1
Maske su pale
Srbija u pandemiji geopolitike
Marko Drajić, Maja Bjeloš, Isidora Stakić
Sadržaj
Postavljanje scene ........................................................................................................ 1
Autokratijom protiv korone .......................................................................................... 3
SAD u izbornoj godini ................................................................................................... 7
Evropska drama .......................................................................................................... 12
Maske su pale .............................................................................................................. 16
1
U definiciju jednog lošeg filma bi mogli ući elementi poput neuverljive glume, predvidivog
zapleta, besmislenih replika, usiljene akcije, nepotrebnih eksplicitnih ljubavnih scena i
besmislenog kraja. Spoljna politika Srbije je tokom vanrednog stanja, koje je proglašeno
zbog pandemije COVID-19, izgledala kao višestruka dobitnica Zlatne maline. Nesnađena
u novonastalim okolnostima, ćutala je kada nije trebalo, u pogrešnim trenucima je
izgovarala pogrešan tekst, saplitala se, preglumljivala, da bi došla do očekivano
nesrećnog kraja – u lošijim odnosima sa najvažnijim i u čvrstom zagrljaju sa
nepredvidivim međunarodnim partnerima.
Postavljanje scene
Serija (ne)očekivanih globalnih događaja koji su se odigrali tokom marta i aprila 2020.
godine su postavili scenu i otvorili mnoga pitanja. Da li će se međunarodni odnosi iz
korena menjati ili je pandemija samo ubrzala već postojeće procese? Da li je globalno
liderstvo SAD nestalo na duži rok? Koji su stvarni interesi NR Kine? Gde su nestali mišići
ruskog medveda? Da li je ovo poslednje upozorenje Evropskoj uniji da iz korena mora da
se menja? Šta se desilo sa regionalnom saradnjom na Zapadnom Balkanu? I na toj sceni,
koja je sadašnja, a kakva će biti buduća spoljnopolitička orijentacija Srbije?
Mnoštvo podataka ukazuje na to da je Kina skrivala informacija o pojavi koronavirusa,1
da je pokušavala da ućutka građane koji su govorili o tome,2 da je izbacivala strane
novinare koji su pisali o tome3 i da je umanjivala broj zaraženih i umrlih.4 Njeni zvaničnici
su u početku čak optuživali SAD da su raširile virus u Kini.5 Iz ovakve pozicije negativca,
Kina je pokrenula „diplomatiju maske“ – ogroman informaciono-humanitarno-diplomatski
poduhvat čiji je cilj da ta zemlja nakon pandemije ima imidž spasioca sveta, a ne onoga
ko je makar delimično odgovoran za pandemiju. Neiznenađujuće, slične odgovore na
pandemiju su imale i druge dve zemlje sa istoka koje imaju svoje interese u ovom delu
Evrope – Rusija i Turska.
S druge strane Pacifika, čini se da je već turbulentnu poslednju godinu mandata Donalda
Trampa, koju je obeležio proces impičmenta, tenzije na Bliskom istoku izazvane ubistvom
iranskog generala Soleimanija, propast Trampovog mirovnog plana između Izraela i
Palestine i štetna igra koju njegova administracija igra i odnosima između Kosova i Srbije,
1 “China didn’t warn public of likely pandemic for 6 key days”, The Associated Press, 15.04.2020. https://apnews.com/68a9e1b91de4ffc166acd6012d82c2f9 2 “How the Coronavirus Has Tested China’s System of Information Control”, The New Yorker, 07.02.2020. https://www.newyorker.com/news/news-desk/how-the-coronavirus-has-tested-chinas-system-of-information-control 3 “China Defends Expulsion of American Journalists, Accusing U.S. of Prejudice”, The New York Times, 18.03.2020. https://www.nytimes.com/2020/03/18/world/asia/china-expels-journalists.html 4 “Coronavirus: China hid scale of outbreak — US intelligence report”, Deutsche Welle, 02.04.2020. https://www.dw.com/en/coronavirus-china-hid-scale-of-outbreak-us-intelligence-report/a-52988929 5 “Chinese Diplomat Accuses US of Spreading Coronavirus”, Voice of America, 13.03.2020. https://www.voanews.com/science-health/coronavirus-outbreak/chinese-diplomat-accuses-us-spreading-coronavirus
2
pandemija COVID-19 dodatno dramatizovala. Trampov odgovor na pandemiju se kretao
od kašnjenja sa uvođenjem mera protiv širenja virusa, iako je imao sve informacije o tome
na vreme,6 preko koncentrisanja na anti-kinesku propagandu što je doprinelo
onemogućavanju koordinisanog globalnog odgovora od strane G-7 i G-20,7 „otimanja“
medicinske opreme od drugih država,8 jednostranog zabrane putovanja iz EU, do prekida
finansiranja Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Ni za Evropsku uniju 2020. godina nije baš najsrećnije vreme za borbu protiv
koronavirusa. Iako je ujedinjeno Kraljvestvo formalno napustilo EU i time se privela kraju
dugogodišnja saga koja je opterećivala funkcionisanje EU, migrantska kriza je ponovo
eskalirala, a institucije EU su se tek formirale nakon ozbiljnih odmeravanja snaga između
država članica. Logičan rezultat prethodno nagomilanih problema su nespretni politički i
ekonomski odgovori na pandemiju COVID-19. Zatvaranje unutrašnjih i spoljnih granica,
kašnjenje u pružanju pomoći najugroženijim državama članicama i zemljama
kandidatima, zaustavljanje saobraćaja iz jednih u druge države članice9 i podele u vezi
sa ekonomskim merama za oporavak, praćene su intenzivnim jačanjem autoritarnih
trendova, naročito u Mađarskoj i Poljskoj. Dovođenje u pitanje nekih od osnovnih
vrednosti EU poput solidarnosti i demokratije doprinosi urušavanju imidža EU i otvara
širom vrata spoljnim malignim uticajima.
Države Zapadnog Balkana su i u ovu 2020. godinu ušle sa hipotekom odnosa koji se
zasnivaju na nesrećnim događajima iz bliske prošlosti. Iako agresivno reklamiran ad hok
politički projekat “Mini Šengena”,10 region je ostao disfunkcionalan i tokom pandemije.
Šta više, tenzije u vezi sa položajem Srpske pravoslavne crkve sa kojima su Srbija i Crna
Gora ušle u novu godinu, nastavljene su i tokom vanrednog stanja po drugim pitanjima.11
Veoma turbulentni procesi koji su se odigravali na Kosovu u vezi sa obaranjem vlade su
propraćeni gromoglasnom tišinom u Srbiji, a ista reakcija Srbije je propratila i uspeh u
evro-atlantskim integracijama Severne Makedonije i Albanije. Odnosi između
predsednika Srbije i srpskog člana predsedništva BiH nastavile su da izazivaju
kontroverze.12 Ipak, pored razlika i nesuglasica, mnoge države regiona imaju i nešto što
6 “He Could Have Seen What Was Coming: Behind Trump’s Failure on the Virus”, The New York Times, 11.04.2020. https://www.nytimes.com/2020/04/11/us/politics/coronavirus-trump-response.html 7 Ash Jain, “Trump Just Missed a Perfect Opportunity to Reassert American Leadership “, Foreign Policy, 02.04.2020. https://foreignpolicy.com/2020/04/02/g20-helped-beat-ebola-but-not-coronavirus/ 8 “US cast as culprit in global scrum over coronavirus supplies”, Politico, 04.04.2020. https://www.politico.eu/article/coronavirus-united-states-cast-as-culprit-in-global-scrum-over-supplies/ 9 “Austria suspends train traffic to and from Italy over coronavirus”, Euronews, 24.02.2020. https://www.euronews.com/2020/02/23/austria-suspends-train-traffic-to-and-from-italy-over-coronavirus 10 “Three countries agree mini Schengen in the Balkans”, Euractiv, 14.10.2019. https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/ 11 “Crna Gora ponovo odbila pet respiratora iz Srbije”, Slobodna Evropa, 28.03.2020. https://www.slobodnaevropa.org/a/30514979.html 12 “VUČIĆ PREKO DODIKA PRATI SITUACIJU U BiH Treba li predsednik Srbije da se meša u krize u komšiluku”, Blic, 11.03.2020. https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/vucic-preko-dodika-prati-situaciju-u-bih-treba-li-predsednik-srbije-da-se-mesa-u/wy41tf2
3
ih spaja. Ta zajednička nit se ogledala u grubom kršenju ljudskih prava, daljem
urušavanju demokratije i vladavine prava.
