Download - metodologija istraživanja - metode.ppt
![Page 1: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/1.jpg)
Klasifikacija naučni metodaKlasifikacija naučni metoda
Tuzla, 2013.
![Page 2: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/2.jpg)
Metoda (grčki “methodos” = put, način istraživanje) općenito znači planski postupak ispitivanja i istraživanja neke pojave, odnosno način rada za ostvarivanje nekog cilja na naučnom , političkom pravnom ili praktičnom području.
Metoda u nauci znači način istraživanja i izlaganja predmeta (stvari ili pojave) koja nauka istražuje. Naučna metoda je skup različitih postupaka kojima se nauka koristi u naučnoistraživačkom radu da bi istražila i izložila rezultate naučnog istraživanja u određenom naučnom području ili naučnoj discipl.
![Page 3: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/3.jpg)
Istodobno naučna metoda je put istraživanja kojim se oblikujei izgrađuje nauka. Naučnom metodom naziva se i svaki način naučnog istraživanja koje osigurava sigurno, sređeno sistematako i tačno znanje.
Osnovne karakteristike naučnih metoda su: Objektivnost Pouzdanost Preciznost Sistematičnost Općenitost
![Page 4: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/4.jpg)
Objektivnost pretpostavlja nepristrasan, stvaran neutralan i pravedan odnos prema određenoj pojavi, predmetu ili objektu, koji postoji neovisno o subjektima, njegovim opažanjima i mišljenjima. Osim toga, objektivnost pretpostavlja i objektivnu stvarnost tj. materiju, prirodu, pojavu, sve ono što postoji neovisno o spoznaji istraživača, i objektivnu istinu, tj. spoznaju koja odražava stvarnost onakvu kakva jeste.
Ocjenu o tome je li neko naučno i stručno djelo utemeljeno na načelu objektivnosti moguće je saznati tek nakon toga što se dotično djelo
![Page 5: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/5.jpg)
Javnom uvidu i kritičkom razmatranju kako bi iznesene rezultate drugi mogli provjeriti javnom uvidu i kritičkom razmatranju kako bi iznesene rezultate drugi mogli provjeriti, usvojiti korigovati konstruktivno kritizirati i argumentovano pobijati. Objektivnost, dakle, osim što znači nepristrasnost znači i provjerljivost, jer objektivna naučna spoznaja mora biti i društveno provjerljiva.
Pouzdanost zahtjeva od istraživača da svaki sud i svaki stav moraju biti dovoljno obrazloženi, argumentima potkrijepljeni, dokazani odgovarajućim logičkim postupcima.
![Page 6: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/6.jpg)
Preciznost je u najužoj vezi s načelima objektivnosti i pouzdanosti, jer jedno načelo pretpostavlja drugo, adrugo uvjetuje trećei obrnuto. Zbog toga se danas u gotovo svim naučnim područjima velika pažnja poklanja tačno određivanju značenja korištenja naučnih pojmova. Sve faze naučnoistraživačkog rada trebaju biti obavljene s potpunom preciznošću. Tako npr. pri izradi naunog projekta potrebno je: naučni problem pravilno uočitii precizno odrediti, precizno prikupiti srediti i struktuirati podatke i informacije, precizno odrediti i precizno utvrditi strukturu rada, jer svaka nepreciznost u radu može značajno uticati na konačne rezultate.
![Page 7: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/7.jpg)
Sistematičnost znači da svi elementi stvari pojave pojmovi i odnosi u prirodi i društvu koje istraživač tretira trebaju biti međusobno i funkcionalno povezani u jedan sistem koji se karakteriše određenim ciljevima i povratnim vezama kao uvjetu postojanja i funkcionianja ukupnosti. Jer sistem je apstraktan pojam koji omogućuje istraživanje i razumijevanje veza i zakonitosti između pojava i zakonitosti između pojava i događaja svijeta u kome živimo.
![Page 8: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/8.jpg)
Općenitost treba da omogući otkrivanje istraživanje i izučavanje općih osobina pojava odnosa zajedničkih i bitnih obilježja određenih pojava koje se ponavljaju usmjerenih na otkrivanje neke zakonitosti, tendencije naučne spoznaje.
![Page 9: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/9.jpg)
Klasifikacija naučnih metodaKlasifikacija naučnih metodaU istraživanju, otkrivanju i sustavnoj obradi
naučnih činjenica, načini misaonog(logičnog) postupka su vrlo različiti.
