrolu kvalitete zraka nalaze se, izmeĎu
ostalih gradova u Hrvatskoj, u Kutini i Sisku, a podaci se svakodnevno prate i aţuriraju
poslove izrade i praćenja provedbe mjera za gospodarenje otpadom,
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
17
poslove izrade i praćenja programa zaštite prirode i okoliša, predlaganje mjera za zaštitu i
očuvanje zaštićenih područja Ţupanije, voĎenje brige o očuvanju biološke i krajobrazne
raznolikosti na području Ţupanije (Gospodarenje otpadom- Studija izbora lokacije za
Ţupanijski centar gospodarenja otpadom SM ţupanije, Izvješće o istraţnim radovima
izvedenim u svrhu odreĎivanja najpovoljnije lokacije za ŢCGO na području SMŢ, Plan
gospodarenja otpadom SMŢ, Izvješće o divljim odlagalištima u 2006. godini,
Gospodarenje otpadom u SMŢ i europska iskustva
sudjelovanje u izradi plana upravljanja zaštićenih područja Ţupanije,
poslove podupiranja aktivnosti i pruţanja drugih potpora strukovnim i drugim udrugama
čije djelatnosti imaju za cilj promicanje skrbi o potrebi zaštite prirode i okoliša,
Uz sve predhodno navedeno, vidljivo je da Republika Hrvatska posljednjih godina ulaţe znatna
sredstva u proces zaštite okoliša, te je donešeno i izglasano niz razvojnih dokumenata u
pomenutoj domeni. Iz toga je sasvim jasna potreba izrade lokalnih programa zaštite i očuvanja
okoliša, koji će na temelju specifičnosti karakterističnih za svako pojedino područje dati
konkretne smjernice i aktivnosti zaštite i očuvanja prirodnih resursa za svako pojedino područje.
Sisačko moslavačka ţupanija je, uz Grad Varaţdin, jedina registrirana članica Europskog registra
kao područje „GMO FREE“, odnosno područje koje ne provodi, niti ne podrţava uzgoj genetski
modificirane hrane, što dodatno govori o aktiviranosti na području zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
2.2.2. Mogućnosti financiranja projekata na podruĉju zaštite okoliša
Prije pristupanja Europskoj Uniji, zemlje kandidatkinje, meĎu kojima je i Republika Hrvatska,
moraju provesti niz političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi. U tu svrhu, Europska
Unija je osigurala sredstva unutar pretpristupnih fondova, a nakon ulaska u Europsku Uniju,
Republici Hrvatskoj će biti na raspolaganju sredstva iz Strukturnih i Kohezijskih fondova.
Republika Hrvatska nije do sada iskoristila većinu predviĎenih sredstava, posebice onih iz
domene zaštite i očuvanja okoliša. Intenziviranjem aktivnosti na ovom području, otvorene su
mogućnosti da se putem pretpristupnih fondova osiguraju dodatni izvori sredstava financiranja
za pojedine projekte, a s obzirom da natječajna dokumentacija uključuje detaljnu analizu ciljeva,
svrhe i načina provedbe aktivnosti, Lokalni akcijski plan zaštite okoliša, kojim se daju odgovori
na ta pitanja, olakšati će izradu projektnih prijedloga i smanjiti rizik odbijanja projekata.
Od 2007. godine do ulaska u Europsku Uniju, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz
programa pod nazivom Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Pre-Accession
assistance - IPA). Osnovni cilj programa IPA je pomoć drţavama kandidatkinjama i drţavama
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
18
potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklaĎivanju i provedbi pravne stečevine Europske
Unije te priprema za korištenje Strukturnih fondova.
SASTAVNICE PROGRAMA IPA:
Uspješnim apliciranjem na odreĎene natječaje unutar ovog programa, Općina Lipovljani bi
mogla osigurati dodatne izvore financiranja niza projekata predviĎenih ovim dokumentom, a
ponajviše iz slijedećih komponenti programa:
Komponenta I- Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija: Kao svojevrsni nastavak PHARE
programa, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije; podupire aktivnosti
usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne
stečevine EU. Ova komponenta podupire ekološku proizvodnju i preradu sirovina, kao i
izgradnju odlagališta otpadnih materijala sa farmi, a u mjeri u kojoj ne zagaĎuje okoliš i ima
potpunu iskoristivost.
Komponenta II- Unutar komponente 2 kojom se financira prekogranična suradnja Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa odabranom općinom s područja susjedne drţave, Općina
Lipovljani ima mogućnost ishoĎenja sredstava za zajedničke projekte razvoja turizma, zaštite
okoliša i očuvanja zaštićenih područja (poput Lonjskog polja).
Komponenta III: Regionalni razvoj- Podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša
i prometa kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. Ova sastavnica
predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa
PHARE te predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon
pristupanja. Korištenje sredstava unutar ove komponente temelji se na višegodišnjim
programskim dokumentima tzv. Operativnim programima za sektore prometa, okoliša i
regionalne konkurentnosti.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
19
Komponenta V: Ruralni razvoj- IPARD je novi pretpristupni program Europske unije za
razdoblje 2007. – 2013. Sastavni je dio IPA-e odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj.
IPARD program se provodi kroz tri osnovna cilja ili strateška prioriteta:
1. Poboljšanje tržišne uĉinkovitosti i provedbe standarda Zajednice
- mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja
standarda Zajednice
- mjera 103. Ulaganje u preradu i trţenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu
restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice
2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog
razvoja
- mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika
- mjera 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja
3. Razvoj ruralne ekonomije
- mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture
- mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti
Unutar prioriteta 2 „Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno okolišnih strategija i lokalnih
strategija ruralnog razvoja“ sufinancira se osnivanje Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova). LAG-
ovi se osnivaju s ciljem pripreme i provedbe strategija lokalnog razvoja i poticanja članova
lokalnih zajednica na osmišljavanje aktivnosti koje doprinose razvitku te sredine. Udruţivanjem
Općine Lipovljani i susjednih općina u LAG stvorili bi se uvjeti za izradu lokalne strategije
razvoja kojom bi se definirale prioritetne aktivnosti daljnjeg razvoja šireg područja, a s obzirom
da projekti odobreni od strane lokalnog LAG-a imaju prednost na natječajima Europske Unije,
olakšalo bi se ishoĎenje sredstava za financiranje velikih investicija.
Od 2007. - 2011. godine kroz IPARD program u Republici Hrvatskoj korisnicima će biti
dostupno 179.000.000 EUR (1,3 milijarde HRK) potpore.Kao nastavak programa SAPARD
podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni
razvoj. Ova sastavnica prethodnik je poljoprivrednih fondova koji su na raspolaganju nakon
pristupanja Uniji. Potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna
gospodarstva te druge fizičke/pravne osobe ovisno o prioritetnim mjerama.
CIP 3 „Inteligentna energija Europe“ - Unutar Okvirnog programa za konkurentnost i
inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP), potprogramom CIP 3
„Inteligentna energija Europe“, podupiru se aktivnosti kojima se promovira upotreba obnovljivih
i učinkovitih energetskih tehnologija. Općina Lipovljani ima mogućnost, putem ove
komponente, ishoditi sredstva za niz aktivnosti koje su definirane Lokalnim akcijskim planom
zaštite okolišazaštite okoliša, kao što je podizanje svijesti i pruţanje informacija, edukacija i
trening na području uporabe obnovljivih i učinkovitih energetskih tehnologija.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
20
Osim jedinica lokalne samouprave, korisnici sredstava pretpristupnih fondova su, meĎu ostalim,
i organizacije civilnog društva. Provedbom mjera definiranih ovim Planom osnaţiti će se i
educirati neprofitni sektor, što će omogućiti apliciranje na natječaje od strane udruga i dodatne
izvore sredstava za financiranje projekata iz domene zaštite i očuvanja okoliša.
S obzirom na navedeno jasno je da za mnoge od projekata definiranih ovim Planom postoji
mogućnost sufinanciranja od strane Europske Unije. Budući da je pri apliciranju na natječaje
potrebno definirati ciljeve, svrhu i aktivnosti projekta, Općina Lipovljani će koristiti ovaj
dokument pri izradi projektnih prijedloga.
Osim pretpristupnih fondova Europske Unije, Općini Lipovljani su na raspolaganju i
nacionalni i regionalni izvori financiranja projekata definiranih Lokalnim akcijskim planom
zaštite okoliša:
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva
Ministarstvo turizma
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Ministarstvo kulture
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Fond za regionalni razvoj
Sisačko moslavačka ţupanija
Značajan izvor sredstava za financiranje projekata s područja zaštite i očuvanja okoliša mogu biti
i gospodarski subjekti. Naime, u Hrvatskoj se u posljednje vrijeme sve više razvija društveno
odgovorno poslovanje. Pod društveno odgovornim poslovanjem se podrazumijeva koncept
integracije zaštite okoliša i društvene sredine u poslovni program poduzeća, na dobrovoljnoj
osnovi, tj. iznad zakonski propisanih obveza. Mnoga su poduzeća, na samo velika, prepoznala
prednosti ovog načina poslovanja te redovito raspisuju donatorske natječaje putem kojih se mogu
ishoditi sredstva za razne projekte, od kojih su mnogi iz domene zaštite i očuvanja okoliša. Te
izvore, ovisno o kriterijima natječaja, mogu koristiti jedinice lokalne samouprave, škole, udruge.
Stoga je Lokalnim akcijskim planom zaštite okoliša predviĎen niz mjera kojima će se ojačati
sposobnost samofinanciranja neprofitnog sektora, tako da više ne ovise o sredstvima iz
Općinskog proračuna što će omogućiti provedbu većeg broja projekata iz domene zaštite
okoliša.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
21
3. ANALIZA STANJA
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
22
3. ANALIZA STANJA
3.1. Zemljopisni poloţaj
Teritorij Općine Lipovljani je u juţnom dijelu nizinsko područje korita rijeke Save i dio prostora
Parka prirode Lonjsko polje, dok je drugi dio Općine, odijeljen od nizinskog područja krupnom
drţavnom infrastrukturom, na obroncima Psunjske i Moslavačke gore, s vodotocima Pakrom i
njenom akumulacijom, Ilovom, Subockom i njihovim pritocima. Prema prostornom planu
Sisačko-moslavačke ţupanije prostor Općine Lipovljani smješten je dijelom u prostornu cjelinu
br. 1.- Brdski pojas Moslavačke gore i Psunja, a drugim dijelom u prostornu cjelinu br. 2.
Posavina i Pokuplje, koje obuhvaća 12 općina/gradova ili njihovih dijelova, dok Općina
Lipovljani zauzima samo dio Posavine. Unutar teritorija Sisačko-moslavačke ţupanije Općina
Lipovljani zauzima rubni istočni dio, a graniči sa Gradom Novska, Gradom Kutinom, Gradom
Siskom i Općinom Jasenovac (Lonjsko polje).
Karta 1.- Lonjsko polje
U sastavu Sisačko-moslavačke ţupanije Općina Lipovljani sa površinom od 111,4 km2 se ubraja
po površini u manje Općine teritorija Ţupanije, te zauzima 5 % od ukupne površine ţupanije.
Uslijed teritorijalnog smještaja na rubnom istočnom dijelu Sisačko-moslavačka ţupanije još
uvijek je prisutan moment izoliranosti od ţupanijskog središta. Relativno dobra cestovna
povezanost sa Zagrebom, prema zapadno europskim zemljama i istoku biti će značajni faktor za
daljnji razvoj Općine.
Značaj proizlazi iz poloţaja Općine koju dijeli krupna drţavna infrastruktura na nizinski dio čiji
preteţni dio se nalazi u Parku prirode Lonjsko polje i breţuljkasti dio Psunja i Moslavačkog
gorja gdje je u dolini vodotoka Subocka i općinsko središte naselje Lipovljani.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
23
Najznačajniji su :
poloţeni koridori krupne drţavne infrastrukture
dio Parka prirode Lonjsko polje čiji je prostorni plan usvojen u Hrvatskom saboru, u
oţujku 2010. godine, a koji zauzima cca 30% površine Općine
velike vodene površine akumulacije
slatkovodni ribnjaci
šumske i poljoprivredne površine
mineralne sirovine (eksploatacijska polja plina i nafte)
Preteţni dio naselja (tri, od ukupno četiri) na prostoru Općine, nalazi se sjevernije od drţavne
infrastrukture i karakterizira ih longitudinalna gradnja duţ postojeće cestovne infrastrukture.
Posebnosti teritorija Općine Lipovljani proizlaze iz prirodnih karakteristika, značaja močvarnog
staništa (juţni dio) i velikih vodenih površina (preteţno sjeverno dio) na relativno maloj površini
Općine. Zahvaljujući tome, na teritoriju Općine danas se nalaze značajni kapaciteti toplovodnih
šaranskih ribnjaka (nisu u funkciji) i potencijalni turistički sadrţaji (upravna zgrada Hrvatskih
šuma d.o.o. uprave šuma podruţnice Zagreb, RJ Ribnjičarstvo Lipovljani i ruralna arhitektura
naselja), koji predstavljaju podlogu za razvoj edukativnog turizma kroz formiranje ekološkog
centra baziranog na vrijednostima Parka prirode Lonjsko polje, za koji je izraĎen prostorni plan
više razine.
Izrazito prirodni nizinski prostor ramsarskom konvencijom zaštićenog područja
nacionalne vaţnosti Park prirode Lonjsko polje predstavlja posebnost Općine, a za
navedeno područje je izraĎen prostorni plan, koji je i usvojen u Hrvatskom saboru
22.03.2010.godine.
Prostor je krupnom drţavnom infrastrukturom odijeljen od padina Psunjske i Moslavačke
gore, gdje je u nizinama vodotoka Subocka smješteno općinsko središte. U dolini Pakre
su smještena preostala ruralna naselja.
Velika akumulacija Pakre prvenstveno sluţi tvornici „Kutini“ d.o.o. za potrebe
industrijske proizvodnje, te je sluţila toplovodnim ribnjacima RJ Ribnjičarstvo
„Lipovljani“ za potrebe poizvodnje šarana, soma, kao i u svrhu zaštite od bujičnih voda,
te velikog vodnog vala.
Karakteristična ruralna naselja izduţenog tipa naţalost u većini slučajeva nisu planski odrţavana,
ali predstavljaju potencijal za buduće raznolike turističke aktivnosti. Ruralna arhitektura naselja
na mjestima je rijedak primjer etno muzeja na otvorenom, i dodatni je mogući sadrţaj koji bi
upotpunio osnovnu turističku ponudu, uz uvjet da se s razine Drţave/ţupanije potiče njihova
promidţba. Uz prethodno navedeno, poloţaj i blizina Parka prirode Lonjsko polje u cjelini,
potencijal je koji treba iskoristiti komplementarnim smještajnim kapacitetima, uz one turističke i
gospodarske lokacije koje danas posjeduje Općina (ribnjaci Lipovljani i akumulacija Pakra).
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
24
karta 2: teritorijalna podjela Općina i Gradova na podruĉju Sisaĉko moslavaĉke županije
3.2. Stanovništvo
Na prostoru teritorija Općine Lipovljani veličine 111,4 km2, a u sklopu 4 formirana naselja,
prema popisu iz 2001. godine bilo je 4101 stanovnika.
Prosječna gustoća naseljenosti na sveukupnom teritoriju iznosila je 37,72 st/km2 za 2001.
godinu, a što je ispod Ţupanijskog prosjeka koji iznosi 56,3 st/km2 (1991.) i znatno ispod
drţavnog prosjeka koji iznosi 84,6 st/km2 (1991.).
Općinski centar Lipovljani najznačajnije je naselje u općini po veličini, broju stanovnika,
sadrţajima kao i po gospodarskom značaju.
Tablica 1. Prirodno kretanje stanovništva u općini Lipovljani (podaci 2001.)
Mjesto u
sastavu Općine
Broj
stanovnika 1971
Broj
stanovnika 1981
Broj
stanovnika 1991
Broj
stanovnika 2001
LIPOVLJANI 2299 2279 2430 2777
KRALJEVA
VELIKA 649 606 575 527
KRIVAJ 348 420 400 368
PILJENICE 487 435 461 429
SVEUKUPNO
OPĆINA
LIPOVLJANI
3783 3740 3866 4101
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
25
Izvor podataka: DZS,popis stanovništva 2001.
Iz gornje je tablice vidljiv lagani pad broja stanovnika u naseljima Općine Lipovljani, osim u
Općinskom središtu, gdje je razvidan kontinuirani blagi porast broja stanovnika.
Lagani pad, odnosno porast broja stanovnika u naseljima Općine, vidljiv je i iz donje tablice u
kojoj je prikazana promjena broja domaćinstava.
Tablica 3. promjena broja domaćinstava
Mjesto u
sastavu Općine
Broj
domaćinstava 1971
Broj
domaćinstava 1981
Broj
domaćinstava 1991
Broj
domaćinstava 2001
LIPOVLJANI 673 688 778 897
KRALJEVA
VELIKA 202 180 187 172
KRIVAJ 94 128 123 119
PILJENICE 151 124 141 142
SVEUKUPNO
OPĆINA
LIPOVLJANI
1120 1120 1229 1330
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001.godine
Prosječna veličina kućanstva je 3,1 član. Godine 2001. u Općini Lipovljani je bilo 1330
kućanstava i to 1033 ili 77,7% obiteljskih i 297 ili 22.3% neobiteljskih kućanstava. I dalje
prevladavaju dvočlana kućanstva (291), zatim četveročlana (268) i tročlana kućanstva (213).
U slijedećoj je tablici je prikazana dobna struktura stanovništva na području Općine Lipovljani:
Tablica 4: Stanovništvo po dobi i spolu po naseljima,DZS, popis stanovništva 2001
Broj
godina
ukupn
o
muški Ţenski
0-4 212 106 106
5-9 225 111 114
10-14 293 152 141
15-19 323 178 145
20-24 317 168 149
25-29 238 120 118
30-34 285 145 140
35-39 287 145 142
40-44 311 156 155
45-49 310 168 142
50-54 225 107 118
55-59 211 93 118
60-64 193 100 93
65-69 250 140 110
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
26
70-74 203 81 122
75-79 141 44 97
80-84 37 8 29
85-89 27 7 20
90-94 9 5 4
95 i više - - -
nepoznato 4 2 2
Ukupan
broj
4101 2006 2095
Izvor podataka. DZS, popis stanovništva 2001.g
Iz navedenih demografskih pokazatelja moţemo vidjeti da je 860 stanovnika, ili gotovo 21%
starije od 60 godina, ali je isto tako 1370 stanovnika za vrijeme popisa 2001. godine bilo mlaĎe
od 25 godina, što čini trećinu ukupnog broja stanovnika i potencijalna je snaga razvoja i opstanka
Općine (33,4%).
Za period od slijedećih 10-15 godina pokazatelji predviĎaju blagi porast stanovništva, dok je u
duţem periodu moguć snaţniji demografski priliv u slučaju ostvarenja razvojnih smjernica
općine: realizacije športsko-rekreativne zone, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, ulaganje u
ekološku poljoprivredu, te osnivanje poduzetničke zone.
3.3. Zaposlenost
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iz mjeseca lipnja 2010. godine, u
Općini Lipovljani je bilo 620 zaposlenih osoba. Od tog broja 475 osoba je bilo zaposleno kod
pravnih osoba, 86 radnika kod fizičkih osoba, 35 obrtnika, 17 poljoprivrednika i 7 zaposlenih u
samostalnim profesionalnim djelatnostima.
Tablica 5. Zaposlene osobe po djelatnostima
Broj osiguranika stanje:
30.lipnja 2010
radnici kod pravnih osoba 475
radnici kod fiziĉkih osoba 86
obrtnici 36
poljoprivrednici 17
samostalne profesionalne djelatnosti 7
zaposleni kod meĊunarodnih organizacija u inozemstvu -
produženo osiguranje -
ukupno 621
Izvor podataka: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, podaci 30.lipanj 2010
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
27
3.4. Nezaposlenost
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 31.09.2010. godine na području
Općine Lipovljani registrirano je 241 nezaposlena osoba, od čega je nezaposlenih 143 ţene ili
59% od ukupnog broja nezaposlenih osoba.
Tablica 6. struktura nezaposlenih po godinama starosti
Općina Lipovljani Ukupno Ţene
15-19 godina 19 6
20-24 godine 43 25
25-29 godina 28 21
30-34 godine 28 20
35-39 godina 16 14
40-44 godine 24 14
45-49 godina 25 15
50-54 godine 32 20
55-59 godina 19 6
60-64 godine 7 2
65 i više godina 0 0
Ukupno nezaposlenih 241 143
Izvor podataka: HZZ, listopad 2010, nezaposlenost na dan 30.09.2010.
Iz gornje tablice moţemo vidjeti da je velik udio mladih nezaposlenih ljudi, starosne dobi od 20-
35 godina (99 osoba, odnosno 41% od ukupnog broja nezaposlenih iz rujna 2010. godine).
3.5. Gospodarstvo
Na području općine Lipovljani osim plinonosnih/naftonosnih polja (INA), šumarstva i prerade
drveta, te ratarskog pogona sa skladištem (poljoprivredno gospodarstvo Braće RaĎenović je
propalo) danas ne postoje značajnije gospodarske djelatnosti. Mali pogoni su donekle
funkcionirali, ali i te su djelatnosti u opadanju.
U Općini Lipovljani djeluje ukupno 102. gospodarska subjekta, od toga 25 su trgovačka društva,
36 su obrti, a 41 su obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Djelatnosti su usluţne, trgovačke i graĎevinske (autoprijevoznička, frizerska, ugostiteljska
djelatnost trgovine dnevne potrošnje i sl.). Iz navedenog moţe se zaključiti da je privatno
poduzetništvo relativno dobro razvijeno u odnosu na broj stanovništva, te da će se kroz strateške
dokumente odrediti smjernice razvoja u skladu sa zatečenim aktivnostima.
U registriranim tvrtkama i obrtničkim radionicama preteţito je do 5 zaposlenih. Najveći broj
zaposlenih po sektorima zaposlenih bio je u sekundarnim djelatnostima (najviše u industriji)
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
28
41,3%, 29,1% u tercijarnim, dok ih je u primarnim djelatnostima (poljoprivreda i ribarstvo) bilo
17,6% zaposlenih.
Graf 1: Struktura gospodarstvenika na području Općine Lipovljani
Grafiĉki prikaz proizvodnih i uslužnih djelatnosti, Izvor podataka web stranica Općine
Lipovljani, rujan 2010.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
29
3.6. Poljoprivreda
Prema podacima iz posjedovnih listova Drţavne geodetske uprave na području Općine
Lipovljani kategorija zemljišta i struktura vlasništva je slijedeća:
tablica 10. struktura vlasništva zemljišta na podruĉju općine Lipovljani
oranice livade pašnjaci Voćnjaci i
vinogradi
Ribnjaci,
bare
Ukupno
(ha)
Privatno
vlasništvo
2816,08 910 290,73 64,56 - 4081,79
Republika
Hrvatska
917,43 171,28 12,68 - 741,20 1842,59
ukupno 3733,51 1081,70 303,41 64,56 741,20 5924,30
Izvor podataka: Državne geodetske uprave, podruĉje Općine Lipovljani
Većina površina u vlsništvu RH nalazi se u proizvodnim blokovima bivših poduzeća „Ratarstvo“
Lipovljani i „Ribnjačarstvo“ Lipovljani. Kako je Plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem
izraĎen 2002. godine, nuţna je izrada novog, jer je tijekom godina došlo do prenamjena zemljišta
i kultura, te promjena vlasništva nad istim ( oranice u livadu, livada u oranicu...)
Do sada se vlasništvo RH davalo u zakup (Ugovori o zakupu) i to:
oranice 729,56 ha
livade 16,02 ha
pašnjaci 1,11 ha
ukupno 746,69 ha
Plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH je povrat poljoprivrednog
zemljišta prema podnešenim sluţbenim zahtjevima, prodaja, zakup, koncesija, a natječaji o
prodaji, zakupu i koncesiji provodit će se prema propisanoj zakonskoj regulativi.
Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika
(poplave i zasjenjenost), vrednovana su zemljišta, te odreĎen broj poena i svrstavanje zemljišta u
bonitetne razrede (klase), koja su osnova za razvrstavanje u prostorne kategorije zaštite zemljišta
prema vaţećim prostornim zakonima.
Bonitet tla je odreĎen na temelju svojstava teksture, geološkog porijekla i razvojnog stupnja, a
desetorostruko se povoljnije ocjenjuje u odnosu na klimu i reljef i priloţen je u prostornom planu
ureĎenja Općine Lipovljani.
Poljoprivredna djelatnost je jedna od osnovnih djelatnosti na području Općine Lipovljani. Udio
poljoprivrednih i šumskih područja iznosi oko 90% površine općine. Velik dio poljoprivrednih
zemljišta se nalazi u nekadašnjem društvenom sektoru za intezivnu proizvodnju. Usitnjenost
parcela, naročito u sjevernom dijelu općine, gdje nije izvršena melioracija, uvjetuje
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
30
poljoprivredne djelatnosti većim dijelom na razini obiteljske proizvodnje za vlastite potrebe. Na
teritoriju Općine evidentirano je 41 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Najviše je razvijena
ratarska i stočarska proizvodnja, a u brdskim je područjima u manjoj mjeri razvijeno voćarstvo i
vinogradarstvo.
3.6.1. Šumarstvo i ribnjaĉarstvo
Od gospodarskih subjekata u primarnoj proizvodnji svakako treba spomenuti i Ribnjak
„Lipovljani“, koji je smješten uz auto cestu Zagreb-Lipovac, izmeĎu naselja Piljenice i Kraljeva
Velika.
Prvobitna namjena ribnjaka bile su površine poplavnih šuma i šumskog zemljišta, te su ih
Hrvatske šume prve privele svrsi.
Zbog intenzivnog korištenja u proteklom razdoblju od 1991., a uz nedovoljno odrţavanje, objekt
se mora sanirati, rekonstruirati, dograditi i dijelom prenamjeniti.
Smanjenje proizvodnje na ribnjaku uzrokovano je ratnim djelovanjima, što dovodi i do nestanka
staništa i hrane za brojnu faunu i floru vezanu uz ribnjak.
U mjesecu lipnju 2009.godine odraĎeni su sastanci (23.06.2009, 30.06.2009.) u pogledu
rješavanja pitanja Ribnjačarstva Lipovljani. Za Ribnjačarstvo Lipovljani postoje zainteresirani
investitori, te su pokrenuti pregovori sa Hrvatskim šumama oko rješavanja imovinsko pravnih
odnosa unutar Ribnjačarstva, s obzirom da su Hrvatske Šume korisnici Ribnjačarstva od
1993.godine. Hrvatske Šume su podnijele zahtjev Upravi za vodno gospodarstvo da se prava i
obveze prenesu na novog Korisnika koncesije do raspisivanja natječaja od strane Ministarstva
poljoprivrede. Čeka se rješenje istoga.
Općina obiluje autohtonom šumskom vegetacijom, što je u gospodarskom smislu veoma bitno
za daljnji razvoj šumarstva i drvne industrije, iako nije realno očekivati povećanje eksploatacije
područja i proizvodnje drvene mase.
Na teritoriju Općine registirano je 43,5% šumskih površina preteţito u drţavnom vlasništvu.
Recentni katastar odrţavanja šumskih površina postoji u dijelu Parka prirode Lonjsko polje.
Drastično smanjenje šuma i šumskog zemljišta nastalo je njihovim krčenjem za potrebe ribnjaka,
stvaranjem poljoprivrednih melioriranih površina i gradnjom krupne drţavne infrastrukture.
