-
METOD ZA PROCENU RIZIKA NA RADNIM MESTIMA U
ZDRAVSTVU
Dr sci. med. Srđan Borjanovid
Institut za medicinu rada Srbije
1
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Metod za procenu rizika Instituta
Metod za procenu rizika na radnom mestu i u radnoj okolini. Beograd: Eko centar, 2008.
13 autora sa IMR
Namenjen SMR, ing. ZNR, licima za BZR
Koncept matrične procene rizika
Opšti metod za procenu rizika na radnim mestima – nije specijalizovan za procenu rizika u zdravstvu
2
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Metod za procenu rizika Instituta
Ne sadrži metod za procenu rizika od: UV zračenja (germicidne lampe) Nejonizujudih zračenja - MRI, električni kauteri,
elektrohirurška oprema, dijatermija Laserskog zračenja: povrede i LGAC ("laser-generated
airborne contaminants“) – laserski generisana isparenja (tretiraju se kao hemijske i biološke štetnosti).
Rada sa UZ opremom Medicinskog otpada Specifičnosti procene rizika od hemijskih noksi u
zdravstvu (citostatici, anestetici, dezinficijensi)
3
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Rizici po zdravlje u radnoj sredini
Štetnosti (fizičke, hemijske, biološke, psihosocijalne)
Opteredenja (fizičko, psihofiziološko)
Opasnosti (od eksplozije, požara, udara struje, pada, opekotina itd.)
4
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Priroda profesionalnih hazardaKlasifikacija po stepenu opasnosti
Neposredno opasni po život ili gubitak ekstremiteta
Požar, eksplozija, gasovi zagušljivci
Opasni po život u dužem periodu
Benzen, jonizujude zračenje
Ne ugrožavaju život, ali izazivaju oštedenja u dužem periodu
Buka, repetitivna naprezanja, respiratorni iritansi, IC radijacija
Ne ugrožavaju život, niti izazivaju oštedenja, ali nepoželjni zaproduktivnost
Loše osvetljenje, neprijatni mirisi, loša higijena RM
5
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
U zavisnosti od prirode procesa rada koji se analizira iorganizacije posla koristi se jedan od tri pristupa:
Procena rizika na osnovu merenja
Procena rizika na osnovu ekspertske ocene, bez merenja
Procena rizika kombinovanom metodom (ekspertske ocene i merenja po potrebi)
6
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Metod IMR
7
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Verovatnoda neželjenog događaja
Verovatnoda nastanka profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom procenjuje se na osnovu uslova rada, stanja zaštite i vremena izlaganja.
Uslovi rada obuhvataju radnu sredinu (identifikovane štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini), štetne napore zbog radnih opteredenja i ergonomske odnose.
8
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Uslovi rada se rangiraju u 4 nivoa:
S1 - optimalni,
S2 - dozvoljeni,
S3 - teški i
S4 - ekstremni
9
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Kategorizacija u odnosu na dužinu dnevne ekspozicije
NIVO IZLOŽENOST TRAJANJE
T1 Retko 0-25%
T2 Povremeno ili učestalo 26-50%
T3 Vedi deo radnog vremena 51-75%
T4 Celo radno vreme 76-100%
10
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Verovatnoda nastanka bolesti
11
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Dužina ekspozicije
Uslovi rada (štetnosti)Vrednosti
znatno ispod dozvoljenih
granica (S1)
Vrednosti ispod dozvoljenih
granica(S2)
Vrednosti iznad dozvoljenih
granica(S3)
Vrednosti znatno iznad dozvoljenih
granica(S4)
(T1)
(T2)
(T3)
(T4)
-
Verovatnoda nastanka bolesti
NIVO VEROVATNODA
P1 Vrlo mala mogudnost nastanka bolesti
P2 Mogudnost postoji, retko (neuobičajeno)
P3 Mogudnost postoji, pod određenim okolnostima
P4 Povedana mogudnost nastanka
P5 Izrazito velika mogudnost nastanka
12