Iz te činjenice rezultiraju brojne, naučne metode, pod kojima se, kao što je već rečeno, podrazumijeva skup različitih postupaka, kojima se nauka koristi u naučnoistraživčkom radu,
![Page 10: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/10.jpg)
a koji omogućuju da se predmet istraživanja shvati, naučno istraži i objasni te da se pomoću njih dođe do naučnih spoznaja i istina.
U literaturi se susreću različiti pristupi klasifikacije naučnih metoda.
U nastavku se navodi nekoliko važnijih klasifikacija tih metoda, i to:
![Page 11: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/11.jpg)
1) Šamić navodi da teoretičari obično razlikuju tri osnovne standardne naučnoistraživačke metode, i to: (1)normativnu, (2)eksperimentalnu i (3) historijsku - povijesnu.
Međutim,on smatra da su još važne i ove metode: (1) studij slučaja, (2) anketiranje i (4) intervijuiranje.
2) promatrajući aspekte općeg pristupa znanstvenih istraživanja, Borojević navodi
![Page 12: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/12.jpg)
(prema Salmonu i Hansonu) ove metode istraživanja: (1) induktivno-deduktivnu, (3) eksperimentalnu, (4) metodu slučaja, (5) metodu procjene, (6) statističku, (7) povijesnu - historijsku i (8) sintetičku metodu.
3) Naučne metode u ekonomskim istraživanjima po njihovom karakteru i značenju Žuvela je sistematizirao u tri skupine: (1) filozofske metode, (2) logičke (misaone, teoriske) metode, kao što su:
![Page 13: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/13.jpg)
1. induktivno-deduktivna metoda, 2.analitičko-sintetička metoda, 3. metoda apstracije, 4.komparativna metoda, 5. metoda generalizacije i specijalizacije, 6. metoda deskripcije, 7. metoda kompilacije i 8. metoda grafičkog prikazivanja, i (3) tehničke metode, kao što su: 1. statistička metoda, 2. matematička metoda, 3. ekonometriska metoda i 4. kibernetička metoda.
![Page 14: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/14.jpg)
4) Zaječaranović naučne metode svrstava u dvije skupine: (1) osnovne metode suvremene znanosti, u koje ubraja 1. eksperimentalnu metodu, 2. aksiomatsku metodu, 3. metodu modeliranja i 4. statističku metodu, i (2) posebne metode saznanja, u koje ubrajaju: 1. analizu i sintezu, 2. apstrakciju i konkretizaciju, 3. generalizaciju i specijalizaciju, 4. indukciju i dedukciju, 5. definiciju i klasifikaciju, 6. dokazivanje, i 7. historijsku - povijesnu i logičku metodu.
![Page 15: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/15.jpg)
5) Razmatrajući opću metodologiju Šešić sve naučne metode sistematizira u dvije skupine, i to: (1) osnovne opće metode saznanja, u koje ubraja:1. apstraktivnu dijalektičku metodu, 2. stvarnu dijalektičku metodu, 3. metodu modeliranja, 4. statističku metodu i 5. aksiomatsku metodu, i (2) osnovne posebne metode saznanja, u koje ubraja: 1. metode analize i sinteze, 2. metode generalizacije i specijalizacije, 3. metode indukcije i dedukcije i 4. metode definicije i dokazivanja i opovrgavanja.
![Page 16: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/16.jpg)
Kada Šešić razmatra osnove metodologije društvenih nauka, onda naučne metode sistematizira u tri skupine, i to: (1) posebne naučne metode i naučne postupke, u koje ubrajaju: 1. analitičko-sintetičku metodu 2. metode apstrakcije i konkretizacije, 3. metode generalizacije i specifikacije, 4. metode klasifikacije, 5. metodu indukcije i 6. metodu dedukcije; (2) opće naučne metode, u koje ubraja:1. statističku metodu,2. metodu modeliranja i 3. analitičko-deduktivnu metodu,
![Page 17: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/17.jpg)
I (3) osnovne opće metode društvenih nauka, u koje ubraja:1. pozitivističke metode, 2. metodu razumijevanja, 3. komparativnu metodu, 4. metodu idealnih tipova, 5. metodološki struktularizam i funkcionalizam, 6. dijalektičke metode.
