Download - Marin Perko - Seminar Prostorno Planiranje
SVEUĈILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIĈKIH I ODGOJNIH
ZNANOSTI
STUDIJ ZEMLJOPISA
KRITIKA PROSTORNOG PLANA
OPĆINE SPLIT
GEOGRAFSKI SEMINARSKI RAD
Mentor: prof. dr. sc. Snježana Musa Student: Marin Perko
Mostar, sijeĉanj 2014.
S t r a n i c a | 2
SADRŢAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 3
2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA .......................................................................... 5
2.1. Stanovništvo ..................................................................................................................... 5
2.2. Sistem naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti ..................... 6
2.3. Poljoprivredna zemljišta, šuma i šumska zemljišta ......................................................... 6
2.4. Vode i vodene površine .................................................................................................... 6
2.5. Mineralna nalazišta .......................................................................................................... 7
2.6. Proizvodnja i prijenos energije ........................................................................................ 8
2.7. Promet .............................................................................................................................. 8
2.8. Privreda ............................................................................................................................ 8
2.9. Društvene djelatnosti........................................................................................................ 9
2.10. Posebno zaštićeni prostori .............................................................................................. 9
2.11. Zaštita i unapreĎenje okoliša ........................................................................................ 10
2.12. Minska polja i ugroţenost područja ............................................................................. 10
ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 11
LITERATURA ......................................................................................................................... 12
S t r a n i c a | 3
1. UVOD
Usporedbe i razlike metodologije izrade prostorne dokumentacije u Bosni i Hercegovini s
onim u Splitu (Hrvatska) nalaze se u tablici 1:
Poglavlja – prema BiH
metodologiji plana Prostorni plan – Split - razlike
Stanovništvo Za razliku od BiH u razmatranju prognoze razvoja stanovništva
izračunate su prosječne godišnje stope promjene i geometrijske stope
promjene za pedesetogodišnji, tridesetogodišnji, dvadesetogodišnji i
desetgodišnji trend te iz toga izvedena kombinirana stopa koja je na
kraju uprosječena za sva četiri trenda.
Sustav naselja po značenju,
karakteru i dominantnoj
privrednoj djelatnost
U BiH metodologiji sustav naselja je podijeljen na manje središta, dok
u PP Split su sljedeće skupine (kategorije) središnjih naselja:
I. Središte drţave (vaţnije europsko središte);
II. Središte makroregije (manje europsko središte);
III. Središte ţupanije (regionalno središte);
IV. Središte grada (meĎuopćinsko središte);
V. Središte općine (vaţnije lokalno središte);
VI. Manje lokalno središte (pomoćno središnje naselje);
VII. Naselje s pojedinačnim središnjim funkcijama.
Poljoprivredna zemljišta,
šume i šumska zemljišta
U PP općine Split, s obzirom na vrijednost tih površina za razvoj
poljoprivrede, podijeljena su na vrijedna obradiva tla i obradiva tla te
se u skladu s tim propisuju uvjeti za njihovo korištenje i zaštitu.
Vode,vodene površine i
vodna infrastruktura
Jedina razlika je što je u PP dodatak za namjenu mora . Namjena mora
je dakle odreĎena prema preteţnim djelatnostima i namjenama
odreĎenim za kopneni dio morske obale i prostora uz morsku obalu.
Mineralna nalazišta Bez detaljnih podjela, za razliku od Metodologije BiH navedeno samo
poglavlje - racionalno korištenje prirodnih izvora.
Proizvodnja i prijenos
energije
Razlike su kod sustava energetske infrastrukture gdje je u PP odreĎen u
grafičkom dijelu elaborata PP. podsustavi su: elektroenergetika;
program korištenja plina; ostali obnovljivi izvori energije.
S t r a n i c a | 4
Promet Dodano je dodatno potpoglavlje – Pomorske graĎevine s pripadajućim
objektima i ureĎajima. Ostalih većih razlika nema.