Danas se značajne šumske površine nalaze u juţnom dijelu Općine i na pribreţjima Psunja i
Moslavačke gore, gdje se koristi drvna masa uglavnom kao poluproizvod, a istovremeno se
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
31
odrţava i eko-sustav. Značajno područje šumskih površina je područje na juţnom dijelu teritorija
Općine i to na dijelu Parka prirode Lonjsko polje.
Na području Općine izdvajaju se tri glavne zone biljnog pokrova:
nizinski dio -šume hrasta luţnjaka i poljskog jasena
povišene i ocjedite terase oranice i vrtovi
viši tereni psunjskih brda – šume hrasta kitnjaka i bukve
Šume su bogate raznovrsnom divljači, te se tu nalaze četiri drţavna lovišta različitih
lovozakupnika.
3.7. Komunalna infrastruktura
Uz pojam zaštite okoliša često se veţu „zeleni“, zagaĎivači, razne udruge i slično, no one su dio
aktivnog stanja. Kada se uzme u obzir širi spektar, podloge svih tih akcija moraju biti unutar
zakonodavnih okvira. A one su obvezne za sve, od industrije, prometa pa do graĎevinarstva. U
sljedećim poglavljima ukratko je opisano stanje infrastrukture na području Općine Lipovljani,
posebice infrastruktura koja direktno ili indirektno utječe na okoliš. Opširan opis komunalne i
društvene infrastrukture nalazi se unutar Prostornog plana Općine Lipovljani i Strateškog plana
gospodarskog razvoja Općine Lipovljani.
3.7.1. Cestovni promet
Mreţa prometnica pokriva cjelokupni teritorij Općine Lipovljani, te povezuje sva naselja, ali su
prometnice, iako gotovo u cijelosti asfaltirane nedovoljnog profila i standarda.
Prema podacima Općine Lipovljani, na području Općine se nalazi oko 37 km nerazvrstanih
cesta, te 33 kilometra ţupanijskih i lokalnih cesta.
3.7.2. Ţeljezniĉki promet
Postojeća magistralna ţeljeznička pruga MG 2.1. Dugo Selo (MG1) – Novska (MG2) je
Ţeljeznička pruga velike propusne moći/velikih brzina koja na području Općine ima ţeljeznički
kolodvor.
3.7.3. Telekomunikacije
Planom izgradnje telekomunikacijske mreţe Hrvatske, kroz Lipovljane je predviĎen prolaz
meĎunarodnih telekomunikacijskih veza i udaljeni pretplatnički stupanj ţupanijskog značaja.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
32
Samim tim, Općina Lipovljani ima značajno mjesto u pogledu TK infrastrukture. U centru
Općine, u zgradi poštanskog ureda u Lipovljanima, nalazi se ureĎaj TK komutacije, na koji su
vezani TK kabeli kojima se ostvaruje ukupan TK promet putem nepokretne mreţe.
Postojeća TK mreţa prolazi kroz Lipovljane (Novska - Lipovljani - Banova Jaruga -
Kutina), a predviĎen je prolaz SVK (svjetlovodni kanal) za meĎunarodni telekomunikacijski
promet (OK – optički kabel), 24 bit, i SVK za lokalni telekomunikacijski promet u smjeru
Kraljeve Velike i Jamarice.
3.7.4. Elektroopskrba
Na teritoriju Općine Lipovljani, Distribucijsko područje Elektra Kriţ pokriva dio Ţupanije
sjeveroistočno od Save. Općinom prolazi 220 kV koridor Novska-Lipovljani - (Krivaj) MeĎurić,
na TS 220/110/35 kV, gdje se račva u smjeru Kutine i Poţege. Koridori 110 kV mreţe idu iz
smjera Novske - Subocke (3 dalekovoda) do MeĎurića prema Kutini (2 voda) i 1 vod prema
Poţegi. Prijenosno područje Zagreb pokriva cijelo područje Ţupanije.
Elektroenergetska mreţa postoji na dva naponska nivoa:
mreţa srednjeg napona, 35 kV, nadzemna - dalekovod kojim se prenosi električna
energija od Nove Subocke - Lipovljani TS 35/10kV –MeĎurić-smjer Kutina
mreţa srednjeg napona, 10 kV, nadzemna, koja se prostire po svim naseljima Općine, a
manjim dijelom podzemna (od dijela naselja Lipovljani do Nove Subocke), koja se
napaja iz distributivnih trafostanica 10/0,4 kV.
Poloţaj navedenih točaka je povoljan i omogućava daljnji razvoj elektroopskrbe na području
Općine Lipovljani.
Na području Općine Lipovljani u pogonu je relativno stara nadzemna mreţa 10 kV, na drvenim
stupovima sa vodičima AL/Fe 3x25mm2, 3x35mm2 i 3x50 mm2.
Unutar Općine Lipovljani u pogonu je 27 distributivnih TS 10(20)/0,4 kV. Od toga, za potrebe
gospodarstva, kombiniranog konzuma i ostalih, te za potrebe kućanstva.
3.7.5. Naftno gospodarstvo
U naftnom se gospodarstvu predviĎa temeljita obnova tehnoloških procesa i unapreĎenje
djelatnosti (povećanje proizvodnje uz kvalitetniju preradu sirovina i ozbiljnije mjere zaštite
okoliša). U pravili bi trebale biti korištene postojeće lokacije i koridori, zbog smanjenja
negativnih učinaka u prostoru.
Postojeće zone energetskog korištenja sirovina zauzimaju sjeveroistočni dio općine i prema
pokazateljima proizvode 1210 tona opasnog tehnološkog otpada godišnje, te je potrebno
primjenjivati stroge mjere zaštite sukladno vaţećim propisima i konvenciji o zaštiti okoliša.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
33
3.7.6. Plinoopskrba
Prostornim planom razraĎen je distribucijski plinovod prirodnog plina za područje Općine
Lipovljani. Na navedenom području prirodni plin se eksploatira i koristiti za gospodarstvo i u
širokoj potrošnji (domaćinstva) za grijanje graĎevina, pripremu sanitarne potrošne tople vode,
pripremu hrane, u ustanovama za grijanje, te u manjim obrtničkim radionicama.
Područje Općine opskrbljuje se prirodnim plinom preko regionalnog plinovoda Kutina-
Lipovljani- Novska. Duljina plinovoda je 21 km profila ø150 mm i maksimalnog radnog tlaka 20
bara.
Prirodni plin distribuira se prema potrošačima preko mjerno-redukcijske postaje (MRP)
«Lipovljani».
Plinska mreţa razvedena je u samom općinskom središtu Lipovljanima ulaznom cijevi ø100, a
razvedeni cjevovodi su ø 63. Cjevovod je proveden do granice općine u smjeru MeĎurića, te u
smjeru Novske i do Kraljeve Velike. Najsjeverniji dio općine (naselje Piljenice) nemaju
razvedenu plinsku mreţu.
3.7.7. Vodoopskrba
Područje Općine Lipovljani raspolaţe značajnijim vodnim potencijalom iskoristivim u svrhu
vodoopskrbe (akumulacija Pakra koja snabdjeva Petrokemiju Kutina d.o.o.). Opskrba vodom
stanovništva i gospodarstva na području Općine obavlja se većim dijelom iz sustava Novske,
kojim se dovodi i razvodi voda po samom naselju Lipovljani (pokrivenost vodoopskrbnom
mreţom naselja Lipovljani iznosi oko 50%, te manjim brojem individualnih lokalnih vodovodnih
objekata. Vodovodna mreţa produţena je manjim dijelom u smjeru naselja Krivaj.
Dosadašnja istraţivanja vodoprivredne problematike na području Općine vezana su kroz sustav
srednjeg i gornjeg Posavlja, (SUO srednjeg i gornjeg Posavlja obradio je sustav s aspekta zaštite
močvarnih staništa), obrane od voda na drţavnoj razini. Osnovni cilj razvojnog programa
vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik Općine bude opskrbljen dovoljnom količinom zdrave
i pitke vode iz javnih sustava, te da se udovolje sve gospodarstvene potrebe.
Analizirajući današnje stanje vodoopskrbe u Općini, moţemo ustvrditi da ono nije
zadovoljavajuće, nema izvedenu vodoopskrbnu mreţu i potrebne objekte na njoj koja bi
udovoljila navedenom cilju i potrebama stanovništva u svim naseljima.
Za cjelovitu vodoopskrbu općinskog područja potrebno je izgraditi dodatne vodoopskrbne
objekte i proširiti vodoopskrbnu mreţu na čitavo područje.
Planirani magistralni vodovod sa vodospremom u Lipovljanima ide od Kutine preko Banove
Jaruge do Piljenica. Napravljen je dio Lipovljani- Kraljeva velika- Velika Gradina. Osim
izgradnje magistralnog vodovoda, postoji potreba za izgradnjom distributivne mreţe vodovoda u
cijeloj Općini Lipovljani. Ostaje ureĎenje šahti, okoliša, jaraka i na kraju kontrola i tehnički
pregled vodovodne i kanalizacijske mreţe.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
34
Tijekom mjeseca rujna 2010.godine svečano su otvoreni radovi na izgradnji distributivnog
vodovoda Lipovljani- Kraljeva Velika- Piljenice- Krivaj, ukupne duţine oko 15 kilometara.
Radovi su započeli na izgradnji vodovoda prema mjestu Krivaj, koje je, uz izgradnju u Kutinskoj
ulici, najduţa dionica kompletnog projekta, ukupne duţine otprilike 2 kilometra.
Samim projektom realizacije distributivnog vodovoda kroz Kutinsku ulicu te povezivanjem sa
magistralnim vodovodom za Piljenice osigurat će se svi preduvjeti da svim naseljima u Općini u
što skorijem roku omogući priključenje na vodovodnu mreţu.
3.7.8. Odvodnja
Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine je
nezadovoljavajuće. Tome postoji svakako više razloga, a jedan od osnovnih je pomanjkanje
sredstava za realizaciju programa izgradnje kanalizacijskih sustava i ureĎaja za pročišćavanje.
Na području Općine postoji djelomično izgraĎena kanalizacijska mreţa i to samo za dio naselja
Lipovljani, sekundarna kanalizacijska mreţa od središta Lipovljana do autoceste, i sjeverno od
naselja manji dio kanalizacijske mreţe u Ulici Kralja Tomislava. U ostalim naseljima nema
izgraĎene kanalizacijske mreţe, niti ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u
melioracijske kanale ili kanale uz prometnicu.
Dana 15. listopada 2010. godine u uredu Hrvatskih voda u Zagrebu potpisan je Ugovor o
sufinanciranju projekata kanalizacije na području Općine Lipovljani. Ugovorenim sredstvima
Hrvatskih voda i sredstvima Općine Lipovljani, financirat će se izrada glavnog projekta
kolektora Ko3 s kanalima (dio ulice J.Kozarca - Zagrebačka ulica – dio ulice A.Strčevića - ulica
B.Radić) ukupne duţine 7.634 metara i 760 metara tlačnog cjevovoda kojim će se u budućoj
izgradnji riješiti problem odvodnje otpadnih voda istočnog sliva naselja Lipovljani, kao i
nastavak izrade glavnog projekta kolektora Ko1 – faze B ukupne duţine 4.645 metara, kojim će
se budućom izgradnjom riješiti problem otpadnih i oborinskih voda zapadnog sliva naselja
Lipovljani u ulicama: Poţeška, Slavonska, Vukovarska, Vinkovačka, kralja Zvonimira,
A.Mihanovića, Sajmišna i S.Sanića.
Rješavanje pitanja kanalizacije na području Općine Lipovljani je prioritet i preduvjet za
povećanje kvalitete ţivota mještana općine, ali je i strateški vaţan projekt za budući razvoj
općine.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
35
3.8. Prirodna obiljeţja
Na širem prostoru Sisačko moslavačke ţupanije mogu se definirati neka osnovna podneblja
odnosno fitobioklimati:
1. podneblje uţeg gorskog pojasa (pojas šuma bukve),
2. područje brdskog pojasa (pojas šuma hrasta kitnjaka u asocijaciji s običnim grabom i
pitomim kestenom),
3. područje riječnih dolina (prostor na kojem prevladavaju šume hrasta luţnjaka u zajednici s
grabom i jasenom, te oranice, pašnjaci i livade).
Na podrucju općine, ali i cijele Sisačko - moslavačke ţupanije u vegetacijskom smislu posebno
su značajne zone rasprostranjenosti šuma hrasta, bukve, graba i kestena.
Šumama u Ţupaniji gospodare Uprave šuma Sisak, Nova Gradiška, Karlovac i Zagreb.
Šume su najvecim dijelom u vlasništvu drţave, odnosno njima gospodare Hrvatske šume, dok je
privatnih šuma vrlo malo. Kategorija livada i pašnjaka zauzima u većem udjelu jugozapadni dio
regije (brdovite terene), te dio na krajnjem istočnom dijelu (iznad Novske). Neusporedivo veći
udio odnosi se na ekonomski kvalitetniju dominaciju livada košanica, koja je vrlo dobra podloga
za razvitak sve ugroţenijeg stočarstva. Dio tih potencijalnih ili postojećih livada pokriva
geološki nestabilne terene u prirodnim uvjetima. Ovakve zone zajedno sa šumskim površinama
protuerozivne funkcije predstavljaju sklop trajnog vegetacijskog pokrova s protuerozivnim
učinkom kao primarnim zadatkom. Zone livada i pašnjaka predstavljaju osnovnu bio-ekološko
hranidbenu podlogu za razvitak stočarstva. Brdski dio općine sa svojim odnosom šumskih
površina, otvorenih (potencijalno veoma kvalitetnih) livada i pašnjaka označava veliki prirodni
potencijal za razvitak proizvodnje zdrave hrane, kao i potencijal za očuvanje okoliša, posebice
zraka.
karta 3: klimatsko-zonska vegetacijska podruĉja (pretpostavljena prirodna vegetacija):
Sisaĉko moslavaĉka županija
niţi gorski pojas, podruĉje
bukovih šuma
brdski pojas- podruĉje hrasta,
kestena I graba
nizinski pojas i doline: poplavne
i moĉvarne šume hrasta luţnjaka,
jasena, johe, topola i vrba
nizinski pojas i doline: vlaţni i
moĉvarni travnjaci, tsrtici i razliĉite
vrste polj. kultura
brdski pojas: pašnjaci, travnjaci
i livade, t razliĉite vrste polj. kult
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
36
Iz prethodne karte moţemo vidjeti da područje Općine Lipovljani najvećim dijelom zauzimaju
vlaţni i močvarni travnjaci, trstici, različite vrste poljoprivrednih kultura,a u manjem dijelu koji
pripada pod brdski pojas, moţemo uz poljoprivredne površine, pronaći i površine pod
pašnjacima, livadama i travnjacima, kao i područje pod šumama hrasta, kestena i graba.
Navedeni elementi determiniraju dvije osnovne zone: breţuljkastu i nizinsku koje graniče gotovo
na samom naselju Lipovljani. To omogućuje izvanredne vizure na nizinsko područje savskog
dijela sa gotovo svih pozicija rubnih breţuljkastih područja Psunja i Moslavačke gore.
U svom juţnom dijelu Općine, u Posavini sa nadmorskom visinom od 94 m prelazi na kratkom
potezu (dio infrastrukture 105 mnm) do nadmorske visine od 144 mnm u naselju Lipovljani.
Breţuljkasti predio teritorija ispresjecan je dolinama u pravcu sjever-jug i stvara dinamičan reljef
sa nadmorskom visinom od 165 mnm i maksimalnom nadmorskom visinom od 185 mnm.
3.9. Geološko pedološka obiljeţja
Aluvijalno karbonatno tlo zauzima nešto povišeni pojas uz rijeku Savu, slojevite je graĎe,
prevladava glinasta ilovača do 100 cm dubine, a zatim slijedi ilovasti pijesak. Tla se uglavnom
obraĎuju zbog vrlo povoljnih fizikalnih i kemijskih osobina, a zbog izloţenosti poplavi potrebno
je ovaj pojas regulirati u skladu sa postojećim prijedlogom Hrvatskih voda.
Pravilnik o bonitiranju zemljišta (N.N. 47/82) bio je osnova za razvrstavanje tala u odreĎene
prostorne kategorije. Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih
korekcijskih čimbenika (poplave i zasjenjenost), vrednovana su zemljišta, te odreĎen broj
bodova i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase), koja su osnova za razvrstavanje u
prostorne kategorije zaštite zemljišta prema vaţećim prostornim zakonima.
Bonitet tla je odreĎen na temelju svojstava teksture, geološkog porijekla i razvojnog stupnja, a
desetorostruko se povoljnije ocjenjuje u odnosu na klimu i reljef. Pri tome se u obzir uzimaju svi
relevantni podaci: dubina tla, reakcija, sadrţaj humusa, debljinu humusno-akumulativnog
horizonta, prirodnu dreniranost, poziciju i prisutnost podzemne i stagnirajuće vode i dr. Na
temelju ovih vrijednosti, uvaţavajući reljef i klimu, izračunava se opći bonitet zemljišta. U
izračunu boniteta zemljišta, u obzir se uzimaju i smjernice postojećeg Pravilnika o sadrţaju,
mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (N.N. 106/1998). Prema tom pravilniku; prostori, odnosno zemljišta u okviru
poljoprivrede i šumarstva izdvajaju se u sedam poznatih kategorija zaštite (P1, P2, P3, PŠ, Š1,
Š2, Š3) odnosno preporuka za uporabu.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
37
Na području Općine Lipovljani utvrĎene su sve prostorne kategorije zaštite zemljišta4, a osobito
su značajne površine osobito vrijednih tala P1 kategorije i vrijednih obradivih tala P2
kategorije. Iz razloga što su na hidromorfnim tlima ovog područja izvršene hidromelioracijske i
agrotehničke mjere, pa su zahvaljujući poboljšanju i popravkama tla uvrštena u P1 kategoriju.
Tla koja su uvrštena u osobito vrijedna obradiva tla P1 kategorije, zbog izvršenog podrivanja
imaju i dobru prirodnu dreniranost. Velik dio ovih površina zemljišta je pod oraničnim
kulturama, prvenstveno pod ţitaricama i industrijskim biljem, ali zbog blizine vode moţe biti
izvanredno pogodno i za povrtne kulture.
Vrijedna obradiva tla P2 kategorije u kartiranim jedninicama poredana su od boljih prema
slabijim tlima. To su odvodnjena tla gdje su osim hidromelioracija ponegdje izvršene
agrotehničke mjere. Prema fizikalnim svojstvima to su umjereno dobra tla, umjereno dobre
ocjeditosti, obogaćene mineralnim i organskim sastavom. Nalaze se u dolini i mogu biti pod
utjecajem stagnirajućih oborinskih i podzemnih voda. Sklona su zbijanju, pa ih je svake pete
godine potrebno podrivati. Imaju od 2-4 % humusa, zahvalne količine dušika i kalija. Fosforom
su slabije opskrbljena.
Pleistocenske zaravni, van domašaja su slivenih i podzemnih voda. Sastoje se od pseudogleja na
zaravni i obronaĉnog pseudogleja. To su blago valovite zaravni od 2-8 % nagiba. Ova tla
zahtjevaju mjere kalcifikacije i podrivanja kako bi dosegla razinu najboljih tala. Spadaju u
vrijedna obradiva tla, P2 kategorije. Posebno su pogodna za voćarsku i ratarsku
poljoprivrednu proizvodnju. Siromašnija su hranjivima od prethodnih kartiranih jedinica.
Tla pleistocenskih obronaka i zaravnjenih dijelova obronka, nepotpune su drenaţe i srednje
dubokog teţepropusnog pseudoglejnog horizonta, koji skraćuje ekološku dubinu ovih tala. Prema
bonitetu ova su tla uvrštena u četvrtu klasu, drugu podklasu (42), što pripada kategoriji ostalih
obradivih tala – P3. Na ovim tlima nalazimo i šume breţuljkastog brdovitog područja općine,
koje su izdvojene kao Š1 kategorija.
Na ovim tlima najbolje je uzgajati voćnjake što se donekle i prakticira na širem području općine.
Za tu svrhu ova tla treba obraditi do dubine 70-80 cm i izvršiti kalcifikaciju umjerenog
intenziteta.
Ostala obradiva tla P3 kategorije- nasuprot prethodnoj kartiranoj jedinici nalaze se na najniţim
poloţajima centralne zone riječne doline Save. Te zone su najviše ugroţene poplavnim i
podzemnim vodama. Zahvaljujući tomu što su hidromeliorirana, ova tla su prešla u kategoriju
obradivih tala, ali s obzirom da su teške teksture i vertičnih osobina ona najintenzivnijim
hidromelioracijskim mjerama ne mogu prijeći u bolju kategoriju obradivih tala.
Melioracije bivših pašnjaka, s teškim tlima, ranije su se meliorirale zbog pripadnosti u zoni
obradivih tala, pa ih nije bilo moguće preskočiti, iako po svojim pedofizikalnim svojstvima bi
bilo bolje da su ta tla od melioracija izostavljena, i da su se koristila kao intenzivni pašnjaci.
Prirodna dreniranost ovih tala je usprkos melioracijama i dalje nepotpuna, pa će odrţavanje
4 Kartografski prikaz boniteta zemljišta nalazi se u Prostornom planu ureĎenja Općine Lipovljani
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
38
hidomelioracijskih sustava biti oteţano. Pogodna su za uobičajene ratarske kulture i travnjake, s
velikim ograničenjima.
Ostala poljoprivredna tla, šumska zemljišta i šume (PŠ kategorija)- nisu pogodna za oranice,
radi poplava, visoke podzemne vode, slivenih voda, teške teksture i općenito vrlo slabih
pedofizikalnih svojstava. Šume su izdvojene u okviru kategorije gospodarskih šuma (Š1) bez
obzira na pedološku tipsku pripadnost. U okviru ove kategorije moguća je pojava, na strmim
usjecima potoka breţuljkasto brdovitih područja da se pojave erodibilne zone koje se mogu
uvrstiti u Š2 kategoriju, šume koje imaju zaštitnu ulogu.
Uvaţavajući pedološke, klimatske i demografske prilike Lipovljanske općine mogu se predloţiti
sljedeći prioriteti kultura za uzgoj po utvrĎenim kategorijama zemljišta:
Osobito vrijedna obradiva tla (P1 katekorije) na prostoru Općine Lipovljani posebno su
pogodna za ratarske (pšenica, kukuruz, ječam, raţ i dr.) kao i industrijske kulture (šećerna repa,
uljana repica, konoplja i dr.). MeĎutim, asortiman proizvodnje moţe se proširiti i na povrtne
kulture kao što su salata, mrkva, luk, peršin, celer, blitvu, grah i kupusnjače. Mogu se uzgajati i
novoprisutne kulture kao što su hokaido bundeve, buče za proizvodnju bučinog ulja, brokula, te
već udomaćene vrste kao što su tikvice, pastrenjak i čičak. Krmne kulture se mogu uzgajati
toliko koliko je vaţno za plodored.
U vrijedna obradiva tla P2 kategorije moguće je uzgajati takoĎer iste vrste kultura, iako je
bonitet ovih tala nešto niţi. Pored ratarskih kultura moguće je uzgajati voćne vrste, posebno
jabuke, šljive i kruške.
U okviru ostalih obradivih tala P3 kategorije najbolje je uzgajati voćnjake jabuka, krušaka,
šljiva, trešanja, dunja, lješnjaka i oraha. Orah se moţe uzgajati i za industrijsko drvo.
Područje Općine Lipovljani je izrazito poljoprivredna regija, gdje se prvenstveno proizvode
osnovne biljne vrste i ţivotne namirnice kao što su pšenica, kukuruz, šećerna repa, ječam, uljana
repica i mnoge druge ţitarice kao i povrtne kulture i krma za uzgoj stoke.
Visoko zahtjevni prinosi potrebuju visoku gnojidbu. Gnojidba mineralnim gnojivima uvjetuje
onečišćenje tala i podzemnih voda nitratima, fosfatima, radonuklidima i policikličnim
aromatskim ugljikovodicima. Najveće onečišćenje je svakako nitratima i fosfatima iz gnojidbe
mineralnim i organskim gnojivima.
Poznato je takoĎer, koliko ispušni plinovi utječu na zdravstveno stanje tla i kultura koje rastu na
tlu u blizini prometnica, a Općina Lipovljani se prostire uz vaţne prometnice Republike Hrvatske
(Autocesta Zagreb-Lipovac). U prvom redu tla se preko njih zagaĎuju teškim kovinama i to:
olovom, kadmijem, arsenom, ţivom i niklom.
Olovo se taloţi u većim količinama na lišću i prizemnim biljnim organima uz ceste, kao i na tlo,
kuda dospjeva iz ispušnih plinova motornih vozila. Domaće ţivotinje kontaminiraju se ispašom
ili preko zelene krme pri čemu su najviše osjetljivi krupni preţivači. Faktor koji sprečava jači
prijenos olova iz tla u biljku je činjenica da se olovo u tlu vrlo dobro veţe na adsorpcijski
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
39
kompleks tla čime se smanjuje njegova mobilnost. Najosjetljivija tla su uz autocestu i krma
pokošena uz autocestu ne bi se smjela koristiti za ishranu mliječnih krava.
Kadmij takoĎer u tlu dolazi iz prometa ili iz otpada. Vrlo je štetan za biljke jer je topljiv i s
otopinom tla dolazi u biljku, a potom u ljude gdje uzrokuje krvno-ţilne bolesti. Kadmij posebno
apsorbiraju korijenaste biljke (mrkva, repa, luk) kao i špinat i blitva.
Arsen najčešće dolazi u tlo putem feroarsenita. U ovim tlima postoji manja opasnost od arsena
jer su prozračna i procjedna pa se arsenovi spojevi u takvim tlima ne zadrţavaju.
Ţiva je takoĎer toksični elemenat koji dolazi putem ispušnih plinova, meĎutim spojevi ţive se
vrlo brzo gube iz tla jer su lako isparljivi. U odreĎenim uvjetima dolazi do stvaranja i
nagomilavanja otrovnih organskih spojeva.
Nikal takoĎer dolazi preko ispušnih plinova. U manjim dozama on je potreban u ishrani peradi i
svinja u vrlo malim količinama. MeĎutim u većim dozama, za biljke je vrlo toksičan.
Za sve navedene teške kovine značajno je da one zagaĎuju tla, vode i kulture neposredno uz
cestu. Mnoga dosadašnja mjerenja pokazuju da već na udaljenosti od 100 metara nema veće
kontaminacije sa svim teškim kovinama. Naime, ona je slaba i daleko ispod maksimalno
dozvoljenih granica.
Poljoprivreda je neminovnost razvoja Lipovljanskog kraja. Malen je vanjski utjecaj na pravac i
intenzitet razvoja poljoprivredne proizvodnje, ali zato je moguće apelirati na stroge mjere zaštite
koje se moraju poštovati, a posebno mjere monitoringa i kontrole onečišćenja oraničnih tala i
direktno poljoprivrednih kultura.
Uz cestu se nalaze najbolja tla toga kraja koje bi u normalnim situacijama trebalo smanjiti utjecaj
onečišćenja od prometnica. Ostala tla su takoĎer ugroţena agrotehnikom i prometom, iako su
udaljenija od glavne prometnice pa nemaju veće potrebe za intenzivnu zaštitu.
U pojasu do 100 metara uz cestu ne bi se trebale uzgajati povrtne kulture koje su osjetljive na
apsorpciju teških kovina, a to se prvenstveno odnosi na blitvu, špinat, mrkvu i salatu.
Istraţivanje stanja tala i utvrĎivanje količine štetnih tvari u tlu je obvezatna zadaća na cijelom
području naše drţave. Posebno se to odnosi na blizine prometnica iz kojih bi se sagledali
negativni utjecaji prometa na okoliš i zdravstveno stanje poljoprivrednih tala. Kao zagaĎivače iz
prometa i poljoprivrede posebno je označeno deset teških kovina i to: kadmij, ţiva, olovo,
molibden, arsen, kobalt, nikal, bakar, krom i cink. Uz navedene, teško onečišćenje dešava se od
zagaĎivanja PAH-a (policikličkih aromatskih ugljikovodika).