Na ovoj velikoj distopijskoj sceni, Srbija je na spoljnopolitickom planu uglavnom donosila
pogrešne odluke koje mogu da je koštaju sadašnjih i budućih uloga u svetu koji se
ubrzano menja.
Autokratijom protiv korone
Pandemija je zatekla Kinu na vrhuncu 18-mesečnog trgovinskog rata sa SAD koji je
usporio globalni rast, poremetio lance snabdevanja i smanjio profit za američke
poljoprivrednike nakon čega je usledio detant i sklapanje prve faze trgovinskog
sporazuma. Paralelno sa trgovinskim odvijao se i „tehnološki hladni rat“ između dve
najveće svetske kompanije – kineske kompanije Huawei i američke Cisco Systems. Na
unutrašnjem planu, pre pojave krize kineski režim se sukobio sa učesnicima protesta u
Hong Kongu, najvećim od protesta u Tjenanmjena iz 1989, i optužbama za masovno
kršenje prava manjina. Pandemija je dodatno pogoršala odnose između dve svetske sile
međusobnim optužbama lidera za poreklo koronavirusa, zatim takmičenjem u razvoju i
pravu na korišćenje vakcine, kao i proterivanju američkih novinara iz Volstrit džurnala,
Njujork tajmsa i Vašington posta iz Kine što je rezultiralo primoravanjem 60 kineskih
novinara koji su radili u državnim medijima da napuste SAD.
Pandemija je pomutila planove predsednika Rusije koji se spremao da promeni postojeći
ruski politički sistem kroz sprovođenje referenduma za odobravanje ustavnih
amandmana 22. aprila na osnovu kojih bi vladao državom do 2036. godine, a da na
grandioznoj proslavi u Moskvi povodom Dana Evrope 9. maja usledi neformalno
krunisanje Putina u savremenog ruskog cara, i to u prisustvu svetskih lidera iz Azije i
Evrope, osim predstavnika Severne Amerike.13 Međutim, pandemija COVID-19 je
odložila oba događaja i produbila Putinovu agoniju izazvanu ekonomskom krizom i
padom cene nafte na svetskom tržišku kao posledicu povlačenja iz dogovora o
ograničavanju proizvodnje nafte u cilju očuvanja njene tržišne vrednosti zmeđu zemlja
Organizacije zemalja izvoznica nafte — OPEK.14
Pandemija je u Turskoj produbila postojeću ekonomsku krizu izazvanu lošom politikom
predsednika Erdoana koja je u poslednje tri godine privredu dovela do recesije, skoka
nezaposlenosti, valutne krizi i povlačenja globalnih investitora sa tržišta. Kriza je ozbiljan
test za aktuelni režim turskog predsednika i vodeću partiju (AKP) koji se već suočio sa
gubitkom političke podrške u većim turskim gradovima nakon prošlogodišnjih izbora, kao
13 Tatiana Stanovaya. “The Putin Regime Cracks.” Carnegie Moscow, 7.05.2020, https://carnegie.ru/2020/05/07/putin-regime-cracks-pub-81726 14 Iskra Krstić. „Pad cene nafte. (Bez)vredno crno zlato?“ Mašina, 23.04.2020, http://www.masina.rs/?p=13233
4
i gubitkom NATO saveznika zbog približavanja Rusiji i angažovanja u konfliktima na
Bliskom Istoku, te sa skoro četiri milion izbeglica na svojoj teritoriji.
Uprkos razlikama u ekonomskoj i političkoj moći, te problemima s kojima se ove tri zemlje
suočavaju, dosta je sličnosti u njihovom odgovoru na pandemiju. Kineska vlada želi da
svet zaboravi neprijatnu činjenicu da je cenzura informacija o COVID-19 radi zaštite
političara i komunističke partije - ono što je svet dovelo u ovu zbrku. Odgovor kineske
vlade na koronavirus prvobitno je odložen uskraćivanjem informacija od javnosti,
nedovoljnim izveštavanjem o slučajevima zaraze, umanjivanjem težine infekcije i
odbacivanjem verovatnoće prenošenja između ljudi. Kina sada pokušava da ubedi svet
da je njen autoritarni model efikasan i predstavlja budućnost – sistem koji u kriznim
situacijama može odlučno delovati, izgraditi bolnice u nedelju dana, iskoreniti virus i
pružiti pomoć drugim državama, dok zemlje sa liberalno-demokratskim poretkom podižu
granice, uvode zabrane na izvoz zaštitne medicinske opreme čuvajući je sebično samo
za sebe.
Zapadnoevropski i severnoamerički mediji su izvestili da se globalna kampanja kojom
Kina želi da popravi sopstveni imidž zasniva na širenju dezinformacija na društvenim
mrežama po uzoru na Rusiju,15 ali i na intenzivnom angažovanju kineskih diplomata.
Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) u svom poslednjem izveštaju takođe navodi
da Kina i Rusija nastavljaju da koriste globalnu krizu koronavirusa za širenje lažnih vesti
i drugih dezinformacija na internetu radi potkopavanja EU i njenih vrednosti.16 Rusija je
bila jedna od retkih država koje su stale na stranu Kine protiv njenih kritičara.17
Skrivanje podataka i informacija od SZO nije jedino što povezuje Kinu sa Rusijom ili
Turskom. Povezuju ih i arbitrarna hapšenja lekara, novinara, aktivista, cenzura
tradicionalnih i online medija, prisluškivanje, masovni elektronski nadzor i kršenje prava
na privatnost, obračun sa opozicionim liderima i druge autoritarne mere.
Rusija i Kina izlaz iz sadašnje krize traže u međusobnoj pomoći, dok se Turska oslanja
na sopstvene snage ili na saradnju i pomoć drugih zemalja. Turska je, na primer, odbila
da traži pomoć Međunarodnog monetarnog fonda,18 ali je zato potražila pomoć od
sopstvenih građana i kredite od bliskoistočnih zemalja, poput Katara. Premda je Tramp
15 Mark Scott. “Chinese diplomacy ramps up social media offensive in COVID-19 info war.” Politico, 29.04.2020, https://www.politico.eu/article/china-disinformation-covid19-coronavirus/ ; Mark Scott. “Russia and China push ‘fake news’ aimed at weakening Europe: report.” Politico, 4.01.2020, https://www.politico.eu/article/russia-china-disinformation-coronavirus-covid19-facebook-google/ 16 “EEAS SPECIAL REPORT UPDATE: SHORT ASSESSMENT OF NARRATIVES AND DISINFORMATION AROUND THE COVID-19 PANDEMIC” EU vs. DiSiNFO, 1.04.2020, https://euvsdisinfo.eu/eeas-special-report-update-short-assessment-of-narratives-and-disinformation-around-the-covid-19-pandemic/ 17 Dimitri Alexander Simes. “Will Russia Be the Real Loser in the New U.S.-China Cold War?” The National Interest, 2.05.2020, https://nationalinterest.org/feature/will-russia-be-real-loser-new-us-china-cold-war-150071 18 “Erdoan i dalje odbacuje pomoć MMF-a uprkos krizi korona virusa” Radio Slobodna Evropa, 14.04.2020, https://www.slobodnaevropa.org/a/30551104.html
5
okrenuo leđa Erdoanu zbog saradnje sa Putinom, Turska se na kraju ponovo obratila
svojim tradicionalnim američkim saveznicima sa predlogom za odustajanje od aktiviranja
ruskog protivraketnog sistema S-400 u zamenu za ekonomsku pomoć.19 Po sistemu
spojenih sudova, izlazak Kine iz krize će umnogome zavisiti od toga kako će Trampova
administracija reagovati na pandemiju, kako će se kriza okončati te da li će aktuelni
predsednik dobiti još jedan mandat na predstojećim predsedničkim izborima. Uspeh
kineske strategije će zavisiti i od ponašanja drugih zemalja u okruženju, poput Japana i
Indije, koji žele da smanje zavisnost od kineskih kompanija i proizvoda.