Privreda Novo poglavlje privrede za razliku od Bih plana - Pomorsko
gospodarstvo: razvoj pomorske orijentacije; lučkog gospodarstva,
brodarstva, pomorskog prometa, brodogradnje, osnivanje slobodnih
zona, ribarstva, školjkarstva i marikulture.
Društvene djelatnosti Kao razlika, u PP Split izgraĎenost graĎevne čestice za gradnju
graĎevina društvene djelatnosti moţe biti najviše 30%.
Posebno zaštićeni prostori U PP Split postoje zabrane za pošteno zaštićene prostore i to se,
izmeĎu ostalog, zabranjuje branje biljaka i njihovih dijelova prema
Crvenom popisu biljnih i ţivotinjskih svojti Republike Hrvatske i u
skladu s posebnim propisima;
zabranjuje se rastjerivanje, hvatanje, drţanje i ubijanje ţivotinjskih
svojti prema Crvenom popisu biljnih i ţivotinjskih svojti Republike
Hrvatske i u skladu s posebnim propisima.
Zaštita i unapreĎenje
okoliša
Navedene su; zaštita tla, odvodnja, zaštita voda, zaštita od voda,
zaštita od elektroenergetskih objekata, zaštita mora, zaštite krajobraza i
ekoloških sustava, mjere zaštita zraka, mjere zaštite od buke, mjere
zaštite prirodnih vrijednosti, zdravstveni aspekti zaštite okoliša, mjere
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Minska polja i ugroţenost
područja
O minskim poljima nema nikakvih cjelina u PP Splita, dok za
ugroţenost područja je navedeno samo postupanje s otpadom.
Tablica 1 – razlike u prostornim planovima
S t r a n i c a | 5
2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA Kritika prostornog plana općine Split u ovom seminaru raĎena je prema uredbi o
jedinstvenoj metodologiji za izradu prostorno planske dokumentacije Federacije BiH.
Za područje Grada Splita na snazi je Prostorni plan općine Split, donesen još 1977, s
dopunama 1983. , 1998. i 2005. godine. Granica obuhvata Prostornog plana uključuje prostor
administrativnog područja grada Splita i pruţa se na sjeveru od granice s gradom Solinom
(sjeverna granica k.o. Split i k.o. Kamen), obuhvaća k.o. Ţrnovnicu, k.o. Sitno, k.o. Srinjine i
k.o. Stobreč te k.o. Slatine na otoku Čiovo. Zbog zastarjelog prostornog plana, zakonskih
obveza kao i upitnih planskih postavki, potrebno je donošenje novog Prostornog plana
ureĎenja za administrativni obuhvat Grada Splita površine cca 79,38 km2.
Prema metodologiji za izradu prostorno planske dokumentacije Federacije BiH slijedi
kritika prostornog plana općine Split:
2.1.Stanovništvo
U projekcijama su uzete obzir vitalne karakteristike stanovništva, gustoća naseljenosti,
strukture prema osnovnim kontingentima, reproduktivne sposobnosti, te očekivane
demografske tranzicije. U prostornom planu navedeni su i opći ciljevi demografskog razvoja
unutar prostora Grada Splita, meĎu najvaţnijima spominju se: osigurati optimalni razmještaj
stanovništva unutar Grada, stimulirati podizanje ukupne kvalitete stanovanja, osigurati razvoj
urbanih funkcija ostalih naselja, podrţati aktivnu populacijsku politiku…Kritika je što bi
projekcija stanovništva bila potpunija da je, osim starosne strukture stanovništva, ubačena i
broj, veličina i karakteristike domaćinstava te zaposlenost stanovništva i migracije
stanovništva.
Tablica 1. Prognoza stanovništva na bazi kombinirane stope (Izvor: Analize radnog tima)
Naselja Broj
stanovnika
2001.
Prognoza za 2015.