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Kategorizacija u odnosu na težinu mogude posledice (bolesti)
NIVO TEŽINA BOLESTI
L1 Bez vidljivih posledica
L2 Posledice ne utiču bitno na radnu sposobnost
L3 Posledice mogu ograničiti radnu sposobnost
L4 Trajne posledice koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti ili delomograničavaju životnu aktivnost
L5 Značajno ograničena životna aktivnost ili smrtni ishod
13
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Ocena rizikaVerovatnoća nastanka povrede ili bolesti
Težina povrede/bolesti
vrlo laka laka teža teška smrtna, kolektivna
vrlo mala mogućnost nastanka
P1 zanemarljiv zanemarljiv mali mali mali
postoji, vrlo retko
P2 zanemarljiv mali umeren umeren veliki
postoji pod određenim uslovima
P3 mali umeren umeren veliki veliki
povećana mogućnost, može se očekivati
P4 mali umeren veliki veliki izrazito veliki
izrazito velika mogućnost, velika opasnost
P5 mali veliki veliki izrazito veliki
izrazito veliki
14
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Interpretacija pojedinih nivoa rizika
Nivo Interpretacija i potrebne akcije
R1 Rizik je zanemarljiv, mere zaštite su nepotrebne
R2 Rizik je prihvatljiv, zaštitu poboljšati ako je mogude
R3 Rizik je prisutan (uslovno prihvatljiv), potrebne mere za poboljšanje zaštite, pradenje zdravstvenog stanja
R4 Rizik je velik (nepoželjan), odmah potrebne mere za poboljšanje zaštite, kontrola zdravstvenog stanja
R5 Akcidentne situacije, rizik je vrlo velik (neprihvatljiv), odmah prekinuti rad, odmah izvršiti kontrolu zdravstvenog stanja
15
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Posebne situacije za koje se nivo rizika direktno definiše
Postojanje posebnih zahteva rada direktno
određuje najmanje R3 nivo
Kod nekih štetnosti sama ocena S3 ili S4 može biti osnov za poseban zahtev
16
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Zaključak nakon matričnog postupka procene rizika
Radno mesto jeste s povedanim rizikom po zdravlje (R3-R5), ili
Radno mesto nije s povedanim rizikom po zdravlje (R1-R2)
17
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Primer – rizik izlaganja buci
S-kategorija Osmočasovna personalna doza LAEP,d
Vršna vrednost akustičkog pritiska
S1 LAEP,d 65 dB(A)
S2 65 dB(A) LAEP,d 80 dB(A)
S3 80 dB(A) LAEP,d 85 dB(A) 135 dB(C) LCpeak 140 dB(C)
S4 LAEP,d 85 dB(A) LCpeak 140 dB(C)
18
Nivo Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Ukupna ekspozicija buci u toku radnog vremena - personalna doza u toku
jednog radnog dana LAEP,d
Izračunava se na osnovu izmerenih ekvivalentnih nivoa Leq i informacija o
trajanju perioda ekspozicije tim ekvivalentnim nivoima usrednjeno za 8 h
-
Primer – rizik izlaganja buci
Ako je prisutna udarna buka ili jaka intermitentna buka posmatra se i treda kolona
S-kategorije se nalaze po kriterijumima iz obe kolone (druge za LAEP,d i trede za LCpeak) i usvaja se viša od dve dobijene
Na osnovu Direktive EU 2003/10/EC i činjenice da se buka do 65 dB(A) može smatrati bezbednom za sluh
19
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Tabela: Kategorizacija u odnosu na dužinu
dnevne ekspozicije
NIVO IZLOŽENOST TRAJANJE
T1 Retko 0-25%
T2 Povremeno ili učestalo 26-50%
T3 Vedi deo radnog vremena 51-75%
T4 Celo radno vreme 76-100%
-
Verovatnoda nastanka oštedenja sluhaizazvanog bukom
21
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
S1 S2 S3 S4
T1 P1 P1 P3 P5
T2 P1 P2 P4 P5
T3 P1 P2 P4 P5
T4 P1 P3 P5 P5
-
Kategorizacija u odnosu na težinu mogudeposledice
Kategorizacija u odnosu na težinu mogude posledice
Kategorizacija u odnosu na težinu mogude posledice
L1 Bez oštedenja sluha
L2 Privremeno oslabljen sluh kod osetljivih osoba bez uticaja na radnu sposobnost ( slušni zamor)