Za očekivati je da će se promet na ovom prostoru još povećavati, naročito za vrijeme turističke
sezone, kad je promet najgušći, a biljke u punom rastu. Emisija olova, ţive, kadmija i kobalta
koji dolaze iz ispušnih plinova vozila stoga su kontinuirani negativan utjecaj na zdravstveno
stanje poljoprivrednih tala ovoga područja.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
40
3.10. Hidrografske znaĉajke
Vodotoci na teritoriju Općine Lipovljani gravitiraju Parku prirode Lonjsko polje i pripadaju
slivnom području Subocka- Strug (koje obuhvaća područje općine Lipovljani, Jasenovac i Grada
Novska).
Podjela prema Drţavnom planu za zaštitu voda (NN br. 98/99.), vode se dijele na:
vode u vrlo osjetljivim područjima. U ovu skupinu spadaju podzemne vode, gorski potoci
te vode nacionalnih i parkova prirode, dakle i sve vode Parka prirode Lonjsko polje
meĎudrţavne vode u koje ulaze brojni vodotoci meĎu kojima i pritoci Save (Subocka)
ostale drţavne vode u koje ubrajamo Ilovu, Pakru (od ušća do Česme).
S geotehničkog stajališta područje izmeĎu Siska i Gradiške pripada uskoj savskoj depresiji.
Aluvijalni vodonosnik nastajao je pod dominantnim utjecajem desnih pritoka Save koje su
nanijele relativno velike količine gruboklastičnog materijala i čiji su periferni dijelovi u obliku
lepeza istaloţeni na lijevoj obali Save. Karakteristični godišnji vodostaji Save u razdoblju od
1980. godine pokazuju da se trend sniţenja najniţih i srednjih vodostaja kreće od 4 do 11 cm
godišnje.
Pretpostavlja se da je ovo posljedica produbljivanja korita nastala kao rezultat djelovanja na
ureĎenju korita uzvodno (u Sloveniji i oko Zagreba) kao i vaĎenja šljunka. Plavni prostor o
kojem ovisi opstanak biljnih i ţivotinjskih vrsta u Parku prirode Lonjsko polje, čiji dio ulazi u
prostor Općine Lipovljani, ovisi o o razinama podzemne vode i visinama vode rijeke Save i
pritoka. Od radova u okviru sustava obrane od poplava u dijelu Općine Lipovljani izveden je dio
okvirnih nasipa uz retenciju Lonjsko polje (uz izvedene radove na cijelom sustavu to su: Mokro
polje i Kupčina, te kanal Odra, ustave i dr.).
Sadrţaj retencije Lonjsko polje je na 25630 ha (poplavne površine) s potpunom kontrolom voda.
Pritoci Save posebno oni koji su u području Općine Lipovljani su:
Ilova koja je pritok Trebeţa. Izvire ispod jugoistočnog kraja Bilogore, a ulijeva se u
Lonju 6 km sjeverno od sela Lonje;
Pakra je pritok preloţene Ilove, nastaje od potoka Rečica (s Psunja) i Oţegovačkog
potoka (s Ravne Gore);
Subocka i Novska su manji pritoci (lijevi) Velikog Struga, a izviru na padinama Psunja.
Veliki Strug teče usporedno sa Savom u koju se ulijeva nešto prije Malog Struga, gotovo
na izlazu iz Lonjskog polja.
Podzemne vode od velikog značaja za prostor Općine, budući je ovo dijelom močvarno područje
koje izrazito ovisi kako o plavljenju tako i o podzemnim vodama. Kada se radi o specifičnosti
vodnog reţima u tlu, treba naglasiti da se ovdje radi o nearteškoj vodi, koja se formira isključivo
iz padalina na vlastitom području.
Geneza podzemnih voda je isključivo od oborina, tako da Sava i njeni pritoci na području
Lonjskog polja (posebno juţni dio Općine Lipovljani) imaju sporedni karakter, odnosno samo u
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
41
vrijeme poplava znatnije utječu na podzemne vode. Praćenjem je zamijećeno da Sava ne
prihranjuje podzemne vode na potezu nizvodno od Rugvice. Nivoi bunara ovisili su o
oborinama. Shodno tome, na poplavnom području Lonjskog polja, površinsko tečenje je jedina
komponenta otjecanja. Ove činjenice imaju značaj u pedologiji, odnosno klasifikaciji
hidromorfnih tala.
Na rubnom, juţnom dijelu Općine Lipovljani, izgraĎeni su ribnjaci Lipovljani. Osim
gospodarskog značaja i krajobraznih karakteristika velikih vodenih ploha, ribnjaci imaju poseban
značaj za ptičje populacije-ptice močvarice nalaze hranilišta na ovom prostoru.
Ribnjak «Lipovljani» prostire se na površini od 650 ha. Smješten je uz autocestu Zagreb-Lipovac
(D4), izmeĎu naselja Piljenice i Kraljeva. Ribnjak je izgraĎen 1969.-1970 godine. Dovodni kanal
duţine 4575 m napaja ribnjake s vodozahvatom na rijeci Pakri, koji omogućava zahvaćanje vode
za pogon ribnjaka. U ribnjacima Lipovljani postoje kazete za sve kategorije uzgoja (matičnjake,
mrijestilišta, predgrijališta, rastilišta, mladičnjaci, tovilišta i zimovnici).
Gravitacijsko ispuštanje vode iz izlovnih jama vezano je na ispusne objekte koji su vezani na
glavni odvodni kanal (potok Zeljan), te prema vodotoku Trebeţ.
Ribnjaci su ujedno od velike vaţnosti kao hranilišta brojnih ptica močvarica. Zbog plitke vode,
bogate ribom, planktonom i vegetacijom, predstavljaju pravo bogatstvo hrane koje privlači razne
ptičje vrste. Negativna je pak strana što su se u proizvodnim kapacitetima javljaali gubici od 20-
30% riba, zbog ţivotinja koje su ribnjake koristile kao hranilište.
Smanjenje proizvodnje na ribnjaku RJ Ribnjičarstvo Lipovljani uzrokovano ratnim djelovanjima,
brzo dovodi do obraštanja plitkih vodenih površina, te nestanka staništa i hrane za brojnu faunu
vezanu uz ribnjake. Očuvanje proizvodnje na ribnjacima nije samo gospodarski značajno, već je
i u interesu zaštite prirode.
Nadalje, trenutno je vaţnija njihova uloga za očuvanje faune močvarica s aspekta zaštite prirode
i posebno krajolika kao velike vodene površine koje nude niz kontroliranih rekreativnih
aktivnosti u prirodi.
UtvrĎivanje stanja kvalitete voda na prostoru Općine Lipovljani i Parka prirode provodi se
isključivo prema programu Hrvatskih voda (u dijelu Parka prirode), na kojega suglasnost daje
Drţavna uprava za vode, a na lokalnim vodama, utvrĎuje se stanje prema programu utvrĎenom u
Ţupanijskom planu za zaštitu voda.
Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda («Narodne novine» br. 77/98.) vode se prema kakvoći
svrstavaju u pet vrsta (obzirom na ispitivanu kvalitetu vode), a kategorija vode je planirana vrsta
vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode razvrstavaju u skupine.
Za sanaciju visokog prioriteta okolnog utjecajnog područja Općine (podrazumijeva se
prvenstveno Park prirode) smatra se petrokemija Kutina i deponija fosfor gipsa u Kutini koja je u
kontaktnom području Općine Lipovljani (sjeverno). Ostali izvori zagaĎenja pa tako i zagaĎenja
Općine Lipovljani su srednjeg i niskog prioriteta što proizlazi iz činjenice da je Sava II vrste,
odnosno u skladu s Drţavnim planom za zaštitu voda.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
42
Pored provedbe nadzora na vodotocima, periodično se analizira i otpadna voda sustava javne
odvodnje (ispusti javnih kanalizacijskih sustava i pojedinačnih ispusta tehnološke vode).
Kanalizacijski sustav Općine Lipovljani (naselja Lipovljani) nije registriran kao sustav koji
opterećuje vode rijeke Save.
Osim mjerenja šireg prostora sustava javne odvodnje na 5 lokacija u Sisku, Kutini i Novskoj,
obavljaju se i mjerenja tehnoloških otpadnih voda izmeĎu ostalog i u Lipovljanima na
melioracijskom kanalu Trokut.
Najznačajniji vodeni tok ne samo na području Općine Lipovljani već i šire je rijeka Pakra, Ilova i
Subocka sa svojim slivnim područjem. Prirodno meandriranje rijeke Pakre korigirano je
regulacijom korita i stvaranjem višenamjenske akumulacije koja je presjekla meandre i time se
znatno umanjilo zamočvarivanje kontaktnog poljoprivrednog zemljišta, ali izgubilo na
krajobraznim karakteristikama.
Na slivu rijeke Save na Pakri, izgraĎena je akumulacija Pakra s višenamjenskom funkcijom:
vodoopskrba tvornice «Kutina» d.o.o., opskrba vodom ribnjaka Lipovljani, te s aspekta vodnog
gospodarstva sluţi za zadrţavanje velikog vodnog vala u svrhu zaštite od poplave.
U planu hidromelioracije nisu predviĎeni daljnji radovi u Parku prirode Lonjsko polje, kako bi se
u potpunosti mogla zaštititi poplavljivana močvarna staništa.
Uz rijeku Pakru i Ilovu na području Općine nalaze se uz potok Subocka i njeni pritoci. Do
regulacije vodenih tokova, rijeke Pakre i Ilove bila su učestala poplavljivanja. Prirodna
konfiguracija terena omogućila je slijevanje vodenih tokova sa breţuljaka Moslavačke i Psunjske
gore prema juţnom dijelu Općine i dolinama vodotoka. MeĎutim, kod velikih količina voda još
uvijek dolazi do neţeljenih bujičnih potoka, pojave vodnog vala i izljevanja voda na rubne
dijelove naselja Lipovljani, koje je smješteno uz dolinu Subocke. Iako je većim dijelom izvedena
regulacija vodenih tokova Pakre i Ilove, a dolina Subocke ostaje u većem dijelu prirodnih
karakteristika, eventualna neophodna dodatna regulacija vodotoka i prirodnih vododerina biti će
preispitana s aspekta zaštite i krajobraznih vrijednosti.
3.11. Klima
Na području teritorija Općine Lipovljani u šumskom predjelu Opeke postoji meteorološka
stanica, te se koristi za definiranje klimatskih karakteristika.
Prema klimatskoj klasifikaciji u smislu Koppen-a, okoliš meteoroloških stanica, a time i prostor
Općine Lipovljani, nalazi se u klimatskoj zoni C – tople, umjereno kišne klime koja nosi oznaku
Cfwbx”.
Za teritorij Općine nije obavljeno posebno mjerenje, ali su mjerodavni podaci za šire područje
temeljeno na podacima za bivšu Općinu Novska čije su karakteristike subpanonske klime vrućih
ljeta i hladnih zima:
maksimalne padaline u periodima lipnja ili srpnja odn. rujna ili listopada u količini od
900-1100 mm
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
43
najniţe temperature sa prosjekom – 2,5°C zabiljeţene su u siječnju, maksimalne u srpnju
sa prosjekom 18°C, a godišnji prosjek iznosi 8,6°C
srednje godišnje trajanje sijanja sunca iznosi izmeĊu 1800 – 1900 sati, a srednji godišnji
broj vedrih dana (sa srednjom naoblakom 2/10) iznosi 66 dana
prosječno padne 1054 mm padalina, a srednja relativna vlaţnost iznosi 81%
maksimalna visina snjeţnog pokrivača moţe iznositi 60cm, srednji godišnji broj dana sa
više od 30 cm snijega je izmeĎu 5 i 10 dana, a srednjak broja dana sa snijegom od oko
1cm kreće se izmeĎu 40 i 56 dana
učestalost klimatskih pojava magle i mraza
magla je češća u hladnijoj polovici godine, ali je ta klimatska pojava ovisna o
mikrolokaciji i nadmorskoj visini
klimatska pojava mraza evidentirana je tijekom cijele godine, osim u srpnju i kolovozu
srednje godišnje vrijednosti naoblake od 5,3 i 6,8 stupnjeva naoblake svrstavaju
promatrano područje u oblačnije predjele Hrvatske
veliki broj dana s oborinama većim od 10mm upozorava na mogućnost pojave erozijskih
procesa , što se povremeno ispoljava vododerinama
podaci za smjer i jačinu vjetra samo su orijentacijski budući da su relevantni
mikrolokacijski podaci koji za područje Općine Lipovljani nisu evidentirani.
S prosječnim temperaturama koje su u proljeće i na vrhuncu ljeta vrlo malo, a u jesen
nešto više ispod temperatura na jadranskoj obali, ovdašnja klima dozvoljava turističku
sezonu otprilike od sredine travnja do početka studenog. Klima je vrlo ugodna za
aktivnosti u prirodi.
3.12. Krajobrazna raznolikost (flora)
Vegetacijske značajke prostora zastupljene su u ravničarskom i gorskom području. Šumske
zajednice predstavljaju značajan prirodni areal kako u ravničarskim predjelima tako i u pribrĎu.
Šume osim svoje gospodarske funkcije imaju i druge značajne zaštitne, ekološke, rekreacijske i
slične funkcije.
Zatečeno stanje vegetacijskog pokrova u direktnoj je ovisnosti o topografiji, petrografskoj
podlozi, hidrološkim prilikama, klimatskim karakteristikama podneblja i dugogodišnjem utjecaju
korisnika prostora. Razlikuju se dva osnovna biotipa u krajoliku teritorija Općine Lipovljani:
vegetacija pribrdskog područja
vegetacija dolinskog podruĉja
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
44
Uz ova dva osnovna tipa vegetacije znatno se izdvajaju i zelene površine nastale antropogenim
utjecajem u funkciji poljoprivrede i šumarstva, te se posebno mogu izdvojiti, iako u posljednje
vrijeme nešto devastirane, planski ureĎene zelene površine u sklopu pojedinih značajnih objekata
i sadrţaja.
Razlikujemo postojeće šume i prostrane poljodjelske površine kao dva osnovna tipa zelenih
površina na brdskom području, te na rubnim dijelovima uz pojedine objekte i sadrţaje gdje
nalazimo urbano i parkovno zelenilo uklopljeno sa autohtonim biljem.
Prirodna vegetacijska osnova u pribrdskom području su staništa šume i pašnjaka,
travnjaka i livada. Šumske površine svojim raznolikim namjenama i pozitivnim
bioekološkim učincima označavaju uz neposrednu gospodarsku vrijednost i ne manje
značajnu funkciju stabilizacije ukupnog prirodnog bogatstva Općine i područja uporišta
prirodne ravnoteţe, koja je jače izraţena u dijelovima sačuvane cjelovitosti šumskih
kompleksa.
Vegetacija dolinskog područja u dolini rijeke Save u Parku prirode, na nadmorskoj visini
od 65-mnm osobit je biotip uvjetovan topografski, litološkom graĎom, tipovima tala,
mikroklimatskim uvjetima, hidrografskim uvjetima i antropogenim faktorom. Utjecaj
djelovanja poplavnih i podzemnih voda ključni je faktor formiranja prirodnog staništa
šumske zajednice hrasta luţnjaka, a osnovno fizionomsko obiljeţje daju različiti tipovi
dolinskih livada, ratarske kulture, vegetacija močvarica i fragmenti poplavnih šuma.
Prostrano područje Parka prirode "Lonjsko polje" najvećim dijelom prekrivaju poplavne šume
(60 % površine), zatim vlaţni pašnjaci i travnjaci (oko 30 %), a na vodene, ruderalne i
poljoprivredne površine otpada najmanji dio (oko 10 %).
Obzirom na vlaţnost staništa razvijeno je nekoliko različitih šumskih zajednica. Rebrasta
uzvišenja na ravnici, koja čitavom terenu daju blago valoviti izgled, većim su dijelom izvan
dohvata poplavnih voda i obrasla su šumom hrasta luţnjaka i običnog graba (Carpino betuli-
Quercetum roboris typicum). U sloju grmlja i prizemnog rašća razvijene su vrste koje pokazuju
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
45
da voda i vlaga na staništu nisu velike: lijeska (Corylus avellana), svibovina (Cornus sanguinea),
lazarkinja (Asperula odorata), zdravčica (Sanicula europaea). Na nizim, češće plavljenim
terenima, razvijena je šuma hrasta luţnjaka s velikom ţutilovkom (Genisto elatae-Quercetum
roboris). Ta šuma ističe se dobro razvijenim slojem grmlja i niskog rasća koje ukazuje na
povećanu vlaţnost staništa: obična trusljika (Frangula alnus), plava kupina (Rubus caesius),
drhtavi šaš (Carex brizoides), vodena metvica (Mentha aquatica), konopljuša (Eupatorium
canabinum).
U zarašćivanju i izdizanju močvarnih površina, vaţnu ulogu ima zajednica crne johe s trsljikom
(Frangulo-Alnetum glutinosae). Crna joha raste grupimično i često se razvija iz panjeva i stvara
čunjeve. Oko tih čunjeva, odnosno oko korijenja, vezuje čestice mulja i tla, pa se tako izdiţe
iznad razine stagnirajuće vode. Dijelovi Općine, koji su izvrgnuti stalnim i dugotrajnim
poplavnim i podzemnim vodama, površine na kojima voda dugo stagnira i dostize visinu i preko
dva metra, pripadaju zajednici poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum
angustifoliae). U sloju prizemnog rašća dominiraju vrste: busenasti šaš (Carex elata), mjehurasti
šaš (Carex vesicaria), vučja noga (Lycopus europaeus), ţuta perunika (Iris pseudoacorus).
Površine vlaţnih i poplavnih travnjaka uglavnom pripadaju zajednicama rebrastog i lisičjeg šaša
(Caricetum tricostato-vulpinae), oštrobridne šašike (Caricetum gracilis) i zajednici plavina
goleme gustocvjetne zlatnice (Solidaginetum serotinae-canadensis). Travnjačke površine koje
nisu pod direktnim utjecajem poplava pripadaju zajednicama busike (Deschampsietum
ceaspitosae) i uspravnog oviska i krstaca (Bromo-Cynosuretum cristati). Mrtvi rukavci, jarci i
bare obrasli su vegetacijom kopnenog trsčaka s rančićem (Scirpo-Phragmitetum). Na tim
područjima dominiraju vrste: trska (Phragmites australis), rogoz (Typha latifolia, T.
angustifolia), obična šašika (Scirpus sylvaticus), uspravni jezinac (Sparganium erectum), obični
oblić (Schoenoplectus lacustris) i dr. Slobodnu površinu dubljih bara i močvara prekrivaju
pocetkom ljeta cvijetovi lopoča (Nymphaea alba) i lokvanja (Nuphar luteum).
Šaranski su ribnjaci umjetna močvarna staništa izuzetne krajobrazne i ornitološke vrijednosti.
Čak je 9 šaranskih ribnjaka u Hrvatskoj uvršteno u popis ornitološki vaţnih područja u Europi i
potencijalnih Ramsarskih područja, a ribnjak Lipovljani jedan je od njih.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
46
Područje nije zaštićeno, ali postoji prijedlog da se područje zaštiti kao ornitološki rezervat, a
uključeno je i u prijedlog Nacionalne ekološke mreţe te u šire područje meĎunarodno vaţno za
ptice.
Odrţavanjem razine vode upravljaju Hrvatske šume, koje nemaju interesa za uzgoj ribe, pa se
kapaciteti zasada ne koriste, iako postoji interes za koncesijom. Nema aktivnog upravljanja u
smislu zaštite biljnog i ţivotinjskog svijeta.
3.13. Biološka raznolikost (fauna)
Na prostoru Općine Lipovljani,posebice dijelu koji zalazi u prostor Parka prirode Lonjsko
polje, zbiljeţeno je 239 vrsta ptica, od kojih je više od 130 gnjezdarica. Uočene su dvije vrste sa
popisa svjetski ugroţenih vrsta: orao štekavac (Haliaetus albicilla) i prdavac prepeličar (Crex
crex), te oko 30 vrsta koje su ugroţene u europskim razmjerima: crna roda (Ciconia nigra), orao
kliktaš (Aquila pomarina), zličarka (Platalea leucordia) i dr.
Na području Općine je zabiljeţeno i gnijezda male bijele čaplje (Egretta garzetta), velike bijele
čaplje (Egretta alba), čaplja danguba (Ardea purpurea) i gak kvakavac (Nycticorax nycticorax).
Lonjsko polje obitavalište je i jedne od najvećih koncentracija bijelih roda (Ciconia ciconia);
Vrlo zanimljivu skupinu čine ptice grabljivice: škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac osaš (Pernis
apivorus), orao zmijar (Circaetus gallicus), kobac (Accipiter nisus), jastreb (Accipiter gentilis),
eja močvarica (Circus aeruqinosus), sokol lastavičar (Falco subbuteo), sova jastrebača (Strix
uralensis), kukuvija drijemavica (Tyto alba), mala ušara (Asio otus) i šumska sova (Strix aluco).
U velikim šumskim kompleksima i močvarnim površinama zabiljeţen je velik broj
ţivotinjskih vrsta: lisica (Vulpes vulpes), kuna (Martes spp), lasica (Mustela nivalis), tvor
(Mustela putorius putorius), jazavac (Meles meles), zec (Lepus europeus), rovka (Soricidae),
krtica (Talpa sp) te više vrsta iz porodica glodavaca (Rodentia) i šišmiša (Chiroptera).
Fauna gmazova: zmije - bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tesselata) i barska
kornjača (Emys orbicularis.)
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
47
Glavne vrste lovne divljači koje se nalaze na području Općine su srna obična (Capreolus
capreolus L.), divlja svinja (Sus scrofa L.), jelen obični (Cervus elaphus L.), zec (Lepus
europaeus Pall.), fazan (Phasianus sp.) i trčka (Perdix perdix L.), crna liska (fulica atra), divlja
patka (Anas Platyrhynchos),poljska jarebica (perdix perdix) i druge.
Ribolovne vode izuzetno su bogate svim vrstama cipridnih riba: šaran (Cyprinus carpio)
deverika (Abramis brama), obična krupatica (Blicca bjoerkna), obični jaz (Leuciscus idus),
obična bodorka (Rutilus rutilus), obična crvenperka (Scardinius erythrophtalmus), obična štuka
(Esox lucius), obični som (Silurus glanis), zubati smuĎ (Stizostedion lucioperca), obični grgeč
(Perca fluviatilis) i druge vrste. U stajaćim vodama koje su siromašnije kisikom obitavaju
sljedeće vrste: linjac (Tinca tinca), piškor (Misgurnus fossilis), gorka gaovčica (Rhodeus
sericeus) i, danas već veoma rijedak, ţuti karas (Carassius carassius), linjak (Tinca tinca),
obična štuka (Esox lucius), som (Silurus glanis), sunčani karas (Carassius carassius), bjelica,
grgeč ili ostriţ (Perca fluviatilis) i mnoge druge.
Istraţivanja su pokazala da je od 170 vrsta sisavaca, koji ţive u Europi, oko 20 % vezano
isključivo na močvarna staništa. Na području oko Parka prirode Lonjsko polje, uočeno je 78
vrsta sisavaca, od čega je 7 vrsta stalno vezano za vodena staništa, a meĎu njima spominjemo:
vidru (Lutra lutra), vodene rovke (Neomys fodiens i Neomys anomalus), vodenog voluhara
(Arvicola terrestris), dabra (Castor fiber) i druge
Ţivotinjski svijet zamijećen uz Ribnjake:
Populacije ptica ovisne o ovom području – štekavac (Haliaeetus albicilla), bjelobrada
čigra (Chlidonias hybrida), crna čigra (Chlidonias nigra), patka njorka (Aythya nyroca)
Područje gnijeţĎenja: bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), kokošica (Rallus aquaticus),
štijoke (Porzana spp.), crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis) – jedno od svega nekoliko
gnijezdilišta u Hrvatskoj
Ribnjaci su hranilište za ptice iz obliţnjeg parka prirode Lonjsko polje (čaplje, ţličarke,
patka njorka, štekavac itd.)
Vaţno područje za zimovanje ptica te vaţna postaja na selidbenom putu ptica močvarica
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
48
Akumulacijsko jezero Pakra u blizini ribnjaka je značajno područje za zimovanje guski i
ostalih močvarica
Vaţno područje za mitarenje muţjaka patke njorke (Aythya nyroca) krajem ljeta –
muţjaci iz cijelog područja parka prirode Lonjsko polje skupljaju se na ribnjacima
Lipovljani za vrijeme mitarenja
U šumi uz ribnjake nalazi se kolonija sivih čaplji (Ardea cinerea)
Značajno područje za vidru (Lutra lutra)
Glavna opasnost je mogući gubitak šaranskih ribnjaka uslijed prestanka proizvodnje riba (bez
proizvodnje i odrţavanja vodnog reţima, ribnjaci kroz par godina zarastu vegetacijom),
intenziviranje poljoprivrede i prekomjeran ili nezakonit lov. Predloţeno je da se područje zaštiti
kao posebni ornitološki rezervat. Zaštitu i promidţbu ovog područja treba svakako vezati uz park
prirode Lonjsko polje, a od mjera upravljanja najvaţnije je odrţati ekstenzivnu šaransku
proizvodnju.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
49
PROGRAMSKI DIO
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
50
4. METODOLOGIJA IZRADE
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša ( eng. Local environmental action plan, ili skraćeno
LEAP5, je najznačajniji programsko-planski dokument strateškog djelovanja u sferi zaštite i
unapreĎenja okoliša na lokalnom nivou. LEAP je dokument koji po prvi put na jednom mjestu
cjelovito identificira ekološke probleme ili nedostatke, kreira ciljeve i mjere za njihovo
otklanjanje ili unapreĎenje okoline u našoj zajednici. LEAP dokument je izraĎen tako da su u
sagledavanju problema i odreĎivanju mjera za rješavanje istih uzeti u obzir svi segmenti ţivota i
rada u zajednici:
- javno zdravlje, socijalna i društvena problematika, prirodne vrijednosti, privredna
problematika,izgraĎene vrijednosti, zakonski okvir
Namjera LEAP-a je da omogući kontinuirani proces koji će zajednici koristiti da: analizira
postojeće stanje okoliša, utvrdi ekološke vizije razvoja za period od 5 godina, identificira
probleme ili nedostatke u domeni okoliša, postavi prioritete za rješavanje tih problema,
poduzima mjere koje će imati koristi za okolinu i javno zdravlje, i osigura javnosti da učestvuje u
donošenju odluka o zahvatima u okolišu i poduzimanju akcija.