U tom je kontekstu, Rusija postala jedan od retkih i najglasnijih branilaca Kine na globalnoj
sceni. Dok su druge zemlje prekinule ekonomske veze s Pekingom, Moskva je otišla
korak dalje i dala dozvolu Ruskom nacionalni fondu za socijalnu pomoć za početak
ulaganja u kineski juan i kineske državne obveznice.20 Zauzvrat, Peking je kupio veću
količine nafte od Moskve što je ruskim naftnim kompanijama pomoglo da „ostanu na
površini“ usred pada potražnje u Europi zbog koronavirusa. U post-koronarnoj stvarnosti,
Rusija i Kina bi mogle da ubrzaju saradnju kroz „de-dolarizaciju“ i velike projekte, poput
novog gasovoda do Kine i nove železnicu koja bi povezala luke Arktičkog i Indijskog
okeana.
Srpsko-kineski zagrljaj
Srbija je postala idealan poligon za geopolitička nadmetanja zato što je srpski predsednik
Aleksandar Vučić iskoristio unutrašnje podele u EU i metež na svetskoj sceni izazvan
pandemijom za sopstvene političke ciljeve i dodvoravanje autoritarnim partnerima.
Srbija je dospela u žižu svetske javnosti kada je prilikom uvođenja vanrednog stanja
predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da su „čelično prijateljstvo“ kineskog režima i
„brata Sija“ jedino što može Srbiji da pomogne u zaustavljanju širenja koronavirusa.
Predsednik Srbije je iskoristio prispeće pomoći iz Kine kao priliku da se uz simbolično
ljubljenje kineske zastave obruši na Evropsku uniju.21
Kineska tzv. „diplomatija maske“22 podstakla je suparničke sile sa Zapada i Istoka da
iskoriste svoju meku moć u nadmetanju za „srca i umove“ građana Srbije u doba
pandemije koronavirusa.23 Sledeći primer Kine, EU i druge evropske države su izdvojile
19 Aycan Erdemir and Luc Sasseville. “Trump Should not fall for Erdogan’s S-400 gambit.” War on the rocks, 5.12.2020, https://warontherocks.com/2020/05/trump-should-not-fall-for-erdogans-s-400-gambit/ 20 Dimitri Alexander Simes. “Will Russia Be the Real Loser in the New U.S.-China Cold War?” The National Interest, 2.05.2020, https://nationalinterest.org/feature/will-russia-be-real-loser-new-us-china-cold-war-150071 21 Majda Ruge and Janka Oertel. “Serbia’s coronavirus diplomacy unmasked.” ECFR, 26.03.2020, https://www.ecfr.eu/article/commentary_serbias_coronavirus_diplomacy_unmasked 22 Vuk Vuksanović. “China and “Mask Diplomacy” in the Balkans.” Istituto per gli Studi di Politica Internazionale, 30.04.2020, https://www.ispionline.it/it/pubblicazione/china-and-mask-diplomacy-balkans-25898 23 Shaun Walker, China and EU vie to win over Serbia,“ The Guardian, April 13, 2020, https://www.theguardian.com/world/2020/apr/13/coronavirus-diplomacy-how-russia-china-and-eu-vie-to-win-over-serbia
6
novčana sredstva za medicinsku opremu i-ili socio-ekonomsku obnovu nakon krize.
Rusija je uputila Srbiji pomoć u vidu medicinske opreme, tehnike i zaštitnih sredstava,
ruskih lekara i specijalnih motornih vozila i vojnih stručnjaka iz jedinica Atomsko-biološko-
hemijske odbrane koji su obavili dezinfekciju puteva i zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Turska je takođe poslala u Beograd i druge balkanske gradove avion sa medicinskom
pomoći uključujući 100.000 zaštitnih maski, 2.000 zaštitnih odela, 1.500 testova za
COVID-19.
Srpski predsednik je zakasnelu reakciju EU uz pomoć Kine uspeo da pretvori u ličnu
političku dobit i sebe predstavi kao spasioca nacije, a Kinu kao rešenje za koronavirus,
ne njegov uzrok. U javnosti i srpskim medijima bliskim vlasti kineska pomoć je
glorifikovana, dok je je neočekivano izostala ili minimizovana ruska i turska pomoć.
Nadmetanje u ključnim narativima preselilo se iz tradicionalnih medija u viruelni svet pa
je velika mreža provladinih „bot“ profila na Tviteru veličala kinesku pomoć, „čelično
prijateljstvo“ između dve zemlje i kritikovala izostanak evropske solidarnosti.24 Širenju
narativa o krahu EU i nedostatku evropske solidarnosti pridružio se ruski portal Sputnjik25
i pojedini ministri u vladi, poput ministra odbrane Aleksandra Vulina.26 Mediji pod
kontrolom Kremlja su iskoristili pomoć ruskih vlasti Srbiji u borbi protv koronavirusa i za
promociju sopstvene moći i slanje poruke da Rusija „ne ostavlja mlađu sestru na Balkanu
na cedilu“.27
Hvaleći očekivanu kinesku pomoć, srpski predsednik svesno gradi sopstveni pozitivni
imidž kao čuvara života, sigurnosti i fizičkog zdravlja srpskog naroda, čime sebi i
vladajućoj stranci povećava javnu podršku uoči opštih izbora u Srbiji.28 Još važnije,
promocija Kine je u službi daljeg učvršćivanja ekonomsko-političkih odnosa te brzog i
lakog pristupa kineskim investicijama i kreditima bez javnih tendera. S druge strane,
bilbordi u zahvalnost „bratu Siju“ i izlivi „nežnosti“ predsednika Srbije prema Kini i njoj
prijaju, jer se time pokazuje njen sve veći uticaj u Evropi. Nadalje, srpski predsednik, kao
i mnogo puta do sada, vrlo promišljeno i vešto igra na „rusku“ ili „kinesku“ kartu kako bi
od Evrope dobio više podrške i pomoći a sebe stavio u epicentar svetskih dešavanja.