Po kombiniranoj stopi godišnje promjene
Prognoza
50-god.
trend
Prognoza
30-god.
trend
Prognoza
20-god.
trend
Prognoza
10-god.
trend
Prognoza
prosječni
trend
Split
(Split, Kamen
Stobreč) 183.161 258.250 223.770 195.580 174.490 207.940
Ostala naselja
Grada Splita 5.533 5.900 6.080 7.930 6.680 6.790
Ukupno Split 188.694 264.150 229.850 203.510 181.170 214.730
S t r a n i c a | 6
2.2. Sustav naselja po značenju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnost
Precizno je odreĎen sustav središnjih naselja i ustrojstvo Grada Splita se daje u odnosu
na preteţnu koncentraciju odreĎenih središnjih funkcija, prognoziranog broja stanovnika i
drugih obiljeţja naselja:
Tablica 2. Administrativni obuhvat Grada Splita
Makroregionalno središte (veliko razvojno središte)
Manje razvojno središte Područno (malo razvojno) središte
veliki grad manji grad mali grad
100.000 – 200.000 st. 7.000 – 15.000 st. 1.000 – 7.000 st.
Split gradsko naselje 198.000 stanovnika
Stobreč gradsko naselje oko 13.000 stanovnika
Kamen oko 5.000 stanovnika Žrnovnica oko 5.000 stanovnika Srinjine oko 2.000 stanovnika Slatine oko 1.500 stanovnika
Bez bitnih središnjih funkcija ostala bi ostala samostalna naselja u ovom području (Sitno
Donje i Sitno Gornje) sa manje od 500 stanovnika.
2.3. Poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta
Poljoprivredna zemljišta
Navedena su obradiva i neobradiva zemljišta po namjeni i kategorizacija
poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na vrijednost poljoprivrednih površina za razvoj
poljoprivrede, podijeljena su na vrijedna obradiva tla i obradiva tla te se u skladu s tim
propisuju uvjeti za njihovo korištenje i zaštitu. Prostornim planom je za poljoprivrednu
namjenu odreĎeno 870,7 ha ili 10,9% površine Grada Splita. Područja melioracije i
komasacije nisu detaljno obraĎena.
Šume i šumska zemljišta
U PP ima detaljan prikaz kategorizacija šumskog zemljišta grada Splita, zaštitne šume,
zaštićene šume, šumski rezervati…Šume na prostoru Grada Splita čine cjeloviti ekološki
S t r a n i c a | 7
sustav, neće se smanjivati drugim namjenama, a iznimno krčenje šuma bit će nadomješteno
pošumljivanjem na novim površinama.
Šumske površine obuhvaćaju oko 1.472,7 ha ili 18.4% površine Grada Splita. Prema načinu
korištenja razlikuju se dva osnovna oblika:
zaštitne šume;
šume posebne namjene.
Šume posebne namjene čine po karakteru dvije grupe šuma:
Park-šuma Marjan;
šume za odmor i rekreaciju, odnosno turističko rekreacijske šume na otoku Čiovo.
Nema mnogo podataka o bilanci šumskog zemljišta.
2.4. Vode,vodene površine i vodna infrastruktura
Pošto je grad Split okruţen morem i o moru ovisi tako postoji i veoma detaljni podaci
o zaštitnih zonama te o bilanci voda kao i luke, pristaništa, marine, sidrišta, akvakulture i
sistemi odvoĎenja otpadnih voda, koja su uvijek problem svakog grada uz more.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Prostornim planom se predviĎa zaštita padina i niţih dijelova područja Grada od poplava
izazvanih bujičnim vodama te zaštita tla od erozije izazvane slijevanjem oborinskih voda,
bujica i mora.
Vodoopskrba
U cilju osiguranja potrebne kakvoće pitke vode u skladu s Hrvatskim i EU Direktivama, a s
obzirom na intenzivnu izgradnju u slivnom području rijeke Jadro kao i Ţrnovnice, potrebno je
dodati u prostorni plan cjeloviti sustav zaštite voda izvora i s tim u vezi kontrolu izvora
onečišćenja, stanja u slivu, stanja na izvoru i mogućih posljedica sa uspostavom trajnog
motrenja kakvoće voda, kao i ekoloških i hidroloških pokazatelja na slivu.