Ciljevi LEAP-a Općine Lipovljani su slijedeći:
1. Identificirati probleme iz okoline, bazirane na rizicima vezanim za ljudsko zdravlje,
ekološki sistem i ukupnu kvalitetu ţivota
2. Procijeniti i rangirati probleme
3. Napraviti plan aktivnosti na lokalnom nivou radi smanjenja i otklanjanja najčešćih rizika i
nedostataka
4. Osigurati bolje uvjete u sferi okoliša u zajednici, realizacijom konkretnih aktivnosti
5. Promovirati i podizati javnu svijest i odgovornost za zaštitu okoliša i javnog zdravlja
6. Povećati javnu podršku investicijama u sferi okoliša
7. Ojačati sposobnosti lokalne vlasti, poljoprivrednika i gospodarstvenika, ne-vladinih
organizacija i udruga da naprave i implementiraju projekte vezane uz zaštitu okoliša
Tematska područja LEAP dokumenta obuhvaćaju slijedeće teme:
1. Plan gospodarenja otpadom
2. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima
3. Kvaliteta i smanjenje zagaĎenosti zraka
4. Korištenje, zaštita i upravljanje obradivim i neobradivim zemljištima
5. Upravljanje prostorom, zaštita biloških i krajobraznih raznolikosti
6. Kontrola svjetlosnih i zvučnih zagaĎenja
5 LEAP- kratica, eng. Local Environmental action plan, u daljnjem tekstu kratica za Lokalni akcijski plan zaštite
okoliša
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
51
7. Zakonski i institucionalni kapaciteti
Izrada LEAP dokumenta bazirana je na slijedećim načelima:
* Načelo odrţivog razvoja i procesa razvoja zdravog naselja
* Načelo transparentnosti i uključivanja javnosti
* Načelo financijske i kadrovske mogućnosti
Proces izrade LEAP-a Općine Lipovljani organiziran je na demokratskim principima uz potpunu
transparentnost, prisustvo i pristupačnost svim informacijama, te uz uključivanje u toku njegove
izrade svih relevantnih sudionika: predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, predstavnika
poslovnog sektora, predstavnika javnog sektora, predstavnika nevladinog sektora, predstavnika
graĎana. Transparentost cijelog procesa će biti vidjiva i kroz postupke javne nabave, koji će se
primjenjivati tijekom kupnje potrebne mehanizacije, strojeva ili opreme potrebne za provoĎenje
neke aktivnosti.
Metodologija izrade
Prvi korak kod izrade Lokalnog akcijskog plana zaštite i očuvanja okoliša je temeljita analiza
stanja promatranog područja. Analiza stanja obuhvatila je sve karakteristike općine Lipovljani
koje i u najmanjem dijelu imaju utjecaj na prirodu i okoliš. Tek na temelju takve analize i
dobivenih podataka o stvarnom stanju na terenu definirana je SWOT analiza koja će pomoći u
uočavanju slabosti i snaga, te mogućnosti i prijetnji okolišu na području općine Lipovljani. Na
osnovu izraĎene SWOT analize, definirali su se pravci i mjere daljnjeg djelovanja, a sve u svrhu
rješavanja slabosti i maksimalnog iskorištavanja potencijala predmetnog područja.
Temeljni aspekt metodologije je da lokalne perspektive, procjene i odluke treba uvaţavati
tijekom cijelog procesa. Takvo sudjelovanje zajednica mora biti dobrovoljno, a planiranje,
implementacija, evaluacija i adaptacije moraju odraţavati osjećaj lokaliziranih ovlasti i
odgovornosti.
Zato je jedan od osnovnih ciljeva LEAP-a da se argumentirano izloţi cjelokupno stanje
ugroţenosti okoliša u Općini Lipovljani, izradi pregled mjera i predloţe prioriteti za
poduzimanje neophodnih akcija, te za njihovo rješavanje. Uz adekvatnu financijsku, kadrovsku i
tehničku pomoć lokalne vlasti, privrednika, ţupanijske i drţavne vlasti, te meĎunarodne
zajednice, uz promjenu dosadašnje svijesti kad je u pitanju politika zaštite okoliša, Općina
Lipovljani će se moći svrstati u red onih kojima zaštita okoliša postaje značajan čimbenik
privrednog i društvenog razvoja, a što će kao svoj pozitivan rezultat imati stvaranje ambijenta za
ugodan i zdrav ţivot u ureĎenoj okolini.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
52
5. VIZIJA
Vizija odrţivog razvoja u sklopu akcijskog plana zaštite okoliša područja Općine Lipovljani
izraţava budućnost kakvu bismo ţeljeli u kreiranju zaštite i očuvanja okoliša na ovom području.
Izjava o viziji opisuje u kojem pravcu bi zaštitu i očuvanje okoliša na području općine trebalo
usmjeriti nakon izrade lokalnog akcijskog plana zaštite i očuvanja okoliša Općine Lipovljani.
Interesi lokalne zajednice su usmjereni ka ubrzanom razvoju kraja, sa razvojem urbanih i
gospodarskih sadrţaja, ali ne na štetu prirodnih vrijednosti područja. Iz interesa proizlazi bitnost
zajedničkog suţivota urbanih, ruralnih i prirodnih sadrţaja.
Oĉuvanje kvalitete nezagaĊenosti ĉovjekovog okoliša, ĉistog zraka, ĉistih voda i ĉistog tla,
te nepromijenjenost kulturne baštine i vizualne kvalitete prostora uĉinit će Općinu Lipovljani
mjestom ugodnim za ţivot s dobro uravnoteţenim i kvalitetnim razvojem na odrţiv naĉin.
Provedbe aktivnosti s podruĉja zaštite okoliša sa posebnim naglaskom na odrţivo
gospodarenje otpadom, saĉuvanje biljnih i ţivotinjskih staništa, spreĉavanje pretjerane i
ekološki štetene gradnje, te izbjegavanje svake druge degradacije okoliša, prostora i
tradicijskih vrijednosti s minimalnim utjecajem na okoliš, izgraĊena infrastruktura u funkciji
zaštite okoliša i ekološki osviješteni stanovnici doprinjet će ostvarenju vizije.
U smislu vremenskog razmaka, vizija mora biti dovoljno daleki pogled u budućnost, ali ipak
dovoljno blizu da se odmah moţe početi ostvarivati.
Vizija mora biti dovoljno poticajna i realna kako bi se kroz predloţene aktivnosti moglo doći
do ciljeva koji predstavljaju i ostvarenje vizije
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
53
6. SWOT ANALIZA
Svaki plan i program koji uključuje razvojnu komponentu, odnosno analizira problematiku i
definira ciljeve razvoja, sadrţi SWOT analizu.
SWOT je akronim nastao od engleskih rijeĉi:
STRENGHTS - SNAGE
WEAKNESSES – SLABOSTI
OPPORTUNITIES - MOGUĆNOSTI
THREATS – PRIJETNJE
SWOT analiza je analitički okvir za dobivanje relevantnih informacija o Općini Lipovljani i o
okolini u kojoj djeluje sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrĎivanje mogućnosti i prijetnji u
okolini i vlastitih snaga i slabosti. Temelji se na pretpostavci da se najveći uspjeh postiţe
maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istodobno minimiziranje prijetnji i slabosti.
Unutarnje snage i slabosti treba promatrati u kontekstu vanjskih mogućnosti i prijetnji i obrnuto.
Navedene snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje prepoznate su i istaknute iz obraĎenih tema ţaštite
okoliša
SNAGE SLABOSTI
OTPAD:
organiziran odvoz otpada
pokrivenost naselja s posudama za
odlaganje otpada gotovo 100%
postavljeni konteneri veličine 1100
litara za otpad na više mjesta u općini,
uključujući groblja u svim naseljima
organizirane sanacije divljih
odlagališta
uključivanje zajednice u sanacije
divljih odlagališta
aktivna briga za okoliš
sanirana odlagališta se označavaju i
kontroliraju radi sprečavanja daljnjih
onečiščenja
aktivna komunalna sluţba
ureĎenje i postavljanje zelenih otoka
VODA:
Velike vodene površine
otpad:
neselektiranje otpada
nepostojanje aktivnih ekoloških
udruga
divlja odlagališta otpada
nepostojanje edukativnih ekoloških
programa u školama
komunalno poduzeće nema vlastita
vozila za odvoz otpada
nedovoljan nadzor nad kritičnim
mjestima uz naselja gdje nastaju
najveća divlja odlagališta
divlja odlaglišta nalaze se i unutar
granica Parka prirode Lonjsko polje
ograničena financijska sredstva
Općine
VODA:
Mali broj kućanstava priključen na
vodovodnu mreţu (svega 108)
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
54
Kontinuirana ulaganja u
vodoopskrbnu mreţu
Dobra podloga za kvalitetnu
melioraciju tla
Kontinuirano ulaganje u izgradnju
kanalizacijske mreţe
Postojanje vodovodne mreţe u nekim
naseljima Općine
Radovi na izgradnji magistralnog
vodovoda
Postojanje mreţe odvodnje u nekim
naseljima Općine
ZRAK:
Velike površine pod šumom
Velike vodene površine
Čist okoliš
Nema velikih zagaĎivača zraka
TLO:
Kvalitetna tla, po bonitetu I i II
kategorije
Stanovništvo se u većoj mjeri bavi
poljoprivredom
Ne postoje veliki zagaĎivači tala
BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA
RAZNOLIKOST:
ribnjak Lipovljani, pogodan za
ribnjačarstvo i uzgoj ribe
zaštićene i rijetke biljne i ţivotinjske
vrste koje obitavaju na ovom području
mogućnost zaštite ribnjaka kao
Ornitološkog rezervata
SVJETLOSNA ZAGAĐENJA:
Zainteresiranost i motiviranost
lokalne samouprave
Briga za okoliš i kvalitetu ţivljenja
Postojeći planovi razvoja i izgradnje
infrastrukture
Većina kućanstava (oko 50%) nema
kanalizacijsku mreţu
Područje bogato vodom, ali voda
često nije za piće
Ljudi i dalje koriste vodu za piće
Zapušteni i zarasli melioracijski
kanali I,II6 ,III I IV reda
Otpadne i fekalne vode najvećim
dijelom se ispuštaju u otvorene kanale
ZRAK:
Vanjski utjecaji zagaĎenosti zraka-
rafinerija u Sisku i industrijski pogoni
u Kutini
Zbog ispušnih plinova uz autocestu
tlo nije pogodno za sve poljoprivredne
kulture
Odlagališta divljeg i poljoprivrednog
otpada, koja često osim tla zagaĎuju i
zrak
Utjecaj povećane industrijske
proizvodnje u Kutini, zbog koje je
kvaliteta zraka na zabrinjavajućoj
razini
TLO:
Povećan promet autocestom moţe
uzrokovati i zagaĎenost zraka u širem
pojasu oko ceste, te time utjecati i na
poljoprivrednu proizvodnju
Kanali III i IV reda se slabo odrţavaju
i često su zarasli, što moţe uzrokovati
poplave poljoprivrednih zemljišta i
kod manjih kiša
Stanovništvo još uvijek nedovoljno
upoznato sa ekološkim i tlu
neškodljivim materijalima
Postojanje divljih odlagališta otpada
sa tvarima koje štete kvaliteti tala
Sporo prihvaćanje novih tehnologija u
6 Kanali I i II reda u nadležnosti su Hrvatskih voda, a III i IV reda u nadležnosti vlasnika parcela
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
55
EKOLOŠKI RIZICI:
Briga za okoliš i kvalitetu ţivljenja
Izvorišta mineralnih sirovina
Postojanje Plana intervencija u zaštiti
okoliša na ţupanijskoj razini
poljoprivrednoj proizvodnji
Kanali III i IV reda se slabo odrţavaju
i često su zarasli, što moţe uzrokovati
poplave poljoprivrednih zemljišta i
kod manjih kiša
Stanovništvo još uvijek nedovoljno
upoznato sa ekološkim i tlu
neškodljivim materijalima
BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA
RAZNOLIKOST:
područje ribnajka Lipovljani još
uvijek nije zakonom zaštićeno
ribnjaci se ne koriste za uzgoj ribe
ne postoji poseban nadzor ni zaštita
ţivotinjskih staništa na području
ribnjaka
ne postoje točni podaci o broju i
veličinama ptičjih i ţivotinjskih
staništa
Hrvatske šume upravljaju područjem
ribnjaka, a nemaju interesa za
pokretanje proizvodnje i uzgoja ribe
SVJETLOSNA ZAGAĐENJA:
Nedovoljna informiranost o
svjetlosnim zagaĎenjima
Nedovoljna informiranost o mogućim
uštedama svjetlosne energije
Osnovna infrastruktura (kanalizacija i
vodovod) nije još uvijek provedena u
svim naseljima Općine
EKOLOŠKI RIZICI:
Nezaštićena područja ekspoatacije
mineralnih sirovina
Nepostojanje plana intervencija, kao
ni obučenih ekipa u slučaju ekoloških
katastrofa
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
56
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
OTPAD:
edukativni programi kojima će se
podići razina svijesti stanovništva o
vaţnosti očuvanja okoliša
uvoĎenje jačih sankcija prema
prekršiteljima na razini drţave
pritisak na fizičke i pravne osobe-
zagaĎivače (po načelu zagaĎivač
plaća)
kupnja vozila za odvoz otpada
preuzimanje koncesije za odvoz
otpada, što će osigurati daljnji razvoj
komunalnog poduzeća i Općine
izgradnja reciklaţnog dvorišta za
sortiranje otpada
izgradnja kompostare za prihvat i
obradu „zelenog otpada“
Korištenje sredstava Resornih
ministarstava, te domaćih i inozemnih
fondova
VODE:
Mogućnost većeg organiziranog
uzgoja ribe u postojećim ribnjacima
Lipovljani
Razvoj turizma baziran na ljepotama
Lonjskog polja i močvarnih staništa
Korištenje sredstava iz pred pristupnih
EU fondova
Izgradnja vodovodne mreţe kroz sva
naselja Općine
Izgradnja odvodnje kroz sva naselja
Općine
ZRAK:
Razvoj ekološke poljoprivrede, bez
uporabe štetnih tvari koje štete tlu,
vodi i zraku
Čiščenje divljih odlagališta smanjit će
i emisije štetnih plinova
OTPAD:
ograničena financijska sredstva
Općine
Blizina Auto ceste, te industrijskih
središta Siska i Kutine
neprovoĎenje postojećih zakona s
područja zaštite okoliša
nedostatak sredstava u drţavnom
proračunu za provedbu planiranih
projekata
neefikasna kontrola provedbe
postojećih zakona
slaba zainteresiranost stanovništva za
projekte iz područja zaštite okoliša
VODE:
Puštanje fekalnih i otpadnih voda u
kanale uzrokuju teška onečiščenja
vode i tla
Zbog snaţnog djelovanja površinskih
voda, te čestih i velikih površina pod
vodom, voda u bunarima često nije za
piće, pa postoji mogućnost raznih
oboljenja
Nedostatak financijskih sredstava za
izgradnju kanalizacijske mreţe
Nedostatak financijskih sredstava za
izgradnju vodovodne mreţe
Mali interes kućanstava za
priključenje na vodovodnu ili
kanalizacijsku mreţu
Slaba plateţna moć stanovnika
ZRAK:
Utjecaj povećane industrijske
proizvodnje u Kutini, zbog koje je
kvaliteta zraka na zabrinjavajućoj
razini
Povećan promet autocestom moţe
uzrokovati i zagaĎenost zraka u širem
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
57
Promocija prirodnih ljepota
TLO:
Razvoj ekološke poljoprivrede, bez
uporabe štetnih tvari koje štete tlu,
vodi i zraku
Poticanje ekološke proizvodnje
smanjit će uporabu štetnih pesticida
Edukacije stanovništva o novim
tehnologijama i načinima
poljoprivredne proizvodnje
BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA
RAZNOLIKOST:
Poribljavanje ribljeg fonda u
ribnjacima i pokretanje uzgoja i
proizvodnje ribe
Zaštita područja Ribnjaka kao
Ornitološkog rezervata
Zaštititi staništa ţivotinjskih i ptičjih
vrsta na području, posebice ugroţenih
vrsta
Iskoristiti potencijale zaštićenih
područja kroz razvoj edukativnog i
rekreacijskog turizma
SVJETLOSNA ZAGAĐENJA
Postavljanje ekološke rasvjete u sva
naselja Općine
Uz postavljanje ekološke rasvjete
osigurat će se smanjeni troškovi
odrţavanja i električne energije, a uz
to i omogućiti prirodne uvjete za rast i
razvoj biljaka i ţivotinja
EKOLOŠKI RIZICI:
Izrada plana intervencija u zaštiti
okoliša
Osiguravanje polja za ekspoataciju
mineralnih sirovina postavljanjem
zaštitnih ograda
pojasu oko ceste, te time utjecati i na
poljoprivrednu proizvodnju
TLO:
Povećana uporaba kemijskih tvari
koje štete okolišu
Moguće štete nastale uz nalazišta
nafte i prirodnog plina eventualnim
rasipanjem sirovina
Slab odaziv stanovništva i slab interes
na edukacije
Nedostatak financijskih sredstava za
obnovu mehanizacije i praćenje novih
tehnologija u poljoprivrednoj
proizvodnji
BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA
RAZNOLIKOST:
nekontrolirana sječa moţe ugroziti
ţivotinjska staništa
nedostatak financijskih sredstava
moţe usporiti ili zaustaviti pokretanje
proizvodnje i uzgoja ribe
nedostatak trţišta za uzgojenu ribu
neadekvatna briga za staništa rijetkih
vrsta moţe doprinjeti potpunom
nestanku vrste s odreĎenog područja
SVJETLOSNA ZAGAĐENJA:
nedostatak financijskih sredstava
moţe usporiti zamjenu rasvjete za
ekološku
EKOLOŠKI RIZICI:
Nedostatak financijskih sredstava
moţe Plan intervencija u zaštiti
okoliša potisnuti na listi prioriteta
Moguća oštećenja naftovoda mogu
štetno utjecati na tla i vodotokove
Moguća oštećenja ili nezgode na
poljima za ekspoataciju mineralnih
sirovina mogu onečistiti okoliš, vodu,
tla i zrak
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
58
Posljedice ovakvih onečiščenja mogu
ostaviti dugotrajne posljedice na tlo,
vode i zrak
7. SHEMA RAZRADE PROGRAMSKIH PODRUĈJA ZAŠTITE OKOLIŠA
Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša ( NN 82/ 94 i NN 110/97 ), ciljevi su zaštite okoliša u
ostvarivanju uvjeta za odrţivi razvitak sljedeći: zaštita ţivota i zdravlja ljudi, zaštita biljnog i
ţivotinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita i
poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, zaštita ozonskog omotača i ublaţavanje
klimatskih promjena, zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza,
sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, sprječavanje i smanjenje onečišćenja
okoliša, trajna uporaba prirodnih izvora, racionalno korištenje energije i poticanje uporabe
obnovljivih izvora energije, uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, poboljšanje narušene
prirodne ravnoteţe i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti, ostvarenje
odrţive proizvodnje i potrošnje, napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari,
odrţivo korištenje prirodnih dobara, bez većeg oštećivanja i ugroţavanja okoliša, unapreĎenje
stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.
Kroz SWOT analizu i definiranu viziju izraĎena je shema koja na jednostavan način prikazuje
kako uz odreĎene mjere zaštite okoliša ostvariti ciljeve, koje će objedinjeni ostvariti i viziju
LEAP-a za Općinu Lipovljani
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
59
VIZIJA
Oĉuvanje kvalitete nezagaĊenosti ĉovjekovog okoliša, ĉistog zraka, ĉistih voda i ĉistog tla, te
nepromijenjenost kulturne baštine i vizualne kvalitete prostora uĉinit će Općinu Lipovljani mjestom
ugodnim za ţivot s dobro uravnoteţenim i kvalitetnim razvojem na odrţiv naĉin.
Provedbe aktivnosti s podruĉja zaštite okoliša sa posebnim naglaskom na odrţivo gospodarenje
otpadom, saĉuvanje biljnih i ţivotinjskih staništa, spreĉavanje pretjerane i ekološki štetene gradnje, te
izbjegavanje svake druge degradacije okoliša, prostora i tradicijskih vrijednosti,
omogućit će otvarivanje vizije u realnom vremenskom periodu
Dugoroĉni cilj 1- Oĉuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, te
izgradnja infrastrukture uz unapreĊenje stanja okoliša
Dugoroĉni cilj 2- Trajno oĉuvanje biljne i ţivotinjske raznolikosti i oĉuvanje ekološke
stabilnosti
Programska podruĉja za ostvarivanje ciljeva
DUGOROĈNI CILJ 1
DUGOROĈNI CILJ 2
- Plan gospodarenja
otpadom
- Biološka i krajobrazna
raznolikost
- Vode - Ekološki rizici
- Zrak - Svjetlosna zagaĊenja
- Tlo - Buka
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
60
8. PROGRAMSKA PODRUĈJA ZAŠTITE
OKOLIŠA
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
61
8.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
62
8.1. OTPAD
8.1.1. Zakonski okvir
Okvir i temeljene postavke za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj propisane su u Strategiji
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 130/05). Strategija kategorizira odlagališta
prema pravnom statusu, veličini, vrstama odloţenog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i
opremljenosti na:
a) legalna odlagališta
(predviĎena prostorno-planskom dokumentacijom, zadovoljavaju vaţeće propise te imaju
potrebnu dokumentaciju i dozvole);
b) odlagališta u postupku legalizacije (predviĎena prostorno-planskom dokumentacijom, a
u tijeku je postupak procjene utjecaja na okoliš i ishoĎenje dozvola);
c) sluţbena odlagališta (veći neureĎeni prostori, predviĎeni prostorno-planskim
dokumentima na koje se odlaţe otpad temeljem rješenja/odluke nadleţnog tijela lokalne uprave i
samouprave, ali nemaju potrebnu dokumentaciju i dozvole);
d) dogovorna odlagališta (manji neureĎeni prostori, nisu predviĎeni prostorno-planskim
dokumentima, i nemaju potrebnu dokumentaciju i dozvole, a na njih se odlaţe uz znanje ili u
dogovoru s tijelom nadleţne lokalne samouprave) i
e) "divlja" odlagališta ili smetlišta (manje, neureĎene površine, bez dokumentacije, na koje
graĎeni bacaju otpad bez ikakvih dogovora s lokalnom samoupravom).
U Strategiji su propisani i rokovi za provedbu pojedinih ciljeva i mjera u gospodarenju
otpadom.
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) ureĎuje način gospodarenja otpadom. Provedbeni
propisi temeljem Zakona o otpadu su: Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05), Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom
otpadu (NN 97/05) te Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06). Do
donošenja ostalih provedbenih propisa temeljem spomenutog Zakona, na snazi su: dio odredbi iz
Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96), Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom
(NN 123/97, 112/01), te Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98).
Pravilnikom o mjerilima, postupku i naĉinu odreĊivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06), propisuju se novčane naknade na
koje imaju pravo vlasnici nekretnina koje se nalaze na udaljenosti do 500 m od graĎevine
namijenjene zbrinjavanju otpada, te jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi
takva graĎevina. Gospodarenje komunalnim otpadom propisuje Zakon o komunalnom
gospodarstvu (NN 26/03, 178/04), koji pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva
obraĎivanje i trajno odlaganje na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje
odlagališta, na temelju posebnih propisa.
Pravilnik o naĉinu postupanja sa ţivotinjskim lešinama i otpadom ţivotinjskog
porijekla te o njihovom uništavanju (NN 24/03) i Pravilnik o visini naknade za sabiranje i
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
63
toplinsku preradu otpada ţivotinjskog podrijetla (NN 152/02) doneseni su temeljem Zakona
o veterinarstvu (NN 70/97 i 105/01), a propisuju način postupanja s ţivotinjskim lešinama i
otpadom ţivotinjskog podrijetla (iz klaonica i slično), posebne uvjete koje treba zadovoljiti pri
prikupljanju, skladištenju, prijevozu i zbrinjavanju takvog otpada, te naknade za sabiranje i
toplinsku preradu (ukoliko iste nije propisala Ţupanija).
Od meĎunarodnih ugovora i konvencija koji se odnose na otpad i odlagališta, Hrvatska je
potpisala i ratificirala Baselsku Konvenciju o prekograničnom prometu i odlaganju opasnog
otpada iz 1989. godine (NN-MU 3/94).
8.1.2. Stanje na podruĉju
Naĉin sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada
Na području Općine Lipovljani provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja
komunalnog otpada. Prikupljeni komunalni otpad se zbrinjava na lokalno odlagalište
komunalnog otpada ''Kurjakana'' na području Grada Novska.
Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada provodi komunalno poduzeće “Novokom
d.o.o” iz Novske.
Na području Općine se prikuplja isključivo mješoviti komunalni otpad, bez izdvajanja korisnih
(i/ili štetnih) otpadnih tvari.
Organizirani odvoz glomaznog otpada, koji se ne odvozi u sklopu redovnog odvoza komunalnog
otpada, u posljednjih nekoliko godina nije realiziran na području općine, iako je postojala praksa
organiziranja odvoza na godišnjoj bazi. Glomazni otpad koji se eventualno izdvoji odnose
lokalni Romi.
Sakupljanje i odvoz otpada
Sakupljanje otpada u Općini Lipovljani za kućanstva je organizirano putem plastičnih PVC
posuda volumena 120 l. Sredstva za kupnju PVC kanti su odobrena od strane Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost prošle kalendarske godine (2009.g), te su uz sufinanciranje iz
Općinskog proračuna kupljene, a uz pomoć djelatnika tvrtke LipKom d.o.o i općinskih
komunalnih redara, i podijeljene po naseljima općine. Kućanstva su opremljena sa ukupno 1100
posuda od 120 l, dok je na grobljima postavljeno 4 HDPE kontejnera od 1100 l. Pokrivenost
posudama za odlaganje otpada , za sva naselja iznosi gotovo 100% domaćinstava.
Komunalno poduzeće “Novokom d.o.o” iz Novske raspolaţe vlastitim voznim parkom za
prikupljanje i odvoz otpada na odlagalište.
Sakupljanje, odnosno odvoz otpada po naseljima u Općini Lipovljani se obavlja jednom
tjedno po utvrĎenom rasporedu.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
64
Zbrinjavanje komunalnog otpada i odlagalište otpada
Komunalni otpad s područja Općine Lipovljani se zbrinjava odlaganjem na lokalnom
odlagalištu ''Kurjakana'' na području Grada Novske.
Odlagalište ''Kurjakana'' se nalazi na sjevero-zapadnom dijelu grada Novska, a od naselja
Lipovljani je udaljeno oko 11,5 km.
Odlagalište je neureĎeno bez brtvenih slojeva, ograde i protupoţarnog puta, smješteno je uz
cestu Novska-Pakrac, u šumskom predjelu, uz odvojak ceste za Kozarice. TakoĎer nema
prikupljanja procjednih voda kao niti bunara za otplinjavanje odlagališnog plina. Odlagalište je
okarakterizirano kao odlagalište neopasnog otpada na koje je ukupno do sada odloţeno
131.500m3, uz prosječnu godišnju količinu od 5000 tona.
odlagalište otpada Kurjakana
Koliĉine proizvedenog komunalnog otpada
Otpad koji se sakuplja na području općine i konačno zbrinjava odlaganjem na sluţbenom
odlagalištu izvan općine se ne vaţe, već se evidencija količina provodi na temelju postojećih
podataka načinu sakupljanja otpada (rasporedu odvoza) i posudama za prikupljanje otpada.
Prema evidenciji i prijavljenoj količini otpada u Ţupanijski katastar otpada, za područje općine
Lipovljani se prijavljuje godišnja količina od cca 6 336 m3 prikupljenog i zbrinutog miješanog
komunalnog otpada. Ako se uzme u obzir da je obuhvaćenost stanovništva sakupljanjem i
odvozom komunalnog otpada gotovo 100% ( 1100 domaćinstava opskrbljenih posudama od 120
l za komunalni otpad), uz odvoz jednom tjedno i zapunjenost posuda 100%, moţe se proračunati
maksimalna godišnja količina komunalnog otpada od 823,68 tona (6 336 m3). Iz navedenog
proizlazi da maksimalna godišnja specifična količina komunalnog otpada po stanovniku u Općini
Lipovljani iznosi 200,8 kg/stan/god odnosno 0,55 kg/stan/dan, što predstavlja baznu vrijednost
kod procjene budućih količina komunalnog otpada. Ovdje je ipak potrebno uzeti u obzir da se
radi o procijenjenim količinama, jer se točne količine mogu dobiti jedino redovitim tjednim
vaganjem, što do sada nije bila praksa.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
65
Postojeće stanje primarne reciklaže
Pod primarnom reciklaţom se podrazumijeva izdvajanje iskoristivih tj. korisnih komponenti iz
toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metali i zeleni (biorazgradivi) otpad
na mjestu nastanka. Cilj izdvajanja korisnih dijelova otpada je smanjenje ukupne količine
komunalnog otpada i njihovo ponovno korištenje za istu ili drugu namjenu.