Dodatno učvršćujući antizapadne osećaje među svojim biračima, predsednik želi
24 Digitalni forenzički centar. „DFC otkriva: Sa koronom stigla i mreža bot profila u Srbiju“, DFC, 13.04.2020, https://dfcme.me/nova-mreza-bot-profila/ 25 Dušan Proroković. „Evropska unija će se posle ovog pada teško oporaviti, a ovakva ne može trajati.“ Sputnik, 22.03.2020, https://rs.sputniknews.com/komentari/202003221122130482-evropska-unija-ce-se-posle-ovog-pada-tesko-oporaviti-a-ovakva-ne-moze-trajati-propadanje-profit-novi-poredak/ 26 Beta. “Vulin: Koronavirus je dokrajčio ideju evropske solidarnosti”. N1, 17.04.2020, http://rs.n1info.com/Vesti/a590124/Vulin-Koronavirus-je-dokrajcio-ideju-evropske-solidarnosti.html 27 Julija Petrovskaja. “COVID-19 kao zgodna prilika za promociju ruske moći.” Radio slobodna Evropa, 07.04.2020, https://www.slobodnaevropa.org/a/covid-19-kao-zgodna-prilika-za-promociju-ruske-mo%C4%87i/30538144.html 28 “Ogromna zahvalnost timu kineskih stručnjaka”, Tanjug, 01.05.2020, https://vucic.rs/Vesti/Najnovije/a37461-Ogromna-zahvalnost-timu-kineskih-strucnjaka-vucic.rs.html
7
potkopati i ućutkati njegove kritičare koji EU obično vide kao saveznika u borbi protiv
autoritarizma i korupcije u Srbiji.29
Predsednik Srbije daje prednost kineskoj u odnosu na pomoć EU zato što Kina nikada
neće napisati izveštaj o stanju demokratije u Srbiji, niti će ukazati na nerazvijenost
institucija, cenzuru medija i ugrožavanje ljudskih prava i sloboda, neće osuditi
nedemokratske tendencije i hapšenje novinara i građanskih aktivista. Predsedniku države
i najmoćnije stranke u Srbiji je stoga bliži kineski politički model, nego modeli većine
demokratskih evropskih država koji se zasnivaju na transparentnim demokratskim
procedurama, o poštovanju ljudskih prava, slobodnom tržištu, političkom pluralizmu i
političkim slobodama.30 Približavanje dve zemlje i deljenje zajedničkih vrednosti ogleda
se i u visokom indeksu korupcije31 i intenzivnoj saradnji između Srpske napredne stranke
i Komunističke Partije Kine.32 Slanje delegacije funkcionera vladajuće srpske stranke u
Kinu da nauče nešto o delovanju Komunističke partije Kine sa svrhom da naučeno
primene u Srbiji, te upućivanje u Srbiju kineskih policijskih patrola, specijalnih jedinica za
terorizam i stručnjaka za veštačku inteligenciju mnogo pre medicinske pomoći, jasno
ukazuju na temeljne promene u političkom sistemu i spoljnoj politici na kojima Vučić
neumorno radi.
Nakon što se pandemija završi, ekonomska pustoš koju je ju ostavila postaće glavna
briga vlada širom sveta. U postkoronarnoj stvarnosti, za Srbiju će biti važne one države i
organizacije koje će pružanjem direktnih investicija ili kredita pomoći ekonomski oporavak
zemlje i pružiti podršku aktuelnom režimu da ostane na vlasti i opsluži klijentelističku
mrežu. U ovom trenutku to obećava Kina, ali i EU želeći stabilnost u regionu i rešenje
statusa Kosova.
SAD u izbornoj godini
Pandemija COVID-19 izbila je na početku godine koja je u SAD važna godina
predsedničkih izbora i, ne samo da je izbornu trku učinila neizvesnijom, nego je i ogolila
mnoge antagonizme američkog političkog i ekonomskog sistema. Drugim rečima,
pandemija je iznela na videlo probleme koji su već postojali u američkom drušvu.
Iako je već početkom januara od obaveštajnih službi dobijao upozorenja o opasnosnosti
globalnog širenja koronavirusa, američki predsednik Donald Tramp je sve do sredine
marta poricao, ignorisao i nastojao da minimizira ovu opasnost. Čak ni bliski Trampovi
29 Dmitar Bechev. COVID-19 in the Western Balkans. Atlantic Council, 03.04.2020, https://www.atlanticcouncil.org/blogs/new-atlanticist/covid-19-in-the-western-balkans/ 30 Harun Cero. „Kome trebaju kineski policajci i Huawei kamere u Srbiji?“ Al Jazeera Balkans, 28.09.2019, http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kome-trebaju-kineski-policajci-i-huawei-kamere-u-srbiji 31 Na Indeksu percepcije korupcije za 2018, Kina i Srbija su podelile zapaženo 87. mesto, sa indeksom 39 na skali od 0 (veoma korumpirana) do 100 (veoma čista), da bi 2019. godine. Izvor: Trancparency, https://www.transparency.org/cpi2019 32 Radio Slobodna Evropa. “Vladajuće partije Kine i Srbije: Jača saradnja dve zemlje.” RSE, 14.10.2019, https://www.slobodnaevropa.org/a/30216143.html
8
saradnici zaduženi za zdravstvo nedeljama nisu uspevali da ga ubede da preduzme
konkretnije mere - Tramp ih je uglavnom optuživao za alarmizam33 - nešto slično kao kad
predstavnici vlasti u Srbiji svakoga ko ukazuje na propuste u upravljanju krizom optužuju
za širenje panike.
Glavni razlog Trampovog ignorisanja upozorenja i saveta u vezi sa pandemijom treba
tražiti u čistom političkom interesu - Tramp se jednostavno plaši kako će usporavanje
ekonomije uticati na njegove šanse za reizbor. Imajući u vidu političku i ideološku poziciju
aktuelnog predsednika SAD, njegova odluka da predugo ignoriše pandemiju je posledica
izbora: između nesmetanog funkcionisanja kapitalističke ekonomije i zaštite ljudskih
života po cenu smanjenja profita, Tramp je dao prednost prvom.
Ni drugi Trampovi potezi uoči i tokom pandemije suštinski ne odstupaju od pred-
pandemijskog kursa američke administracije. Na primer, 10. februara 2020. godine,
Tramp je u predlogu budžeta za 2021. fiskalnu godinu predvideo drastične rezove u svim
socijalnim programima koje država finansira, uključujući zdravstvo, socijalno stanovanje,
pomoć pri otplati studentskih kredita, itd.34 U to vreme, SZO je već apelovala na države
da dodatno ulažu u javno zdravstvo. Tramp je pak odlučio ne samo da ne posluša SZO
po tom pitanju, nego je u aprilu doneo i odluku da ukine finansiranje ovoj organizaciji u
čijem su budžetu SAD poslednjih godina učestvovale sa 17 odsto, što je više od bilo koje
druge države. Ovaj potez je delom posledica Trampove želje da svali odgovornost za
loše upravljanje pandemijom na SZO, a delom je i doslednost njegovom stavu da
najmoćniji na tržištu (u ovom slučaju SAD) ne dobijaju ništa time što doprinose opštem
dobru kroz finansiranje zajedničkih (u ovom slučaju globalnih) institucija.
I ono što Tramp jeste uradio povodom pandemije u skladu je sa njegovom politikom u
“redovnom” stanju, politikom „Amerika na prvom mestu”. Naime, glavna mera američke
administracije je bila zatvaranje granica, najpre za putnike iz Kine i Irana, a sredinom
marta su zabranjeni ulasci u SAD i iz zemalja članica Evropske unije. Mere usmerene ka
spolja - umesto unutrašnjih mera izolacije ljudi i jačanja kapaciteta javnog zdravstva - nisu
nešto što iznenađuje. U pomenutom predlogu budžeta za 2021. godinu, pored smanjenja
davanja za zdravstvo i socijalne programe, Tramp predlaže povećanje izdataka za
izgradnju zida na južnoj granici i uopšte izdataka za mere čiji je cilj sprečavanje imigracije.
Iako su razlozi za zatvaranje granica tokom pandemije drugačiji u odnosu na “redovno”
stanje, zatvaranje granica kao kvazi-rešenje je zaštitni znak Trampove politike.
Konačno, pandemija COVID-19 doprinela je i daljem zaoštravanju odnosa između SAD i
Kine. Tokom januara i februara, Tramp se u nekoliko navrata pohvalno izrazio o načinu
na koji su vlasti u Kini upravljale krizom. Međutim, kada je pandemija uzela maha u SAD,
američki predsednik je „promenio ploču“ i počeo da krivi Kinu za globalno širenje virusa,
nazivajući novi koronavirus “kineskim virusom”. Prebacivanje krivice na druge (SZO,
33 “He Could Have Seen What Was Coming: Behind Trump’s Failure on the Virus”, The New York Times, 11.04.2020. https://www.nytimes.com/2020/04/11/us/politics/coronavirus-trump-response.html 34 “What's in President Trump's Fiscal 2021 Budget?”, The New York Times, 10.02.2020. https://www.nytimes.com/2020/02/10/business/economy/trump-budget-explained-facts.html
9
Kinu, itd.) umesto preuzimanja odgovornosti za propuste, kao i međunarodno izolovanje
umesto međunarodne koordinacije u primeni mera, nedvosmisleno govore o tome da su
SAD propustile da budu globalni lider u suzbijanju pandemije COVID-19.