U istom djelu, kada Šešić govori o “glavnim oblicima naučno-saznajnog procesa” posebno spominje “metode istraživanja” u koje, uz ostalo, ubraja:
![Page 18: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/18.jpg)
1 Promatranje (opažanje), 2 eksperimentalnu metodu, 3 brojanje, 4 mjerenje, 5 statističke metode i 6 metode kauzalne indukcije: (5) deduktivnu metodu, (6) metodu modeliranja, (7) metodu klasifikacije, (8) komparativnu metodu, (9) historijsku - povijesnu metodu, (10) opću teoriju sustava kao znastvenu metodu, (11)historijski/ povijesni dijalektički materijalizam, (12) metodu idealnih tipova, (13) genetičku metodu, (14) aksiomatsku metodu, (15) metodu intervjuiranja, (16) metodu anketiranja i (17) metodu studija slučaja.
![Page 19: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/19.jpg)
1) nučno - znastveno promatranje. 2) naučno - znastveni eksperiment,3) metode istraživanja uzoraka i 4) kibernetičke metode6. Među najčešće upotrebljavane znastvene
metode Žugaj eksplicite navodi i elaborira ove metode: (1) metode analize i sinteze, (2) metodu apstrakcije, (3) generalizacije i specijalizacije, (4) induktivnu metodu u okviru koje posebno obrađuje;
![Page 20: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/20.jpg)
U svome djelu Žugaj je sve metode sistematizirao u dvije skupine: opće znastvene metode u planiranju i upravljanju proizvodnjom (to su uglavnom prethodno navedene metode) i posebne znastvene metode u planiranju poslovanja i upravljanja proizvodnjom. U ovu drugu skupinu ulazi četrnaest metoda: 1) metode usporedbe u parovima, 2) slika radnog dana, 3)metoda sintetičkih standardnih vremena, 4) vrijednosna analiza, 5) metoda maksimalne mjesečne proizvodnje, 6) metoda čvorova (AON), 7) metoda Precedence,
![Page 21: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/21.jpg)
8) konjunkturna ogledala, 9) metoda mišljenja žirija rukovoditelja, 10) metoda korijena trave, 11) metoda standardnih popravaka, 12) metoda traženja i otklanjanja slabih mjesta na sredstvima za rad, 13) metoda retrospektivne kontrole i 14) metoda kontrole kvalitete za proizvodnju bezgrešaka i škarata.
7) Zvonarević klasificira naučne metode u četiri skupine:
![Page 22: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/22.jpg)
(1) Opće metode, koje se tiču čitave znanosti i bilo kojeg predmeta istraživanja (npr: dijalektička, komparativna, povijesna/historijska, eksperimentalna, induktivna i deduktivna metoda,
Metode analize i sinteze, metoda generalizacije, itd.) i posebne ili specijalne metode(npr: metoda aktualizacije u geologiji, metoda kozmičke biologije, spektralna analiza, metoda intervjua u socijalnoj psihologiji, metoda praktičnog utvrđivanja odnosa troškova i veličine poduzeća itd.).
![Page 23: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/23.jpg)
(2) Empirisko-analitičke i povijesno-komparativne metode. U empirisko-analitičke metode ubrajaju se metode koje
imaju empiriski karakter, a usmjerene su na prikupljanje podataka.
Historijske-komparativne metode služe za popunjavanje praznina empirisko-analitičkih metoda i sintetiziranje i generaliziranje spoznaja za cijelovito naučno mišljenje.
U tu se skupinu ubrajaju metode promatranja, eksperimentiranja, komparativna i povijesna metoda.
![Page 24: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/24.jpg)
(3) Faktografske i analitičke metode. U faktorske metode obično se ubrajaju one metode koje
služe prikupljanju podataka od introspekcije (u psihologiji) do promatranja, a to, zapravo, znači sve opće i posebne metode iz prethodne klasifikacije, ali i druge kao što su npr: statističke metode.
A analitičke metode su sve one metode koje služe za kvalitativnu i kauzalnu analizu prikupljenih podataka.(4) Metode i postupci se temelje na kriteriju spoznajne vrijednosti i dosega određene istraživačke aktivnosti. U “metode” se ubrajaju samo one koje imaju općenitije i šire značenje, a u “postupke” sve ostale metode.
![Page 25: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/25.jpg)
8) Metode spoznaje Pertović klasificira u tri skupine: (1) Metode oblikovanja pojmova, u koje se ubrajaju: analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija i specijalizacija. (2) Metode eksplikacija, a najvažnije su:definicija i divizija. (3) Metode izvođenja i zasnivanja sudova, u koje se ubrajaju: iduktivna s pomoćnim i posebnim metodama.
Pomoćne metode indukcije čine: promatranje, brojenje, eksperiment i statistička metoda.