Gospodarenje ostalim kategorijama otpada tzv. ''posebnim kategorijama'' regulirano je
Pravilnicima koji su doneseni sukladno Zakonu o otpadu. Pored izdvajanja korisnih komponenti
iz komunalnog otpada u domaćinstvima izdvajaju se i štetne tvari (npr. baterije, stari lijekovi,
ţarulje, boje i lakovi i dr.). Pravilno gospodarenje s njima dovesti će u konačnici do smanjenja
nastanka ukupnih količina komunalnog otpada, a time i do smanjenja pritiska na okoliš odnosno
do reduciranja troškova za njegovo zbrinjavanje.
Primarna reciklaţa odnosno odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari uobičajeno se
provodi putem mreţe zelenih otoka, pojedinačnih sabirnih mjesta i reciklaţnih dvorišta. U
Općini Lipovljani ne postoji za sada odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari iz
komunalnog otpada, niti postoje pojedinačna sabirna mjesta, zeleni otoci kao niti reciklaţna
dvorišta.
Kako je Općina tijekom prošle kalendarske godine ishodila financijsku pomoć Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kupnji i nabavu PVC kanti za komunalni otpad i 5
zelenih otoka, javna nabava, kupnja i postavljanje istih je u planu tijekom kalendarske 2010. Ili
2011. godine.
Od 5 planiranih zelenih otoka (zeleni otoci će se sastojati od 3 velika kontenjera veličine
1100 litara za staklo, papir i plastiku, te dva mala od 50 litara za stare lijekove i baterije), 2 će
planirano biti postavljena u naselju Lipovljani, te po jedan u svakom naselju Općine.
Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske procjena udjela primarne
reciklaţe u RH iznosi 8% za 2010.g. te 12% za 2015.g. S obzirom da se tek predviĎa uvoĎenje
primarne reciklaţe u Općini Lipovljani, očekuje se da će udio primarne reciklaţe rasti godišnje
po prosječnoj stopi od 1%.
Komunalno poduzeće LIPKOM D.O.O d.o.o iz Lipovljana je previdjelo izgradnju reciklaţnog
dvorište u okviru kojeg će stanovništvo imati mogućnost kontroliranog privremenog skladištenja
izdvojenih otpadnih tvari (staklo, papir, plastika, metali, baterije, akumulatori, glomazni otpad,
boje i lakovi, graĎevinski otpad, EE otpad pod koji se smatra elektronička oprema, kućanski
aparati, medicinski ureĎaji, oprema široke potrošnje za razonodu i dr.). U planu je i izgradnja
kompostera, gdje će biti moguće odlagati sav „zeleni otpad“- organski otpad iz vrta ili kuhinje,
te proizvoditi kvalitetan kompost koji bi sluţio prihrani tla kod ureĎenja javnih površina, a u
slučaju većih količina mogao bi se plasirati i na trţište. Za ureĎenje kompostišta potrebno je
izgraditi betoniranu podlogu s odvodnim cijevima i ocijednim kanalima, te sjeckalicu.
Procijenjena vrijednost inesticije je oko 120.000 kuna.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
66
Procjene koliĉina komunalnog otpada za period 2010.-2015.g.
Procjena količina komunalnog otpada koji će se proizvesti za naredni period od pet godina
(2010. – 2015.g.) koje će biti obuhvaćene prikupljanjem i zbrinjavanjem za Općinu Lipovljani,
bazira se na sljedećim podacima:
- Najveći negativni prirodni prirast na području Republike Hrvatske za 2009. bio je u
Sisačko-moslavačkoj ţupaniji -1.018% uz vitalni indeks od 61,3, pa se ne očekuje veće
povećanje broja stanovnika na području Općine
- broj stanovnika u Općini Lipovljani prema popisu iz 2001.g. iznosi ukupno 4 101
stanovnika, a uz negativan prirast ne očekuje se značajna promjena broja stanovnika u slijedećih
5 godina
- specifična količina komunalnog otpada po stanovniku za 2010.g. se procjenjuje na 0,2008 t
(200,8 kilograma)
- pokrivenost stanovništva skupljanjem i zbrinjavanjem otpada iznositi će 100%
- specifična količina komunalnog otpada po stanovniku (trenutno 200,8 kg/god/stan) rasti će
po prosječnoj stopi od 3% u 2010. god., odnosno po stopi od 2% od 2011.- 2020.god.
Navedene procijenjene godišnje količine komunalnog otpada uključuju i otpad koji bi se
izdvojio primarnom reciklaţom (plastika, staklo, papir, metali i dr.).
Divlja odlagališta na podruĉju Općine Lipovljani
U pregledu stanja na području Općine primjećena su i evidentirana mnoga divlja odlagališta
otpada, od kojih neka sadrţavaju otpad opasan za zdravlje stanovnika i kvalitetu tla i voda u
okolini. Osim velikih količina glomaznog i graĎevinskog otpada, velike su količine i plastične
PET ambalaţe, kućanskog otpada (od starog namještaja, EE otpada, do automobilskih guma,
plastičnih posuda i sl.), ali i ţivotinjskih lešina, starih automobila i slično.
Ovakva odlagališta ugroţavaju vodotoke i tlo, te direktno utječu na kvalitetu ţivota stanovništva.
U posljednje je vrijeme pokrenuto nekoliko akcija čišćenja u kojima učestvuju i osnovnoškolci s
područja Općine, te će u slijedećih nekoliko godina, uz primjerenu edukaciju i apeliranje, divlja
odlagališta biti smanjena na najmanju moguću mjeru, ili pak u potpunosti riješena.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
67
MeĎu najvećim odlagalištima i najugroţenijim područjima je:
1. Lokacija uz željezniĉku prugu Lipovljani-Kutina- veće količine glomaznog i kućanskog
otpada, proteţu se uz prugu u duţini većoj od 1 kilometra, a osim glomaznog i
graĎevinskog otpada, primjećeno i nekoliko ţvotinjskih lešina, staklenih i PVC boca,
papirnate i kartonske ambalaţe, metala, namještaja i slično. Procijenjena količina otpada
oko 120m3
2. Lokacija uz Sajmišnu cestu i odvojak Sajmišne, uz nogometni stadion i uz poljoprivredno
zemljište- sitni otpad iz kućanstava, zeleni otpad (granje, kukuruzovina), te graĎevinski
otpad. Procijenjena količina otpada oko 50m3
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
68
3. Lokacija u Rudarskoj ulici- veće količine graĎevinskog i komunalnog otpada, otpad od
kolinja i uginule ţivotinje, namještaj i kućanski otpad, glomazni i EE otpad. Lokacija u
blizini naselja. Procijenjena količina oko 110m3.
4. Lokacija uz cestu piljenice-Lipovljani, lokalna cesta L-33137- uz cestu su na nekoliko mjesta
primjećena odlagališta otpada. Najveće je u neposrednoj blizini naselja, a procijenjena količina
otpada uz cestu je oko 40m3. Primjećen je komunalni otpad, glomazni i graĎevinski otpad, te
zeleni otpad i ţivotinjske lešine.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
69
Osim ovih većih odlagališta, gotovo uz sve manje korištene prometnice moţe se vidjeti otpad u
većim ili manjim količinama, što narušava izgled i dojam o cjelokupnoj Općini. Manja
zabiljeţena odlagališta nalaze se još:
- uz rijeku Pakru u Piljenicama, u planu sanacije zbog blizine vodotoka. Procijenjena
količina otpada je 25m3, a zabiljeţeno je deponiranje glomaznog otpada, graĎevinskog,
zelenog i komunalnog otpada
- Lokacija uz ţupanijsku cestu Kraljeva Velika-Piljenice, L33138, u šumi. Za sanaciju je
predloţeno zbog blizine naselja i zaštićenih dijelova prirode unutar Parka prirode
Lonjsko polje. Ukupne se količine procjenjuju na 20m3
- lokacija u šumi uz nerazvrstanu cestu prema Banovoj Jaruzi- procijenjene količine otpada
oko 20 m3
- lokacija uz nerazvrstanu cestu prema Ribnjaku, uz autocestu Zagreb- Lipovac.
Odlagalište se nalazi u neposrednoj blizini naselja i uz obradive površine, a procijenjena
količina otpada uzduţ puta je 50m3.
- odlagalište uz rijeku Subocku- kod srušenog mosta. Teţe je procijeniti količine, jer za
vrijeme visokog vodostaja voda odnosi dio otpada i rasporeĎuje ga uz obalu.
- lokacija Urije- Kraljeva Velika- uz nogometno igralište u naselju, u neposrednoj blizini
Parka prirode Lonjsko polje. Navedeno je odlagalište bilo sanirano 2007.godine, ali je u
meĎuvremenu ponovo postalo odlagalište, unatoč znaku o zabrani odlaganja smeća.
Procijenjena količina graĎevinskog, krupnog i kućnog otpada procijenjena je na 20m3
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
70
Sanirano odlagalište: uz autocestu ispod nadvoţnjaka Lipovljani– Kraljeva Velika, uz
poljoprivredno obradive površine nalazilo se veće odlagalište graĎevinskog otpada, koje je
tijekom ljeta 2009.godine sanirano. Procijenjena količina odveţenog otpada je oko 80m3.
Odlagalište uz cestu Lipovljani-Piljenice je sanirana tijekom proljeća 2010.godine u sklopu
Eko škole, kada su djeca viših razreda osnovne škole pristupila akciji čišćenja smeća uz cestu, a
djelatnici LIPKOM D.O.O-a odvezli otpad na odlagalište „Kurjakana“.
8.1.3. SWOT Analiza
SNAGE SLABOSTI
organiziran odvoz otpada
pokrivenost naselja s posudama za
odlaganje otpada gotovo 100%
postavljeni konteneri veličine 1100
litara za otpad na više mjesta u općini,
uključujući groblja u svim naseljima
organizirane sanacije divljih odlagališta
uključivanje zajednice u sanacije divljih
odlagališta
aktivna briga za okoliš
sanirana odlagališta se označavaju i
kontroliraju radi sprečavanja daljnjih
onečiščenja
aktivna komunalna sluţba
ureĎenje i postavljanje zelenih otoka
neselektiranje otpada
nepostojanje aktivnih ekoloških udruga
divlja odlagališta otpada
nepostojanje edukativnih ekoloških
programa u školama
komunalno poduzeće nema vlastita
vozila za odvoz otpada
nedovoljan nadzor nad kritičnim
mjestima uz naselja gdje nastaju
najveća divlja odlagališta
divlja odlaglišta nalaze se i unutar
granica Parka prirode Lonjsko polje
ograničena financijska sredstva Općine
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
edukativni programi kojima će se
podići razina svijesti stanovništva o
vaţnosti očuvanja okoliša
uvoĎenje jačih sankcija prema
prekršiteljima na razini drţave
pritisak na fizičke i pravne osobe-
zagaĎivače (po načelu zagaĎivač plaća)
kupnja vozila za odvoz otpada
preuzimanje koncesije za odvoz otpada,
što će osigurati daljnji razvoj
komunalnog poduzeća i Općine
izgradnja reciklaţnog dvorišta za
Blizina Auto ceste, te industrijskih
središta Siska i Kutine
neprovoĎenje postojećih zakona s
područja zaštite okoliša
nedostatak sredstava u drţavnom
proračunu za provedbu planiranih
projekata
neefikasna kontrola provedbe
postojećih zakona
slaba zainteresiranost stanovništva za
projekte iz područja zaštite okoliša
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
71
sortiranje otpada
izgradnja kompostare za prihvat i
obradu „zelenog otpada“
Korištenje sredstava Resornih
ministarstava, te domaćih i inozemnih
fondova
8.1.4. Smjernice i mjere
Postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela potpunog nadzora otpada od
mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja. IzmeĎu ove početne i krajnje točke
postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provoĎenja hijerarhijski podreĎena jedna drugoj.
Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u
okviru tehničkih i organizacijskih normi, a sve buduće aktivnosti se moraju razmotriti kao dobre,
ili loše opcije za okoliš:
Dobre
opcije
za
okoliš
Smanjenje otpada Pomaţe smanjiti potrošnju resursa i uklanja
problem zbrinjavanja
Ponovno korištenje
otpadnih sirovina
Pomaţe smanjiti potrošnju resursa i uklanja
probleme okoliša i zbrinjavanja
Recikliranje
(ukljuĉujući kompostiranje)
Pomaţe smanjiti potrošnju resursa, ali proces
recikliranja ima neke negativne utjecaje na okoliš,
preko transporta i industrijskih procesa prerade
Obnovljiva energija iz
otpada
Otpad moţe biti korisna alternativa fosilnim
gorivima kao izvor energije, ali sirovine se gube u
tom procesu. Spalionice su relativno neodrţive
zbog zabrinutosti oko štetnih ispušnih plinova i
visoke cijene izgradnje takve spalionice.
Loše
opcije za
okoliš
Izgradnja deponija Deponije se popunjavaju relativno brzo, bez
obzira na veličinu. Uz to, njihov poloţaj moţe
imati negativan utjecaj na kvalitetu tla, vode i
zraka.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
72
Navedene postavke čine IVO koncept (Izbjegavanje-Vrednovanje-Odlaganje) gospodarenja
otpadom koji je opće prihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada, a
odreĎena je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Gospodarenje otpadom u Općini Lipovljani odnosi se isključivo na gospodarenje
komunalnim otpadom sukladno Zakonu o otpadu.
Kako u sklopu Općine Lipovljani djeluje komunalna tvrtka LipKom d.o.o, postoje kapaciteti
i ljudski resursi za samostalno djelovanje na području komunalnih radova- odvoza komunalnog
otpada, odvodnje i odrţavanja javnih površina, a u planu je i kupnja komunalnog vozila za odvoz
otpada, kao i izgradnja i odrţavanje reciklaţnog dvorišta. Kupnjom vozila za odvoz komunalnog
otpada smanjili bi se troškovi usluga prijevoza istog, a sukladno postojećem broju kućanstava,
financijska isplativost bi se vidjela već nakon dvije godine.
Postoje realne šanse o ostvarivanju suradnje s Općinom Jasenovac, te bi komunalna tvrtka
LIPKOM D.O.O d.o.o nakon preuzimanja odvoza od komunalne tvrtke Novokom d.o.o iz
Novske, i daljnjeg zbrinjavanja komunalnog otpada s područja Općine, potpisala sporazum s
Općinom Jasenovac o korištenju odlagališta „Barutana“ i odvozu komunalnog otpada s područja
općine Lipovljani na pomenuto odlagalište.
8.1.5.Ciljevi
CILJ - Oĉuvati okoliš na podruĉju Općine Lipovljani, te svesti oneĉišĉenja na
minimum
Podciljevi:
- Potaknuti stanovništvo na recikliranje i ĉuvanje okoliša
- Unaprijediti gospodarenje otpadom na podruĉju Općine
U slijedećoj tablici je prikaz mjera vezanih uz gospodarenje otpadom i smjernice za očuvanje
krajobraza:
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
73
8.1.6. Akcijski plan:
Aktivnost nositelj razdoblje
provedbe
Potencijalni resursi i
pojašnjena predloţenih
aktivnosti
1. Analiza postojećeg stanja
1.1. Analiza postojećeg
stanja, aktiviranje javnosti u
sferi zaštite okoliša
Općina
Lipovljani,
LIPKOM
D.O.O d.o.o
2011 Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost,
Sisačko moslavačka ţupanija,
Općina Lipovljani
2. Zeleni otoci
2.1. ProvoĎenje procesa
javne nabave za zelene otoke
Općina
Lipovljani
2010-2011 Sredstva za zelene otoke su
odobrena od strane Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost
2.2. Odabir najpovoljnijeg
ponuĎača za izradu zelenih
otoka
Općina
Lipovljani
2010-2011 Uvidom u natječaju
dokumentaciju odabrati
najpovoljnijeg ponuĎača
2.3. Definiranje lokacije za
postavljanje zelenih otoka i
priprema terena
Općina
Lipovljani,
LipKom
d.o.o
2010-2011 Definiranje lokaliteta za
postavljanje zelenih otoka, uz
pripremu terena obavljenu od
strane djelatnika LipKom -a
2.4. postavljanje zelenih
otoka
Općina
Lipovljani,
LipKom
d.o.o
2010-2011 U sklopu redovnih djelatnosti
djelatnici LIPKOM D.O.O-a će
postaviti zelene otoke, nakon
prethodnog detaljnog dogovora
s čelnicima Općine o mjestima
postavljanja
2.5. Promocija zelenih otoka Općina
Lipovljani
2010-2011 Sredstva za Informiranje
javnosti su potrebna u slučaju
izrade brošura i/ ili letaka. Fond
za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost ima gotove
materijale, a informacije se
mogu objaviti i na web
stranicama Općine
3. Kamion za odvoz otpada
3.1. Donošenje odluke o
kupnji kamiona za odvoz
otpada
Općina
Lipovljani,
LipKom
d.o.o
2011 Općinsko vijeće Općine
Lipovljani i Nadzorni odbor
LipKom-a nakon postignutog
dogovora o kupnji donose i
Odluku, kako bi proces nabave
mogao početi
3.2. Osiguravanje sredstava
za kupnju kamiona za odvoz
Općina
Lipovljani,
2011 - Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
74
otpada LipKom
d.o.o
- proračun Općine
- iz redovnog prihoda
poslovanja LipKom-a
- potencijalni donatori
3.3. ProvoĎenje procesa
Javna nabava za prikupljanje
ponuda najpovoljnijeg
ponuĎača za kamion za
odvoz otpada
LipKom
d.o.o,
ovlaštena
osoba za
provedbu
procesa
javne
nabave
2011 - iz redovnog prihoda
poslovanja LipKom-a d.o.o
3.4. Prikupljanje ponuda, te
odabir najpovoljnijeg
ponuĎača
Komisija u
provedbi
procesa
javne
nabave
2011 - iz redovnog prihoda
poslovanja LipKom-a
4. Odlagalište
4.1. Ostvariti suradnju s
Općinom Jasenovac kroz
provedbu zajedničkih
projekata- Korištenje
odlagališta Barutana na
području Općine Jasenovac
Općina
Lipovljani
2010-2011 - Nisu potrebna financijska
sredstva, dogovori su bili u
tijeku 2010.godine
5. Reciklaţno dvorište
5.1. Donošenje odluke i
osiguravanje sredstava za
izgradnju reciklaţnog
dvorišta
LipKom
d.o.o
2011 - Odluku donosi Nadzorni odbor
LipKom-a, a sredstva se mogu
osigurati iz Natječaja Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, EU Fondova,
Ţupanije, resornih ministarstava
5.2. IshoĎenje potrebnih
dozvola i suglasnosti za
izgradnju
LipKom
d.o.o
2011-2012 - sredstva se mogu osigurati iz
Natječaja Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku
učinkovitost, EU Fondova,
Ţupanije, resornih ministarstava
5.3. ProvoĎenje radova
izgradnje na predviĎenom
prostoru u dvorištu LipKom a
d.d.
LipKom
d.o.o
2011-2012 Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, EU
Fondovi, Ţupanija, resorna
ministarstva
6. Kompostara
6.1. Donošenje odluke i
osiguravanje sredstava za
izgradnju kompostare
LipKom
d.o.o
2011 - Odluku donosi Nadzorni odbor
LipKom-a,
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
75
6.2. IshoĎenje potrebne
dokumentacije i dozvola za
izgradnju
LipKom
d.o.o
2011-2012 - sredstva se mogu osigurati iz
Natječaja Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku
učinkovitost, EU Fondova,
Ţupanije, resornih ministarstava
6.3. Izgradnja kompostare LipKom
d.o.o
2011-2012 Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, EU
Fondovi, Ţupanija, resorna
ministarstva
7. Promocija
7.1. Promocija stanovništvu o
izgraĎenom reciklaţnom
dvorištu i kompostari te
poticanje na reciklaţu
otpadnih tvari
LipKom
d.o.o,
Općina
Lipovljani,
2011-2012 Sredstva za Informiranje
javnosti su potrebna u slučaju
izrade brošura i/ ili letaka. Fond
za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost ima gotove
materijale, a informacije se
mogu objaviti i na web
stranicama Općine
8. Sanacija divljih odlagališta otpada
8.1. Sanacija divljih
odlagališta na području
Općine
LipKom
d.o.o
2011- ...... Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, EU
Fondovi, Ţupanija, resorna
ministarstva
8.2. Postavljanje znakova
upozorenja o zabrani
odlaganja otpada
LipKom
d.o.o
2011-...... proračun Općine, sredstva
LipKom d.o.o
8.3. Donošenje odluke o
novčanom kaţnjavanju
fizičkih i/ili pravnih osoba
koje unatoč znakovima
upozorenja odlaţu otpad na
neprimjerena mjesta
Općina
Lipovljani
2011 Nisu potrebna financijska
sredstva
8.4. Organiziranje „Zelenih
patrola“- uz pomoć i
angaţiranje prosvjetnih
djelatnika u osnovnim
školama, te jačim
aktivizmom mjesnih odbora
LipKom
d.o.o,
Općina
Lipovljani,
komunalni
redar
2011-...... Nisu potrebna financijska
sredstva, osim za osiguravanje
osvjeţenja učesnicima akcija, a
kako nije riječ o velikim
iznosima, mogu ih osigurati
sponzori, donatori, Općina,
LipKom i druge privatne i/ili
pravne osobe s područja Općine
Cilj sustava gospodarenja otpadom je smanjiti u što većoj mjeri količinu komunalnog otpada, a
čiji preostali dio će se otpremati u ţupanijski ili regionalni centar na konačnu obradu i
zbrinjavanje. Smanjivanje količine komunalnog otpada čiji će se preostali dio u konačnici nakon
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
76
obrade odloţiti na odlagalište, provodi se izdvajanjem na mjestu nastanka korisnih komponenti
(sekundarnih sirovina) iz komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metali i dr.).
Za efikasnu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od vaţnih faktora je
edukacija stanovništva u gospodarenju otpadom i provedbi primarne reciklaţe. Potrebno je
provoditi mjere kojima će se motivirati i educirati stanovništvo za izbjegavanje nastanka otpada
koje u konačnici završi na odlagalištu, odnosno poticati izdvajanje u što većoj mjeri svih korisnih
komponenti komunalnog otpada kao i onih otpadnih tvari koje imaju štetno djelovanje na okoliš i
zdravlje stanovništva. Navedena mjera treba imati dugoročni karakter kako bi efekti njegove
primjene bili što je moguće veći.
Sisačko-moslavačka ţupanija (Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode) je sudjelovala u
izradi i promociji projekta “Waste-no-waste” (“Nije za baciti”) te je na nekiloko mjesta diljem
ţupanije postavljen info pult s edukativnim materijalima o gospodarenju otpadom.
Kako je cilj projekta edukacija graĎanstva, a posebno mladih o gospodarenju otpadom, info-
pult se planira postaviti u svim srednjim školama Sisačko-moslavačke ţupanije, te bi se Općina
Lipovljani mogla posluţiti upravo ovim materijalima, te tako provesti educiranje stanovništva uz
minimalne financijske troškove.Osim što bi ove promotivne brošure mogle biti podijeljene po
domaćinstvima diljem općine, u sklopu buduće knjiţnice i čitaonice u centru Lipovljana mogao
bi biti postavljen i info pult sa svim materijalima na temu ekologije.
Sve navedene aktivnosti, kao i planirani projekti doprinjet će ne samo zaštiti okoliša i smanjenju
utjecaja štetnih tvari na tlo, vodu i zrak na području Općine, već će i unaprijediti cjelokupnu
kvalitetu ţivljenja svih mještana, te učiniti općinu mjestom ugodnijim za ţivot, rad i boravak.
Rezultati realizacije aktivnosti:
Količina recikliranog otpada je u porastu
proizvedene količine prijavljenog otpada su u brţem porastu
smanjen broj divljih odlagališta
povećan broj volontera u akcijama sanacija divljih odlagališta
smanjeni troškovi odvoza otpada
povećan prihod komunalnog poduzeća i Općine, kroz plansko gospodarenje otpadom
i recikliranje sirovina
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
77
8.2. VODA
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
78
8.2. VODA
8.2.1. Zakonski okvir
Temeljni propis za zaštitu voda je Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) koji odreĎuje pravni
status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama (korištenje, zaštita voda, ureĎenje
vodotoka), način organiziranja i obavljanja poslova gospodarenja vodama, rad vodopravne
inspekcije i drugo. Temeljem tog zakona donesen je niz provedbenih propisa, od kojih su vaţniji:
Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99), Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98), Uredba o
opasnim tvarima u vodama (NN 78/98), Pravilnik o graniĉnim vrijednostima pokazatelja,
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01), Pravilnik o
utvrĊivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), Pravilnik o zdravstvenoj
ispravnosti vode za piće (NN 128/04), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96)
te Drţavni plan obrane od poplava (NN 8/97).
8.2.2. Stanje
Vodotoci na teritoriju Općine Lipovljani gravitiraju Parku prirode Lonjsko polje i pripadaju
slivnom području Subocka- Strug (koje obuhvaća područje općine Lipovljani, Jasenovac i Grada
Novska).
Podzemne vode od velikog su značaja za prostor Općine, a naročito za prostor Parka prirode
Lonjsko polje, budući je ovo močvarno područje koje izrazito ovisi kako o plavljenju tako i o
podzemnim vodama. Kada se radi o specifičnosti vodnog reţima u tlu, treba naglasiti da se ovdje
radi o nearteškoj vodi, koja se formira isključivo iz padalina na vlastitom području.
U Sisačko moslavačkoj ţupaniji sa praćenjem kakvoće voda započelo se krajem 2004. godine,
uzorkovanje i analiza vode su nastavljeni tijekom proteklih godina, a nastavljaju se i dalje.
Izbor voda II. reda, koje se analiziraju, izraĎen je na temelju dostupnih i iskustvenih podataka,
saznanja o mogućim opterećenjima, utjecaja pojedinih voda na zdravlje stanovnika, te na temelju
mišljenja i sugestija Hrvatskih voda, koje već godinama prate kakvoću voda na vodama I. reda
(drţavnim vodotocima), te imaju iskustva u izboru mjesta i načina uzorkovanja voda.
Tako je odreĎeno ukupno 20 mjernih mjesta na vodama diljem ţupanije, na kojima se obavlja
ispitivanje kakvoće i to:
- na slivnom području VGI Banovina ispituju se vode rijeka Petrinjčice, Glinice, te potoka
Utinje, Perne i Lekeničkog potoka.
- na slivnom podruĉju VGI Subocka – Strug ispituju se vode potoka Brestaĉe, kanala
Veliki Strug, jezera Pakra i Novljanskog jezera, te ribnjaka Piljenice
- na slivnom području VGI Lonja -Trebeţ ispituju se vode potoka Ludinice, Gračenice i
Repušnice, te jezera Mikleuška i Bajer
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
79
- u Parku prirode Lonjsko polje ispituju se vode rijeke Ĉesme, mrtvaja Krapje dol i
retencija Lonjsko, Mokro polje i Opeke.
Program sustavnog monitoringa kakvoće voda II. reda u Sisačko-moslavačkoj ţupaniji obuhvaća
uzorkovanje i mjerenje pokazatelja koji se ispituju i u programu ispitivanja kakvoće na drţavnim
vodama (vode I reda) u sklopu nacionalnog monitoringa, te je sukladan Uredbi o klasifikaciji
voda („Narodne novine“ br. 77/98), Uredbi o opasnim tvarima („Narodne novine“ br. 78/98) i
Drţavnom planu za zaštitu voda („Narodne novine“ br. 8/99).