Ipak, američki predsednički izbori ostaju zakazani za november 2020. godine i Trampu je
hitno potreban spoljnopolitički uspeh kojeg za sad nema. Ishitreni sporazum između
Kosova i Srbije bi, u tom smislu, mogao biti dobra šansa za američkog predsednika.
Međutim, ono što bi za Trampovu administraciju bio uspeh, za ostale, a pogotovo za
balkanski region, moglo bi biti opasno.
Kosovski „bermudski trougao”
Pandemija COVID-19 poslužila je i kao pozadina za iskrivljena tumačenja pada kosovske
vlade. Vlada Kosova na čelu sa Aljbinom Kurtijem srušena je 25. marta, nepuna dva
meseca od njenog formiranja. Koalicioni partner Kurtijevog Samoopredeljenja,
Demokratski savez Kosova (DSK), inicirao je glasanje o nepoverenju vladi nakon što je
Kurti smenio ministra unutrašnjih poslova Agima Veljiua iz DSK. Naime, do sukoba
koalicionih partnera došlo je nakon što je Veljiu – suprotno stavu vlade – podržao ideju
kosovskog predsednika Hašima Tačija o uvođenju vanrednog stanja zbog pandemije.
Dok je pandemija iskorišćena kao povod, pravi uzrok pada kosovske vlade leži u sukobu
Kurtija i Tačija.
Kurtijeva najava borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i insistiranje na
drugačijem pristupu dijalogu sa Srbijom, ugrozili su poziciju kosovskog predsednika kojeg
je slovenački tink tenk IFIMES opisao kao “simbol političko-kriminalne hobotnice”35. S
obzirom da nema značajniju podršku biračkog tela, Tači je bio prinuđen da traži spoljne
saveznike. Našao ih je u američkoj administraciji, odnosno u specijalnom izaslaniku
predsednika Trampa za dijalog Beograda i Prištine, Ričardu Grenelu, ali i u predsedniku
Srbije Aleksandru Vučiću. I pored toga što se dijalog Kosova i Srbije već duže vreme
smatra zvanično obustavljenim, ova trojica političara nastavili su da se sastaju i u tajnosti
pregovaraju tzv. konačni sporazum, sa ciljem da on bude potpisan što pre. Kurti im je u
tome bio samo prepreka, te je Grenel odlučio da pomogne rušenje tek formirane vlade
Kosova.
Iako je Grenel zvanično negirao da se u njegovom prisustvu pregovaralo o razmeni
teritorija između Srbije i Kosova, ovo je ideja koju Vučić i Tači guraju još od 2018.
godine.36 Postoji više razloga zašto razmena teritorija odgovara ovom trojcu i zašto im se
žuri. Grenelu se žuri da isposluje “istorijski sporazum” između Srbije i Kosova koji bi
američkoj javnosti bio predstavljen kao spoljnopolitički uspeh Trampove administracije
uoči predsedničkih izbora. Nije isključeno ni da je Grenel motivisan ličnom promocijom i
sticanjem kredibiliteta međunarodnog pregovarača. Tači, s druge strane, želi što pre bilo
35 “Analiza: Tači ‘simbol političko-kriminalne hobotnice’ na Kosovu”, Danas, 06.08.2019. https://www.danas.rs/politika/analiza-taci-simbol-politicko-kriminalne-hobotnice-na-kosovu/ 36 “Serbia, Kosovo presidents broach border changes for historic deal”, Politico, 25.08.2018. https://www.politico.eu/article/aleksandar-vucic-hashim-thaci-serbia-kosovo-balkans-eu-enlargement-alpbach-forum/
10
kakav dil koji će mu osigurati zaštitu od krivičnog gonjenja, odnosno sprečiti Specijalno
tužilaštvo u Hagu da podigne optužnicu za ratne zločine protiv njega.37 Trećoj strani,
Vučiću, je važno da postigne dogovor koji će uz pomoć kontrolisanih medija moći da
predstavi biračkom telu u Srbiji kao svoju pobedu. Razmena teritorija bi ipak nanela manju
štetu Vučićevom rejtingu od bezuslovnog priznanja kosovske nezavisnosti.
A zašto je razmena teritorija loša za ostale? Pre svega, ovo kvazirešenje predstavlja
poraz ideje o državi kao političkoj zajednici svih njenih građana bez obzira na njihovu
etničku pripadnost. Povlačenje novih državnih granica duž linija “etničkog razgraničenja”
učvrstilo bi dominaciju etno-nacionalizma u regionu i normalizovalo opasnu ideju o
prirodnosti etnički homogenih zajednica. Drugo, razmena teritorija je teško sprovodiva u
praksi bez ogromne ljudske patnje – pre svega onih koji bi se našli sa “pogrešne” strane
granice, a takvih je mnogo. Ljudi bi u strahu masovno napuštali svoje domove, a oni koji
bi ostali nastavili bi život u segregaciji. Konačno, iscrtavanje novih granica na Balkanu
dalo bi legitimitet već postojećim težnjama za stvaranjem novih etnički čistih država.
Srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik podržao je podelu i izrazio želju da se, pored
četiri opštine na severu Kosova, Srbiji pripoji i Republika Srpska.38 Ovakve težnje su u
prošlosti uglavnom završavale u krvi.
Drugi razlog zbog kojeg je rušenje kosovske vlade zabrinjavajuće je to što se ovde ustvari
radi o početku mekog državnog udara. Ovaj državni udar podržala je Trampova
administracija, nakon ne baš uspešnih pokušaja vršenja pritiska na kosovsku vladu. Kada
je Kurti krajem februara najavio postepeno ukidanje taksi na robu iz Srbije i uspostavljanje
reciprociteta u međusobnim odnosima Kosova i Srbije, Grenel je zapretio obustavom
američke finansijske pomoći Kosovu, pa čak i povlačenjem američkih trupa, ukoliko takse
ne budu uklonjene odmah i bezuslovno. Do ove upadljivo neproporcionalne sankcije na
kraju nije došlo jer je u međuvremenu izbila kriza izazvana pandemijom COVID-19 koja
je – kako Tačiju, tako i Grenelu – došla kao poručena.
Neslaganje oko upravljanja krizom poslužilo je kao zgodan povod za rušenje Kurtijeve
vlade. Koalicionom partneru u vladi, DSK, nije trebalo mnogo da pređe na Tačijevu
stranu. Ovaj prelet treba sagledati u svetlu činjenice da borba protiv korupcije koju je
najavio kosovski premijer ne predstavlja problem samo za Tačija, već i za partijsku elitu
DSK. Padom kosovske vlade, svaka od strana koja je učestvovala u državnom udaru
dobila je nešto – Grenel raščišćen put ka tzv. sveobuhvatnom sporazumu između
Beograda i Prištine, Tači šansu da se potpisivanjem sporazuma predstavi kao mirotvorac
i tako izbegne optužnicu za ratne zločine, a rukovodstvo DSK zaštitu od anti-korupcijskih
mera i potencijalnih sudskih procesa. Ne treba zaboraviti ni da padom kosovske vlade
dobija i Aleksandar Vučić kojem nikako ne bi odgovaralo da mora da pregovara sa
37 Dean B. Pineles, “American Dilemma: What if Kosovo’s Thaci is Indicted?”, Balkan Insigth, 24.01.2019. https://balkaninsight.com/2019/01/24/american-dilemma-what-if-kosovo-s-thaci-is-indicted-01-23-2019/ 38 “Dodik: North of Kosovo to remain in Serbia with Republika Srpska joining Serbia as well”, Kossev, 21.09.2019. https://kossev.info/dodik-north-of-kosovo-to-remain-in-serbia-with-republika-srpska-joining-serbia-as-well/
11
Kurtijem. Upravo zbog toga je i Srpska lista, koja je formalno učestvovala u Kurtijevoj
vladi, podržala njeno rušenje.