2.5. Mineralna nalazišta
O njima nemamo nikakvih podataka u prostornom planu. Jedino što se spominje su
graĎevine za eksploataciju mineralnih sirovina, tj. kamenolomi Perun i Srinjine koji se
zatvaraju (razlog je što su se negativno odrazili na stanje okoliša i krajobraza naselja
degradirajući kvalitetu ţivljenja u njima) .
S t r a n i c a | 8
2.6. Proizvodnja i prijenos energije
Prostorni plan daje veliku vaţnost polju energetike, tj. potrebno je temeljiti na odrţivom
razvoju. Značaj uvjetuje, osim činjenice što je Grad Split drugi po veličini korisnik u drţavi,
blizina jakog izvora električne energije (HE Zakučac) te najznačajnijeg prijenosnog objekta
(TS Konjsko) na području ţupanije.
Analize su pokazale da Split ima jedan od najlošijih gradskih elektroenergetskih sustava
u Hrvatskoj. Prema navedenome, za izvore energije sa potrebama u planskom periodu, jedan
od temeljnih ciljeva dugoročnog razvoja gradskog elektroenergetskog sustava je postupni
prijelaz postojećih transformatorskih stanica 110/35 kV i 35/10 kV na direktnu transformaciju
110/x kV.
2.7. Promet
Postoje podaci o prometnoj infrastruktura sa zaštitnim pojasevima i zonama (pogotovo
vodena zona), a obraĎen je i sustav veza i prometa. Nedovoljno podataka ima o povezanosti s
susjednim drţavama. Naime, kako su administrativne granice Splita uţe od njegovog stvarnog
značenja u prostoru regije i drţave utoliko je doseg rješenja sadrţanih u ovom Prostornom
planu ograničen i temeljen na pretpostavkama boljeg funkcioniranja prometnog sustava šireg
područja čija su rješenja sadrţana u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske ţupanije te u
Strategiji i Programu prostornog ureĎenja Republike Hrvatske i Strategiji prometnog razvitka
Republike Hrvatske.
Teškoća u planiranju prometnog sustava Splita u okviru Prostornog plana je nedostatak
informacija o prometu u novim i izmijenjenim uvjetima te nedostatak odgovarajućih
istraţivanja i studija kojima bi se na odgovarajući način sagledali problemi i predlagala
rješenja u okviru odrţivog prometnog sustava i sustava mobilnosti.
2.8. Privreda
U Prostornom planu je obraĎena vaţnost formiranja novih poslovnih, ugostiteljsko-
turističkih, rekreacijskih, prometnih i dr. ţarišta (gradski projekti) koji će u perspektivi
predstavljati najznačajniju gospodarsku strukturu grada i činiti najvaţniji element njegove
transformacije. Slabije je obraĎena tema privrednih aktivnosti sa stanovišta uticanja na okoliš.
Od strateške vaţnosti za budući razvoj grada je razvoj turizma i njemu pratećih djelatnosti
(ugostiteljstva, usluga, kulturnih djelatnosti i sl.) te razvitak Splita kao sveučilišnog središta.
Spominje se razvoj industrijske zone zapadne obale Splita, brodogradilišta i cijelog škvera
S t r a n i c a | 9
Ovih dana u Splitu aktualna je dugo očekivana knjiţica u kojoj su prezentirani svi
veliki splitski projekti, a s kojom će gradonačelnik Ivo Baldasar ovih dana na put oko svijeta
kako bi privukao investitore. U njoj se, na dvadeset stranica, u osnovnim crtama opisuju
projekti, kratkoročni i dugoročni, koji predstavljaju Baldasarovu viziju razvoja dalmatinske
metropole. Projekti pred realizacijom ukupno stoje 791 milijun eura. MeĎu njima je na prvom
mjestu Banovina koja obuhvaća 50 milijuna eura vrijedne nekretnine gradske uprave te
HZZO-a i HZMO-a.
2.9. Društvene djelatnosti
Prostornim planom su odreĎene velike zone značajnijih javnih i društvenih sadrţaja
unutar Splitskog poluotoka (obuhvat Generalnog urbanističkog plana) a značajniji javni i
društveni sadrţaji ostalih naselja odreĎeni su u prikazu graĎevinskog područja naselja.