Program monitoringa (praćenja kakvoće voda II reda) obuhvaća analiziranje sljedećih
parametara: A-fizikalno kemijskih; B- reţima kisika; C- hranjivih tvari; D- mikrobioloških; E-
bioloških pokazatelja, te neki od pokazatelja druge skupine F - metali: kadmij; olovo, ţiva, i G
skupine - organski spojevi: atrazin, PCB, lindan, DDT, endrin, heptaklor, DDE, HCH.
Mjesta uzorkovanja na slivnom području Subocka-Strug, te u parku prirode Lonjsko polje, koji
su usko vezani uz Općinu Lipovljani,uz razloge izbora istih prikazani su u tablici kako slijedi:
SLIVNO PODRUĈJE VGI SUBOCKA-STRUG
RED.
BR.
VODOTOK MJESTO
UZORKOVANJA
RAZLOG IZBORA
1 Kanal Veliki Strug Lokacija Bročice Utjecaj na kakvoću voda
Lonjskog polja
2 Potok Brestača Lokacija Brestača Blizina i utjecaj na
Lonjsko polje
3 Novljansko jezero Lokacija jezera Koristi se u rekreacijske
svrhe
4 Jezero Pakra Lokacija Banova Jaruga Koristi se u rekreacijske
svrhe
5 Jezero Piljenice Piljenice Nije u funkciji, koristilo
se za uzgoj ribe
PP LONJSKO POLJE
1 Česma Na ušću Lonje Prima otpadne vode i ima
utjecaj na Lonjsko polje
2 Mrtvaj Krapje Đol Kod sela Drenov Bok Vodozahvat
3 Retenacije Lonjsko
polje, Mokro polje i
Opeke
U vrijeme poplava Utjecaj zagaĎivača na
retencijske vode
Ocjenjivanje kakvoće površinski voda temeljem rezultata ispitivanja obavlja se izračunom
mjerodavne vrijednosti te klasifikacijom voda sukladno Uredbi o klasifikaciji voda („Narodne
novine“ br. 77/97), nakon statističke obrade podataka za svaki pojedini pokazatelj, kao i za svaku
skupinu pokazatelja.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
80
Vrsta I: podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon
dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje
se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve).
Vrsta II: vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za
sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida) ili koje se nakon odgovarajućeg
proĉišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.
Vrsta III: vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za
kakvoćom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se proĉišćavaju da bi se koristile za
odreĊene namjene.
Vrsta IV: vode koje se mogu koristiti iskljuĉivo uz proĉišćavanje na podruĉjima gdje je
veliko pomanjkanje vode.
Vrsta V: vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne
zadovoljavaju kriterije
Zbirni rezultati ispitivanja, dobiveni statističkom obradom pojedinačnih rezultata analiza
(učestalost uzorkovanja i pokazatelji kakvoće voda) prikazani su u tablicama kako slijedi:
Ocjena kakvoće voda uzetih uzoraka:
Vrsta
voda
Oznaka
bojom
Pojašnjenje oznake bojom
I podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom
stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u
prehrambenoj industriji
II vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za
kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi,
III vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju
posebne zahtjeve za kakvoćom vode, te u poljoprivred
IV vode koje se mogu koristiti iskljuĉivo uz proĉišćavanje
na podruĉjima gdje je veliko pomanjkanje vode.
V vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve
namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
81
Vrste voda po skupinama i kakvoći vode uzetih uzoraka:
- Kanal Veliki Strug
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI II
B- REŢIM KISIKA III
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI IV
D- MIKROBIOLOŠKI IV
E- BIOLOŠKI III
F- KOVINE IV
G- ORGANSKI SPOJEVI I
- potok Brestaĉa
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI III
B- REŢIM KISIKA II
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI IV
D- MIKROBIOLOŠKI IV
E- BIOLOŠKI I
F- KOVINE III
G- ORGANSKI SPOJEVI I
- Novljansko jezero
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI II
B- REŢIM KISIKA II
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI IV
D- MIKROBIOLOŠKI II
E- BIOLOŠKI II
F- KOVINE IV
G- ORGANSKI SPOJEVI I
- jezero Pakra
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI II
B- REŢIM KISIKA III
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI V
D- MIKROBIOLOŠKI III
E- BIOLOŠKI II
F- KOVINE III
G- ORGANSKI SPOJEVI I
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
82
- ribnjak Piljenice
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI II
B- REŢIM KISIKA II
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI V
D- MIKROBIOLOŠKI IV
E- BIOLOŠKI II
F- KOVINE III
G- ORGANSKI SPOJEVI I
PP LONJSKO POLJE:
- rijeka Ĉesma
- Krapje Đol
- Retencija Lonjsko polje
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI II
B- REŢIM KISIKA IV
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI IV
D- MIKROBIOLOŠKI II
E- BIOLOŠKI I
F- KOVINE I
G- ORGANSKI SPOJEVI I
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI II
B- REŢIM KISIKA III
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI IV
D- MIKROBIOLOŠKI III
E- BIOLOŠKI II
F- KOVINE II
G- ORGANSKI SPOJEVI II
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI II
B- REŢIM KISIKA III
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI IV
D- MIKROBIOLOŠKI III
E- BIOLOŠKI II
F- KOVINE II
G- ORGANSKI SPOJEVI II
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
83
- retencija Opeke
Pokazatelji skupine Vrsta voda
A- FIZIKALNO KEMIJSKI III
B- REŢIM KISIKA II
C- REŢIM HRANJIVIH TVARI V
D- MIKROBIOLOŠKI III
E- BIOLOŠKI II
F- KOVINE II
G- ORGANSKI SPOJEVI I
UsporeĎujući vrstu voda vodotoka u VGI Subocka Strug, s podacima mjerenja iz prethodnih
godina, a obzirom na skupinu parametara, moţe se utvrditi da se vrsta voda nekih vodotoka
proteklih 5 godina pogoršala, a to je naročito izraţeno kod ribnjaka Piljenice i potoka Brestača.
Poboljšanje kakvoće voda ne biljeţi niti jedan vodotok.
Iako je područje bogato vodama, u većini slučajeva to su površinske vode, koje nisu visoke
kakvoće i mikrobiološki nisu pogodne za piće.
Za sada se područje Općine opskrbljuje s vodom iz kopanih i/ili bušenih bunara, a vrlo je mali
broj kućanstava priključen na vodovodnu mreţu (svega 108 kućanstava).
Tijekom 2009.godine na području je Općine provedeno je 9 kilometara vodovodne mreţe, a
tijekom 2010. očekuje se izgradnja dodatnih 15 kilometara koje sufinancira Ministarstvo
gospodarstva,rada i poduzetništva, te će provedbom radova biti obuhvaćena sva naselja na
području općine. Općina Lipovljani je u planu općinskog proračuna za 2010.godinu predvidjela
izgradnju dodatnih 2,3 kilometra mreţe prema naselju Piljenice.
Vodocrpilište je u Drenovom Boku, a vodomjer se nalazi na općinskoj granici s Općinom
Jasenovac.
Ispravnost vode za piće
Zavod za javno zdravstvo Sisačko moslavačke ţupanije odgovoran je za praćenje zdravstvene
ispravnosti vode za piće prema istoimenom Pravilniku iz 1994. godine. Kakvoća voda se prati od
kraja 2004. godine, a izvješće podnosi Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode.
Mikrobiološke analize voda obavlja Laboratorij za mikrobiologiju voda, namirnica i briseva
Sluţbe za zdravstvenu ekologiju. Pokazatelji koji se odreĎuju u vodi (ovisno o vrsti i namjeni
iste) su: broj kolonija na 37 ˚C , broj kolonija na 22 ˚C , ukupni koliformi/ fekalni koliformi ,
Escherichia coli, enterokoki, Pseudomonas aeruginosa, Clostridium perfringens,i salmonele.
Zavod za javno zdravstvo vrši uzorkovanje i analizu voda tri-šest puta godišnje (ovisno o
vodotoku/vodi), osim na vodama (retencijama) u Parku prirode Lonjsko polje, gdje su uzorci
uzeti samo jedan puta godišnje i to za vrijeme visokih voda (poplava). Najbolja kvaliteta vode je
ona koja proizlazi iz ureĎaja za obradu sirove vode, na kojem je sva voda kemijski ispravna.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
84
Stanje u odvodnji sanitarno fekalnih i ostalih otpadnih voda
U funkciji zaštite voda od onečišćenja od posebnog je značenja odvodnja otpadnih voda i stanje
izgraĎenosti sustava javne odvodnje. Na području Općine postoji djelomično izgraĎena
kanalizacijska mreţa i to samo za dio naselja Lipovljani, sekundarna kanalizacijska mreţa od
središta Lipovljana do autoceste, i sjeverno od naselja manji dio kanalizacijske mreţe u Ulici
Kralja Tomislava. U ostalim naseljima nema izgraĎene kanalizacijske mreţe, niti ureĎaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u
melioracijske kanale ili kanale uz prometnicu.
Puštanje otpadnih voda direktno u kanale koji inače sluţe za melioracijsku odvodnju, direktno
utječe na kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Zasigurno pridonose neispravnoj
mikrobiološkoj kvaliteti vode za piće.
U Ţupaniji je prisutna preraĎivačka industrija, a u razvojnim planovima za općinu Lipovljani
predviĎa se i izgradnja nove gospodarske zone. Prema novim planovima, širenje kolektorske
mreţe i industrijske zone će se spajati na izgraĎene sustave odvodnje, ali prethodno moraju
vlastitim sredstvima dovesti kakvoću vode na onu koja je postavljena vodopravnim dozvolama.
Stanje u melioracijskoj odvodnji
Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih graĎevina i ureĎaja za odvodnju viška voda sa
poljoprivrednih i drugih površina, što ima za posljedicu bolje korištenje poljoprivrednog
zemljišta. Na području Općine Lipovljani nalazi se mreţa ovakvih manjih ili većih kanala, uz
poljoprivredno obradive površine i ceste.
Odrţavanje kanala I. i II. reda financiraju Hrvatske vode, odnosno pravna osoba za obavljanje
poslova upravljanja vodama iz sredstava slivne vodne naknade, dok se za kanale III. i IV. reda
brinu vlasnici i korisnici zemljišta u melioracijskom sustavu. Prema procjeni Hrvatskih voda, a i
predstavnika Općine Lipovljani, jedan od većih problema kako zaštite okoliša tako i kočnice
razvoja područja su upravo kanalske mreţe na području Općine koje su u lošem stanju. Kanali su
zamuljeni i obrasli raslinjem, pa čak i drvećem. U kanale se često bacao otpad od poljoprivrednih
djelatnosti, kao što je granje, lešine, ambalaţa od pesticida, te se često na kanale spajaju ispusti iz
septičkih jama. Takav sustav nije funkcionalan i uzrok je plavljenja poljoprivrednih površina čak
i za manjih kiša.
Prema mišljenju Hrvatskih voda jedan od vaţnijih razloga je i neprimjeren Zakon o financiranju
gospodarstava koji je izdvojio odrţavanje osnovne i detaljne kanalske mreţe. Uz to, problemi su
što je kanalska mreţa gusta i što se slabo provodi naplata slivne naknade. Proces dovoĎenja
kanala u nulto stanje podrazumijeva krčenje šiblja i sječu stabala odnosno čišćenje kanala od
raslinja s paljenjem, vaĎenjem i zakopavanjem panjeva, i uklanjanjem tretiranog podrasta,
izmuljenje kanala, čišćenje propusta i dr.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
85
Korištenje vodnih snaga
Na dionicama vodenih tokova koji pripadaju području Općine Lipovljani nema i nije planirano
hidroenergetsko iskorištavanje riječnih i vodenih potencijala.
Iskorištavanje voda za uzgoj riba
Na juţnom dijelu Općine Lipovljani, izgraĎeni su ribnjaci «Lipovljani» (i juţnije Sloboština).
Osim gospodarskog značaja i krajobraznih karakteristika velikih vodenih ploha, ribnjaci imaju
poseban značaj za ptičje populacije-ptice močvarice nalaze hranilišta na ovom prostoru.
Dovodni kanal duţine 4575 m napaja ribnjake s vodozahvatom na rijeci Pakri, koji omogućava
zahvaćanje vode za pogon ribnjaka. U ribnjacima Lipovljani postoje kazete za sve kategorije
uzgoja (matičnjake, mrijestilišta, predgrijališta, rastilišta, mladičnjaci, tovilišta i zimovnici).
Gravitacijsko ispuštanje vode iz izlovnih jama vezano je na ispusne objekte koji su vezani na
glavni odvodni kanal (potok Zeljan), te prema vodotoku Trebeţ.
Smanjenje proizvodnje na ribnjaku RJ Ribnjičarstvo Lipovljani uzrokovano ratnim djelovanjima,
brzo dovodi do obrastanja plitkih vodenih površina, te nestanka staništa i hrane za brojnu faunu
vezanu uz ribnjake. Očuvanje proizvodnje na ribnjacima nije samo gospodarski značajno, već je
i u interesu zaštite prirode.
UtvrĎivanje stanja kvalitete voda na prostoru Općine Lipovljani i Parka prirode provodi se
isključivo prema programu Hrvatskih voda (u dijelu Parka prirode), na kojega suglasnost daje
Drţavna uprava za vode, a na lokalnim vodama, utvrĎuje se stanje prema programu utvrĎenom u
Ţupanijskom planu za zaštitu voda.
8.2.3. SWOT ANALIZA
SNAGE SLABOSTI
Velike vodene površine
Kontinuirana ulaganja u vodoopskrbnu
mreţu
Većina kućanstava ima kopane i/ili
bušene bunare za opskrbu pitkom
vodom
Dobra podloga za kvalitetnu
melioraciju tla
Kontinuirano ulaganje u izgradnju
kanalizacijske mreţe
Mali broj kućanstava priključen na
vodovodnu mreţu (svega 108)
Većina kućanstava (oko 50%) nema
kanalizacijsku mreţu
Područje bogato vodom, ali voda često
nije za piće
Zapušteni i zarasli melioracijski kanali
Zbog snaţnog djelovanja površinskih
voda, te čestih i velikih površina pod
vodom, voda u bunarima često nije za
piće
Otpadne i fekalne vode najvećim
dijelom se ispuštaju u otvorene kanale
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
86
Mogućnost većeg organiziranog uzgoja
ribe u postojećim ribnjacima Lipovljani
Razvoj turizma baziran na ljepotama
Lonjskog polja i močvarnih staništa
Korištenje sredstava iz pred pristupnih
EU fondova
Puštanje fekalnih i otpadnih voda u
kanale uzrokuju teška onečiščenja vode
i tla
Nedostatak financijskih sredstava za
izgradnju kanalizacijske mreţe
Nedostatak financijskih sredstava za
izgradnju vodovodne mreţe
Mali interes kućanstava za priključenje
na vodovodnu ili kanalizacijsku mreţu
8.2.4. Ciljevi
CILJ : Oĉuvati kvalitetu vodotokova i vodenih akumulacija
Podciljevi:
- Izgraditi vodoopskrbnu mreţu kroz sva naselja Općine i omogućiti kvalitetnu opskrbu
pitkom vodom
- Izgraditi ti kanalizacijsku mreţu kroz sva naselja Općine
8.2.5. Akcijski plan
Aktivnost nositelj razdoblje
provedbe
Resursi i objašnjenja
predloţene aktivnosti
1. Kontinuirane aktivnosti u domeni zaštite voda
1.1. Praćenje kakvoće vode i
mikrobiološke analize
Laboratorij za
mikrobiologiju
voda,
namirnica i
briseva
Sluţbe za
zdravstvenu
ekologiju
2011-..... - redovna aktivnost
labaratorija
- uzorci se kontroliraju
najmanje 6 puta godišnje
- po potrebi na zahtjev
fizičkih i/ili pravnih osoba
1.2. Osigurati usklaĎenost sa
zakonima i pravilima
postupanja (zaštita
podzemnih voda; preporuka
u odnosu na rizik od poplava)
Hrvatske
vode d.o.o,
LipKom d.o.o
2011 -uvidom stanja na terenu
utvrditi moguće izvore
onečišćenja i stanje slivnih i
melioracijskih kanala
-aktivnost je u nadleţnosti
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
87
Hrvatskih voda d.o.o
1.3. Čišćenje i odrţavanje
melioracijskih kanala na
području
Hrvatske vode
d.o.o, Općina
Lipovljani,
vlasnici
parcela
2011-.... -uvidom stanja na terenu
odrediti prioritete čišćenja i
raskrčivanja melioracijskih i
odvodnih kanala
-kanali I i II reda u
nadleţnosti su Hrvatskih voda
d.o.o, uz brigu o odrţavanju i
čišćenju
- kanali III i IV reda u
nadleţnosti su vlasnika parcela,
te su isti duţni i brinuti se o
njima
- Općina moţe donijeti
uredbu kojoj se pozivaju svi
vlasnici zemljišta na odrţavanje
kanala, a u slučaju ignoriranja
vlasnika čišćenje mogu obaviti
djelatnici LipKom-a, te
ispostaviti račun vlasniku
zemljišta za obavljene poslove
1.4. Pregled potencijalnih
izvora zagaĎenja vode
Općina
Lipovljani
LipKom
d.o.o
2011 -uvidom stanja na terenu
obavljenom od strane
komunalnih djelatnika utvrditi
potencijalne izvore zagaĎenja
površinskih i dubinskih voda
-potencijalne izvore
zagaĎenja provjeriti sukladno
Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja,
opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama
-fizička ili pravna osoba
koja uzrokuje onečišćenje duţna
je isto sanirati ili koristiti
zaštitne filtere
-aktivnost ne zahtjeva veće
financijske izdatke, te moţe biti
uveden kao redovna djelatnost
komunalnih djelatnika
1.5. Izbjegavajnje uporabe
pesticida i štetnih kemikalija
Svi
potencijalni
korisnici
2011-.... -Općina ili udruge s
područja Općine mogu biti
pokretači okruglih stolova,
edukacija ili izrade promotivnih
materijala o smanjenoj upotrebi
pesticida i štetnih kemikalija
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
88
koji svojim djelovanjem
zagaĎuju vodotokove
-potencijalni predavači
mogu biti iz nadleţne
poljoprivredno savjetodavne
sluţbe
-aktivnost ne iziskuje veće
financijske izdatke
1.6. Na postojećoj web
stranici Općine razviti
dodatne stranice prirode
vrijednosti
Općina
Lipovljani
2011 -na web stranicama Općine
postaviti fotogaleriju
vodotokova uz prikladan tekst o
vaţnosti voda i poziv za
njihovo očuvanje
-ne zahtijeva veće finacijske
izdatke
2. Vodoopskrba
2.1. IshoĎenje potrebnih
dozvola i izrada projekten
dokumentacije za izgradnju
Vodoopskrbne mreţe kroz
sva naselja Općine
Općina
Lipovljani
2011-2015 -Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetništva odobrilo je
sredstva za izgradnju 15 km
vodoopskrbne mreţe, a Općina
predvidjela u proračunu za
2010.godinu sredstva za
izgradnju 2,3 km mreţe.
- Općina je tijekom 2010
ishodila sredstva za izradu
potrebne dokumentacije
2.2. ProvoĎenje
vodoopskrbne mreţe kroz
sva naselja općine
Općina
Lipovljani,
LipKom d.o.o
2011-2015 - Osim Ministarstva
gospodarstva, projekti mogu biti
sufinancirani iz predpristupnih
EU fondova, te Sisačko
moslavačke ţupanije
2.3. Definiranje poticajnih
mjera za priključenje
stanovništva na
vodoopskrbnu mreţu
Općina
Lipovljani,
LipKom d.o.o
2011-2015 -iskustvo u drugim
jedinicama lokalne samouprave
je pokazalo povećan broj
priključaka na vodoopskrbnu
mreţu kad je stanovništvu
pruţena mogućnost
višemjesečne otplate
-cijenu priključka za
kućanstvo i/ili gospodarski
subjekt je definirana, te se svi
podaci kao i dogovor o uvjetima
plaćanja mogu dobiti u
prostorima Lipkom-a
2.4. Promicati inicijative o Općina 2011-.... - Fond za zaštitu okoliša i
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
89
zaštiti i štedljivoj potrošnji
vode
Lipovljani,
udruge s
područja
Općine
energetsku učinkovitost je
razradio program koji potiče
ekološki i štedljivi pristup
potrošnji
- na web stranicama Općine
promicati i propagirati
vodotokove na području Općine
te apelirati na njihovo očuvanje
-aktivnost ne zahtijeva veće
financijske izdatke za koje je
potrebno sufinanciranje
3. Odvodnja
3.1. IshoĎenje potrebnih
dozvola i suglasnoti, te izrada
potrebne projektne
dokumentacije
Općina
Lipovljani
2011-2015 - Općina je ishodila potrebne
suglasnosti i projektnu
dokumentaciju
- tijekom 2010 potpisan je
ugovor sa Hrvatskim vodama
d.d, o izradi glavnog projekta
Kolektora Ko3 s kanalima
3.2. Provesti mreţu odvodnje
otpadnih i kanalizacijskih
voda kroz naselja Općine
Općina
Lipovljani,
LipKom d.o.o
2011-2015 - provoĎenje mreţe
odvodnje otpadnih i
kanalizacijskih voda s područja
Općine smanjit će zagaĎenja tla,
vode i zraka na području općine
- aktivnost moţe biti
sufinancirana iz sredstava Fonda
regionalnog razvoja,
Ministarstva poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja
(mjera 8), Ministarstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva, iz
proračunskih sredstava fondova
Sisačko moslavačke ţupanije, te
pretpristupnih EU fondova (IPA
III, zaštita okoliša)
- zbog velikog obima posla,
izgradnja kanalizacije bi trebala
biti podijeljena u nekoliko faza,
te je realno za očekivati da bi
izgradnja kompletne
kanalizacijske mreţe trajala
duţe od 5 godina, koliki je
vremenski obuhvat ovoga plana
3.3. Definiranje poticajnih
mjera za priključenje na
Općina
Lipovljani,
2011 - izradom poticajnih mjera
(mogućnost otplate na nekoliko
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
90
mreţu odvodnje otpadnih i
kanalizacijskih voda
LipKom d.o.o rata, ekonomski mala cijena
mjesečnih ili kvartalnih računa i
sl.) potaknuti stanovništvo na
što veći broj upita i zahtijeva za
priključenjem
- aktivnost treba provoditi
tijekom izgradnje kanalizacijske
mreţe, ili nakon uvoĎenja iste
kroz naselja Općine
- obavijest o poticajnim
mjerama i mogućnostima
priključenja moguće je
razdijeliti kućanstvima tijekom
redovne isporuke računa za
komunalne usluge
-ne zahtijeva veće
financijske izdatke
8.2.6. Rezultati realizacije aktivnosti
Biološka i kemijska analiza vode ostaje ista, nema znakova većih zagaĎenja
vodoopskrbna mreţa pokriva sva naselja u Općini
mreţa odvodnje otpadnih voda pokriva sva naselja u Općini
povećan broj korisnika vodoopskrbne mreţe za 400%
Povećan broj korisnika kanalizacijske mreţe 500%
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
91
8.3. ZRAK
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
92
8.3. ZRAK
8.3.1. Zakonska regulativa
Temeljni propis je Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) kojim se odreĎuju mjere, način
organiziranja, provoĎenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Zakon definira izvore
emisija kao stacionarne i pokretne. Stacionarni izvori mogu biti toĉkasti (postrojenja,
tehnološki procesi, industrijski pogoni, ureĎaji i graĎevine koji onečišćenja u zrak ispuštaju kroz
za to oblikovane ispuste) i difuzni (ureĎaji, površine i druga mjesta iz kojih se onečišćujuće tvari
u zrak unose bez posebnih ispusta/dimnjaka). Pokretni izvori su prijevozna sredstva (motorna
vozila, lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi). Zakon definira tri kategorije kakvoće zraka
(prema razini onečišćenja, s obzirom na granične i tolerantne vrijednosti): prva kategorija je
čist ili neznatno onečišćen zrak u kojemu nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za
jednu onečišćenu tvar; druga kategorija je umjereno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene
GV za jednu ili više onečišćujućih tvari, ali ne i tolerantne vrijednosti; treća kategorija je
prekomjerno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više
onečišćujućih tvari.
Onečišćujuće tvari u zraku, granične i tolerantne vrijednosti onečišćujućih tvari te granice
procjenjivanja definirane su Uredbom o graniĉnim vrijednostima oneĉišćujućih tvari u zraku
(NN 133/05).
Gradovi i općine izraĎuju Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za područje grada/ općine
u kojem je razina onečišćenosti zraka iznad graničnih vrijednosti uvećanih za granicu tolerancije
(tzv. tolerantne vrijednosti).
Osim spomenute Uredbe temeljem Zakona o zaštiti zraka, doneseni su i sljedeći provedbeni
propisi: Uredba o graniĉnim vrijednostima emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04, 98/05); Uredba o tvarima koje
oštećuju ozonski sloj (NN 120/05); Uredba o kritiĉnim razinama oneĉišćujućih tvari u
zraku (NN 133/05); Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05); Pravilnik o praćenju kakvoće
zraka (NN 155/05); Pravilnik o praćenju emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora (NN 1/06); Uredba o utvrĊivanju lokacija postaja u Drţavnoj mreţi za trajno
praćenje kakvoće zraka (NN 4/02); Program mjerenja kakvoće zraka u drţavnoj mjeri za
trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02)4.
Pravilnikom o Katastru emisija u okoliš (NN 36/96, temeljem Zakona o zaštiti okoliša)
propisuju se izmeĎu ostalog i način prijave emisija u okoliš za kolektivne i pojedinačne izvore
emisija u zrak.
Od meĎunarodnih konvencija i protokola o zaštiti zraka Hrvatska je potpisala i ratificirala:
Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Konvenciju o dalekoseţnom
prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP Konvencija) s Protokolom o zajedničkom praćenju i
procjeni dalekoseţnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (EMEP Protokol) i
Protokolom o daljnjem smanjenju emisija sumpora, te Montrealski protokol o tvarima koje
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
93
oštećuju ozonski omotač, a potpisan je Kyoto protokol, te protokoli prema LRTAB konvenciji
koji još nisu stupili na snagu (protokoli o daljnjem smanjenju emisije sumpora te o suzbijanju
zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona).
Vaţeća Uredba o utvrĎivanju lokacija postaja u Drţavnoj mreţi za trajno praćenje kakvoće zraka
i pripadni Program mjerenja doneseni su temeljem starog zakona o zaštiti zraka (iz 1995.
godine).
8.3.2. Stanje na podruĉju
Na području Sisačko moslavačke ţupanije stanice za mjerenje kakvoće zraka nalaze se u Sisku i
Kutini. Podaci se svakodnevno prikupljaju, a jednom godišnje izraĎuje se izvješće s prosječnim
vrijednostima mjerenih elemenata. Izvješće izraĎuje Zavod za javno zdravstvo Sisačko
moslavačke ţupanije.
Bliţa mjerna postaja Općini Lipovljani nalazi se u Kutini, pa su za podatke o kvaliteti zraka na
području Općine Lipovljani uzeti u razmatranje podaci iz ove mjerne postaje. Kako cjelovito
godišnje izvješće za 2009.godine još nije izraĎeno, korišteni su podaci mjerenja do rujna 2009.