Kosovski predsednik je krajem aprila zvanično ponudio DSK mandat za formiranje nove
vlade, nakon što Samoopredeljenje nije predložilo novog mandatara zahtevajući
prevremene izbore odmah po završetku pandemije. Međutim, Ustavni sud Kosova je
obustavio proces formiranje nove vlade do 29. maja, kada će doneti konačnu odluku o
tome da li je Tačijeva potez u skladu sa Ustavom ili ne. Za to vreme, podrška građana
Kosova Samoopredeljenju raste: nakon parlamentarnih izbora u oktobru 2019. godine na
kojima je Kurtijeva partija bila prvoplasirana osvojivši nešto više od 26 odsto glasova,
najnovije ankete govore da se rejting Samoopredeljenja popeo na preko 50 odsto.39
Važno je pomenuti i to da je Vjosa Osmani, predsednica kosovskog parlamenta koja je
predvodila drugoplasirani DSK na prethodnim izborima, bila protiv glasanja o nepoverenju
vladi tokom pandemije i protiv formiranja nove vlade u kojoj bi DSK bio u koaliciji sa
partijama takozvanog “ratnog krila”. I pored svega toga, Tači i Grenel nastoje da državni
udar predstave kao pobedu demokratije, ističući legitimitet buduće vlade40 bez
Samoopredeljenja. Ovakvo redefinisanje demokratskog legitimiteta i odvajanje pojma
demokratije od volje naroda opasno je ne samo u kosovskom kontekstu nego i šire.
Treća zabrinjavajuća stvar je reakcija Evropske unije na dešavanja na Kosovu ili, možda
bolje rečeno, odsustvo reakcije. Iako su neki evropski zvaničnici izrazili podršku
postepenom ukadanju taksi i usprotivili se glasanju o nepoverenju kosovskoj vladi u sred
pandemije, Evropska unija se pokazala nespremnom – ili nevoljnom – da spreči rušenje
vlade Kosova. Ostaje da se vidi da li će uspeti da spreči sporazum o razmeni teritorija.
Istini za volju, ideja o prekrajanju granica se pojavila u okviru Briselskog dijaloga
Beograda i Prištine, što govori da Evropska unija nije imuna na ovakva rešenja.
Dosadašnji dijalog pod okriljem Evropske unije nije dao očekivane rezultate i postao je
jedan od izvora nezadovoljstva građana – kako na Kosovu, tako i u Srbiji.
Zašto je onda nezainteresovanost Evropske unije za Balkan zabrinjavajuća? Pre svega
zato što povlačenje Evropske unije otvara prostor za druge, potencijalno veoma opasne
spoljne uticaje – o čemu govore i skorašnja dešavanja na Kosovu razmatrana u ovom
tekstu. Drugo, i pored nespornih strukturnih problema sa kojima je suočena već
godinama, Evropska unija i dalje ima potencijal da kroz temeljnu i radikalnu reformu
postane istinska zajednica naroda. Važno je da Balkan ne bude ostavljen po strani. Jedan
deo te reforme bi trebalo da bude i ponovno angažovanje Evropske unije u dijalogu
između Srbije i Kosova, zasnovano na drugačijim principima i orijentisano ka dobrobiti
građana umesto političkih elita.
39 “Kurti pod baražnom paljbom zbog saradnje sa Srbima tokom pandemije”, Deutsche Welle, 11.04.2020. https://www.dw.com/sr/kurti-pod-bara%C5%BEnom-paljbom-zbog-saradnje-sa-srbima-tokom-pandemije/a-53093516 40 Richard Grenell, Twitter, 19.04.2020. https://twitter.com/RichardGrenell/status/1251880416253886468
12
Evropska drama
Evropska unija je u godinu pandemije ušla sa izraženim unutrašnjim podelama. Izbor
nove Evropske komisije je pratila veoma dinamična borba moći koja je pokazala da ona
nije samo „geopolitička“41 na spoljnom planu, već sve više i na unutrašnjem. Čini se da
mnogi, a pre svega Francuska, žele da iskoriste skori odlazak Angele Merkel sa mesta
nemačkog kancelara kako bi uvećali svoj uticaj u EU. Tako su postale sve jasnije razlike
između ove dve zemlje po raznim pitanjima, kao što su budućnosti EU, njenog proširenja
ili odnosa prema Ruskoj Federaciji.42
Opasnost od ponovnih podela unutar EU je rasplamsala i potencijalna nova migrantska
kriza izazvana odlukom Turske da otvori svoje granice ka Evropi za 3,6 miliona izbeglica.
Ta odluka je od strane zvaničnika EU označena kao ucena turskog predsednika koji je
zahtevao da se EU uključi u rat u Siriji. Vrlo brzo je došlo do masovnih nemira na tursko-
grčkoj granici koji su pretili da oživi slike iz 2015. godine, kada su pojedine države članice
EU podigle ograde duž svojih granica i odbile da solidarno učestvuju u rešavanju
migrantske krize. Izbijanje pandemije koronavirusa je čini se ove probleme odložilo.
Pandemija je međutim ogolila jedno važno pitanje – u kojoj meri vrednosti solidarnosti i
demokratije i dalje čine temelj Evropske unije?
Kada je početkom marta Italija, koja je bila u tom trenutku najteže pogođena
koronavirusom, tražila od drugih država članica EU pomoć u vidu medicinske opreme,
odgovor je bio surov – mnoge zemlje, a među prvima Nemačka, Francuska i Češka su
donele odluku o zabrani njenog izvoza. Čak ni nakon dve nedelje, kada je broj zaraženih
i preminulih u Italiji bio višestruko veći nego u drugim državama članicama, pomoć nije
stizala. Ali zato je medicinska oprema stigla iz Kine, koja je prethodno ponudila Italiji da
kupi 1.000 respiratora, 2 miliona maski, 20.000 zaštitnih odela i 50.000 testova na
COVID-1943. Italijanska javnost je bila besna na EU, što pokazuju i ankete prema kojima
52% građana vidi Kinu kao prijateljsku zemlju, dok 45% smatra da je Nemačka
neprijateljska, iako je ona polovinom marta počela da šalje medicinsku opreme, a kasnije
i da prevozi obolele Italijane u Nemačku.44 Na kraju je Evropska komisija morala da se
izvini, iako je ona mogla samo da apeluje na države članice da budu solidarne, jer druge
mehanizme nema.