Detaljno su obraĎena bilanca potreba društvenih djelatnosti sve do 2015. godine i planiranog
broja stanovnika, uključujući i predškolski odgoj, osnovne škole, srednje škole, visoko
školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, sport i rekreacija, kultura, vjerski objekti i sadrţaji, uprava
i pravosuĎe…
2.10. Posebno zaštićeni prostori
Prostorni plan grada Splita velik dio prostora posvećuje ovoj cjelini te jesu posebno
detaljno obraĎena vrijedna područja kulturno-historijskog naslijeĎa kao i područja
namijenjena turizmu. Naime, pošto je prostor Grada Splita izuzetno bogat kulturno-
povijesnim nasljeĎem koje je kao ţivotna sredina izloţeno trajnom utjecaju i pritiscima, te je
zbog svoje fizičke strukture naročito osjetljivo i sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja
temeljnog kulturnog identiteta treba permanentno štititi. Ovo područje se ističe bogatstvom
različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom ţivljenja od pretpovijesti i antike do danas.
Navedeni su kao Posebne prirodne vrijednosti grada park šuma Marjan (ujedno i
kulturna vrijednost) te planinski masiv Mosora i Peruna kao i otok Čiovo.
Slika 2. Park-šuma Marjan, pluća grada Splita
S t r a n i c a | 10
2.11. Zaštita i unaprjeđenje okoliša
U prostornom planu su navedene područja i mjere sanacije ali nisu navedene procjene
stanja do kraja planskog perioda koji nije ni odreĎen. Za sprječavanje negativnih utjecaja na
okoliš navode se najveće površine na području Grada Splita (ukupno 2.351,8 ha ili 29,45%
površine Grada Splita) koje obuhvaća poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamenjar
te manjim dijelom kamena obala na otoku Čiovo i pošumljivanje tih površina radi zaštite od
erozija, zaštite voda i izvorišta, zaštite naselja, turističkih, športskih i rekreacijskih zona te
podizanja krajobraznih vrijednosti područja.
2.12. Minska polja i ugroženost područja
O minskim poljima u prostornom planu nema nikakvih podataka što i nije čudno pošto
područje općine nema minskih polja. O ugroţenosti područja ima podataka o eroziji i zaštiti
rijeke Ţrnovnice u Stobreču. TakoĎer postoje podaci o ugroţenosti naselja u blizini deponija
Karepovac, ali odluku o konačnom zbrinjavanju otpada koje se rješava se na ţupanijskoj
razini u skladu s prihvaćenim rješenjem iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske ţupanije. U
tom smislu se ocjenjuje da je, u prvoj etapi, za postojeće odlagališta otpada Karepovac
potrebno provoditi sanaciju, osigurati sanitarnu deponiju do izgradnje ţupanijskog centra za
gospodarenje otpadom te u konačnici odrediti prenamjenu prostora odlagališta komunalnog
otpada Karepovac.
Slika 3. Deponij Karepovac još čeka rješenje
S t r a n i c a | 11
ZAKLJUĈAK
Većih razlika izmeĎu metodologije izrade prostornog plana u BiH i prostornog plana u
Hrvatskoj nema. Jedine razlike su u konceptu prostornog plana. Glavna zamjerka prostornom
planu Splita je njegova zastarjelost (zadnja dopuna datira još iz 2005. godine), a za ostale
podatke je teško pronaći ozbiljniju zamjerku pošto je prostorni plan općine Split jako detaljno,
jednostavno i lijepo prezentiran na čak 173 stranice. A s tim prostornim planom sam našao i
detaljne grafičke karte općine Split, sa svakim zasebnim segmentom ucrtanom u prostornom
planu (slika dolje). Kao misao za kraj, najveća zamjerka bi mogla biti to što će vjerojatno
većina projekata navedenih u prostornom planu ostati mrtvo slovo na papiru, što zbog
nedostatka novca, što zbog političkih prevrtanja u gradu u zadnjih 20 godina.
Slika 4. Generalni urbanistički plan Splita