Ocjena kakvoće zraka izraĎena je na temelju usporedbe izmjerenih vrijednosti i vrijednosti (GV i
TV) iz Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN broj 133/05), te se
moţe zaključiti sljedeće:
SUMPORNI DIOKSID
-srednja godišnja koncentracija sumpornog dioksida izmjerena na automatskoj mjernoj
postaji je 7,34 Ng/m3, te nije prekoračivala graničnu vrijednost od 50 Ng/m
3 ;
-maksimalne dnevne koncentracije nisu prekoračivale granične vrijednosti (GV 24 satne) od
125 Ng/m3;
-satne koncentracije sumpornog dioksida tijekom godine nisu prekoračivale granične
vrijednosti od 350 Ng/m3;
-obzirom na koncentracije sumpornog dioksida zrak je I kategorije
DUŠIKOV DIOKSID
-srednja godišnja koncentracija dušikovog dioksida je bila 16,82 Ng/m3, te nije prekoračivala
GV od 40 Ng/m3;
-maksimalne dnevne koncentracije niti u jednom mjesecu nisu prelazile GV (24-satni) od 80
Ng/m3;
-zrak je obzirom na koncentracije dušikovog dioksida bio I kategorije;
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
94
SUMPOROVODIK
-srednja godišnja koncentracija sumporovodika je bila 1,05 Ng/m3, što je ispod granične
vrijednosti od 2 Ng/m3;
-maksimalne dnevne koncentracije sumporovodika tijekom godine su prekoračivale GV (24-
satni) od 5 Ng/m3 3 (tri) puta (zakonom je odreĎeno da GV (24-satni) ne smije biti prekoračena
više od 7 puta tijekom kalendarske godine);
- 12-satne koncentracije su 23 puta tijekom 2008. godine prekoračivale vrijednosti od 10
Ng/m3;
- obzirom na prethodno izneseno zrak je III kategorije;
LEBDEĆE ĈESTICE
-srednja godišnja koncentracija lebdećih čestica je bila 38,34 Ng/m3; što je ispod zakonom
dozvoljene GV (godišnje od 40 Ng/m3);
-zabiljeţeno je 86 prekoračenja GV od 50 Ng/m3 (24 satne vrijednosti), zakonom GV ne
smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine;
-zabiljeţeno je 30 prekoračenja TV od 75 Ng/m3 (24 satne vrijednosti), a TV (24 satna) ne
smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine;
-obzirom na prethodno izneseno zrak je bio II kategorije;
AMONIJAK
-srednja godišnja koncentracija amonijaka je 12,66 Ng/m3, što je ispod GV (godišnje) od 30
Ng/m3;
-u 2008. godini dnevne koncentracije amonijaka su bile prekoračene 5 puta GV (24-satne) od
100 Ng/m3, a zakonom GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine;
-obzirom na koncentracije amonijaka zrak je I kategorije;
Satne koncentracije sumporovodika su u 23 slučaja prelazile vrijednosti od 10 Ng/m3 , a obzirom
na izneseno zrak u Kutini je III kategorije (prema podacima sa automatske mjerne postaje u
Kutini);
Tijekom protekle godine, srednje godišnje koncentracije onečišćujućih tvari na svim mjernim
mjestima, osim na K3 (Meteorološki krug) za amonijak, su bile ispod graničnih vrijednosti.
Prekoračenja graničnih dnevnih konc. amonijaka (24 satni uzorci) registrirana su na dva mjerna
mjesta i to: po dva prekoračenja na K2 (Vatrogasni dom) i dest prekoračenja na K3
(Meteorološki krug) na kojem je srednja godišnja koncentracija amonijaka (aritmetička sredina)
na razini godišnje granične vrijednosti. Prekoračenja tolerantnih vrijednosti nisu utvrĎena niti na
jednom mjernom mjestu.
Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04; NN 60/08), a temeljom rezultata mjerenja kakvoća
zraka na području grada Kutine, s obzirom na propisane GV (godišnje), razvrstava se za sve
onečišćujuće tvari, na svim mjernim postajama u I kategoriji, osim na mjernoj postaji K3
(Meteorološki krug) za amonijak. Na K3 srednja godišnja koncentracija amonijaka je na razini
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
95
GV godišnje (30,5 Ng/m3), ali je broj prekoračenja GV 24 satnih koncentracija bio veći od
dozvoljenog.
Kako na području Općine Lipovljani ne postoji mjerna stanica za provjeru kvalitete zraka,
iznešeni su podaci iz mjerne stanice Kutina, gdje je zbog industrijske proizvodnje zrak
zagaĎeniji, te ne moţe prikazati pravo stanje. Domet mjerne stanice je oko 10 kilometara, a
zagaĎenost je ipak manja na području Lipovljana.
Većina jedinica lokalne samouprave kao glavni izvor zagaĎenja zraka navodi emisije dima iz
industrije i prometa. Osim industije i prometa, u naseljima bez industrije, velik izvor emisija u
zrak su ne-industrijska loţišta na kruta i tekuća goriva (emisije ugljičnog monoksida, sumpornih
i dušikovih oksida, poliaromatksih ugljikovodika, PAH-ova, čestica i drugih spojeva)
Poseban problem predstavljaju neureĎene deponije na kojima povremeno dolazi do zapaljenja
odbačenog otpada. Kao produkti nekontroliranog gorenja javljaju se dim, plinovi i čaĎa koje
zajedno s ostacima otpada vjetar raznosi u bliţu i dalju okolinu. NeureĎena su odlagališta izvor
neugodnih mirisa, ali i stakleničkih plinova koji utječu na klimatske promjene. Sanacijom će se
takoĎer spriječiti poţari, smanjiti raznošenje otpada vjetrom i neugodni mirisi s odlagališta.
Vaţan izvor stakleničkih plinova su i rashladni ureĎaji (odnosno mediji koje isti sadrţe, poput
freona, aerosola i sl.).
Poseban oblik onečišćenja zraka su neugodni mirisi iz neodrţavanih septičkih jama te sa stočnih
farmi u blizini naselja. Poljoprivreda (naročito stočarstvo) je glavni izvor emisije amonijaka u
zrak (90,7 % amonijaka koji se ispušta u zrak u Hrvatskoj potječe iz poljoprivrede).
Zelene površine, rubovi poljoprivrednog i šumskog zemljišta te tla uz vodotoke, kanale i
prometnice s poznatim alergenom ambrozijom (Ambrosia artemisifola L) predstavljaju velik
problem. Za njihovo uklanjanje zaduţeni su vlasnici, posjednici zemljišta ili ovlaštenici
upravljanja i odrţavanja površina.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
96
8.3.3. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
Velike površine pod šumom
Velike vodene površine
Čist okoliš
Nema velikih zagaĎivača zraka
Vanjski utjecaji zagaĎenosti zraka-
rafinerija u Sisku i industrijski pogoni u
Kutini
Zbog ispušnih plinova uz autocestu tlo
nije pogodno za sve poljoprivredne
kulture
Odlagališta divljeg i poljoprivrednog
otpada, koja često osim tla zagaĎuju i
zrak
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Razvoj ekološke poljoprivrede, bez
uporabe štetnih tvari koje štete tlu, vodi
i zraku
Čiščenje divljih odlagališta smanjit će i
emisije štetnih plinova
Promocija prirodnih ljepota
Utjecaj povećane industrijske
proizvodnje u Kutini, zbog koje je
kvaliteta zraka na zabrinjavajućoj razini
Povećan promet autocestom moţe
uzrokovati i zagaĎenost zraka u širem
pojasu oko ceste, te time utjecati i na
poljoprivrednu proizvodnju
8.3.4. Ciljevi
CILJ : Oĉuvati kvalitetu zraka
Podciljevi:
- Smanjiti moguća oneĉišćenja na minimum
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
97
8.3.5. Akcijski plan
Aktivnost nositelj razdoblje
provedbe
Resursi i objašnjenja
predloţene aktivnosti
1. Kontinuirana aktivnost u zaštiti zraka
1.1. Kontrole kvalitete zraka Zavod za
javno
zdravstvo
Sisačko
moslavačke
ţupanije
2011-..... - redovna aktivnost zavoda
- mjerne postaje kontroliraju
kvalitetu zraka na svakodnevnoj
bazi
1.2. Osigurati usklaĎenost sa
zakonima i zakonskim
normama
Zavod za
javno
zdravstvo,
Općina
Lipovljani
2011 -uvidom stanja na terenu
utvrditi moguće izvore
onečišćenja
-postupiti sukladno Zakonu
o zaštiti zraka
1.3. Podizanje svijesti o
izvorima zagaĎenja i emisija
CO2
Općina
Lipovljani,
Zavod za
javno
zdravstvo
2011-.... -promotivnim lecima i/ili
brošurama upozoriti
stanovništvo na čimbenike koji
utječu na kvalitetu zraka
-Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost ima
razraĎen program i brošure o
ovom pitanju, koje se mogu
iskoristiti za prezentaciju
stanovništvu na području
Općine
-poticati udruge da osim
redovnih djelatnosti promiču i
ekološke aktivnosti
1.4. Izbjegavajnje uporabe
sprejeva ili ureĎaja koji
uništavaju ozonski omotač
(aerosoli, freoni i sl)
Svi
potencijalni
korisnici
2011 -iako je u današnje vrijeme
sve rijeĎa upotreba sprejeva ili
ureĎaja koji sadrţe štetene tvari
za ozon, oni su još uvijek
prisutni, a upozoravanjem
javnosti na njihovu štetnost, te
ekološkim osvješćivanjem
stanovništva, moguće ih je
smanjiti na još manju razinu
-aktivnost ne zahtijeva
financijska ulaganja
1.5. Pratiti na redovnoj bazi
gospodarske subjekte koji
mogu biti uzrok onečišćenja
Općina
Lipovljani
2011-.... -sadašnje i buduće
gospodarske subjekte na
području općine potrebno je
redovno kontrolirati, kako bi se
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
98
mogućnost zagaĎenja zraka
svela na minimum
-omogućiti stanovništvu da
prijavi na telefonski broj
komunalne sluţbe, ili pismenim
putem potencijalne izvore
zagaĎenja
8.3.6. Rezultati realizacije aktivnosti
Kvaliteta zraka ne pokazuje veća zagaĎenja
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
99
8.4. TLO
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
100
8.4. TLO
8.4.1. Zakonski okvir
Hrvatska još nema temeljni zakon kojim se štiti tlo. Uporaba i zaštita tla (zemljišta) kako
sastavnice okoliša regulirana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02 i
90/05), Zakonom o prostornom ureĊenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04), te
propisima o graĎevinskom, cestovnom i šumskom zemljištu.
Temeljni zakon koji definira korištenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta je Zakon o
poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02 i 90/05). Osim njega svakako treba spomenuti
dva propisa: Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN
12/01), te Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od oneĉišćenja štetnim tvarima (NN
15/92). Ovim pravilnikom se odreĎuje koje se tvari smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište
(tlo), dozvoljene količine štetnih tvari u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja tla i kontrola
onečišćenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo zaštiti od kemijske i biološke degradacije i odrţi
u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Ta je
ujedno i osnovni (nacionalni) propis na temelju kojeg se danas procjenjuje onečišćenje tla
općenito (ne samo poljoprivrednog zemljišta).
8.4.2. Stanje
Glavni izvori onečišćenja tla su slijedeći:
a) sredstva za zaštitu u poljodjelstvu
Onečišćenje tala kemijskim sredstvima (pesticidi, herbicidi, umjetna gnojiva) prisutno je na
područjima intenzivne poljodjelske proizvodnje. O količinama nema dovoljno podataka, jer
nema sustavnog praćenja stanja tala, meĎutim praćenjem stanja površinskih voda moţe se
zaključiti da ono postoji.
b) neureĊena odlagališta i odlaganje otpada na neureĊena odlagališta, uz ceste, putove,
uz rubove šuma
Poznato je da neureĎena odlagališta otpada predstavljaju izvor onečišćujućih tvari za okolna tla,
površinske i podzemne vode. Na području općine postoji veliki broj divljih odlagališta koja su
potencijalna opasnost za onečišćenje okoliša, ali i zdravlja i kvalitete ţivljenja stanovništva.
c) prometni koridori
Prometnice su izvor onečišćenja tla olovom, uljem i prašinom od trošenja kočničkih sustava i
pneumatika te mogućih incidenata na cestama s povećanim prometom (autocesta) i nepovoljno
izvedenim prometnim elementima (izlijevanje štetnih tvari kod sudara, prevrtanja, kvara na
vozilima i drugo).
Uz nabrojane izvore onečišćenja tla potrebno je još spomenuti i
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
101
d) otpadne vode naselja i industrije –neizgraĎeni sustavi odvodnje i ureĎaji za obradu
otpadnih voda,
e) poţari, odnosno spaljivanje na šumskim i poljoprivrednim površinama,
f) eksploatacija mineralnih sirovina te
g) zapuštanje melioriranih obradivih površina i loše odrţavanje vodno gospodarskih
objekata na melioracijskom sustavu.
Uzorci tla na području Sisačko moslavačke ţupanije analiziraju se u laboratoriju Sluţbe za
ekologiju, Zavoda za javno zdravstvo Sisacko-moslavacke ţupanije.
U 2009. godini ispitivanje kakvoće tla obavljeno je na devet lokacija u zaštićenim područjima
Sisačko-moslavačke ţupanije. Na svih devet uzoraka analizirane su koncentracije metala i
metaloida (arsena, olova, kadmija, ţive, nikla, cinka, kroma, molibdena, kobalta i bakra) i
policiklickih aromatskih ugljikovodika.
Rezultati su usporeĎeni s graničnim vrijednostima odreĎenima Pravilnikom o zaštiti
poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, i to vrijednostima za teksturna laka tla,
skeletna tla i tla siromašna humusom (I. grupa), i teksturna teţa i teška tla i tla bogata humusom
(II. grupa) u odnosu na metale, metaloide i PAU, i vrijednostima za gradski mulj i kompost iz
gradskog mulja koji se mogu koristiti na poljoprivrednom zemljištu. Iako Pravilnik nije idealno
mjerilo za odreĎivanje kakvoće tla (naročito obzirom na postojane organske onečiščivaće), on je
u ovom trenutku jedini propis koji pokriva ovo područje. Svi analizirani uzorci tla su
udovoljavali uvjetima propisanim člankom 3. Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od
onečišćenja štetnim tvarima („Narodne novine” broj 15/92), budući da su izmjerene količine
znatno niţe od odreĎenih i zakonom propisanih graničnih vrijednosti
Područje Općine Lipovljani je najvećim dijelom pod poljoprivrednom proizvodnjom, najveći je
dio površina po bonitetu I i II kategorije, pa je za pretpostaviti da se u uzgoju koriste organske
onečišćijuće tvari, ali kako nema podataka mjerenja , ne moţe se reći u kojoj mjeri. Iz
analiziranih uzoraka tla na području ţupanije moţe se samo pretpostaviti da i moguća postojeća
onečišćenja ne prelaze dozvoljene granične vrijednosti.
8.4.3. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
Kvalitetna tla, po bonitetu I i II
kategorije
Stanovništvo se u većoj mjeri bavi
poljoprivredom
Ne postoje veliki zagaĎivači tala
Kanali III i IV reda se slabo odrţavaju i
često su zarasli, što moţe uzrokovati
poplave poljoprivrednih zemljišta i kod
manjih kiša
Stanovništvo još uvijek nedovoljno
upoznato sa ekološkim i tlu
neškodljivim materijalima
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
102
Postojanje divljih odlagališta otpada sa
tvarima koje štete kvaliteti tala
Sporo prihvaćanje novih tehnologija u
poljoprivrednoj proizvodnji
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Razvoj ekološke poljoprivrede, bez
uporabe štetnih tvari koje štete tlu, vodi
i zraku
Čiščenje divljih odlagališta smanjit će i
onečišćenja tala
Poticanje ekološke proizvodnje smanjit
će uporabu štetnih pesticida
Edukacije stanovništva o novim
tehnologijama i načinima
poljoprivredne proizvodnje
Povećana uporaba kemijskih tvari koje
štete okolišu
Moguće štete nastale uz nalazišta nafte
i prirodnog plina eventualnim
rasipanjem sirovina
Slab odaziv stanovništva i slab interes
na edukacije
Nedostatak financijskih sredstava za
obnovu mehanizacije i praćenje novih
tehnologija u poljoprivrednoj
proizvodnji
9.4.4. Ciljevi
CILJ : Oĉuvati kvalitetu tla
Podciljevi:
- Smanjiti upotrebu pesticida
- Razviti ekološku poljoprivredu na podruĉju općine
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
103
9.4.5. Akcijski plan
Aktivnost nositelj razdoblje
provedbe
Resursi i objašnjenja
predloţene aktivnosti
1. Kontinuirane aktivnosti u zaštiti tala
1.1. Kontrole kvalitete tla Upravni odjel
za zaštitu
okoliša i
prirode
2011-..... - kako na području Općine
Lipovljani do sada nisu raĎene
kontrole kvalitete tla, moguće je
podnijeti zahtjev Upravnom
odjelu za zaštitu okoliša i
prirode da napravi kontrolu tla
-aktivnost ne iziskuje veće
financijske izdatke, te je mogu
financirati vlasnici
poljoprivrednih parcela po
potrebi
1.2. Osigurati usklaĎenost sa
zakonima i zakonskim
normama
Općina
Lipovljani,
nadleţna
poljoprivredno
savjetodavna
sluţba
2011 -novi sustav registracije
poljoprivrednog zemljišta-
ARKORD će prikazati stanje na
terenu i površine obraĎivanog i
neobraĎivanog zemljišta. Nakon
upisa korisnika u sustav, utvrdit
će se točne površine koje se ne
obraĎuju, te utvrditi vlasništvo
-postupiti sukladno novom
zakonu o poljoprivrednim
zemljištima 1.3. Podizanje svijesti o
izvorima zagaĎenja Općina
Lipovljani,
Zavod za
javno
zdravstvo
2011-.... -promotivnim lecima i/ili
brošurama upozoriti
stanovništvo na čimbenike koji
utječu na kvalitetu tla
-nadleţna poljoprivredno
savjetodavna sluţba moţe
odrţati predavanja ili radionice
na temu ekološkog uzgoja i
smanjenoj uporabi štetnih
organskih tvari u prihrani tala
1.4. Poticanje na Ekološki
uzgoj
Svi
potencijalni
korisnici
2011 - ekološki uzgoj je sve
prisutniji na poljoprivrednim
zemljištima u Hrvatskoj.
-organizirana predavanja na
ovu temu, i otklanjanje mogućih
sumnji u ovakav način uzgoja,
mogu odrţati djelatnici
poljoprivredno savjetodavne
sluţbe, ili pokazati dobri
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
104
primjeri iz prakse. Koliko god je
uvrijeţeno mišljenje da ekološki
uzgoj daje manje prinose, toliko
je i vaţno naglasiti da ekološki
proizvedeno voće i povrće
postiţe i veću cijenu na trţištu
-ekološki uzgoj potiče
Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja,
pretpristupni EU fondovi i
Sisačko moslavačka ţupanija,
koja je uz grad Varaţdin jedina
na popisu gradova i regija
Europe potpisnica „GMO free“
(uzgoj bez GMO tretiranja) kao
područje bez genetski
modificiranog uzgoja
-aktivnost treba provoditi
kontinuirano
1.5. Promicanje ekološkog
uzgoja i certificiranje eko
proizvoda
Općina
Lipovljani,
nadleţna
poljoprivredno
savjetodavna
sluţba
2011-.... -putem web stranica,
izradom brošura, letaka ili
okruglih stolova organizirati
promicanje ekološkog uzgoja
-savjetodavna pomoć
potencijalnim uzgajateljima o
ekološkom uzgoju, kao i napuci
o certificiranju eko proizvoda
trebaju biti dostupni u nadleţnoj
poljoprivredno savjetodavnoj
sluţbi
-Ministarstvo poljoprivrede,
kao i fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost imaju
izraĎene letke i brošure koje
promiču ovakav uzgoj, pa je iste
moguće zatraţiti na navedenim
mjestima
-Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja, kao
i pretpristupni programi EU
potiču ekološku proizvodnju i
certificiranje proizvoda, uz
mogućnosti sufinanciranja
procesa prilagodbe europskim
standardima
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
105
9.4.6. Rezultati provedenih aktivnosti:
Kvaliteta tla ne pokazuje veća zagaĎenja
povećan broj ekoloških proizvoĎača
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
106
8.5. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA
RAZNOLIKOST
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
107
8.5. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST
8.5.1. Zakonski okvir
Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) je osnovni propis kojim se ureĎuje sustav zaštite i
cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Prema kategorizaciji
Zakona o zaštiti prirode, zaštićene prirodne vrijednosti se prema značaju rasporeĎuju u tri
razreda:
zaštićena područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode,
regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, te spomenik parkovne
arhitekture;
zaštićene svojte: strogo zaštićene divlje svojte, zaštićene divlje svojte i zaštićene
zavičajne udomaćene svojte;
zaštićeni minerali, sirovine i fosili.
Provedbeni propisi Zakona o zaštiti prirode su: Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za oĉuvanje stanišnih
tipova (NN 7/06), Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim
(NN 7/06), Pravilnik o prekograniĉnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama (NN 34/06).
Osim navedenih vrijede i pojedini članci provedbenih propisa donesenih temeljem starog zakona
o zaštiti prirode iz 2003. godine (Pravilnik o zaštiti vodozemaca, Amphibia, Pravilnik o zaštiti
kopnenih puţeva, Gastropoda terrestria, Pravilnik o zaštiti gljiva, Fungi te Pravilnik o
sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa i drugi).
Hrvatska je potpisala i ratificirala niz meĎunarodnih propisa kojima se štiti priroda, kao što su:
Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Paris, 1972. godine (NN -
MeĎunarodni ugovori 12/93), Konvencija o močvarama od meĎunarodne vaţnosti naročito kao
staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija, NN – MU 12/93), Konvencija Ujedinjenih
naroda o biološkoj raznolikosti (NN - MU 6/96) s Protokolom o biološkoj sigurnosti -
Kartagenski protokol (NN - MU 7/02, 13/03), Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i
prirodnih staništa (Bernska konvencija, NN - MU 6/00), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta
divljih ţivotinja (Bonnska konvencija, NN - MU 6/00), Konvencija o europskim
krajobrazima (NN - MU 12/02), Konvencija o meĎunarodnoj trgovini ugroţenim vrstama divlje
faune i flore - CITES Konvencija (NN - MU 12/99) i druge. Na temelju Konvencije o biološkoj
raznolikosti doneseni su Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti
Republike Hrvatske (NN 81/99).
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
108
8.5.2. Stanje
Kako je više od 30% općine u sklopu zaštićenog Parka prirode Lonjsko polje, a 10% površine
zauzimaju površine akumulacija ribnjaka, ovo je područje bogato biljnim i ţivotinjskim vrstama
od kojih su neke i posebno zaštićene. Raznolikost biljnog i ţivotinjskog svijeta na ovom je
području velika i svakako treba postati predmetom zaštite.
Dijelovi Općine koji su u parku prirode Lonjsko polje zaštićeni su unutar granica parka prirode,
te su obuhvaćeni Prostornim planom ureĎenja Parka prirode Lonjsko polje, koji je usvojen u
Hrvatskom saboru tijekom oţujka 2010.godine. Od posebne je vaţnosti sačuvati biljni i
ţivotinjski svijet koji ovdje obitava, te na najmanju moguću mjeru smanjiti utjecaj vanjskih
čimbenika na smanjenje ţivotinjske i/ili biljne populacije (sječe šuma, neplanska izgradnje
objekata i naselja, rušenje gnijezda roda s krovova kuća i sl.), posebice zbog rezervata ptica,
kojih je ovdje zabiljeţeno više od 250 vrsta.
Na juţnom dijelu Općine Lipovljani izgraĎeni su ribnjaci Lipovljani. Šaranski su ribnjaci
umjetna močvarna staništa izuzetne krajobrazne i ornitološke vrijednosti i uvršteni su u popis
ornitološki vaţnih područja u Europi i potencijalnih Ramsarskih područja.
Područje sadrţi kompleks šaranskih ribnjaka sa dobro razvijenom emerznom i plutajućom
vegetacijom, okruţenom hrastovim šumama, livadama i poljoprivrednim krajobrazom. Ribnjaci
su vaţna mjesta za gnijeţĎenje ptica močvarica kao i vaţno hranilište za ptice koje gnijezde u
obliţnjem parku prirode Lonjsko polje, a meĎu ostalima čaplje, ţličarke, patka njorka,štekavac
itd.
Ribnjacima upravljaju Hrvatske šume koja nemaju interesa u proizvodnji riba. Na području
ribnjaka na kojima se uzgaja divlja patka (Anas platyrhinchos) ustanovljeno je uzgajalište
divljači. Glavne opasnosti ornitološkoj vrijednosti područja predstavljaju mogući gubitak
šaranskih ribnjaka uslijed napuštanja proizvodnje riba što vodi brzom obrastanju ribnjaka,
intenziviranje poljoprivrede i prekomjeran ili nedopušten lov. Šire područje ribnjaka Lipovljani,
kompleks je meĎunarodno vaţnih močvarnih staništa za ptice i procijenjeno je kao potencijalno
područje ekološke mreţe EU NATURA 2000. TakoĎer, područje ribnjaka je evidentirano u
Drţavnom zavodu za zaštitu prirode te je upućen prijedlog Sisačko moslavačkoj ţupaniji o
unošenju izmjena u Prostorni plan ţupanije. U budućnosti je nuţno povezati promotivne
aktivnosti i zaštitu ribnjaka sa postojećim parkom prirode koji je postigao velike uspjehe u
aktivnoj zaštiti močvarih staništa.
Očuvanje proizvodnje na ribnjacima nije samo gospodarski značajno, već je i u interesu zaštite
prirode.
Nadalje, trenutno je vaţnija njihova uloga za očuvanje faune močvarica s aspekta zaštite prirode
i posebno krajolika kao velike vodene površine koje nude niz kontroliranih rekreativnih
aktivnosti u prirodi.
Područje nije zaštićeno. Predloţeno je da se područje zaštiti kao ornitološki rezervat, a uključeno
je i u prijedlog Nacionalne ekološke mreţe te u šire područje meĎunarodno vaţno za ptice.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
109
Ukoliko ovo područje bude zaštićeno kao ornitološki rezervat, Sisačko-moslavačka ţupanija će
biti odgovorna za zaštitu. Temeljem Zakona o zaštiti prirode, odgovornost bi mogla prijeći na
park prirode Lonjsko polje budući da područje s njime graniči.
Odrţavanjem razine vode upravljaju Hrvatske šume. Nema aktivnog upravljanja u smislu zaštite
ptica.
Potrebne mjere zaštite su: spriječiti promjenu vodnog reţima nuţnog za uzgoj ribe, osigurati
poticaje za ekstenzivnu i poluintenzivnu proizvodnju riba, regulirati lov i spriječiti krivolov.
Osim populacije ptica ovisnih o ovom području, ribnjaci su vaţno mjesto i kao područje
gnijeţĎenja slijedećih vrsta: bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), kokošica (Rallus aquaticus),
štijoke (Porzana spp.), crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis) i druge, a vaţno je napomenuti da
je ovdje zabiljeţeno jedno od svega nekoliko gnijezdilišta u Hrvatskoj Crnogrlog gnjurca
(Podiceps nigricollis).
Osim hranilišta i obitavališta mnogih vrsta ptica i sisavaca, ovo je vaţno područje za mitarenje
muţjaka patke njorke (Aythya nyroca) a krajem ljeta muţjaci iz cijelog područja parka prirode
Lonjsko polje skupljaju se na ribnjacima Lipovljani za vrijeme mitarenja. U šumi uz ribnjake
zabiljeţena je kolonija sivih čaplji (Ardea cinerea), a značajno područje je i za zaštićenu vrstu
vidru (Lutra lutra).