41 “The von der Leyen Commission: for a Union that strives for more”, European Commission, 10.09.2019. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_19_5542 42 “France is back, but where is Germany?”, Politico, 27.11.2019. https://www.politico.eu/article/france-germany-foreign-relations-emmanuel-macron-angela-merkel-power-imbalance-eu/ 43 “Italy criticises EU for being slow to help over coronavirus epidemic”, The Guardian, 11.03.2020. https://www.theguardian.com/world/2020/mar/11/italy-criticises-eu-being-slow-help-coronavirus-epidemic 44 Elisabeth Braw, “The EU Is Abandoning Italy in Its Hour of Need”, Foreign Policy, 14.03.2020. https://foreignpolicy.com/2020/03/14/coronavirus-eu-abandoning-italy-china-aid/
13
Bivši predsednik Evropske komisije, Žak Delor, rekao je da manjak solidarnosti
predstavlja smrtnu pretnju za Evropsku uniju.45 Podela između evropskog severa i juga u
vezi sa ekonomskim odgovorom na pandemiju pretila je da obistini ove slutnje. Oštre
debate su se vodile u vezi sa tim da li je moguće solidarno podeliti trošak krize između
država članica ktoz zaduživanje putem tzv. korona obveznica, čemu su se oštro protivile
države predvođene Holandijom i Nemačkom, ili odgovor na ekonomsku krizu treba tražiti
u zajedničkom fondu sličnom onom koji je stvoren nakon ekonomske krize iz 2008.
godine. Nakon teških pregovora unutar EU, dogovoren paket pomoći od 500 milijardi evra
za najteže pogođene zemlje. Južne države članice su ostale nezadovoljne, ali možda je
od starta trebalo insistirati ne na solidarnosti, već na sposobnosti država da prepoznaju
svoje interese u mutualizaciji duga.46
Ako je za solidarnost i moguće naći supstitut, još uvek nije nađen bolji politički poredak
od demokratije. Pa ipak, EU još uvek ne uspeva da zaustavi galopirajuće autoritarne
procese koji su uzeli maha u njenim članicama – Mađarskoj i Poljskoj. Mađarski
parlament je 30. marta doneo Zakon o zaštiti od koronavirusa koji je Viktoru Orbanu,
predsedniku mađarske vlade, omogućio da bez vremenskog ograničenja vlada putem
dekreta i da suspenduje izbore, a svim osobama koje „iskrivljuju istinu“ u vezi sa
koronavirusom zaprećena je zatvorska kazna od 5 godina. Mlake reakcije iz EU institucija
i drugih država članica su šokantne, ali možda ne i iznenađujuće ako se imaju u vidu
različiti interesi, ali i limitiran broj instrumenata koji stoje na raspolaganju EU za
sankcionisanje ovakvih poteza.47 S druge strane, EU je po četvrti put pokrenula proceduru
protiv Poljske pred Evropskim Sudom Pravde, zbog kršenja vladavine prava i podrivanja
nezavisnosti sudstva.48
Politika muzičkih stolica
U ovim uslovima, razočaranost srpske vlasti u reakciju EU je bio ili plod nerazumevanja
konteksta ili namere da se postigne neki drugi politički cilj. Kada je neko paralisan od
straha, normalna reakcija je podrška, a ne cipelarenje. Srbija je uradila upravo ovo drugo.
45 “Coronavirus could be final straw for EU, European experts warn”, The Guardian, 01.04.2020. https://www.theguardian.com/world/2020/apr/01/coronavirus-could-be-final-straw-for-eu-european-experts-warn 46 Yanis Varoufakis, “Solidarity Is Not What Europe Needs”, Project Syndicate, 20.04.2020. https://www.project-syndicate.org/commentary/eurobonds-must-be-based-on-self-interest-not-solidarity-by-yanis-varoufakis-2020-04?a_la=english&a_d=5e9d914cdaa78f900c8e64ba&a_m=&a_a=click&a_s=&a_p=homepage&a_li=eurobonds-must-be-based-on-self-interest-not-solidarity-by-yanis-varoufakis-2020-04&a_pa=curated&a_ps=main-article-a2&a_ms=&a_r= 47 Yasmeen Serhan, “The EU Watches as Hungary Kills Democracy”, The Atlantic, 02.04.2020. https://www.theatlantic.com/international/archive/2020/04/europe-hungary-viktor-orban-coronavirus-covid19-democracy/609313/ 48 “Commission launches 4th infringement procedure over Poland’s rule of law”, Politico, 29.04.2020. https://www.politico.eu/article/brussels-launches-4th-infringement-procedure-over-polands-rule-of-law/
14
Evropska komisija je 14. marta donela odluku po kojoj je, zbog mogućnosti ugrožavanja
sposobnosti reagovanja EU na epidemiju COVID-19, za izvoz medicinske opreme u treće
zemlje bila potrebna dozvola država članica. Ovu odluku je predsednik Srbije Aleksandar
Vučić lažno interpretirao govoreći da Srbija ne može više da uvozi medicinsku opremu iz
EU, da ne postoji evropska solidarnost i da je ona bila samo bajka na papiru, te da je od
kineskog predsednika, koga je nazvao bratom, zatražio pomoć. Time je predsednik
označio početak velike antievropske i prokineske kampanje u provladinim medijima koja
je kulminirala čuvenim bilbordima zahavalnosti predsedniku Kine širom Srbije.
Ova izjava i kampanja koja je usledila su zapravo ogolile višegodišnju neiskrenu,
nekonzistentnu i neartikulisanu spoljnu politiku Srbije i potencijalno dugoročno naštetile
državnim interesima. Politika „muzičkih stolica“ je ona u kojoj Srbija računa da će, kada
muzika stane, moći da sedne na bilo koju. U toj igri Srbija misli da može da žonglira sa
međusobno suprotstavljenim interesima SAD, EU, Kine, Rusije i drugih zemalja. Čak i
među državama članicama EU pronalazi najbližeg saveznika u autoritarnoj Orbanovoj
Mađarskoj, ali istovremeno želi i blisko partnerstvo sa Nemačkom i Francuskom.
Ovakva politika ima sve veće šanse da se završi tako što će grubo prizemljiti i ispasti iz
igre, što se već može naslutiti iz reakcija evropskih zvaničnika poput šefa Evropske
diplomatije Žozepa Borela koji je izrazio zabrinutost zbog ovakvih narativa, i zapadnih
medija poput Špigela49, Standarda50 ili Forin polisija51 koji sve češče pišu o
nedemokratskom karakteru srpske vlasti i njenoj sve većoj bliskosti sa Kinom.
Pored negodovanja, Brisel je vrlo brzo pokrenuo humanitarnu kontraofanzivu. EU je već
20. marta odobrila 7,5 miliona evra bespovratnih sredstava za borbu protiv epidemije
COVID-19. Nakon nedelju dana odlučila je da se 93 miliona evra iz IPA fondova
preusmeri u borbu protiv koronavirusa. Od tih sredstava su plaćeni transport medicinske
opreme koja je stgla iz stranih zemalja, uključujući tu i Kinu, nabavljena je medicinska
oprema i pružena je podrška otvaranju radnih mesta, kao i malim i srednjim preduzećima.
Zanimljivo je da podaci o vrednosti pomoći Kine, Rusije i drugih neevropskih zemalja nije
poznata javnosti, kao ni u kom procentu su to donacije, a u kom kupovina medicinske
opreme.
Međutim, pomoć EU ni za medije, od kojih je većina naklonjena srpskoj vlasti, a ni za
samu srpsku vlast kao da nije jednako bila vredna kao ona koju Srbija nabavlja u Kini,
Rusiji, Tuskoj ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za njih su rezervisani termini kao što
su „braća“ i „prijatelji“, kao i svečani dočeci uz ljubljenje zastava, dok je pomoć EU zauzela
manje mesta u medijima, a njen prijem je više bio protokolaran. Zato je sama Delegacija
49 “Der Spiegel: Democracy in Serbia most limited during pandemic”, N1, 28.04.2020. http://rs.n1info.com/English/NEWS/a593980/Serbia-goes-farthest-in-limiting-democracy-during-pandemic-Der-Spiegel-says.html 50 “Serbien wirft sich China an die Brust”, Der Standard, 16.04.2020.https://www.derstandard.de/story/2000116895760/serbien-wirft-sich-china-an-die-brust 51 Vuk Vuksanović, “China Has Its Eyes on Serbia”, Foreign Policy, 08.04.2020. https://foreignpolicy.com/2020/04/08/china-serbia-aleksander-vucic-xi-jinping-coronavirus/
15
EU u Srbiji pokušala da reklamira kako je od 2000. godine više od 450 miliona evra u
donacijama i kreditima obezbedila za bolnice, institute, laboratorije i raznu medicinsku
opremu.52 Međutim, zbog evidentnog podrivanja od strane najviši predstavnika države,
ovaj potez EU je ličio na očajnički pokušaj da se dopre do građana Srbije, koji i dalje
veruju da su ruske i kineske donacije tek par procenata manje nego evropske, što je
daleko od istine.53 U tom smislu se Vučićeva mlaka, usputna i kasna zahvalnost EU na
pomoći54 savršeno uklapa u sliku srpskog neiskrenog odnosa prema njoj.