Posebne induktivne metode jesu:metoda slaganja, metoda razlike, kombinirana metoda slaganja i razlike, metoda ostatka i metoda popravnih promjena.
![Page 26: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/26.jpg)
U tu skupinu osim induktivnih spadaju deduktivna metoda s aksiomatskom metodom.
9) Kada Lukić elaborira problematiku metodologije prava, on vrlo detaljno odrađuje tri skupine pravnih metoda: (1) Naučne metode spoznaje prava.
U tu skupinu ubraja: realne metode (npr: materijalne metode, psihološke metode, sociološke metode, politološke metode)i idealne metode (npr: normativne i dogmatičke metode).(2) Filozofske metode spoznaje prava. Tu ulaze metode čijom se uporabom dobiveni iskazi dokazuju (npr.aprioristička metoda, aksiomatska metoda i
![Page 27: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/27.jpg)
Metoda dedukcije iz apriornih i aksiomatskih stavova) i metode uporabom kojih se dobiveni iskazi ne dokazuju (npr. intuzija, nadahnuće, aksiološka metoda).
![Page 28: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/28.jpg)
Osnovna obilježja naučnog jezika i stilaOsnovna obilježja naučnog jezika i stila Najvažnija obilježja naučnog obilježja i stila su: (1) jasnoća (2) jednostavnost, prirodnost, odmjerenost (3) konciznost (4) koherentnost (5) raznolikost (6) formuliranje pasusa
![Page 29: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/29.jpg)
JASNOĆAJASNOĆA Najvažnije obilježje dobrog naučnog jezika Jezik i stil samo su potpuno jasni ako kod čitatelja
razvijaju iste misli i osjećaje koje je autor imao dok je pisao djelo.
Autor mora imati na umu da ne piše za sebe već za druge
Autor mora misliti na čitatelje za koje piše Čitatelji trebaju da shvate autorovu misao, pa čak i u
slučaju da o predmetu veoma malo znaju
![Page 30: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/30.jpg)
JEDNOSTAVNOST, PRIRODNOST, ODMJERENOSTJEDNOSTAVNOST, PRIRODNOST, ODMJERENOSTPri pisanju naučnih i stručnih djela jezik i stil ne smiju
biti:
(1) Patetičan (zanesen, strastven)
(2) Emfatičan (napuhnut)
(3) Bombastičan (kićen)
(4) Panegriričan (onaj koji sve hvali)
(5) Dijaboličan (koji sve negira)
(6) Ironičan (koji se svemu smije)
(7) Skeptičan (koji u sve sumnja)
![Page 31: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/31.jpg)
(8) polemičan (koji povodom svega i svačega počinje polemiku)
(9) hiperkritičan (koji pretjerano kritizira) (10) pretenciozan (koji previše zahtijeva, koji je
umišljen) Jednostavan, prirodan i odmjeren stil je
najprimjereniji jezik i stil Ujedno i najteži je
![Page 32: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/32.jpg)
KOHERENTNOSTKOHERENTNOST Predstavlja nužnu povezanost u rečenicama Rečenica je koherentna ukoliko je odnos između
pojedinih dijelova i riječi u njoj logičan. Bit takve rečenice čitatelj u pravilu shvata veoma
brzo i bez većih napora Ukoliko je zastupljena takva rečenica, ne mora čitati
više puta
![Page 33: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/33.jpg)
KONCIZNOSTKONCIZNOST Naučnici trebaju biti racionalni i u svom
istraživanju, oni trebaju voditi računa o ekonomičnosti i KONCIZNOSTI IZRAZA
Naučnik treba izbjegavati šuplji verbalizam Ukoliko je zastupljena suvišna neracionalna
rečenica, ona oduzima vrijeme i autoru i čitatelju
![Page 34: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/34.jpg)
RAZNOLIKOSTRAZNOLIKOST Da bi izbjegao monotoniju jezika i stila, autor u
svoje misli i rečenice na primjeren način ubacuje i drugi stil
Raznolikost naučnog jezika i stila može se postići izmjenom strukture rečenice
Kombiniranjem jednostavnih i složenih rečenica Kombiniranjem kraćih i dužih rečenica Zamjenjivanje običnog reda riječi
![Page 35: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/35.jpg)
ŽIVOSTŽIVOST Odlika dobrog naučnog jezika i stila Tekst ne treba da sadrži one misli, stavove,
formulacije i sl. koje bi mogle zamarati čitatelje Jezik i stil djeluju živo ako skup riječi u rečenici nije