Park prirode Lonjsko polje sa 250 zabiljeţenih ptičjih vrsta (od čega 134 gnjezdarice) predstavlja
jedno od najvaţnijih područja za ptice u Hrvatskoj, a 1989. je stavljeno na popis Područja vaţnih
za ptice - IBA područja (Important Bird Area). 113 vrsta ptica koje ovdje obitavaju su ugroţene
na nacionalnom nivou ,79 vrsta je ugroţeno na Europskom nivou, 227 vrsta je zaštićeno
Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske, a 133 vrste su zaštićene meĎunarodnim
konvencijama (Bernska, Bonska, Wild Birds Directive)
8.5.3. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
ribnjak Lipovljani, pogodan za
ribnjačarstvo i uzgoj ribe
zaštićene i rijetke biljne i ţivotinjske
vrste koje obitavaju na ovom području
mogućnost zaštite ribnjaka kao
Ornitološkog rezervata
područje ribnajka Lipovljani još uvijek
nije zakonom zaštićeno
ribnjaci se ne koriste za uzgoj ribe
ne postoji poseban nadzor ni zaštita
ţivotinjskih staništa na području
ribnjaka
ne postoje točni podaci o broju i
veličinama ptičjih i ţivotinjskih staništa
Hrvatske šume upravljaju područjem
ribnjaka, a nemaju interesa za
pokretanje proizvodnje i uzgoja ribe
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
110
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Poribljavanje ribljeg fonda u ribnjacima
i pokretanje uzgoja i proizvodnje ribe
Zaštita područja Ribnjaka kao
Ornitološkog rezervata
Zaštititi staništa ţivotinjskih i ptičjih
vrsta na području, posebice ugroţenih
vrsta
Iskoristiti potencijale zaštićenih
područja kroz razvoj edukativnog i
rekreacijskog turizma
nekontrolirana sječa moţe ugroziti
ţivotinjska staništa
nedostatak financijskih sredstava moţe
usporiti ili zaustaviti pokretanje
proizvodnje i uzgoja ribe
nedostatak trţišta za uzgojenu ribu
neadekvatna briga za staništa rijetkih
vrsta moţe doprinjeti potpunom
nestanku vrste s odreĎenog područja
8.5.4. Ciljevi
CILJ: Saĉuvati staništa biljnih i ţivotinjskih vrsta
Podciljevi:
- Zaštiti ribnjak Lipovljani kao ornitološki rezervat
8.5.5. Akcijski plan
Aktivnost nositelj razdoblje
provedbe
Resursi i objašnjenja
predloţene aktivnosti
Provesti politiku
planiranja zaštite i
poboljšanja prirodnog okoliša
Upravni
odjel za zaštitu
okoliša i
prirode,
Drţavni zavod
za zaštitu
prirode,
Općina
Lipovljani
2011-..... - Općina Lipovljani moţe uz
savjetovanje i pomoć Upravnog
odjela za zaštiru okoliša i
prirode Sisačko moslavačke
ţupanije potaknuti inicijativu
planiranja zaštite i poboljšanja
prirodnog okoliša i okruţenja.
-Drţavni zavod za zaštitu
prirode u sklopu svojih redovnih
aktivnosti Organizira i provodi
odgojno-obrazovne i
promidţbene aktivnosti u zaštiti
prirode (Osmišljavanje i
programiranje kampanja,
promidţba i edukacija,
provoĎenje strategija i akcijskih
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
111
planova, nabavka stručne
literature za knjiţnice i sl.)
- Općina moţe organizirati
okrugle stolove, radionice ili
tematska obiljeţavanja vezana
uz zaštiru okoliša uz pomoć
navedenih institucija
-programe sufinancira
Ministarstvo kulture,
pretpristupni programi EU,
-aktivnost se moţe provoditi
tijekom duţeg vremenskog
perioda i u smislu organizirane
edukacije ne iziskuje veće
financijske izdatke Pokrenuti proizvodnju i
uzgoj ribe na rinjacima Općina
Lipovljani
Hrvatske
šume
2011-2012 -kako Hrvatske šume imaju
koncesiju na ribnjake do
2012.godine, pokretanje
ponovne proizvodnje ribe je u
njihovoj nadleţnosti
-Općina Lipovljani je
pokrenula inicijativu o uspostavi
ponovnog uzgoja ribe, razgovori
s čelnicima Hrvatskih šuma su u
vrijeme izrade LEAP-a bili u
tijeku, te će u slučaju
nezainteresiranosti Hrvatskih
šuma o uspostavi ponovne
proizvodnje pokušati postići
dogovor o dodjeli koncesije
zainteresiranim ulagačima
- osim financijske dobiti od
uzgoja ribe, ponovna uspostava
uzgoja je vaţna i za biljni i
ţivotinjski svijet koji obitava
oko ribnjaka Proglašenje Ribnjaka
Lipovljani ornitološkim
rezervatom
Općina
Lipovljani,
Drţavni zavod
za zaštitu
prirode,
Hrvatske šume
2011-2013 - Drţavni zavod za zaštitu
prirode ja nadleţan za zaštitu
biljnog i ţivotinjskog svijeta na
području Republike Hrvatske,
kao i klasifikaciju krajobraza, te
je pokretanje zahtijeva o
proglašenju Ribnjaka Lipovljani
kao Ornitološkog rezervata
aktivnost koja je u redovnoj
djelatnosti. Prijedlog za
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
112
unošenje izmjena u Prostorni
plan Sisačko moslavačke
ţupanije je u razmatranju
-kako su ribnjaci već
evidentirani u Drţavnom
zavodu za zaštitu prirode, te je
upućen prijedlog Sisačko
moslavačkoj ţupaniji o
unošenju promjena u prostorni
plan, time je provoĎenje
aktivnosti moguće u
vremenskom periodu od
slijedeće dvije godine
Ispitivanje staništa
zaštićenih ugroţenih vrsta
(vidra, crnogrli gnjurac)
Općina
Lipovljani,
Upravni odjel
za zaštitu
okoliša i
prirode,
Drţavni ured
za zaštitu
okoliša
2011-2012 - kako nema točnih podataka
o staništima i broju jedinki
zaštićenih vrsta (što se
prvenstveno odnosi na vidru i
crnogrlog gnjurca) Općina moţe
pokrenuti inicijativu o
ispitivanju na terenu koje bi
utvrdilo broj jedinki i mjesta na
kojima obitavaju
-ovakva ispitivanja mogu se
zatraţiti putem Drţavnog ureda
za zaštitu okoliša
- nakon utvrĎenog stanja,
staništa ugroţenih vrsta mogu
biti označena i promovirana kao
posebnost općine
- ova aktivnost moţe biti
sufinancirana od strane
Drţavnog ureda za zaštitu
okoliša, Ministarstva turizma,
pretpristupnih EU fondova, te
ne bi zahtijevala veće
financijske izdatke od strane
Općine
Promoviranje zaštite
prirodnih i ţivotinjskih
posebnosti Općine
Općina
Lipovljani
2011-.... -putem web stranica,
izradom brošura, letaka ili
okruglih stolova organizirati
promociju prirodnih bogatstava
i posebnosti kojima Općina
obiluje
- biljne i ţivotinjske vrste,
posebice ugroţene, te aktivnija
briga za okoliš, mogu biti
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
113
temelji kvalitetnog i ekološki
osviještenog razvoja Općine, te
turistički potencijal
Osnivanje ekološke
udruge na području Općine
Općina
Lipovljani
2011 -osnivanje udruge zahtijeva
minimalna financijska sredstva i
ljudske resurse
-udruga moţe preuzeti
promicanje ekologije i
aktivnosti oko zaštite okoliša i
očuvanja biljnih i ţivotinjskih
vrsta
-aktivnosti ovakve udruge
mogu biti sufinancirane iz
ţupanijskih, drţavnih i
pretpristupnih EU fondova
8.5.6. Rezultati realizacije aktivnosti
broj biljnih i ţivotinjskih vrsta na području se ne smanjuje
Ribnjak Lipovljani je zaštićen ornitološki rezervat i uspostavljen je ponovni uzgoj ribe
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
114
8.6. BUKA
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
115
8.6. BUKA
8.6.1. Zakonski okvir
Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) odreĎuju se mjere zaštite od buke na kopnu, vodi i u
zraku te nadzor nad provedbom ovih mjera radi sprječavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja
opasnosti za zdravlje ljudi.
Najvaţniji provedbeni propis je Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) u kojem su dana ograničenja za buku u vanjskom
prostoru, u zatvorenim boravišnim prostorima, na radnome mjestu, buka sadrţaja za sport,
rekreaciju i zabavu, povremeni izvori buke i buka gradilišta.
Regulativom je propisana samo zaštita ljudskog zdravlja od buke, ali ne i zaštita ostalog ţivog
svijeta, već ista moţe biti predmet Procjene utjecaja na okoliš (ako je relevantno).
8.6.2. Stanje
U Nacionalnom planu djelovanja na okoliš jasno je naglašeno da problematici zaštite od buke u
Republici Hrvatskoj do sada nije bila posvećivana dostatna pozornost, te da nije bilo provoĎeno
sustavno ispitivanje stanovnika o prekomjernom izlaganju buci, što je zapravo jedini pravi
pokazatelj postojećega stanja.
U Sisačko moslavačkoj ţupaniji nema sustavnog mjerenja buke, pa većina gradova i općina
(osim Siska i Kutine), a time ni općina Lipovljani, nemaju izraĎene karte buke, a situacija je
identična na gotovo cijelom području Republike Hrvatske. Razlog tome je u većini općina i
gradova nedostatak financijskih sredstava, ili nepoznavanje tematike i mogućeg štetnog utjecaja
na zdravlje stanovništva.
Karta buke morala bi sadrţavati postojeće stanje i predviĎanje buke po zonama stanovanja i
akcijski plan kako buku smanjiti. U stambeno-poslovnim zonama vanjska dnevna buka ne bi
smjela prelaziti 65 dB, a noćna 50dB. Ugostiteljskim je objektima dopuštena buka 65 dB i
obvezno moraju postojati ugraĎeni limitatori buke. Noćni klubovi smiju bučiti do 90 dB.
Buka je uglavnom kao najveći problem identificirana na prometnicama kojima se odvija tranzitni
promet teških kamiona, a na području Općine Lipovljani to je svakako autocesta Zagreb-Lipovac
koja prolazi područjem Općine.
Kako je Općina Lipovljani područje na kojem nema velikih gospodarskih subjekata koji bi
proizvodili buku štetnu za zdravlje stanovništva, a autocesta koja prolazi područjem nije u
neposrednoj blizini naselja, moţemo zaključiti da su zagaĎenja bukom na ovome području
minimalna, te ne utječu u većoj mjeri na kvalitetu ţivota.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
116
8.7. SVJETLOSNA ZAGAĐENJA
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
117
8.7. SVJETLOSNA ZAGAĐENJA
8.7.1. Zakonski okvir
U Republici Hrvatskoj ne postoje izraĎeni posebni propisi ili zakoni koji bi regulirali pravne
osnove dozvoljenih i štetnih svjetlosnih zagaĎenja.
8.7.2. Stanje
Iako se na prvi pogled moţe činiti da je onečišćenje okoliša svjetlošću nemoguće, problem
svjetlosnih zagaĎenja itekako je prisutan.
Svjetlosno onečišćenje ili zagaĎenje (eng. light pollution) je svaka nepotrebna, nekorisna emisija
svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti, a često zbog uporabe loših,
neekoloških rasvjetnih tijela.
Posljedice svjetlosnih zagaĎenja mogu, izmeĎu ostalih, biti i:
- astrološke: smanjena vidljivost astroloških objekata
Danas u rijetka naseljena područja iz kojih vidimo astrološka tijela, jer svjetlosna zagaĎenja
djeluju poput gustog oblaka dima i stvaraju crvenkastu ili ţutu maglicu, koje onemogućavaju
kvalitetan pogled
- biološke: negativan utjecaj na žive organizme
Ţivotni ciklusi biljnog i ţivotinjskog svijeta podreĎeni su svakodnevnim izmjenama dana i noći,
a cjelonoćna rasvjeta u naseljenim mjestima utječe na rast i razvoj biljaka, koje zbog svjetlosti ne
mogu odrediti vrijeme za rast,hranjenje, reprodukciju ili mirovanje. Noćni leptiri, krijesnice i
ostali noćni kukci su postali vrlo rijetki uz veća naseljena mjesta, te im ponegdje prijeti i
izumiranje, a svjetlost zbunjuje i mrave koji rade 24 sata što onemogućava ekološku proizvodnju
i enormno razmnoţavanje lisnih ušiju. Privučeni svjetlošću, stradavaju i ptice, šišmiši, kornjače i
druge ţivotinjske vrste. Najnovija istraţivanja pokazuju da prekomjerna svjetlosna zagaĎenja
utječu i na zdravlje ljudi, te osim razdraţljivosti i nesanice, sve je veći broj oboljenja od
kardiovaskularnih, kancerogenih i psihičkih bolesti.
- gospodarske: neracionalno trošenje elektriĉne energije
Zbog neracionalne i neekološke rasvjete bespotrebno se gubi 30-50% električne energije
namijenjene noćnoj rasvjeti
- pravne: ometanje privatnosti i prava na zdrav i ĉist okoliš
- sigurnosne: javna/privatna sigurnost, promet i sl
Na području Općine Lipovljani provedena je javna rasvjeta kroz sva naselja, ali ona nije
ekološka i utječe na svjetlosna zagaĎenja, te je u budućnosti potrebno po etapama mijenjati
rasvjetu u ekološku. Ekološka rasvjeta će smanjiti utjecaj svjetlosnih zagaĎenja na ljudsko
zdravlje, okoliš, te biljni i ţivotinjski svijet na minimum.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
118
8.7.3. Ciljevi
CILJ: Smanjiti moguća svjetlosna zagaĊenja okoliša u naseljima Općine
8.7.4. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
Zainteresiranost i motiviranost lokalne
samouprave
Briga za okoliš i kvalitetu ţivljenja
Postojeći planovi razvoja i izgradnje
infrastrukture
Nedovoljna informiranost o svjetlosnim
zagaĎenjima
Nedovoljna informiranost o mogućim
uštedama svjetlosne energije
Osnovna infrastruktura (kanalizacija i
vodovod) nije još uvijek provedena u
svim naseljima Općine
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Postavljanje ekološke rasvjete u sva
naselja Općine
Uz ekološku rasvjetu osigurati
smanjene troškove odrţavanja i
električne energije, a uz to i omogućiti
prirodne uvjete za rast i razvoj biljaka i
ţivotinja
nedostatak financijskih sredstava moţe
usporiti zamjenu rasvjete za ekološku
8.7.5. Akcijski plan
Aktivnost nositelj razdoblje
provedbe
Resursi i objašnjenja
predloţene aktivnosti
1. Kontinuirana aktivnost utjecaja na svjetlosna zagaĎenja
1.1. Uvesti ekološku rasvjetu
u naselja Općine
Općina
Lipovljani,
ovlašteni
koncesionar za
odrţavanje
2011-..... - Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, te Fond
regionalnog razvoja
sufinanciraju i podrţavaju
uvoĎenje ekološke javne
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
119
javne rasvjete
na području
Općine
rasvjete u gradovima i
Općinama
- na mjestima gdje postoji
javna rasvjeta, rasvjetna tijela
zamijeniti ekološkim rasvjetnim
tijelima
-na mjestima gdje rasvjeta
ne postoji, a planira se
uvoĎenje, koristiti ekološka
rasvjetna tijela koja štede
energiju i svjetlosno ne
zagaĎuju okoliš
- financijski troškovi
ekološke rasvjete ne premašuju
troškove obične, ali su
energetski učinkovitiji i na duţe
vrijeme imaju veću isplativost
-ovim je programom
predviĎena zamjena običnih
javnih rasvjetnih tijela u
ekološka u periodu slijedećih 5
godina
8.7.6 Pokazatelji napretka
uvedena ekološka rasvjeta u naseljima Općine
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
120
8.8. EKOLOŠKI RIZICI
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
121
8.8. EKOLOŠKI RIZICI
8.8.1. Zakonski okvir
Postupanje i način reagiranja u ekološkim nesrećama propisani su planovima intervencija. U
Republici Hrvatskoj planovi intervencija i operativni planovi propisani su sljedećim zakonima:
Planom intervencija kod velikih poţara otvorenog prostora na teritoriju Republike
Hrvatske (NN 25/01) utvrĎuju se: sudionici provedbe plana, njihov ustroj, djelokrug i
nadleţnost, sustav koordiniranja aktivnosti, rukovoĎenja i zapovijedanja akcijama gašenja
velikih poţara otvorenih prostora, osposobljavanje sudionika provedbe Plana, obavješćivanje
javnosti o velikim poţarima otvorenih prostora, te način osiguranja financijskih sredstava za
provedbu Plana. Plan je strateški dokument Republike Hrvatske u intervencijama kod velikih
poţara otvorenog prostora.
Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) odnosi se na moguće ekološke
nesreće ili izvanredni dogaĎaj koji moţe ugroziti okoliš, te izazvati opasnost po ţivot i zdravlje
ljudi. Planom se utvrĎuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublaţavanje i uklanjanje
neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i
ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode
na temelju drugih zakona. Ne primjenjuje se na vojne objekte i skladišta i slučajeve
radioaktivnog onečišćenja. Temelji se na sljedećim načelima utvrĎenim u Zakonu o zaštiti
okoliša: preventivnosti, cjelovitosti, plaćanju troškova onečišćavanja, poštivanja prava i
sudjelovanja javnosti.
Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99) donesen je radi zaštite voda i voda mora od
onečišćenja s kopna i otoka, a sadrţi: a) potrebna istraţivanja i ispitivanja kakvoće voda, b)
kategorizaciju voda, c) mjere zaštite voda, d) mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih
zagaĎenja voda, e) plan graĎenja objekata i ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda, f) izvore i
način financiranja Plana, te g) popis fizičkih i pravnih osoba zaduţenih za provedbu Plana,
njihova ovlaštenja i odgovornost. Drţavni plan za zaštitu voda izmeĎu ostalog propisuje i obvezu
i način izrade Operativnih planova za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagaĎenja na
drţavnim i lokalnim vodama.
8.8.2. Stanje
Gospodarske djelatnosti imaju uvijek u manjoj ili većoj mjeri odreĎeni utjecaj na okoliš. Na
području općine najznačajnije kapacitete u energetici predstavlja proizvodnja i prerada nafte i
plina u okviru sistema INA (Rafinerija nafte Sisak, Naftaplin - radne jedinice za eksploataciju
nafte), Jadranski naftovod (tvrtka koja obavlja transport nafte) značajan je prometni sustav za
naftu i naftne derivate i prolazi područjem Općine uz autocestu, te predstavlja značajan privredni
subjekt ne samo Općine, nego i čitave ţupanije. Na prostoru općine nalaze se takoĎer i istraţna
polja, kao i ona koja se koriste.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
122
Uz gospodarsku zonu Lipovljani nalaze se i proizvodni kapaciteti Slavonske drvne industrije,
koji mogu biti potencijalni uzork onečišćenja tla, podzemnih voda i zraka.
Sisačko-moslavačka ţupanija (Revizija 1. Sisak, siječanj 2008) je u skladu s APELL procesom
izradila Plan intervencija u zaštiti okoliša uzimajući u obzir regionalne i lokalne posebnosti te
stvarne i potencijalne rizike i opasnosti na svom području. Plan je revidiran 2008. godine, te se
primjenjuje na cijelom teritoriju Ţupanije kod iznenadnog onečišćenja zraka i tla, odnosno
biljnog i ţivotinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni
dogaĎaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice i mogućnosti gospodarskog
subjekta, grada ili općine na čijem se području dogaĎaj dogodio.
Na području Općine ne postoji organizirani eko stoţer, kao ni Plan intervencija, a sve moguće
ekološke nezgode prijavljuju se na Ţupanijski centar 112 i operativno deţurstvo u policijskoj
upravi.
Interventne jedinice na području Sisačko-moslavačke ţupanije su:
Vatrogasne postrojbe,
Hitna medicinska pomoć,
Civilna zaštita,
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost,
Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost
postupanja s opasnim otpadom,
Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (ABK) Oruţanih snaga Republike
Hrvatske.
Uvidom stanja na terenu primjećena je nedovoljna ili nikakva zaštićenost polja za eksploataciju
mineralnih sirovina, gdje su objekti bez vidljivog nadzora i bez zaštitnih ograda koje bi
onemogućile pristup nesluţbenim osobama.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
123
8.8.3. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
Briga za okoliš i kvalitetu ţivljenja
Izvorišta mineralnih sirovina
Postojanje Plana intervencija u zaštiti
okoliša
Nezaštićena područja ekspoatacije
mineralnih sirovina
Nepostojanje plana intervencija, kao ni
obučenih ekipa u slučaju ekoloških
katastrofa
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Izrada plana intervencija u zaštiti
okoliša
Osiguravanje polja za ekspoataciju
mineralnih sirovina postavljanjem
zaštitnih ograda
Nedostatak financijskih sredstava moţe
Plan intervencija u zaštiti okoliša
potisnuti na listi prioriteta
Moguća oštećenja naftovoda mogu
štetno utjecati na tla i vodotokove
Moguća oštećenja ili nezgode na
poljima za ekspoataciju mineralnih
sirovina mogu onečistiti okoliš, vodu,
tla i zrak
Posljedice ovakvih onečiščenja mogu
ostaviti dugotrajne posljedice na tlo,
vode i zrak
8.8.4. Ciljevi
Cilj 1: Smanjiti mogućnost ekoloških katastrofa
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
124
8.8.5. Akcijski plan
Aktivnost nositelj razdoblje
provedbe
Resursi i objašnjenja
predloţene aktivnosti
1. Aktivnosti za smanjivanje ekoloških rizika
1.1. Zaštita gospodarskih
objekata od potencijalnog
rizika za okoliš
Općina
Lipovljani,
INA
Rafinerija
nafte Sisak,
Naftaplin -
radne jedinice
za
eksploataciju
nafte
2011-..... - objekete od potencijalnog
ekološkog rizika za okoliš
potrebno je zaštiti od mogućih
vanjskih utjecaja
-na nezaštićenim istraţnim
poljima, ili onima koja se
koriste a nisu zaštićena potrebno
postavljanje fizičkih barijera
(zaštitnih ograda) radi
onemogućavanja pristupa
neovlaštenim osobama
1.2. Izrada procjene
ugroţenosti i plana
intervencija u zaštiti okoliša
za Općinu Lipovljani
Općina
Lipovljani,
Sisačko
moslavačka
ţupanija
2011-2012 -kao jedan od ciljeva u
Planu intervencija zaštite
okoliša za Sisačko moslavačku
ţupanija je uspostavljanje
sustava kvalitetnih i usklaĎenih
planova intervencije, u skladu s
obavezama iz Zakona o zaštiti i
spašavanju (NN br.174/04) i uz
njega vezanih propisa (osigurati
da sve JLS imaju procjenu
ugroţenosti i planove zaštite i
spašavanja).
-kako na području općine
postoji eksploatacija mineralnih
sirovina,drvno preraĎivački
pogon, te općinom prolazi
jadranski naftovod, te time
postoji i potencijalna opasnost
za okoliš, sredstva za izradu
plana Općina moţe potraţivati
od Sisačko moslavačke ţupanije
- Plan bi bilo potrebno
izraditi u slijedeće dvije godine,
a sadrţavao bi procjenu
ugroţenosti, relevantne
procedure i postupke, kao i
načine postupanja u slučaju
ekološke nezgode
1.3. Kontinuirano djelovanje Općina 2011-..... - Zahtijevati od nadleţnih
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
125
na smanjivanju rizika od
ekoloških nesreća
Lipovljani,
LIPKOM
D.O.O d.o.o
inspekcijskih organa periodične
nadzore svih lokacija s rizikom
ozbiljnih izvanlokacijskih
posljedica,
(inspekcije zaštite od poţara
i zaštite okoliša)
-kontinuirani proces koji ne
zahtijeva financijska sredstva
8.8.6. Rezultati realizacije aktivnosti
osigurani potencijalno riskantni objekti
IzraĎen plan intervencija u zaštiti okoliša
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
126
9. ZAKLJUĈAK
Lokalni ekološki akcijski plan za Općinu Lipovljane (LEAP) značajan je razvojni dokument
zbog prepoznavanja potreba, odabira aktivnosti, otvaranja mogućnosti regionalnog povezivanja,
te mogućnosti privlačenja financijskih sredstava za rješavanje konkretnih ekoloških problema.
LEAP povezuje stanovništvo općine kroz akcije na terenu, organizaciju javnih tribina na temu
zaštite okoliša, aktivan rad stanovništva kroz djelovanje “Zelenih patrola”, ili brige za okoliš na
način prijave potencijalnih onečišivača okoliša, te će se isti osjećati dijelom projekta, razvijati
svijest o vrijednosti okoliša i preuzeti dio odgovornosti i brige za vlastiti okoliš.
LEAP doprinosi odrţivom razvoju, odreĎuje lokalne prirodne resurse, odreĎuje lokalne prioritete
u zaštiti okoliša te stvara organizacijske i financijske preduvjete za aktivno djelovanje na
unapreĎenju i očuvanju okoliša.
LEAP pronalazi realne mogućnosti za realizaciju pojedinih aktivnosti i integrira politiku okoliša
u svakodnevni ţivot, te omogućuje povezivanje sa sličnim programima administrativno-
političkih zajednica.
Voda koju pijemo, zrak koji udišemo, teritorij koji dijelimo, kulturno-povijesna i prirodna
baština koja govori o tome da su naši preci ţivjeli tu stoljećima, moraju biti dio zajedničkog
interesa i aktivnosti u cilju poboljšanja ţivotnih uvjeta za sve stanovnike općine.
Kroz zajednički provedene aktivnosti i podizanje nivoa svijesti i odgovornosti stanovništva u
zaštiti okoliša; u smislu nedjeljivosti ţivotnog prostora, osigurat će se uvjeti za provoĎenje
politike okoliša na principima odrţivog razvoja i stvariti preduvjeti za financijsku podršku
projektima iz lokalnih, regionalnih, nacionalnih i meĎunarodnih izvora.
Osnivanje ekološke udruge na području Općine dodatno će ojačati zajednički rad svih sudionika
u procesu i postaviti kvalitetene temelje za daljnje aktivnosti na području zaštite okoliša,
posebice onih koje će uključiti mlade i potaknuti ih na aktivnije djelovanje.
Mnogobrojna su bogatstva, a posebice biljnog i ţivotinjskog svijeta na ovom području, na koja je
potrebno upozoriti, skrenuti paţnju javnosti, zaštititi od izumiranja, a u konačnici i promovirati
kao posebnost Općine. Jer opstanak i suţivot čovjeka, biljaka i ţivotinja ovisi ponajviše o
čovjeku, i njegovom odnosu prema svemu što ga okruţuje.
Naše bolje, kvalitetnije i zdravije sutra, ovisi o onome što ćemo poduzeti danas.
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
127
Opći cilj Lokalnog ekološkog akcijskog plana zaštite okoliša Općine Lipovljani je:
UnapreĊenje i poboljšanje stanja okoliša na podruĉju općine, a time i poboljšanje
kvalitete ţivota stanovništva, u skladu s prirodom.
10. IZVORI PODATAKA I KORIŠTENA LITERATURA:
- Općina Lipovljani, ured naĉelnika
- LIPKOM D.O.O d.o.o poduzeće za komunalne usluge, Lipovljani
- Prostorni plan ureĊenja općine Lipovljani
- Sisaĉko moslavaĉka županija, Ured za javno zdravstvo
- Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode Sisaĉko moslavaĉke županije
- kvaliteta zraka, podaci mjerne postaje Kutina, prosjeĉni rezultati tijekom 2009
- Hrvatski zavod za zapošljavanje, statistiĉki podaci
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, statistiĉki podaci
- Državni zavod za statistiku
- Hrvatske šume d.o.o
- Hrvatske vode d.o.o
- Lovaĉki savez Sisaĉko moslavaĉke županije
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
128
Izradila:
Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani
129