Evropske integracije – sve po starom
Odnos EU prema kandidatima za članstvo na Zapadnom Balkanu je poslednjih godina
imao nekoliko karakteristika: tolerisanje autoritarnih tendencija, blokada otvaranja
pregovora sa zemljama koje su de facto bile spremne za to, nemogućnost uticaja na
promene u BiH, nefer odnos prema Kosovu u pogledu viznog režima, neveliki politički
apetiti za proširenjem, potkusurivanje najmoćnijih članica debatom o novoj metodologiji i
slično.
Zbog svega ovoga je odluka o početku pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom
u sred najvećeg izazova sa kojim se EU suočila nakon drugog svetskog rata imala veliku
simboličku važnost. Srbija na ovu odluku EU nije ni reagovala i time je ponovo pokazala
kakav značaj za nju imaju evropske integracije regiona.
Završetak vanrednog stanja u Srbiji se poklopio sa dugo očekivanim samitom Evropske
unije i Zapadnog Balkana u Zagrebu. Pred sam samit je objavljena Deklaracija civilnog
društva „Sa ili bez EU“55 kojom se između ostalog traži od EU i zemalja regiona da
intenziviraju i ubrzaju reforme u oblastima osnovnih prava i sloboda, sudstva, vladavine
prava i demokratskih institucija. Samit je na kraju protekao u potpunoj senci pandemije
COVID-19. Bilo je primetno razočaranje lidera EU zbog antievropskih poruka koje su
stizale iz regiona prethodnih meseci, ali i zbog značajnog nazadovanja demokratije i
vladavine prava.
52 “EU assistance to Health sector in Serbia – a fundamental effort that modernised the whole Serbian health system”, Europa.rs, 23.03.2020. http://europa.rs/eu-assistance-to-health-sector-in-serbia-a-fundamental-effort-that-modernised-the-whole-serbian-health-system/?lang=en 53 “Evropska orijentacija građana Srbije. Ispitivanje javnog mnjenja (decembar 2019. godine)”, Ministarstvo za evropske integracije, https://www.mei.gov.rs/upload/documents/nacionalna_dokumenta/istrazivanja_javnog_mnjenja/ijm_dec_19.pdf 54 “Vučić sa ambasadorima zemalja članica EU: Odobreno nam je 93 miliona evra pomoći, ali je i Srbija ponudila pomoć Evropi”, Blic, 24.04.2020. https://www.blic.rs/vesti/politika/vucic-sa-ambasadorima-zemalja-clanica-eu-odobreno-nam-je-93-miliona-evra-pomoci-ali/kj3vzlv 55 “CSO Declaration on Zagreb EU – Western Balkans Summit ‘With or Without (E)U’” https://crosol.hr/eupresidency/en/zg-cso-declaration-on-eu-western-balkans/
16
Maske su pale
Maske su pale i interesi srpske spoljne politike su ogoljeni tokom pandemije COVID-19.
Ti interesi ne počivaju na vrednostima opšteg dobra, već na mehanizmu za očuvanje
postojećeg unutrašnjeg poretka. Vlast u Srbiji prepodne gleda na istok, a popodne na
zapad u nadi da će sa svih strana sveta dobiti finansijsku i političku podršku, a za uzvrat
je spremna na sve, osim na ograničavanje sopstvene moći. Zato na međunarodnoj sceni
kao neprijatelje percipira one vlade i pojedince koji bi da grade saveze sa Srbijom kao
uređenom i demokratskom, a ne zarobljenom državom.
Nada da je pandemija zadala smrtonosni udarac ideji liberalne demokratije u svetu i da
više neće morati ni da se pretvara da u nju veruje, srpsku vlast je prirodno spojila sa onim
vladama koje pokazuju iste i još drastičnije autoritarne tendencije. Zbog toga ona nakon
30 godina, ako zanemarimo kratak period početkom milenijuma, pronalazi zajednički jezik
sa Trampovom Amerikom. Zbog toga, pored već tradicionalnog saveznika kakav je
Putinova Rusija, pronalazi zajedničke interese sa Kinom. Zbog toga, među svim
državama članicama EU, najbližu saradnju ima sa Orbanovom Mađarskom.
Međutim, ukoliko se nešto iz korena ne promeni, groteskni pokušaji Srbije da nastavi sa
svojom „neonesvrstanom“ politikom imaju velike izglede da se završe tragično – tako što
će joj jedini partneri biti oni koji je vide kao monetu za potkusurivanje, kao poligon za
demonstraciju uticaja ili kao ekonomsko-političkog vazala. Niko, pa ni one zemlje koje
aktuelni srpski zvaničnici nazivaju prijateljima, neće imati poštovanja prema državi koja
je neiskrena i nepoštena u svojim spoljnopolitičkim odnosima. Takvu državu sve druge
gledaju sa podozrenjem, kao plen ili kao igralište na kome mogu ostvariti neke njima
važnije interese, uz potpunu nezainteresovanost za moguće posledice po to igralište.
Takva država više i neće moći da vodi spoljnu politiku, drugi će to činiti umesto nje.
Za državu koja tvrdi da je posvećena putu za članstvo u EU, očekivalo bi se da iskaže
mnogo više razumevanja i podrške za situaciju u kojoj se našla EU. Okretanje leđa EU,
ideje o prevarantskim akcijama prema najmoćnijim državama člnicama EU56 i preoštre
kritike kada im nije bilo ni mesto ni vreme, bile su demonstracija kako srpski zvaničnici
shvataju EU i evropske integracije – kao izvor moći i sredstvo manipulacije, a ne kao alat
za izgradnju institucija, vladavine prava i modernizaciju zemlje. To su još jednom potvrdili
i izveštaji Fridom hausa57 i Novinara bez granica58, ali se to vidi i u činjenicama poput one
56 “Vučić o respiratorima: Evo koliko ih ima, a hteo sam od Nemaca da uzmem još”, Mondo, 13.03.2020. https://mondo.rs/Video/Info-video/a1295079/Vucic-o-respiratorima-koliko-ima-respiratora-u-Srbiji.html 57 Zselyke Csaky, “Dropping the Democratic Façade”, Freedom House https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2020/dropping-democratic-facade 58 “Reporters Without Borders: Serbia drops to 93rd, Kosovo moves up to 70th place”, Kossev, 21.04.2020. https://kossev.info/reporters-without-borders-serbia-drops-to-93rd-kosovo-moves-up-to-70th-place/
17
da je na Zapadnom Balkanu srpska spoljna politika najneusklađenija sa spoljnom
politikom EU. 59
Ova kriza je prelomna tačka u globalnim odnosima i najveća je utopija verovati da se
može sve nastaviti po starom. Ako Srbija to ne shvati sama, realnost će je naterati na to.
Ukoliko želi da bude pouzdan i kredibilan međunarodni akter, Srbija ne sme dozvoliti da
umesto subjekta postane objekat međunarodnih odnosa. Borba za uticaj u njoj je
geopolitika kojoj ona u ovom trenutku nije dorasla. Geopolitika u kojoj će onaj ko misli da
može sve druge da prevari, ostati na kraju sam, bez saveznika, bez suvereniteta i bez
uticaja.
59 Igor Novaković, Natan Albahari, Jovana Bogosavljević, “An analysis of Serbia’s alignment with the European Union’s foreign policy declarations and measures in 2019” https://www.isac-fund.org/wp-content/uploads/2020/02/ISAC-CFSP-Analysis-2019-1.pdf