trom nego dinamičan i raznovrstan Tromost jezika i stila je najčešće posljedica
nagomilavanja istih početaka i svršetaka, istih padeža, istih glagola
Ništa manje nije važna zvučna (muzička) karakteritika i stila
![Page 36: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/36.jpg)
FORMULIRANJE PASUSAFORMULIRANJE PASUSA Dijelovi i poddijelovi naučnih i stručnih djela
sastavljeni su od pasusa (paragrafa, stavki...) Prema Šamiću, pasus je misaona jedinica koja se
sastoji od više rečenica povezani tako da čine koherentnu cjelinu
Pasus je cjelina povezana s jednom mišlju, jednom idejom,
Mnogi kažu kako je to zapravo djelo u malom
![Page 37: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/37.jpg)
Teoretičari navode tri osnovna uvjeta valjanosti pasusa i to:
(1) jedinstvo (2) koherentnost (3) isticanje
![Page 38: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/38.jpg)
JEDINSTVOJEDINSTVO Jedinstvo pasusa znači da se od njegovog početka
do kraja razvija osnovna misao izlaganja. Jedinstvo pasusa je postignuto samo onda ako su sve
njegove rečenice usmjerene na osnovnu misao Misao treba biti čitatelju odmah jasna i uočljiva
![Page 39: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/39.jpg)
KOHERENTNOSTKOHERENTNOST Da bi pasus bio koherentan, on mora ispuniti dva
osnovna uvjeta: (1) rečenice u njemu trebaju biti tako povezane da
između njih postoji određena logička veza (2) povezanost rečenice treba biti logična, jasna i
evidentna
![Page 40: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/40.jpg)
ISTICANJEISTICANJE Autor će pojedinim dijelovima pasusa posvetiti
onoliko pozornosti i prostora kolika je njihova važnost u određenoj cjelini
Autor će pojedinim dijelovima pasusa, koji su važniji od drugih, posvetiti više pažnje i prostora
Pasusi se mogu formulirati na različite načine kao npr:
Dopunjavanjem novim pojedinostima koje objašnjavaju osnovnu misao
![Page 41: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/41.jpg)
Usporedbom, odnosno objašnjava sličnosti i suprotnosti može se razvijati osnovna misao pasusa.
Glavna se ideja pasusa treba razvijati povezivanjem uzroka i posljedica
U pasusu se može osnovna misao razvijati nizanjem činjenica kojima se potvrđuje tačnost osnovne misli.
Osnovna se misao pasusa može razvijati navođenjem primjera kojima se ona potvrđuje
![Page 42: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/42.jpg)
Kod formuliranja pasusa mladi i neiskusni istraživači i autori znastvenih i stručnih djela vrlo često prave određene greške, kao što su:
(1) pasusi su suviše kratki ili suviše dugi (2) mnogo pasusa (3) U pasuse se inkorporiraju misli koje ni
indirektno nisu u vezi s osnovnom misli ili idejom (4) pasusi s nepotrebnim digresijama
![Page 43: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/43.jpg)
Formulirani sistem pismenog oblikovanja pasusa satoji se u tome da se prvi redak uvuče udesno od pet do deset slovnih mjesta, a ostali se reci pišu normalno u bloku
Američki sistem pismenog oblikovanja pasusa satoji se u tome da se pasusi pišu u tzv. blok-pismu, odnosno bez uvlačenja prvog njihovog reda.
![Page 44: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/44.jpg)
Zloupotrebljavaju se riječi: “slabo”, “jako”, “često”, “rijetko”, “mnogo”, “malo”, “stotinu slučajeva”, “bezbroj puta” i sl. Sve re riječi uglavnom označavaju vrlo relativne pojmove, krajnje neodređene, pa ih stoga u znastvenoistraživačkom radu ne bi trebalo upotrebljavati
Treba izbjegavati upotrebu prvog lica jednine i množine. Često se upotrebljava pvo lice jednine, kao npr: “ja sam to istražio...”, “ja smatram...”, “ja mislim...”.
![Page 45: metodologija istraživanja - metode.ppt](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012304/563dba1e550346aa9aa2dd12/html5/thumbnails/45.jpg)
Nije u stilu lijepog ponašanja, a niti u duhu našeg naučnog jezika upotrebljavati “ja”. To često iritira čitatelja ili slušatelja i izaziva izvjesnu odbojnost prema piscu ili govorniku.