L3 Trajno oštedenje sluha sa umanjenom radnom sposobnošdu za rad u buci
L4Trajno oštedenje sluha kao profesionalno oboljenje sa
umanjenom radnom sposobnošdu za rad u buci i uslovima koji zahtevaju očuvan sluh
L5 -
22
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Ocena nivoa rizika od izlaganja buci
23
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
L1 L2 L3 L4 L5
P1 R1 R1 R1 R1 -
P2 R1 R2 R2 R2 -
P3 R2 R2 R3 R4 -
P4 R3 R3 R4 R5 -
P5 R4 R4 R4 R5 -
-
Procena rizika u zdravstvenim ustanovama
Složen stručni zadatak, koji zahteva poznavanje specifičnosti štetnosti i opasnosti kao i procesa rada u zdravstvu
Da bi ta procena bila validna, potrebno je:
da se primeni jedinstvena metodologija za procenu rizika;
da ustanova koja vrši procenu rizika zadovolji određene kriterijume kompetencije.
24
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Kriterijumi kompetencije
Licenca Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, za poslove bezbednosti i zdravlja na radu, prema Pravilniku o uslovima i visini troškova za izdavanje licenci za obavljanje poslova u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, Sl. gl. RS br. 29/06;
Licenca Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, za poslove ispitivanja uslova radne okoline – hemijskih i fizičkih štetnosti (osim jonizujudih zračenja), mikroklime i osvetljenosti, prema Pravilniku o uslovima i visini troškova za izdavanje licenci za obavljanje poslova u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, Sl. gl. RS br. 29/06;
da se bavi delatnošdu medicine rada u sistemu zdravstvene zaštite, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“ broj:107/05) i propisima donetim za sprovođenje tog zakona.
25
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Kriterijumi kompetencije
U Planu mreže zdravstvenih ustanova koji je donela Vlada RS („Sl. Glasnik RS“ broj: 42/06) postoji nekoliko ustanova koje ispunjavaju navedene kriterijume, na primer:
Institut za medicinu rada Srbije “Dr Dragomir Karajovid“,
Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u Nišu,
Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u Novom Sadu i
Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika Zastava Kragujevac.
26
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Metod za procenu rizika u zdravstvu
MZ traži da IMR izradi specijalizovanu Metodologiju za procenu rizika u zdravstvenim ustanova
Izradu ove Metodologije finansira MZ kao projekat od opšteg interesa iz programa 1802-07
Budžet projekta 2.000.000,00, rok 1. god. (2010). Ugovor br. 07-804/1 od 03.03.2010.
Motiv Ministarstva – izrada novog Posebnog kolektivnog ugovora za zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Srbija
27
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Kolektivni Ugovor
Potpisan 25.05.2010. (MZ i reprezentativni sindikati)
Učesnici ovog ugovora su saglasni da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora utvrde jedinstvene kriterijume za procenu poslova sa povedanim rizikom koji se obavljaju u zdravstvenim ustanovama, koji de se, nakon potpisivanja, primenjivati kao aneks ovog ugovoraod dana stupanja na snagu. (Čl.146 st. 1)
28
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
Kolektivni Ugovor Čl. 146. st. 3
Poslodavac je dužan da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu jedinstvenih kriterijuma iz stava 1. ovog člana, uskladi akt o proceni rizika na radnom mestu i radnoj okolini sa ovim ugovorom i zakonom kojim se uređuje bezbednost i zdravlje na radu
29
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
-
KRAJ
30
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.